REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola

Poslovni broj: Gž-989/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli – Pola po sucu Mariji Sošić, u ostavinskom postupku iza pokojne LE, supruge ZE, rođene ZE, od pokojnog L iz [adresa], rođene **.**.1937. a umrle **.**.2006. i pokojnog ZE, od pokojnog L, rođenog **.**.1932. a umrlog **.**.2015., odlučujući o žalbi nasljednice JE protiv rješenja poslovni broj: O-1072/2023-4 od 10. srpnja 2023. Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru (ispravljenog rješenjem poslovni broj: O-1072/2023-6 od 9. kolovoza 2023.), 9. lipnja 2025.,

r i j e š i o j e:

Odbija se žalba nasljednice JE kao neosnovana i potvrđuje rješenje poslovni broj: O-1072/2023-4 od 10. srpnja 2023. Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, ispravljeno rješenjem toga suda poslovni broj: O-1072/2023- 6 od 9. kolovoza 2023.

Obrazloženje

1. Rješenjem je prvostupanjskog suda, ispravljenim rješenjem poslovni broj: O- 1072/2023-6 od 9. kolovoza 2023., utvrđeno je da ostavinu ostaviteljice FE predstavlja ½ dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (točka I.) a njezinim nasljednicama su na temelju zakona na ¾ dijela ostavine utvrđene kćerke JE, IE i LEĆ, svaka u 1/3 dijela te je naložena provedba tog rješenja u zemljišnoj knjizi (točke II.-III. izreke), dok je u odnosu na ¼ dijela ostavine ostaviteljice koji pripada nasljedniku pokojnom ZE, pokojnog L, suprugu ostaviteljice, prekinut ostavinski postupak te su nasljednice IE i LEĆ upućene da u roku od 15 dana od pravomoćnosti tog rješenja pokrenu parnicu protiv nasljednice JE radi utvrđenja da nasljedni dio (¼) koji na ostavini ostaviteljice LE pripada pokojnom ZE spada u njegovu ostavinu, odnosno naknadno pronađenu imovinu (točka IV. izreke) te je određeno da će prekid ostavinskog postupka trajati dok parnica ne bude pravomoćno završena (točka V. izreke) i da će ostavinski sud, ako imenovane stranke ne pokrenu parnicu u određenom roku, postupak nastaviti i dovršiti bez obzira na zahtjeve glede kojih je stranka upućena u parnicu (točka VI. izreke).

2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom to rješenje u točkama IV., V. i VI. izreke pobija zakonska nasljednica JE zbog svih zakonom propisanih žalbenih razloga. Smatra pogrešnim stav prvostupanjskog suda o prekidu ostavinskog postupka i upućivanju nasljednica IE i LEĆ na pokretanje parničnog postupka protiv žaliteljice a pritom obrazlažući to navodima da je sud izvršio spajanje ostavinskog postupka iza pokojnog ZE (O-1684/2023, ranije O-2044/2017) s predmetnim ostavinskim postupkom iza pokojne LE te da je zbog sporne činjenice među nasljednicama spada li nasljedni dio ZE u njegovu ostavinu, odnosno naknadno pronađenu imovinu prekinuo postupak i na parnicu uputio stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim prema članku 225. stavku 1. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13 i 33/15 – dalje: ZN). Ukazuje da je sam sud tijekom ostavinskog postupka iza pokojne LE samoinicijativno pokrenuo postupak za raspoređivanje naknadno pronađene imovine iza pokojnog ZE, dodijelio mu poslovni broj te taj postupak spojio s ostavinskim postupkom iza pokojne LE bez formalnopravnog prijedloga bilo koje od nasljednica iza pokojnog ZE za raspoređivanje naknadno pronađene imovine iza njega. Ističe da ¼ nasljednog dijela sada pokojnog ZE kao nasljednika nije njegova naknadno pronađena imovina jer je on za života Ugovorom o doživotnom uzdržavanju od 27. svibnja 2010. i Aneksom tog Ugovora od 14. siječnja 2013. raspolagao cjelinom svog prava vlasništva na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist nasljednice JE, pa da stoga nije došlo do transmisije navedenog nasljednog dijela u ostavinu, odnosno u naknadno pronađenu imovinu iza pokojnog ZE.

