Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Stalna služba u Križevcima

R 14

48260 Križevci

Poslovni broj: P-604/2022-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima po sucu Marijanu Vrbančić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice RČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ivanu Vuković, odvjetniku u Križevcima protiv tužene JČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po ZOU Milenko Ščetar i Vesna Rajić u Križevcima, radi predaje u posjed, na održanoj glavnoj i javnoj raspravi dana 8. svibnja 2025. u prisutnosti stranaka, zamjenika punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tužene, a objavljenoj dana 9. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužiteljica s tužbenim zahtjevom koji glasi:

"1.

Nalaže se tuženoj JČ, [adresa], da tužiteljici RČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], preda u posjed slobodan od osoba i stvari nekretninu označenu kao kč. br. [katastarska čestica], LIVADA SPAŠNIK PALČEK, površine 1600m2, upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], sve to u roku od 8 dana. 2.

Nalaže se tuženoj da tužiteljici naknadi trošak ovog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom na navedeni iznos troška tekućom od dana donošenja presude suda prvog stupnja do isplate po stopi zatezne kamate određene uvećanjem prosječne kamatne stope za stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sukladno čl.29.st.2. i 8. ZOO- a, sve u roku od 8 dana."

II

Nalaže se tužiteljici da tuženoj naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 1.875,00 €, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.

Tužiteljica je podnijela tužbu 14. 7. 2022. radi predaje u posjed nekretnine navodeći da je vlasnica nekretnina koja se nalazi u [adresa], a koja je označena kao čk.br. 1127 livada Spašnik palček, površine 1600 m2, a upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tvrdi tužiteljica da navedenu nekretninu bez ikakvog pravnog temelja u svojem posjedu drži tužena, a koja je vlasnica OPG Rakić Katica. Tvrdi da je dopisom od 8. 6. 2022. tužiteljica pozvala tuženu da joj preda u posjed predmetnu nekretninu, ali tužena do trenutka podnošenja ove tužbe sudu nije postupila po istom i nije tužiteljici predala u posjed predmetnu nekretninu. Stoga predlaže da se donese presuda kojom se nalaže tuženoj JČ da tužiteljici RČ preda u posjed nekretninu označenu kao čk.br. 1127 livada Spašnik palček površine 1600 m2 i potražuje troškove.

2.

U odgovoru na tužbu tužena prvenstveno ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, jer ona nije ništa kupila niti je u posjedu, a niti je vlasnica nekretnine čiju predaju u posjed traži tužiteljica. Navedenu nekretninu čiju predaju u posjed traži tužiteljica, je kupio i u posjedu je iste PČ koji je odmah po kupoprodaji navedenu nekretninu ogradio i nitko ga nikada sve ove godine nije smeta u posjedu niti mu osporavao vlasništvo. Tvrdi tužena da je istu nekretninu kupio od ZČ, a koju je ona dobila darovanjem od svoje sestre CČ, na koju je nekretninu formalno i upisana, iako ista već dugi niz godina nije u posjedu iste nekretnine, već ju je u dogovoru sa svojom sestrom darovala sestri ZČ, koja je tu nekretninu opet prodala FČ. Ističe se da odmah po kupoprodaji te nekretnine PČ je zvao i CČ koja je njemu potvrdila da je navedenu nekretninu darovala svojoj sestri ZČ te da se ne protivi da ona istu proda. Tužena prema tome, predmetnu nekretninu nije kupila niti je u posjedu iste niti ju je ogradila, već je istu kupio, drži je u posjedu i ogradio ju je PČ.

2.1.

