REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Povrv-2074/2022-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nevenki Božinović Čupin, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja NN, javni bilježnik iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana punomoćniku Ivani Sury, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika GRADEC DIZAJN j.d.o.o., Zagreb, Prolaz Jurja Ratkaja 3, OIB: 62813159413, zastupan po direktoru i zakonskom zastupniku HN, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 15. travnja 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i zakonskog zastupnika tuženika, dana 09. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Ukida se platni nalog sadržan u točci I. rješenja o ovrsi javnog bilježnika Joze Rotima iz Zagreba, na temelju vjerodostojne isprave, poslovni broj Ovrv-817/22 od dana 11. srpnja 2022. u dijelu kojim je naloženo tuženiku GRADEC DIZAJN j.d.o.o., Zagreb, Prolaz Jurja Ratkaja 3, OIB: 62813159413, isplatiti tužitelju NN javnom bilježniku, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], isplati iznos od 258,48 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku:

- na iznos od 31,52 EUR od 30.09.2020.,

- na iznos od 31,52 EUR od 10.10.2020.,

- na iznos od 37,83 EUR od 22.10.2020.,

- na iznos od 44,13 EUR od 31.10.2020.,

- na iznos od 18,92 EUR od 13.12.2020.,

- na iznos od 94,57 EUR od 23.12.2020., po stopi koja se do 31.12.2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i da mu naknadi nastali trošak ovršnog postupka u iznosu od 66,36 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 11.07.2022. do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, te se tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 01. lipnja 2022. javnom bilježniku Jozi Rotimu iz Zagreba, podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave – računa broj: 644/1/2, 684/1/2, 709/1/2, 864/1/2 i 904/1/2 navodeći kako tuženik duguje tužitelju iznos od 1.947,50 kn/258,48 EUR uvećano za zatezne kamate od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate. Javni bilježnik je donio rješenje o ovrsi poslovni broj Ovrv-817/022 dana 11. srpnja 2022. kojim je tuženiku naloženo da tužitelju isplati navedeni iznos sa zateznim kamatama od dospijeća svakog utuženog računa do isplate te da mu nadoknadi troškove ovršnog postupka zajedno s pripadajućim zateznim kamatama.

2. Tuženik je podnio pravodobni prigovor, koji sada predstavlja odgovor na tužbu, u kojem u bitnom navodi da ovrhovoditelj nije imao nikakvog osnova za naplatu, a samim time niti osnova za ovrhu, da ovrhovoditelj nije uspostavio sa ovršenikom nikakav dužničko vjerovnički odnos da bi imao osnova za bilo kakvu naplatu, da ovrhovoditelj nije za ovršenika obavljao nikakve poslove niti je to ovršenik tražio, da je iz dokumentacije vidljivo da je ovrhovoditelj obavljao poslove ovjere potpisa stanara Stambeno – Poslovne zgrade u [adresa], a ovjera potpisa vršena je po zahtjevu pojedinog stanara, a ne po zahtjevu ovršenika, da je ovršenik za pojedine stanare platio ovrhovoditelju ovjeru potpisa i to je bilo njegovo pravo, ali ne i obveza prema ovrhovoditelju budući da ovrhovoditelj i ovršenik nisu imali zaključen Ugovor ili sličan dokument koji regulira međusobna prava i obveze. Slijedom navedenog predlaže odbaciti prijedlog za ovrhu kao neosnovan.

3. Rješenjem ovog suda Povrv-2074/2022-2 od 30. kolovoza 2022. stavljeno je izvan snage rješenje o ovrsi u dijelu kojim je određena ovrha i ukinute su provedene radnje te je odlučeno da će se postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga, a temeljem čl. 58. st. 3. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 73/17 i 131/20; dalje u tekstu OZ).

4. Tijekom postupka provedeni su dokazi uvidom u račune (list 12-18 spisa), Sporazum o uspostavi etažnog vlasništva (list 47-188 spisa), mail korespondenciju – besplatno ovjeravanje potpisa (list 189-190, 199-200 spisa), Ugovor br. 01/2016. (list 194-198 spisa), saslušani su: tužiteljica (list 219-220 spisa), svjedoci: JN ( list 218-219 spisa), ČN (list 233-234 spisa), RN ( list 234-235 spisa), BN (list 240-241 spisa).

