REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli-Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj Kž-511/2023-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli-Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Tanje Prenc Kanis, kao predsjednice vijeća, te Dorijane Dolenec Kujundžić i Gabrijele Marčeta Ferić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Adelite Vitasović, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženice BT, [osobni identifikacijski broj], zbog kaznenog djela iz čl. 140. st. 1. i 2. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi optuženice BT podnesenoj putem branitelja Ivice Vego, odvjetnika iz Zagreba protiv presude Općinskog suda u Pazinu poslovni broj K-687/2019-128 od 21. veljače 2023., na sjednici vijeća održanoj 9. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Djelomično se prihvaća žalba optuženice BT, preinačuje se pobijana presuda glede odluke o kazni na način da se: optuženica BT, za kazneno djelo protiv osobnih sloboda - nametljivim ponašanjem iz čl. 140. st. 2. KZ/11, za koje je oglašena krivom, osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci, te se temeljem čl. 56. KZ/11 optuženici BT izriče uvjetna osuda, s time da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ukoliko optuženica BT u roku od 2 (dvije) godine od dana pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

II. Žalba optuženice BT u preostalom dijelu, odbija se kao neosnovana, te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu, potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Pazinu poslovni broj K-687/2019-128 od 21. veljače 2023. temeljem odredbe čl. 544. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12-Odluka USRH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, dalje u tekstu: ZKP/08) kazneni nalog izdan presudom Općinskog suda u Pazinu poslovni broj K-687/2019-2 od 2. srpnja 2019., je u odnosu na optuženicu BT stavljen izvan snage.

1.1. Istom presudom je optuženica BT oglašena krivom da je počinila kazneno djelo protiv osobnih sloboda - nametljivim ponašanjem iz čl. 140. st. 1. i 2., KZ/11, a kažnjivo po čl. 140. st. 2. KZ/11, te je osuđena na kaznu zatvora u trajanju od 8 mjeseci.

1.2. Temeljem odredbe čl. 56. KZ/11 optuženici BT izrečena je uvjetna osuda kojom je određeno da se kazna zatvora u trajanju od 8 mjeseci na koju je osuđena neće izvršiti ukoliko optuženica BT u roku od 2 godine od dana pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo

1.3. Temeljem odredbe čl. 148. st. 1. ZKP/08 optuženica BT obvezan je naknaditi trošak kaznenog postupka i to paušalni iznos od 132,72 eura/1.000,00 kuna, trošak svjedoka ĐT u iznosu od 199,08 eura/1.500,00 kuna, trošak svjedokinje BTK u iznosu od 301,52 eura/2.271,80 kuna, odnosno sveukupno iznos od 633,32 eura/4.771,74 kuna, te je obvezana oštećeniku ET naknaditi trošak, te trošak njegova punomoćnika o čemu će se donijeti zasebno rješenje, u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude, pod prijetnjom ovrhe.

2. Protiv pobijane presude pravodobnu žalbu podnosi optuženica BT putem branitelja Ivice Vego, odvjetnika iz Zagreba zbog apsolutno bitne povrede odredba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. t. 11. ZKP/08, povrede kaznenog zakona iz čl. 469. ZKP/08, te nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 479. ZKP/08 i odluke o kazni s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovnu odluku.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Županijsko državno odvjetništvo u Puli-Pola je nakon razgledavanja dopisom poslovni broj KŽ-DO-609/2023-3 od 31. listopada 2023. vratilo spis.

5. Žalba optuženice BT podnesena zbog odluke o kazni je osnovana, dok s drugih osnova nije osnovana.

6. Žalitelj optuženica BT smatra da je prvostupanjski sud dao pogrešne i proturječne razloge, da je u obrazloženju povezivao indicije na način da je došlo do konfuzije u samom obrazloženju. Nalazi da je proturječan sadržaj obrazloženja, a posebno iz razloga što nije provedeno informatičko vještačenje.