Prije nego što je navedena nekretnina prodana i predana u posjed FČ, VČ je navedenu nekretninu držao i uživao jer su mu to dopustile CČ, a kasnije i ZČ koje navedenu nekretninu nisu imale vremena obrađivati sve dok SČ, sestrična ZČ nije rekla da je istu prodala FČ. Nakon što je VČ saznao da je njegova sestrična ZČ prodala navedenu nekretninu, istu je on prestao obrađivati i predao ju je u posjed FČ. Upravo zbog navedenog to tužiteljica nije mogla postati vlasnica, a koja u svojoj tužbi niti ne navodi kako je ona i na koji način stekla navedenu nekretninu, tko joj je istu prodao i tko ju je uveo u posjed, te na koji način ako je u posjedu ove nekretnine PČ koji ju je odmah nakon kupoprodaje i ogradio.

2.2.

Tužiteljici nitko nije pokazao na licu mjesta koja je to nekretnina niti prodavateljica po brojevima katastarskih čestica ima saznanja koja je koja nekretnina te prodavateljica CČ tužiteljicu nikada nije niti uvela u posjed, jer prodavateljica ne zna gdje se predmetna nekretnina nalazi, a niti po brojevima zna da je to nekretnina koju je davno prije darovala svojoj sestri ZČ koja ju je prodala FČ.

2.3.

Tvrdi dalje da je tužiteljica prilikom sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnina sa CČ navela sve nekretnine kao predmet kupoprodaje, a koje su se nalazile u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], iako niti sama nije znala gdje se sve te nekretnine nalaze, ali je očito u zabludi prodavateljica CČ potpisala ugovor o kupoprodaji nekretnina sa tužiteljicom niti ne znajući da je u ugovoru navedena nekretnina koje ona više nije vlasnik. A kako ista više nije u trenutku sklapanja ugovora o kupoprodaji sa tužiteljicom bila vlasnik iste nekretnine čiju predaju u posjed tužiteljica traži od tužene, to ona nije mogla prenijeti na tužiteljicu pravo vlasništva, jer ga niti sama nije imala.

2.4.

Tužena dostavlja ugovor o kupoprodaji nekretnina iz kojeg je vidljivo da se predmetna nekretnina navodi kao predmet kupoprodaje između tužiteljice i CČ, iako kako je to već i navedeno, CČ niti ne zna gdje se navedena nekretnina nalazi, kao niti koju oznaku ima nekretnina koju je ona darovala svojoj sestri ZČ, niti koje je to ona nekretnine prodala tužiteljici. Tužena smatra da tužiteljica nikada nije doista kupila nekretninu čiju predaju u posjed traži, jer prilikom sklapanja ugovora o kupoprodaji njoj prodavateljica nije niti pokazala tu nekretninu, a da ju je i pokazala tada bi tužiteljica i prodavateljica vidjele da je ta nekretnina ograđena i da je uredno održavana i da ju netko drugi drži u posjedu te bi tada sasvim sigurno prodavateljica CČ i rekla tužiteljici da navedena nekretnina nije i ne može biti predmetom kupoprodaje. Prodavateljica CČ u trenutku sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnina nije bila stvarna vlasnica iste nekretnine. Ta nekretnina ne može stoga biti predmet kupoprodaje. Predlaže da se odbije tužbeni zahtjev u cijelosti. 3.

Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u zk. izvadak (list 4), dopis punomoćnika odvjetnika tužene od 3. 6. 2022. (list 5), Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 20. rujna 2019. između CČ i RČ (list 13-15), zk. izvadak (16- 17), svjedodžba o zdravstvenom stanju i mjestu porijekla životinje (46), dopis Agencije za plaćanje u poljoprivredi od 24. 10. 2024. (list 50), proveden je očevid na licu mjesta sa mjerničkim vještakom Šteficom Tukša dana 17. veljače 2023. (list 23), preslušani su svjedoci CČ, ZČ, VČ na glavnoj raspravi 18. travnja 2023. (list 30-32), svjedoci LČ, PČ, IČ i GČ na glavnoj raspravi 7. studenog 2023. (list 39-41), te su na kraju preslušane i same parnične stranke RČ i JČ na ročištu 29. studenog 2023. (list43- 44).

4.