5. Na temelju tako provedenih dokaza i ocjene istih u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 (pročišćeni tekst), 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23; u daljnjem tekstu: ZPP), sud nalazi tužbeni zahtjev tužitelja neosnovanim u cijelosti.

6. Između stranaka je sporna pasivna legitimacija, kao i osnovanost tužbenog zahtjeva.

7. Uvidom u Ugovor br. 01/2016. (list 194-198 spisa), utvrđeno je da je isti sklopljen između Gradec dizajn j.d.o.o., kao izvršitelja, i suvlasnika višestambene zgrade u [adresa],20,22 zastupani po predstavniku suvlasnika BN, kao naručitelja, da istim naručitelj ustupa, a izvršitelj preuzima u ime za račun naručitelja obavljanje sljedećih poslova:

- projekte ishođenja Rješenja o izvedenom stanju

- geodetski elaborat

- elaborat etažiranja koji, između ostalog, uključuje i izradu Sporazuma suvlasnika o etažiranju višestambene zgrade u [adresa]. Nadalje je utvrđeno da u naprijed navedene poslove nisu uključeni troškovi taksi suglasnosti na projekte, te ostali troškovi vezani za legalizaciju građevine (komunalni i vodni doprinos, naknada za zadržavanje zgrade u prostoru, troškovi upisa i sl.), kao i troškovi vezani za etažiranje zgrade (ishođenje potpisa suvlasnika, troškovi ovjera potpisa suvlasnika, troškovi taksi i upisa u zemljišne knjige i sl.) (čl. 1 Ugovora). Ugovor je potpisan u Zagrebu, 09. travnja 2016. od strane predstavnika suvlasnika višestambene zgrade [adresa], 20, 22 AN, kao naručitelja, i direktora i zakonskog zastupnika [adresa] ĆN.

8. Uvidom u mail korespondenciju – besplatno ovjeravanje potpisa (list 189-190, 199-200 spisa), utvrđeno je da istim BN u svojstvu predstavnika suvlasnika višestambene zgrade [adresa], 20, 22, dana 30. kolovoza 2020. obavještava suvlasnike, između ostalog, da je ovjeravanje potpisa uz osobnu iskaznicu potpisnika besplatno, odnosno da će ukupan iznos računa ovjere potpisa svih (budućih) suvlasnika o besplatnom ovjeravanju potpisa na sporazumu biti plaćen od strane tvrtke Gradec projektiranje, neovisno o tome da li je uvijek konkretni potpisnik Sporazuma podmirio račune za legalizaciju i etažiranje posebnog dijela nekretnine ili eventualno još nije, a sve u svrhu izbjegavanja nesporazuma u vezi s potpisivanjem Sporazuma o uspostavi etažnog vlasništva.

9. Tužiteljica NN u svom iskazu navodi da je 01.06.2019. postala vršitelj dužnosti javnog bilježnika te je preuzela ured od javnog bilježnika JN, pa je tako preuzela i predmetnu situaciju kako je to bilo dogovoreno između JN i ovdje zz tuženika, odnosno kako je JN dogovorila ona je to prihvatila, da se ovakvoj ovjeri potpisa kako je dogovoreno u predmetnom slučaju pristupilo iz razloga što je tehnički bilo najjednostavnije da stranke dolaze k njima u ured nego da stranke uzimaju etažni elaborat sa sobom i ponovno ga vraćaju u ured, da je u početku plaćanje bilo redovitije, a nakon nekog vremena primijetila je da neke fakture nisu plaćene, da je potom zvala zz tuženika koji joj se nije javljao, pa je nakon toga zvala gospodina BN, bivšeg predstavnika suvlasnika na adresi [adresa] koji joj se uvijek javio i kojem bi skrenula pažnju na neplaćanje računa, a nakon toga bi uvijek bio dio računa od strane zz tuženika plaćen, napominje da se nikada nije dogodilo da zz tuženika ospori neki račun tako da nije imala neku sumnju da neki račun neće biti plaćen, da je u početku sve bilo u redu dok nije došlo do problema između suvlasnika, pa je tako njezin dojam kako je nastao spor između suvlasnika nekretnine da su se tako svi računi slabije plaćali, da je tuženik nikada nije obavijestio da neće plaćati neke račune, ali napominje da su i nakon pokretanja ovog spora neki suvlasnici predmetne zgrade dolazili tijekom 2023. ovjeravati svoje potpise, a ona im je, s obzirom na nastalu situaciju, izdala račune na njihovo ime i oni su to podmirili, da isto tako po navedeni etažni elaborat nitko do dana davanja iskaza pred sudom nije došao i da se oba primjerka još uvijek nalaze kod nje u uredu, da pisani ugovor sa zakonskim zastupnikom tuženika niti sa tuženikom nije zaključila iz jednostavnog razloga što ona to ne smije i navedeno je protuzakonito, ali da su imali usmeni dogovor da će trgovačko društvo tuženika podmirivati troškove ovjere potpisa suvlasnika, da je zakonski zastupnik tuženika više puta dolazio u njezin ured provjeravati koliko je potpisa prikupljeno, da su se dogovorili da će tuženik podmirivati troškove ovjeravanja potpisa svih suvlasnika, da ne zna kako je slala račune, da su to službenice odrađivale, najčešće mail-om.