7. Takve tvrdnje žalitelja optuženice BT nisu osnovane. Prvostupanjski sud je dao valjane i jasne razloge vezano uz sve odlučne činjenice te ne postoji konfuzija u obrazloženju kako to tvrdi žalitelj. Žalitelj optuženica BT prigovora vjerodostojnosti izvedenih dokaza, te smatra da su pogrešno utvrđene činjenice jer nije provedeno informatičko vještačenje. U osnovi to predstavlja žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Stoga nije počinjena bitna povreda odredba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. t. 11. ZKP/08 kako to tvrdi žalitelj.

8. Nije došlo ni do povrede prava obrane optuženice BT time što nije proveden dokaz konkretno informatičko vještačenje kako to tvrdi žalitelj. Naime, prvostupanjski sud dao je jasne i nedvosmislene razloge zbog čega je odbio navedeni dokazni prijedlog obzirom na druge izvedene dokaze temeljem kojih je utvrdio sporne činjenice.

9. Žalba optuženice BT podnesena zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.

10. Žalitelj optuženica BT smatra da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenice temeljem iskaza oštećenika ET jer da je on vješt manipulator koji je optuženicu BT napao. Žalitelj optuženica BT prigovora načinu ocjene dokaza prvenstveno iskaza oštećenika i njegove djece za koje smatra da je prvostupanjski sud neosnovano i bezrezervno prihvatio.

11. Suprotno takvim tvrdnjama žalitelja prvostupanjski sud nije cijenio iskaz oštećenika ET i njegove djece već i iskaze drugih svjedoka pa tako i iskaz susjede ĐTK koja poznaje i optuženicu BT koja ju je posjećivala. Ona nije obiteljski povezana sa oštećenikom, a potvrđuje da ju je učestalo optuženica BT kontaktirala pozivima i porukama raspitujući se za oštećenika zbog čega ju je pitala zašto zove nju, a ne oštećenika. Optuženica BT joj je rekla kako je zvala oštećenika više puta, ali da joj se on ne želi javiti. Svjedokinja ĐTK je pozvala oštećenika jednom prilikom prešutivši da je optuženica BT kod nje jer je pretpostavljala da oštećenik ne bi došao kada bi znao da je kod nje optuženica. Nakon što je došao oštećenik izišla je iz kuće te tom prilikom čula da je oštećenik uzrujan, da se optuženica BT i oštećenik ET svađaju te je stala između njih da ih razdvoji.

12. Uz to prvostupanjski sud cijeni da se oštećenik ET žalio na neželjene kontakte koje je optuženica BT željela ostvariti pozivima te na nemogućnost razrješenja problema između oštećenika i optuženice BT bivšoj supruzi oštećenika FT. Ona je iskazivala temeljem saznanja koja je dobila od oštećenika, ali je navela da je i nju zvala optuženica BT i to na početku odnosa sa oštećenikom pa joj je rekla da je više ne poziva i ne uznemirava. Također je svjedokinji FT oštećenik pokazao SMS poruke i pitao je da li mu je ona moguće slala SMS poruke. Te je poruke ona fotografirala svojim mobitelom i to prijavila policiji. Uz to svjedokinja FT vidjela je na Facebooku degutantne fotografije ET. O tome ga je obavijestila znajući da se on ne služi Internetom te da nema profil na osnovu čega je zaključila da netko zloupotrebljava njegove podatke. Poznato joj je i da je oštećenik ET tražio da se taj profil ukloni. Radilo se o fotografijama na kojima je oštećenik ET ležao na krevetu zajedno sa optuženicom BT.