Prilikom očevida na licu mjesta s mjerničkim vještakom Šteficom Tukša sud je neposrednim opažanjem utvrdio da je predmetna nekretnina u naravi livada, ograđena sa svih strana drvenim stupovima na kojima se nalazi žica, a vidljivo je da su po livadi tragovi domaćih životinja krava koje su tu pasle. Tom prilikom je tužiteljica na očevidu pokazala koji dio livade smatra njezinim, da je u vlasništvu te nekretnine od 2019., a u posjedu nije nikada niti bila i zato traži predaju posjeda.

5.

Na istom je očevidu mjernički vještak Štefica Tukša nekretninu koja je predmet spora identificirala, kao i sve okolne nekretnine.

6.

Iz zk. izvatka (list 16) proizlazi da je tužiteljica upisana kao vlasnica između ostalih nekretnina i na predmetnoj nekretnini označenoj kao čk.br. 1127 livada Spašnik palček površine 1600 m2.

7.

Svjedok PČ, suprug tužene, opširno je obrazlagao kako je na tom području kupovao zemlju za potrebe seoskog turizma s čim se on i bavi. Dio je tih nekretnina naslijedio od svojih roditelja, dok je ostale nekretnine kupovao te tvrdi da s nikim od bivših vlasnika nije imao nikakovih problema. Tako je obrazložio da je kao mjernik radio posao legalizacije nekretnina kod ČČ, a u razgovoru s njom došao je i do razgovora vezano za kupoprodaju te sada sporne čestice 1127. Dogovorili su prodaju za tu parcelu u iznosu od 5.000,00 kn, a pošto je znao da tu livadu uživa VČ, njezin rođak, a da čestica glasi na njenu sestru CČ, dogovorili su da će ona nazvati sestru i kontaktirati sa VČ da vide da li je VČ zainteresiran za kupnju, a ako nije da bi on to kupio. Nakon obavljenog razgovora sa CČ i sa VČ došao je do saznanja da je ta CČ ostavila tu livadu svojoj sestri ČČ kao nasljedstvo, a činjenica je da su si u lošim odnosima bile majka i ta ČČ i to je bio razlog da su sve nekretnine prenesene na CČ, ali je ona rekla da je ona to ustupila svojoj sestri ČČ. Tako je on shvatio da je stvarna vlasnica ove livade ČČ, a što je VČ i potvrdio tako da je odlučio da to može pogađati s ČČ. Kaparu je dao ČČ i to 50,00 € i dogovorili su pri tom da prvom prilikom kad CČ dođe u [adresa] da će formalno obaviti taj prijenos. Svi oni i VČ i CČ i ČČ su dozvoli da on počne obrađivati tu parcelu, što je on kasnije i ogradio. Prvi dogovor je bio s ČČ u 10. mjesecu 2014., poslije toga je ČČ predao u 3. mjesecu 2015. kaparu i nakon toga je počeo to obrađivati i ograđivati. 8.

Nadalje svjedok je pojasnio da je tužiteljica bila kod njih zaposlena u OPG turizam Rakić, nositeljica je njegova supruga. RČ je bila vjeran radnik pa mu je pomagala ne samo u toj djelatnosti turizma, već i u obradi svih nekretnina. Čak, što više kupila je i motornu pilu da mu može pomagati i uređivati sve te nekretnina pa i ovu koja je sada u sporu i jako dobro je znala da je on u posjedu te parcele jer je čak i s njim to uređivali.

9.