10. Svjedok JN u svom iskazu navodi da je dogovor bio između gospodina BN, koji je tada bio predstavnik suvlasnika na adresi [adresa] i gospodina ĆN čije je trgovačko društvo radilo legalizaciju i plan etažiranja za predmetnu zgradu da će tuženik platiti ovjeru potpisa za sve suvlasnike za plan etažiranja, da su se puno puta čuli, puno puta se dogovarali i bilo je jako teško sve uskladiti obzirom je bilo jako puno suvlasnika, da se njih troje, pritom misli na gospodina BN, gospodina ĆN i sebe, dogovorilo da će se u javnobilježničkom uredu ovjeravati potpisi svih suvlasnika da se posloži etažni elaborat, da je dogovor bio kada etažni elaborat bude gotov, da će tuženik dostaviti svakom suvlasniku račun u kojem će biti uključena i naknada za ovjeru potpisa tog suvlasnika kojem se račun dostavlja, a kao primjer navedenog računa svjedok ukazuje na račun br. 21/1/1 od 02.09.2019. koji se nalazi na listu 204. spisa, da je navedeni račun koji je svaki suvlasnik dobio pojedinačno bio dužan i podmiriti, pa je tako bio dogovor da svaki suvlasnik ne plaća svoj trošak ovjere kod javnog bilježnika nego da će trgovačko društvo tuženika platiti ovjere potpisa za svakog od suvlasnika, a najviše radi toga da bi se ljude potaklo da dođu u javnobilježnički ured ovjeriti svoj potpis, da zakonski zastupnik tuženika ima dva trgovačka društva, pa tako kada se započelo sa izradom etažnog elaborata razgovori su se vodili sa Gradec projektiranje d.o.o., a kad je postupak etažiranja okončan, dogovor je vođen sa trgovačkim društvom Gradec dizajn j.d.o.o., da nije vidjela ugovor zaključen između suvlasnika stambene zgrade [adresa] i [adresa], da nije nikada zaključen ugovorni odnos između Gradec dizajna j.d.o.o. i javnobilježničkog ureda ovdje tužiteljica ili između suvlasnika stambene zgrade [adresa], a pritom napominje da javnobilježnički uredi ne sklapaju nikakve ugovore već svoj posao obavljaju na temelju dogovora sa strankama, da nema saznanja koliko je računa koji su ispostavljeni suvlasnicima stambene zgrade [adresa], a u kojima je navedeno da je u istima sadržan i trošak javnobilježničke ovjere, ujedno i plaćeno, ali da samo zna za svoj račun.

11. Svjedok ČN u svom iskazu navodi da ona u predmetnoj zgradi [adresa] nema u vlasništvu nikakvu nekretninu već je u najmu poslovnog prostora koji se nalazi u navedenoj zgradi, da je u navedenoj zgradi kupila poslovni prostor, no međutim, zbog sređivanja zemljišno knjižnog stanja predmetne nekretnine još uvijek nije uknjižena kao vlasnik, napominje da je sudjelovala u potpisivanju etažnog elaborata za predmetnu zgradu obzirom joj je bilo u interesu radi nekretnine koju je kupila, a koju nije još uvijek upisala na svoje ime, da prilikom potpisivanja etažnog elaborata u javnobilježničkom uredu nije platila ovjeru svoga potpisa i nije joj poznato tko je to učinio, da se ne sjeća je li ikad dobila kakav račun za plaćanje navedenog potpisa, jer je to sve obavljao njezin muž.