13. Prvostupanjski sud je valjano cijenio da je iskaz oštećenika ET vjerodostojan obzirom je isti suglasan iskazima svjedoka ĐTK, FT, kao i BTK i LT. Svjedoci ETK, kao i ĐT potvrđuju da ih je optuženica BT zvala, te ETK kćerka oštećenika navodi da joj je optuženica BT slala tekstualne fotografije i poruke, da ju je zvala na mobitel, te joj je slala poruke i videa neprimjerenog sadržaja na kojima je vidljiva golotinja njezinog oca, a iz snimki je svjedokinja zaključila da ga je optuženica BT snimala bez njegovog pristanka. Na fotografijama je bio vidljiv oštećenik ET u donjem rublju kako spava, a na nekima je bio i gol. Iste te fotografije vidjela je i na Facebook profilu pod imenom oštećenika ET kojeg on nije otvorio. Zbog toga je prijavila lažne profile koji su se otvorili pod imenom oštećenika. Oštećenik početno nije uopće imao saznanja o postojanju tih profila pod njegovim imenom, već ga je ona o njima obavijestila. Na tim fotografijama vidjela je i obnaženi trbuh, a prepoznala je da je jedna od njih fotografirana u kupaoni u njihovoj kući u [adresa]. Na Facebooku je vidjela više profila sa imenom optuženice BT i njezinim fotografijama te joj je poznato da je optuženica BT otvorila lažni profil te mijenjala imena na profilima BT pa ŽT.

14. Sin oštećenika ĐT suglasno iskazu oštećenika naveo je da mu je optuženica BT slala neprimjerena videa sa golotinjom njegovog oca, te fotografija koje je snimala bez pristanka oštećenika. Uz to je dobivao i SMS poruke a prepoznao je i glas optuženice BT koja mu se predstavila imenom u telefonskom razgovoru. Njemu je sestra BTK rekla kako ju je zvala optuženica BT na mobitel, te slala poruke i videa. Sestru da je zvala jednom prilikom u 02,30 sata do 03,00 sata ujutro te da je nakon toga izgubio kontrolu i opsovao je u jednom telefonskom razgovoru. Njega da je nazivala optuženica u svako doba dana danju i noću najmanje u 200-tinjak puta time da je mijenjala brojeve. Najintenzivniji pozivi da su bili krajem 2019.godine i početkom 2020.godine. Fotografije i videa svog oca – oštećenika ET da su dobivali i on i sestra. Na nekim videima iako se ne vidi optuženica BT on je prepoznao njezin glas. Obzirom na način na koji su snimane zaključuje otac nije bio svjestan da ga se snima. Optuženica BT da je nazivala i druge članove njegove obitelji. Njegov otac nije nikada imao profile na društvenim mrežama već je optuženica otvarala pod njegovim imenom lažne profile koje je on osobno zatvarao. Cjelokupna situacija da je na njega i oca negativno uticala jer ih nitko nije tako sustavno maltretirao. Od oca je saznao da je dobio i poruke i prijetnje smrću u poštanski sandučić.

15. Obzirom su svjedok FTK kao i svjedokinja ETK naveli da ih je optuženica BT učestalo nazivala sa više brojeva nekoliko puta dnevno, da su iskazivali o profilima koji su vidjeli da su otvoreni na ime oštećenika ET na kojima su objavljivane fotografije gdje je on bio obnažen, te neprimjerene fotografije oštećenog, te fotografije, poruka i pisma koje je prvostupanjski sud pregledao, to je prvostupanjski sud valjano cijenio njihove iskaze i utvrdio činjenice.

16. Pravilno je prvostupanjski sud cijenio okolnost da je optuženica BT nazivala i svjedoke LTK sina oštećenika, kao i kćerku ŽTK koji su međusobno razgovarali o problemu koji imaju sa optuženicom. Uz to nazivala je oštećenikovu bivšu suprugu, poslovnog partnera ŠT s različitih brojeva, raspitujući se za oštećenika, te mu slala SMS poruke kada joj se ne bi javio na telefon te je oštećenik po sadržaju poruke zaključio da ih šalje optuženica BT. Obzirom se optuženica BT djeci oštećenika i imenom predstavila te da su joj oni prepoznali glas to pravilno utvrđuje da ih je optuženica BT nazvala telefonom i slala poruke unatoč okolnosti što prema podacima Hrvatskog telekoma i A1 ne proizlazi da bi optuženica BT bila korisnik brojeva 099-661-4671, 099-666-8397 i 099-662-2356.

