Baza je ažurirana 08.03.2026. zaključno sa NN 153/25 EU 2024/2679
1
Broj: Ppž-9226/2022
REPUBLIKA HRVATSKA |
|
|
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske |
Broj: Ppž-9226/2022
|
Zagreb |
|
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Anđe Ćorluka, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. S. S., zbog prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/2017., 126/2019. i 84/2021.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Metković, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Metkoviću od 29. srpnja 2022., broj: 12. Pp - 550/2022, u sjednici vijeća održanoj 23. kolovoza 2023.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Metković, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Metkoviću od 29. srpnja 2022., broj: 12. Pp - 550/2022, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), okr. S. S. i okr. A. J. oslobođeni su od optužbe da bi na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinili prekršaj iz članka 22. stavak 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
2. Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnio tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska uprava dubrovačko-neretvanska, Policijska postaja Metković ne naznačujući žalbene osnove dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.
4.1. Međutim, u pravu je tužitelj kada ističe da je pogrešno prvostupanjski sud na temelju činjenica utvrđenih u dokaznom postupku donio odluku kojom se okr. S. S. i okr. A. J. oslobađaju od optuže, a što je imalo za posljedicu povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava.
5. Naime, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud odluku o oslobođenju okr. S. S. i okr. A. J. za prekršaj iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji utemeljio na zaključku da iz provedenog dokaznog postupka proizlazi „da isti nisu izvanbračni partneri budući da prvookrivljeni navodi da mu je A. J., djevojka, dok A. navodi da joj je S. S. dečko i da isti ne žive zajedno kao izvanbračni partneri dulje vremena na spomenutoj adresi u M., Ul. Z. i F. br. xx…nesporno je da su okrivljenik S. S. i A. J. bili u međusobnoj vezi, ali da ista nije imala trajniji karakter i da ista nije trajala najmanje tri godine niti je u istoj rođeno zajedničko dijete, a svrha njihovog međusobnog odnosa očito nije bila zajednički život i odgoj potomstva…“.
5.1. Međutim, prilikom takvog zaključivanja prvostupanjski sud potpuno zanemaruje odredbu članka 1. Zakona o dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 84/2021), a koji je u vrijeme počinjenja prekršaja već stupio na snagu (31. srpnja 2021.), a koji proširuje krug osoba iz članka 8. stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji na „sadašnje ili bivše partnere u intimnoj vezi“. Slijedom navedenog, sadašnji ili bivši partneri u intimnoj vezi ulaze u krug osoba na koje se primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno, koje taj zakon štiti od nasilničkog ponašanja u obitelji.
5.2. Stoga, budući da iz provedenog dokaznog postupka ima elemenata koji ukazuju na činjenicu da su okr. S. S. i okr. A. J. u vrijeme počinjenja djela bili u intimnoj vezi, odnosno da su bili intimni partneri, to je protivno zaključku prvostupanjskog suda ispunjenog zakonsko obilježje prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Ističe se da, intimna veza po svojoj prirodi predstavlja posebno blizak odnos kojeg karakterizira emocionalna privrženost (romantična i/ili tjelesna) između partnera te ona kao takva može postojati unatoč činjenici postojanja bračnog (ili izvanbračnog životnog) partnerstva tih osoba s drugim osobama.
5.3. Isto tako, prvostupanjskom sudu se ukazuje da iako je u činjeničnom opisu optužnog prijedloga bilo navedeno da su okr. S. S. i okr. A. J. počinili nasilje u obitelji jedan prema drugome kao izvanbračni partneri, isti je bio ovlašten precizirati činjenični opis optužnog prijedloga, te odnos između okr. S. S. i okr. A. J. precizirati kao „intimni partneri“. Naime, prvostupanjski sud je ne samo ovlašten, već i dužan, činjenični opis uskladiti s utvrđenim činjeničnim stanje, dakle izvršiti izmjenu činjeničnog opisa prekršaja za koji donosi osuđujuću presudu ako se time okrivljenik ne proglašava krivim za neki drugi prekršaj od onoga koje mu je stavljeno na teret ili ako se ne proglašava krivim za nešto više od onoga što mu je optužnim aktom stavljeno na teret pri čemu takva izmjena ne smije predstavljati preinačenje na gore za okrivljenika. Dakle, opisanim preciziranjem odnosa između okrivljenika, prvostupanjski sud ne bi prekoračio optužbu jer se okrivljenici ne bi proglasili krivim za neki drugi prekršaj od onoga koji im je stavljen na teret niti bi se proglasili krivim za nešto više od onoga što im je optužbom stavljeno na teret.
5.4. Slijedom svega naprijed iznijetog, proizlazi da činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno te je time došlo i posredno do povrede materijalnog prekršajnog prava, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku.
6. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, ponovno ispitati okrivljenike, a po potrebi provesti i druge dokaze te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
7. Stoga je, na temelju članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zapisničarka: Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r. Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Metkoviću u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.