12. Svjedok RN u svom iskazu navodi da je upoznata sa ovjerom potpisa na etažnom elaboratu za Stambenu zgradu [adresa], da su u uredu krenuli sa ovjerama potpisa oko 2021., da su gospodin BN i gospodin ĆN dostavili Sporazum i Elaborat, da je trebalo ovjeriti oko 150 potpisa suvlasnika, da se sam Elaborat nalazi još uvijek u javnobilježničkom uredu, da ima saznanja o plaćanju ovjera potpisa, jer je i sama jedna od službenica koja je radila na ovjeri tih potpisa, pa je tako prvi račun izdan na Gradec dizajn j.d.o.o., a nakon toga je bio usmeni dogovor da se svi ostali računi izdaju na Gradec dizajn j.d.o.o. , u odnosu na navod "usmeni dogovor'' i tko se u tom smislu usmeno dogovarao, svjedok pojašnjava da su kod usmenog dogovora bili prisutni gospodin BN, gospodin ĆN, ona i još jedna službenica koja je na bolovanju, da se ostalih sudionika ne može točno sjetiti obzirom da velika količina ljudi prolazi kroz ured, ali zna da ih je bilo 4-5, da je isto tako, dok su pripremali elaborat za ovjeru i dok je ona kontrolirala popis suvlasnika je li sve kod istih štima u pogledu podataka u vidu adresa i slično, bilo spomena da će se plaćanje vršiti transakcijski na Gradec dizajn j.d.o.o., a tom prilikom kad su o tome razgovarali bili su prisutni samo gđa. JN i ona. Nadalje navodi da je, kada se dogovarala ovjera Etažnog elaborata, vršitelj dužnosti bila ovdje tužiteljica javni bilježnik NN, da je ista bila upoznata sa plaćanjem i odobrila je navedeno, ali se ne sjeća kada, da je prije tužiteljice javni bilježnik bila JN koja je ujedno i svekrva tužiteljice NN, da je Gradec dizajn j.d.o.o. u početku plaćao račune za ovjeru potpisa suvlasnika na Etažnom elaboratu, a onda je u jednom periodu prestao plaćati, a nakon toga je opet podmirio račune tako da je sada ostalo zadnjih nekoliko računa neriješenih. Nadalje navodi da kada osoba dođe ovjeriti potpis, oni ga u javnobilježničkom uredu ovjere i pitaju stranku hoće li platiti gotovinom ili karticom, u konkretnom slučaju nisu imali mogućnost plaćanja karticom, već su izdali račun po kojem su naplatili ovjeru, da je ona ovjerila potpis i to na Sporazumu suvlasnika.

13. Svjedok BN u svom iskazu na okolnost tko je bio obveznik ovjere potpisa na sporazum o uspostavi etažnog vlasništva zgrade [adresa], 20, 22, navodi da je postojao načelni usmeni dogovor prije nego se krenulo u cijeli proces i dok je javno bilježnički ured vodila gđa. JN, a sam sporazum je bio rezultat više procesa, da su očekivali da će se na valu "oduševljenja" svi suvlasnici potpisati, da se poslovi koje je gospodin ĆN obavljao za zgradu nisu financirali iz pričuve te je dogovor bio da on izda račune za legalizaciju i etažiranje, a pri tome se nije računalo na to da bi se neki suvlasnici mogli potpisati na sporazum, a da prethodno ne plate račune. Kad se svjedoku predočava mail od 30.08.2020. koji je poslan suvlasnicima 30.08.2020., te kad se istog pita je li on taj koji je poslao mail isti izjavljuje da jest, da je on obavijestio suvlasnike da je ovjeravanje potpisa uz osobnu iskaznicu potpisnika besplatno, odnosno da će ukupan iznos računa ovjere potpisa svih (budućih suvlasnika) biti plaćen od strane tvrde Gradec projektiranje, neovisno o tome da li je uvijek konkretni potpisnik sporazuma podmirio račun za legalizaciju i etažiranje posebnog djela nekretnine ili još nije, a da je intencija navedene obavijesti bila da se postupak potpisivanja sporazuma ubrza. Nadalje navodi da je tvrtka Gradec projektiranje za svoj angažman izdao račune suvlasnicima, te je intencija bila kada isti potpišu sporazum da tvrtka plati ovjeru potpisa, a isto tako da suvlasnici plate račun koji im je tvrtka izdala. Kako nisu predvidjeli, te kako zaista nisu očekivali da neki od suvlasnika neće podmiriti račun tvrtki koja je izdala račun za njihov angažman, a pri tom su isti izvršili ovjeru svog potpisa kad javnog bilježnika, a da pri tom nisu pomirili račun za etažiranje i legalizaciju, tako i tvrtka nije platila ovjere potpisa. Svjedok nadalje navodi da ne zna točno s kojom tvrtkom su suvlasnici potpisali sporazum o etažiranju zgrade, da su surađivali sa obje tvrtke i sa tvrtkom Gradec projektiranje i Gradec dizajn, a što je s kojom potpisano ne zna točno, da je naknadno saznao da dio suvlasnika ne želi potpisati i da ne želi platiti ovjeru kad su takve posljedice već nastupile, da misli da nije obavijestio gđu. NN da prestane ovjeravati potpise ovdje tuženika, a navedeno nije činio iz razloga što taj rok za ovjeru potpisa nije bio fiksan i još uvijek traje, da je on podmirio trošak potpisa ovjere na sporazumu, da ne zna koja mu je pravna osoba izdala račun za ovjeru, da su imali dogovor sa gospođom JN, ali nisu imali dogovor sa gđom. NN, da je gđa. NN došla kad se cijeli ovaj proces već odvijao, da je gđa. N bila upoznata sa dogovorima i načinom ovjere potpisa kako je dogovoreno s gđom. H i bila je preuzimateljica ureda, u početku su bili u kontaktu i nije bilo nikakvih problema.