17. Da je optuženica BT željela uspostaviti neželjeni kontakt sa oštećenikom potvrdila je i ĐTK koja je prešutjela oštećeniku da je optuženica BT kod nje. Nastavno iz iskaza oštećenika prvostupanjski sud utvrđuje da je optuženica BT željela uspostaviti kontakt sa njime uz izliku da nosi njegovo dijete, a kada su se našli 8. studenog 2018. na parkiralištu KBC Rijeka da ga je pošpricala suzavcem i ogrebla ga. Obzirom na sve naprijed analizirane dokaze koji potvrđuju iskaz oštećenika, to tvrdnja žalitelja kako je oštećenik vješti manipulator koji je neosnovano prijavio optuženicu BT nisu osnovane. Žalitelj se poziva na to da je optuženica BT prijavila oštećenika za događaj od 8. studenog 2018., a vezano uz koji je povukla kaznenu prijavu, te dostavila dokumentaciju o povredama.

18. Okolnost što je u događaju od 8.studenog 2018. optuženica BT dostavila medicinsku dokumentaciju o ozljedama, a u kojoj dokumentaciji je navela liječnicima da je zadobila šamar i da je gurnuta ne dovodi u pitanje iskaz oštećenika ni pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja. Oštećenik ET je opisao da je tog dana na parkiralištu došlo do sukoba u kojem ga je optuženica BT udarila po naočalama i pošpricala suzavcem. Navedeno optuženica BT nije osporavala. Ona je u obrani potvrdila da ga je posprejala i pogrebla po nosu kada su mu pale naočale, time da ona tvrdi da je to učinila nakon što je oštećenik nju grubo uhvatio svojom rukom u predjelu lakta. Nakon svega toga da ju je oštećenik ošamario te da je od tog udarca pala na asfalt i zadobila povrede koje su i medicinski dokumentirane. Stoga izostanak medicinske dokumentacije za oštećenika ne dovodi u pitanje iskaz oštećenika kako to tvrdi žalitelj.

19. Temeljem iskaza oštećenika ET prvostupanjski sud utvrđuje da mu je optuženica BT prijetila te poslala anonimno pismo sa sadržajem isprintane fotografije mrtvačkog sanduka ispred kojeg se nalazi križ sa imenom TT to godinom rođenja i smrti, a na kojem je pisala poruka "Vrati pare ili ti je došao kraj i tebi i ??", a u siječnju 2019. poslala mu još jedno anonimno kuvertirano pismo sa sadržajem isprintane fotografije dva mrtvačka sanduka između kojih se nalazio natpis "Nisi vratio pare? Ideš kod ŠTK kaže da te čeka da mu fališ! Ali ne ideš sam!".

