Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-123/2025-2
R E P U B L I K A H R V AT S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, po sutkinji dr. sc. Danieli Pivčević kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Belje plus d.o.o. Darda, Svetog Ivana Krstitelja 1/a, OIB: 35385249539, zastupanog po punomoćniku EZ, dipl. iur, protiv tuženika Lovačko društvo "Belje" Duboševica, iz Duboševice, Ive Grgića 10, OIB: 00945081575, zastupanog po punomoćniku DZ, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Belom Manastiru poslovni broj Pn-202/2019-19 od 14. studenoga 2024., dana 9. lipnja 2025.
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba tužitelja te se ukida rješenje Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Belom Manastiru poslovni broj Pn-202/2019-19 od 14. studenoga 2024. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odbačena je tužba tužitelja podnesena Trgovačkom sudu u Osijeku dana 22. srpnja 2019. kao nedopuštena.
2. Žali se tužitelj zbog žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. točka 1) i 3) Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) te predlaže ukinuti pobijano rješenje i prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja, podredno predmet vratiti na ponovni postupak.
3. U odgovoru na žalbu, tuženik je osporio navode žalbe te predložio potvrditi prvostupanjsko rješenje.
4. Žalba je osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete od tuženika kao lovoovlaštenika u iznosu od 395.018,67 kuna sa zakonskim zateznim kamatama od 25. rujna 2018. do isplate, nastale na području lovišta kojim gospodari tuženik. Tužitelj tvrdi da je na usjevima kukuruza na poljoprivrednom zemljištu koje koristi kao vlasnik i temeljem ugovora o koncesiji u vlasništvu države, nastala šteta od divljih životinja za koju odgovara tuženik sukladno odredbama članka 83. Zakona o lovstvu.
6. Sud prvog stupnja je odbacio tužbu temeljem odredbe članka 82. Zakona o lovstvu ("Narodne novine" broj 99/18., 32/19. i 32/20., dalje: ZL/18) smatrajući kako tužitelj kao oštećenik nije ispunio svoje obveze niti ispoštovao rokove u kojima ih je morao ispuniti u smislu odredbe članka 82. stavak 1. ZL/18 pa da stoga nisu ispunjene procesne pretpostavke za podnošenje tužbe radi naknade štete u ovome predmetu.
7. Naime, sud prvog stupnja smatra kako je tužitelj kojemu je nastala šteta na poljoprivrednim kulturama, a istu štetu prouzročila je divljač kojom gospodari tuženik, bio dužan prije podnošenja tužbe tome sudu pisano se obratiti lovoovlašteniku u roku od 7 dana od nastanka štete te zatim predložiti lovoovlašteniku sklapanje sporazuma o naknadi štete u roku od 30 dana od proteka rokova iz stavka 1. članka 82. ZL/18.
8. Osnovano tužitelj ukazuje na pogrešnu primjenu odredbe članka 82. i 83. ZL/18.
9. Uvidom u spis predmeta proizlazi kako je tužitelj tužbu protiv tuženika podnio sudu dana 22. srpnja 2019., dok je po njegovoj tvrdnji predmetnu štetu uočio krajem mjeseca lipnja 2018.
10. Nadalje, da je tužitelj kao predlagatelj osiguranja, dana 21. kolovoza 2018., podnio istome sudu prijedlog radi osiguranja dokaza zbog predmetne štete. U tome izvanparničnom postupku radi osiguranja dokaza pod poslovnim brojem R1- 175/18, dana 24. kolovoza i 25. rujna 2018. izvršen je očevid i obavljeno vještačenje po sudskom vještaku radi utvrđenja uzroka i visine nastale štete.
11. Kako je ovaj parnični postupak pokrenut tužbom podnesenom u vrijeme važenja ZL/18, koji je stupio na snagu 9. studenoga 2018., na ovaj parnični postupak se glede procesnih pravila primjenjuje ZL/18.
12. Prema odredbi članka 82. ZL/18, tužitelj kojemu je nastala šteta na usjevima od divljači kojom gospodari tuženik je bio obvezan prije pokretanja parnice odnosno podnošenja tužbe, pisano se obratiti lovoovlašteniku (tuženiku) u roku od 7 dana od nastanka štete te zatim predložiti istom (u daljnjem roku od 30 dana) sklapanje sporazuma o naknadi štete, pod prijetnjom prekluzije prava na sudsku zaštitu. Nakon isteka rokova iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i ako ne dođe do sklapanja sporazuma iz stavka 2. ovoga članka, oštećenik se može obratiti tužbom radi naknade štete nadležnom sudu najkasnije u roku od tri godine od dana nastanka štete. Nadležni sud odbacit će tužbu ako oštećenik nije postupio na način naveden u stavcima 1. i 2. ovoga članka.
13. Međutim, prema stavu ovoga drugostupanjskog suda osnovano žalitelj ukazuje kako su svi rokovi koje odredba članka 82. ZL/18 propisuje, u konkretnom slučaju istekli prije stupanja na snagu ZL/18. Ovakav rok i njegovo računanje od nastanka štete, s posljedicom odbačaja tužbe, nerazumno je kratak odnosno nerazumno tegotan za oštećenika te ove posebne obveze iz citiranog članka i rokovi u kojima se moraju ispuniti, zasebno i u cjelini, dovode do ograničenja prava na pristup sudu u mjeri koja dovodi u pitanje samu bit toga prava.
14. Pravo na pristup sudu najvažnije je jamstvo prava na pravično suđenje bez čijeg ostvarenja nema ostvarenja nijednog drugog jamstva pravičnog suđenja. Pravo na pristup sudu ne uključuje samo pravo pokrenuti postupak, nego i pravo na "rješavanje" spora od strane suda (usp. s odlukom Ustavnog suda broj: U-III- 2466/2017 od 23. listopada 2019. te predmetima Europskog suda za ljudska prava Smolić protiv Hrvatske, br. 51472/12, presuda od 15. ožujka 2018.; i Šimecki protiv Hrvatske, br. 15253/10, presuda od 30. travnja 2014.).
15. Osim toga, za ukazati je kako je Ustavni sud Republike Hrvatske odlučujući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.), Odlukom broj: U-I-3251/2023 od 8. listopada 2024., ukinuo navedeni članak 82. stavak 1. ZL/18 kojim su propisane procesne pretpostavke za podnošenje tužbe protiv lovoovlaštenika radi naknade štete te isti prestaje važiti od 1. ožujka 2025. Iz obrazloženja citirane odluke proizlazi kako se osporenim člankom propisana postupovna pravila (obveze i rokovi), koja oštećenik mora ispoštovati jer će u protivnom tužba biti odbačena, smatraju ograničenjem prava na pristup sudu. Polazeći od legitimnog cilja (smanjenje broja sudskih postupaka, ubrzanje reparacije štete te sprječavanje daljnje štete od divljači na vrijeme), Ustavni sud smatra da se u okolnostima cjelokupnog normiranja sprječavanja štete i naknade štete koju počini divljač ili koja je prouzročena izvođenjem lova, nerazmjerno otežava položaj oštećenika u odnosu na lovoovlaštenika.
16. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
17. U nastavku postupka će prvostupanjski sud će izvesti predložene dokaze i meritorno odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva, kao i o troškovima postupka.
U Splitu 9. lipnja 2025.
SUTKINJA
dr. sc. Daniela Pivčević