Iako je ovaj svjedok suprug tužene, njegovo obrazloženje je logično i životno, a ono o čemu je iskazivao potvrdio je i LČ i svjedok KČ. Ovi svjedoci koji su nesrodni sa strankama, imaju saznanja o činjenici da je PČ dogovarao kupoprodaju predmetne nekretnine sa ZČ, a o tom pogađanju imala je saznanja očito i sestra CČ. Naime, svjedok PČ objasnio je da nije niti ušao u odluku o kupoprodaji dok ne utvrdi da li je ta livada slobodna za prodaju, jer je znao da istu u posjedu drži IČ. IČ i LČ detaljno su obrazlagali svoja saznanja vezano za kupoprodaju te nekretnine te je očito da je već ta nekretnina bila u posjedu i stvarnom vlasništvu FČ, tako da CČ nije mogla raspolagati s ovom nekretninom na način da istu proda RČ, a ugovor je sklopljen 20. rujna 2019., kada je isti i ovjeren. Prema tome, ova je sestra postupala suprotno svemu što je dogovorila sa svojom sestrom ČČ, a sama činjenica da je formalno sklopila ugovor u pisanoj formi te da se tužiteljica i upisala kao vlasnica formalno u zemljišnim knjigama nije dokaz da je postala i stvarna vlasnica. Stvarni vlasnik iste nekretnine je očito bio PČ koji je za istu predao i kaparu, odlučio je istu kupiti da se prenese vlasništvo kada CČ dođe u [adresa] s obzirom da živi u [adresa] te bi na taj način koji je postigao sa ZČ i realizirao upisavši se kao vlasnik u zk. knjige. Ovakovo postupanje druge sestre obrazlaže ZČ tvrdeći da su one naslijedile ove nekretnine od roditelja te da je bio dogovor između njih da dok ona nešto proda da će dati dio novca njoj. Sada ZČ tvrdi da je obitelj PČ ovu nekretninu kupila na prevaru. Obrazlaže cijelo vrijeme razgovor vezano za kupoprodaju s FČ, kao i razgovor sa svojom sestrom, no iskaz ove svjedokinje je pun kontradiktornosti te isti nije uvjerljiv, jer najprije tvrdi da su to kupili na prevaru, da je ostavljena kapara, a očito je vidjela da je PČ i stupio u posjed ove nekretnine, tako da njezin iskaz nije potvrdio niti VČ niti LČ, niti IČ. Tako je svjedok VČ obrazložio da su CČ i ZČ njegove sestrične te mu je ZČ rekla da je to PČ kupo taj dio, a poslije toga i ogradio što je i on sam vidio. Svjedok isto tako zna da je ZČ ostavio 50,00 € kapare. Svjedok izričito tvrdi da zna da je njegova sestrična ZČ prodala spornu nekretninu FČ i da je uzela kaparu, ne zna cijenu koju su dogovorili i nakon što je PČ tu kaparu predao nekretninu je ogradio i od tada je u posjedu iste i to nekih već 7 godina, odnosno od 2016. Kada su sestre odlučile to prodavati najprije su njemu ponudile, a on je rekao da ga to ne zanima. Onda su rekle da ih čeka drugi kupac.

10.

Iz svega proizlazi da je PČ u poštenom posjedu predmetne nekretnine, u dobroj vjeri je pregovarao o kupnji te nekretnine sa sestrom ZČ, a druga sestra se s tim očito usuglasila, no naknadno je promijenila svoje mišljenje i sklopila ugovor s tužiteljicom koja je radeći u domaćinstvu obitelji PČ imala vrlo dobro saznanje da je i ova parcela u njihovom posjedu i da je ograđena. 11.

Sud nije poklonio vjeru iskazima svjedokinja CČ i ZČ iz razloga što su ove svjedokinje iskazivale suprotno iskazima svjedoka SČ, NČ i KČ koji su iskazi međusobno suglasni i dopunjuju se te potvrđuju detaljno obrazloženje svjedoka FČ koji je obrazlagao na koji način se odlučio uopće za kupnju sporne nekretnine te očito nije želio istu kupiti dok o tome ne postignu suglasnost sestre ZČ i CČ.

12.