20. Obzirom na iskaz oštećenika kao i iskaze saslušanih svjedoka njegove djece, bivše supruge, susjede ĐTK i prijatelja ŠT, snimke zaslona sa facebook profila, te fotografije poruka i pisma valjano je prvostupanjski sud utvrdio sve odlučne činjenice utvrdivši da je optuženica BT postupala sa namjerom da uspostavi neželjeni kontakt sa oštećenikom ET sa kojim je bila prethodno u intimnoj vezi, a nakon prekida te veze u namjeri da ga ustraši i uznemiri upućivala mu pozive sa više različitih brojeva telefona, slala mu uznemiravajući poruke kao i poruke putem aplikacija Viber i Whatsapp, a uznemiravajuće poruke slala je i njegovoj djeci. U porukama je pisala da je trudna i da je ET otac djeteta. Djeca oštećenika ETK, ĐT i LTK također su iskazivali o tome kako su dobivali fotografije i video-uratke neprimjerenog sadržaja koje je optuženica snimala bez odobrenja ET. Da je snimala fotografije i videa u kojima je navodila da je trudna te fotografirala sebe i ET zajedno u krevetu, a što je objavljivala i na Facebook i Instagram profilima na ime oštećenika bez da je on za to znao prvostupanjski sud utvrđuje iz iskaza BTK i DT. Pravilno prvostupanjski sud cijeni okolnost da su oni oštećenika obavijestili da objavljuje takve fotografije na njegovom facebook profilu. Obzirom se radilo o fotografijama koje je njima slala te da oštećenik nije sam otvorio Facebook profil niti imao saznanja o njemu već su ga na to upozorili njegovi ukućani, obzirom na sadržaj osnovano su zaključili da je te fotografije i video-uratke na kojima su se nalazili optuženica BT i oštećenik objavljivala i otvarala upravo optuženica BT. Na te okolnosti prvostupanjski sud nije proveo informatičko vještačenje, no obzirom na sadržaj iskaza oštećenika i njegove djece, fotografije i pisma, postojeći sukob i motive optuženice BT nakon što je došlo do prekida intimne veze sa oštećenikom, te njezino nastojanje da kontaktira oštećenika i putem drugih poznanika i susjeda, to za utvrđenje navedene činjenice nije bilo nužno provesti informatičko vještačenje kako to tvrdi žalitelj.

21. Imajući u vidu da je optuženica BT nastojala ostvariti neželjeni kontakt ne samo sa oštećenikom već da je nazivala i njegovu djecu, bivšu suprugu, te im slala neprimjerene fotografije nje i oštećenika koje su se sadržajem - izgledom nalikovale porukama i sadržajima koji su i objavljivani to je pravilno prvostupanjski sud utvrdio sve činjenice kako one koje se odnose na uspostavu neželjenog kontakta i prijetnji.

22. Osnovano utvrđuje prvostupanjski sud da je optuženica BT ustrajala u ostvarivanju neželjenog kontakta sa oštećenikom, te je članovima njegove obitelji pisala da je trudna i da je on otac djeteta, te im s tim u vezi slala fotografija i video- uratke uznemirujućeg i neprimjerenog sadržaja oštećenika kojeg je potajice i bez njegovog znanja snimila i fotografirala, te fotografije i video-uratke njega i sebe zajedno u krevetu, te video-uratke golog oštećenika objavljivala na Facebook i Instagram profilima koje je otvarala na ime oštećenika, ali i na svom Facebook profilu, a prema iskazu oštećenika kada ju je zatražio da obriše te profile istom rekla da će ih obrisati ako bude sa njom kontaktirao. Prilikom susreta 8.studenog 2018. na parkiralištu je oštećeniku razbila naočale, ogrebla ga po nosu i pošpricala ga sa suzavcem, te u mjesecu prosincu 2018. i siječnju 2019. poslala anonimno kuvertirano pismo za koje je obzirom na sadržaj oštećenik zaključio da mu ih je ona i poslala.

23. Da je oštećenik ET primio prijeteće poruke od optuženice BT proizlazi ne samo iz njegovog iskaza, iskaza sina oštećenika LT kome se on požalio, te iz sadržaja pismena sa lista 11 i 12 spisa kojim se traži da se vrate pare, te kako će ići kod ŠTK koji ga čeka jer mu fali, ali da ne ide sam, a uz to su priložene dvije fotografije lijesa jednog smeđa i jednog bijele boje. Obzirom na okolnost da je optuženica BT smatrala kako joj oštećenik duguje novac, te sadržaj poruka, da je prijatelj oštećenika ŠTK mrtav, navođenje da ga on čeka predstavlja prijetnju smrću, a pogotovo što se uz to nalaze i fotografije lijesa. Obzirom na okolnost da je jedan lijes bijele boje pravilno utvrđuje prvostupanjski sud da se prijetnje odnose na dijete jer se ona pokapaju u bijelim ljesovima.