2.1. Smatra da u konkretnom slučaju nije bilo mjesta donošenju rješenja o prekidu postupka zbog nastalog spora među nasljednicama oko toga spada li nasljedni dio nasljednika ZE u visini od ¼ dijela u njegovu ostavinu, odnosno naknadno pronađenu imovinu te daljnjem upućivanju nasljednica na pokretanje parničnog postupka, iz razloga što je pravilnom primjenom odredbe članka 234. stavka 1. ZN trebalo odbiti prijedlog za raspoređivanje naknadno pronađene imovine, jer u slučaju spora među nasljednicima oko sastava naknadno pronađene imovine nema mjesta primjeni članaka 224. i 225. ZN.

2.2. Predlaže preinačenje pobijanog rješenja u točkama IV. do VI. izreke na način da se odbaci, podredno, odbije kao neosnovan prijedlog za raspoređivanje nasljednog dijela pokojnog ZE na ostavini iza pokojne LE kao naknadno pronađene imovine iza pokojnog ZE.

3. Žalba nije osnovana.

4. Prvostupanjskim je rješenjem u točkama I., II. i III. kao djelomičnim rješenjem o nasljeđivanju u ostavinskom postupku iza smrti LE utvrđeno da ostavinu ostaviteljice čini ½ dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da se na temelju zakona njezinim nasljednicima na ¾ dijela utvrđuju kćerke JE, IE i BE, svaka u 1/3 dijela. To je rješenje pravomoćno.

4.1. U odnosu je na ¼ dijela ostavine koji pripada nasljedniku sada pok. ZE međutim ostavinski postupak prekinut a nasljednice su IE i BE upućene u roku od 15 dana pokrenuti parnicu protiv nasljednice JE radi utvrđenja da nasljedni dio (1/4) koji na ostavini ostaviteljice LE pripada pokojnom ZE spada u njegovu ostavinu.

5. Ispitavši prvostupanjsko rješenje u granicama razloga određenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 57/2011., 25/2013., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., dalje: ZPP) i na pravilnu primjenu materijalnog prava prema članku 365. stavku 2. u vezi s člankom 381. ZPP i sve u vezi s člankom 175. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine broj: 48/2003., 163/2003., 35/2005., 127/2013., 33/2015. i 14/2019. – dalje: ZN), ovaj je drugostupanjski sud ocijenio da je prvostupanjsko rješenje zakonito i pravilno.

6. Nije utvrđeno postojanje bitnih povreda odredaba postupka na koje se pazi po službenoj dužnosti a ni drugih žalbenih razloga jer je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio odlučne činjenice te pravilno primijenio materijalno pravo.

7. U konkretnom se slučaju ostavinski postupak iza pokojne LE provodi po zahtjevu nasljednica IE i LEĆ od 13. siječnja 2021. nakon što je ostaviteljica upisana kao suvlasnica u ½ dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na temelju pravomoćne presude Općinskog suda u Splitu – Stalne službe u Trogiru poslovni broj P-2995/2016 a prethodno je, rješenjem od 26. svibnja 2006., javni bilježnik odlučio da se ostavinski postupak neće provoditi zbog nedostatka imovine.

8. Iz stanja spisa proizlazi podatak da je navedena nekretnina bila upisana u cijelosti kao vlasništvo ostaviteljičina supruga ZE koji je tom nekretninom u cijelosti samostalno raspolagao Ugovorom o doživotnom uzdržavanju od 27. svibnja 2010. u korist svoje kćerke JE a ostale nasljednice su pokrenule parnični postupak protiv ZE radi utvrđenja da ½ te nekretnine predstavlja imovinu ostaviteljice LE kao zajednička imovina stečena u braku, slijedom čega ZE nije bio ovlašten raspolagati njezinim udjelom.

8.1. Navedeni parnični postupak pravomoćno je dovršen prihvaćanjem tužbenog zahtjeva tako da je LE posmrtno upisana kao suvlasnica u ½ dijela na toj nekretnini.

9. U ostavinu iza ostaviteljice LE stoga spada ½ nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a njezini su nasljednici suprug ZE koji je naknado preminuo te kćerke JE, IE i BE kao nasljednici na temelju zakona (ostaviteljica nije ostavila oporuku).