Tužiteljica i tužena preslušane na ročištu 29. studenog 2023. dale su suprotne iskaze u pogledu posjeda, kupnje i prijenosa predmetne nekretnine, kao što je to navedeno i u tužbi i u odgovoru na tužbu, a iskaz tužiteljice u suprotnosti je sa njezinim tvrdnjama danim na očevidu održanom 17. veljače 2023. gdje je ona izričito izjavila da nikad nije bila u posjedu predmetne nekretnine livade, a da bi u svojem iskazu kao stranka tvrdila suprotno navodeći da je ona uvedena u posjed od strane CČ i njezinog supruga. Očito da tužiteljica govori o predmetnoj nekretnini koja je u sporu i za koju traži predaju u posjed istovremeno tvrdeći da je PČ to ogradio, ne zna kad, ogradu je vidjela u 4. mjesecu 2020. te nije podnosila tužbu za smetanje posjeda misleći da će se dogovoriti. Tvrdi da je PČ slala sms poruke i rekla da je to kupila i da to odgradi.

13.

Vlasnik nekretnine može tražiti predaju u posjed nekretnine od ne vlasnika. Činjenica je da je tužiteljica sklopila ugovor u pismenoj formi i da se upisala u zemljišne knjige. No, u ovom konkretnom slučaju radi se o utvrđenim činjenicama u pogledu poduzimanja raspolaganja nekretninom prije sklapanja ugovora između CČ i tužiteljice. Iz iskaza svih nesrodnih svjedoka, kojima je sud poklonio vjeru, kao i iskaza svjedoka FČ, proizlazi da je bila riječ o dogovorenoj kupoprodaji, da je PČ stupio u posjed predmetne nekretnine i da je dao kaparu. Očiti je dogovor bio da će se ostala cijena isplatiti nakon što formalno prenesu vlasništvo. Naknadnim predumišljanjem i naknadnim dogovorima između sestara CČ i ČČ PČ je kao fizička osoba doveden u situaciju da je između njega i ČČ izigran dogovor o kupoprodaji. Svi svjedoci su potvrdili da je to prodano FČ i da je on to kupio od ČČ. Dogovor između sestara se očito mijenjao, ovisno o periodu kada su što dogovarale, a činjenica je da PČ stupio u dobroj vjeri u posjed iste nekretnine u smislu poimanja posjeda koji propisuje čl. 10. Zakona o vlasništvu i drugi stvarnim pravima.

14.

Sada tužiteljica traži predaju u posjed nekretnine livade od strane supruge FČ JČ. Nesporna je činjenica da je JČ nositelj OPG-a i da je ona upisana putem sustava Arkod u Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu OPG Rakić, a to se odnosi i na česticu 1127 livadu površine 1600m2. To proizlazi kako iz podataka Agencije za plaćanje u poljoprivredi (list 50), kao i iz iskaza same tužene. Prema tome, ovdje se radi i o promašenoj pasivnoj legitimaciji, a pored toga radi se i o neosnovanosti same tužbe kojom se traži predaje u posjed nekretnine koja nikada nije stvarno mogla biti prenesena u vlasništvo tužiteljice, a da se prethodno ne raskinu dogovori između ČČ i FČ. Iz navedenih razloga odbijen je u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice.

15.

Odluka o troškovima postupka donesena je primjenom čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku, a troškovi se sastoje od troškova zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to za sastav odgovora na tužbu200,00 €, zastupanje na ročištu 9. 2. 2023. 200,00 €, zastupanje na očevidu 17. 2. 2023. 200,00 €, zastupanje na ročištu 18. 4. 2023. 200,00 € i na ročištu 7. 11. 2023. 200,00 € te na ročištu 29. 11. 2023. 200,00 €, za ročište 8. 5. 2025. 200,00 € , za ročište za objavu presude ima pravo na 100,00 €, a sve to uvećano za 25% sveukupno iznosi 1.875,00 €, a koji iznos je tužiteljica dužna naknaditi tuženoj.

16.

Slijedom navedenog presuđeno je kao u izreci.

Križevci, 9. lipnja 2025

Sudac: Marijan Vrbančić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana računajući od dana dostave ove presude.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. Zakona o parničnom postupku).