14. Iz iskaza tužiteljice i saslušanih svjedoka JN, RN i AN, sud je u bitnom, a što je odlučno za rješenje predmetne pravne stvari, utvrdio da je postojao usmeni dogovor između JN, tadašnjeg javnog bilježnika, gospodina AN, koji je tada bio predstavnik suvlasnika na adresi [adresa] i gospodina ĆN čije je trgovačko društvo radilo legalizaciju i plan etažiranja za predmetnu zgradu, da će tuženik platiti ovjeru potpisa za sve suvlasnike za plan etažiranja, a sve iz razloga da bi se ljude potaklo da dođu u javnobilježnički ured ovjeriti svoj potpis. Sukladno navedenom i namjera iz maila od 30.08.2020. koji je poslao BN, kao predstavnik suvlasnika, ostalim suvlasnicima je bila da se postupak potpisivanja sporazuma ubrza. Nadalje je iz iskaza svjedoka AN utvrđeno da je tvrtka Gradec projektiranje za svoj angažman izdao račune suvlasnicima, te je intencija bila kada isti potpišu Sporazum da tvrtka plati ovjeru potpisa, a isto tako da suvlasnici plate račun koji im je tvrtka izdala za etažiranje i legalizaciju, pa kako nisu predvidjeli i očekivali da neki od suvlasnika neće podmiriti račun tvrtki koja je izdala račun za njihov angažman, a pri tom su isti izvršili ovjeru svog potpisa kad javnog bilježnika, tako i tvrtka nije platila ovjere potpisa.

14.1. Iz iskaza svjedoka ČN sud je utvrdio da je ista sudjelovala u potpisivanju etažnog elaborata za predmetnu zgradu te da prilikom potpisivanja etažnog elaborata u javnobilježničkom uredu nije platila ovjeru svoga potpisa i nije joj poznato tko je to učinio.

15. Iz svih naprijed navedenih dokaza tako nesporno proizlazi da obveza tuženika nije bila podmirenje troškova ovjere potpisa suvlasnika stambene zgrade [adresa], 20 i 22, obzirom da navedeno ne proizlazi Ugovora br. 01/2016 od 09. travnja 2016., već naprotiv u navedenom ugovoru je izričito propisano da u poslove koje izvršitelj preuzima u ime za račun naručitelja nisu uključeni troškovi vezani za etažiranje zgrade (ishođenje potpisa suvlasnika, troškovi ovjera potpisa suvlasnika, troškovi taksi i upisa u zemljišne knjige i sl.). Također je utvrđeno da je tuženik, sukladno usmenom dogovoru između zakonskog zastupnika tuženika, AN i JN, podmirivao troškove ovjere potpisa na Sporazum o uspostavi etažnog vlasništva iz razloga da bi se ljude potaklo da dođu u javnobilježnički ured ovjeriti svoj potpis i da se postupak potpisivanja Sporazuma ubrza. Iako je navedeno tuženik činio dobrovoljno u naprijed navedenu svrhu to, po mišljenju ovoga suda, ne znači i da je to ujedno bila njegova obveza niti to iz niti jednog izvedenog dokaza proizlazi. Naprijed navedeno tim više što svi suvlasnici nisu postupili u dijelu usmenog dogovora između predstavnika suvlasnika AN i zakonskog zastupnika tuženika ĆN da po plaćanju ovjere potpisa na Sporazumu od strane tuženika suvlasnici tuženiku plate račun koji im je tuženik izdao za etažiranje i legalizaciju.