9.1. To sve znači da su navedeni nasljednici, s obzirom na to da nije bilo doneseno rješenje o nasljeđivanju, bili u nasljedničkoj zajednici pa su to bili i u trenutku kada su nasljednici ZE i JE **.**.2010. sklopili Ugovor o doživotnom uzdržavanju kojim je ZE raspolagao nekretninom k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cijelosti a naknadno je pravomoćnom presudom u predmetu Općinskog suda u Splitu – Stalne službe u Trogiru, poslovni broj: P-2995/2016 utvrđeno da se radi o zajedničkoj imovini stečenoj u braku između LE i ZE u jednakim udjelima slijedom čega ZE nije bio ovlašten raspolagati njezinim udjelom.

10. Nasljednice IE i BE međutim ističu prigovor da se radi o ništetnom ugovoru i da slijedom toga nasljedni dio ZE spada u njegovu ostavinu.

10.1. Kako ta imovina ZE nije obuhvaćena rješenjem o nasljeđivanju koje je doneseno u ostavinskom postupku iza njegove smrti, jasno je da bi se moglo raditi o njegovoj naknadno pronađenoj imovini i da njegove nasljednice IE i BE predlažu da se ta imovina rasporedi na sve nasljednice a to u suštini jest upravo prijedlog za raspoređivanje naknadno pronađene imovine.

10.2. Nasljednica JE stoga neosnovano smatra da ne postoji takav prijedlog.

11. Žaliteljica nije u pravu kada smatra da bi takav prijedlog trebalo odbiti pozivajući se na postojanje Ugovora o doživotnom uzdržavanju koji je kao davateljica uzdržavanja sklopila s ZE **.**.2010. (kojim je ZE, koji je tada bio upisan kao samovlasnik nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], raspolagao nekretninom u cijelosti), s obzirom na to da ostale nasljednice taj ugovor smatraju ništetnim pa se svakako radi o spornim činjenicama o tome radi li se o naknadno pronađenoj imovini ZE ili je on tu imovinu, kao sunasljednik u nasljedničkoj zajednici, ustupio žaliteljici JE.

11.1. Nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u ½ dijela (odnosno sada u 1/8 dijela jer je u preostalom dijelu doneseno djelomično rješenje o nasljeđivanju) je stoga upisana kao imovina ostaviteljice LE iza koje se vodi ostavinski postupak u kojemu se mora voditi računa i o promjenama koje su u međuvremenu nastale a to su u konkretnom slučaju smrt nasljednika ZE i primjena prava transmisije.

12. U konkretnom je slučaju sporno upravo pravo transmisije odnosno je li ZE i sam postao ostavitelj ili je pak svoj nasljedni udio u nasljedničkoj zajednici na ostavini ostaviteljice pravnim poslom ustupio žaliteljici JE kao sunasljednici po pravilima o zajedničkom vlasništvu kako je i propisano u članku 141. ZN, a bez toga ne može se donijeti ni konačno rješenje o nasljeđivanju iza ostaviteljice LE.

13. Kako su u konkretnom slučaju sporne činjenice o kojima ovisi sastav ostavine u odnosu na nasljednika ZE koji je u međuvremenu preminuo a sporne se činjenice ne mogu utvrditi iz Ugovora o doživotnom uzdržavanju od 27. svibnja 2010. jer nasljednice IE i BE ističu prigovor ništetnosti toga Ugovora, prvostupanjski je sud donio zakonitu i pravilnu odluku prekinuvši ostavinski postupak iza ostavitelja LE i ZE u odnosu na 1/8 (1/4 od ½) k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te uputivši na parnicu nasljednice IE i SE radi utvrđenja da taj dio spada u ostavinu iza pok. ZE kao i kada je prethodno donio odluku o spajanju ostavinskih postupaka iza oba ostavitelja.

14. Žalbu je nasljednice JE stoga valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu pa time, a na temelju članka 380. točke 2. u vezi člancima 381. i 368. stavkom 1. ZPP sve u vezi s člankom 175. ZN, odlučiti kao u izreci.

U Puli 9. lipnja 2025.

Sudac

Marija Sošić