24. Pravilno utvrđuje prvostupanjski sud da je optuženica BT pokazala ustrajnost u takvom postupanju te da je izazvala tjeskobu i strah kod oštećenika, a što utvrđuje i temeljem psihijatrijskog nalaza specijaliste dr.KT koji je kod oštećenika utvrdio prisutnost reaktivne simptomatologije uslijed produženog stresnog stanja. Navode oštećenika potvrdila su i djeca oštećenika koji su iskazivali da je i njih optuženica nazivala i uznemiravala. Stoga je pravilno prvostupanjski sud u radnjama optuženice utvrdio sve subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela nametljivog ponašanja iz čl. 140. st. 2. u svezi s st. 1. KZ/11, a koje je djelo počinila sa izravnom namjerom.

25. Primjedbe žalitelja optuženice BT kako je nastupila rehabilitacija te da su pogrešno naznačeni podaci o njezinoj osuđivanosti predstavljaju žalbu zbog odluke o kazni, te je presuda ispitana iz tog osnova. Žalitelj optuženica BT ističe da je pogrešno utvrđeno da bi optuženica bila osuđivana i da je to cijenjeno otegotnom okolnošću te se poziva na odredbe čl. 18. Zakona o pravnim posljedicama osobe, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji.

26. Prilikom odmjere sankcije prvostupanjski sud je cijenio olakotne okolnosti da je optuženica majka dvoje djece od kojih je jedno mlađi punoljetnik, a drugo maloljetno, te da ona o njima skrbi, dok je otegotno cijenio količinu kriminalne volje, iskazanu upornost u počinjenju kaznenog djela i osuđivanost optuženice.

27. Povodom žalbe optuženice BT pribavljen je i novi izvadak iz KE iz kojeg proizlazi da na dan 23. travnja 2025. optuženica BT nije osuđivana osoba. Stoga je u pravu žalitelj optuženica BT da se činjenica ranije osuđivanosti ne može cijeniti otegotno.

28. Imajući u vidu da se optuženici BT ne može cijeniti otegotno osuđivanost jer je izbrisana iz kaznene evidencije to je preinačena sankcija te je optuženici izrečena kazna zatvora u trajanju od 6 mjeseci te je na nju primijenjena uvjetna osuda sa rokom provjeravanja od 2 godine. Navedena sankcija zadovoljiti će zahtjeve individualne i generalne prevencije. Pri tom je pri odmjeri kazne vođeno računa o stupnju krivnje (da je djelo počinjeno sa izravnom namjerom), kao i o drugim okolnostima koje su od značaj da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, otegotnim okolnostima; količini kriminalne volje i iskazanoj upornosti, jačini ugrožavanja i posljedicama koje je pretrpjela žrtva, kao i olakotnim okolnostima: porodičnim prilikama optuženice koja je majka dvoje djece o kojima skrbi od kojih je jedno maloljetno, osobnim i imovinskim prilikama optuženice, te ponašanje nakon počinjenja kaznenog djela obzirom da optuženica nakon počinjenja djela nije osuđena. Zbog navedenog je preinačena prvostupanjska odluka glede odluke o sankciji koja je optuženici izrečena.

29. Ispitujući presudu po službenoj dužnosti u smislu čl. 476. ZKP/08 ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. t. 1., t. 5., t. 6., t. 9. - t. 11., st. 2. ZKP/08, a niti da bi na štetu optuženika bio povrijeđen kazneni zakon.

30. Slijedom navedenih razloga primjenom odredbi čl. 486. st. 1. ZKP/08 prvostupanjska presuda preinačena je na način kako je to navedeno u izreci ove drugostupanjske presude.

U Puli-Pola 9. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća

Tanja Prenc Kanis