16. Odredbom čl. 2. st. 1. Zakona o javnom bilježništvu (Narodne novine broj 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16 i 57/22 - počišćeni tekst zakona; dalje u tekstu ZJB) propisano je da se javno bilježnička služba sastoji u službenom sastavljanju i izdavanju javnih isprava o pravnim poslovima, izjavama i činjenicama na kojima se utemeljuju prava, u službenom ovjeravanju privatnih isprava, u primanju na čuvanje isprava, zatim novca i predmeta od vrijednosti radi njihove predaje drugim osobama ili nadležnim tijelima te u obavljanju, po nalogu sudova ili drugih javnih tijela, postupaka određenih zakonom. U javnobilježničku službu spada i obavljanje drugih poslova predviđenih ovim zakonom, dok je stavkom 2. istoga članka propisano da javnobilježničku službu obavljaju javni bilježnici kao samostalni i neovisni nositelji te službe, koji imaju svojstvo osoba javnog povjerenja.

17. Odredbom čl. 3 st. 1 ZJB-a propisano je da su javnobilježničke isprave isprave o pravnim poslovima i izjavama koje su sastavili javni bilježnici (javnobilježnički akti), zapisnici o pravnim radnjama koje su obavili ili kojima su bili nazočni javni bilježnici (javnobilježnički zapisnici) i potvrde o činjenicama koje su posvjedočili javni bilježnici (javnobilježnička potvrda), dok je stavkom 2. istoga članka propisano da javnobilježničke isprave i njihovi otpravci izdani po ovom Zakonu imaju snagu javnih isprava, ako su prigodom njihova sastavljanja i izdavanja ispunjene bitne formalnosti propisane ovim Zakonom.

18. Odredbom iz čl. 161 ZJB-a propisano je da javni bilježnik ima pravo na nagradu za rad i na naknadu troškova u obavljanju službenih radnji iz svog djelokruga u skladu s javnobilježničkom tarifom koju donosi ministar uz prethodno mišljenje Komore.

19. Odredbom čl. 163 ZJB-a propisano je ako je više osoba sudjelovalo u sklapanju pravnog posla pred javnim bilježnikom ili od njega tražilo obavljanje kakve druge službene radnje, sve one solidarno odgovaraju javnom bilježniku za dužnu nagradu i troškove.

20. Odredbom čl. 165 st. 1 ZJB-a propisano je da na svakoj ispravi i na svakom otpravku javni bilježnik bilježi iznos zaračunane nagrade, javnobilježničke pristojbe i troška, dok je stavkom 2. istoga članka propisano da javni bilježnik izdaje specificirani račun o plaćenoj nagradi, javnobilježničkoj pristojbi i troškovima.

21. Slijedom svega navedenoga, sud je utvrdio da je tužitelj kao javni bilježnik za suvlasnike stambene zgrade [adresa], 20 i 22 obavio radnje iz čl. 2 ZJB-a te im izdao javnobilježničke potvrde iz čl. 3 ZJB-a, da isti ima pravo za učinjeno na nagradu i naknadu sukladno čl. 161 ZJB-a, no međutim javni bilježnik nije suvlasnicima izdao račune u skladu s čl. 165. st 2 ZJB-a već je predmetne račune izdao na tuženika, pa stoga niti nema pravo na naplatu istih od tuženika sukladno čl. 163 ZJB-a. Slijedom navedenoga, kako je ovaj sud utvrdio da je prigovor promašene pasivne legitimacije istaknut od strane tuženika osnovan valjalo je temeljem čl. 451. st. 3. ZPP-a, odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, dana 09. lipnja 2025.

S u d a c:

Nevenka Božinović Čupin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

- pun. tužitelja uz rješenje za platež sudske pristojbe na presudu u iznosu od 13,27 eur

- tuženiku