Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Poslovni broj Gž Ovr-187/2025-2

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Nikoli Ramušćaku, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Erste & Steiermärkische bank d.d., Rijeka, Jadranski trg 3a, OIB: 23057039320, zastupanog po odvjetniku Zvonimiru Buterinu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Buterin & Partneri d.o.o., Zagreb, Masarykova 3, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv ovršenice LL, [adresa], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Novom Zagrebu Stalna služba u Samoboru poslovni broj Ovr-1709/2024-2 od 13. kolovoza 2024., 9. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba ovršenice LL kao neosnovana te se potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Novom Zagrebu Stalna služba u Samoboru poslovni broj Ovr-1709/2024-2 od 13. kolovoza 2024.

II. Odbija se zahtjev ovršenice za nadoknadu troškova žalbenog postupka u iznosu od ukupno 279,02 eur, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem o ovrsi suda prvog stupnja na temelju ovršne isprave – zadužnice od 28. ožujka 2023. potvrđene 29. ožujka 2023. po javnom bilježniku Darji Bošnjak iz Zagreba pod poslovnim brojem OV-2788/2023, radi naplate tražbine iz Ugovora o solidarnom jamstvu broj: 5121036341 od 28. ožujka 2023. na ime glavnice u iznosu od 11.158,04 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 3. srpnja 2024. do isplate određena je ovrha na nekretninama u vlasništvu ovršenika, upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to: - 2642/10000 idealnog suvlasničkog dijela k. č. br. [katastarska čestica], u naravi FRANJINA ULICA, površine 585 m2, DVORIŠTE, površine 365 m2, KUĆA, BR. 3 [adresa], površine 118 m2, POMOĆNA ZGRADA, [adresa], površine 25 m2, POMOĆNA ZGRADA, [adresa], površine 37 m2, POMOĆNA ZGRADA, [adresa], površine 40 m2, sveukupne površine 585 m2, neodvojivo povezano s vlasništvom posebnog dijela nekretnine STAMBENOG PROSTORA 1 oznake ETAŽA 1 – E1, u prizemlju stambene građevine, sadržaja: hodnik, kupaonica, kuhinja i blagovaonica, dvije sobe i dvije ostave, ukupne netto korisne površine 75,12m2, nacrtu označeno crvenom bojom, sve upisano u [broj poduloška], - 814/10000 idealnog suvlasničkog dijela k. č. br. [katastarska čestica], u naravi [adresa], površine 585 m2, DVORIŠTE, površine 365 m2, KUĆA, BR. 3 [adresa], površine 118 m2, POMOĆNA ZGRADA, [adresa], površine 25 m2, POMOĆNA ZGRADA, [adresa], površine 37 m2, POMOĆNA ZGRADA, [adresa], površine 40 m2, sveukupne površine 585 m2, neodvojivo povezano s vlasništvom posebnog dijela nekretnine POMOĆNE GRAĐEVINE „B“ oznake ETAŽA 5 – E5, u prizemlju, sadržaja: natkrivena terasa ukupne neto korisne površine 20,93 m2, što čini 814/10000 dijela u odnosu na cijelo, u nacrtu označeno ljubičastom bojom, sve upisano u [broj poduloška],- 405/10000 idealnog suvlasničkog dijela k. č. br. [katastarska čestica], u naravi [adresa], površine 585 m2, DVORIŠTE, površine 365 m2, KUĆA, BR. 3 [adresa], površine 118 m2, POMOĆNA ZGRADA, [adresa], površine 25 m2, POMOĆNA ZGRADA, [adresa], površine 37 m2, POMOĆNA ZGRADA, [adresa], površine 40 m2, sveukupne površine 585 m2, neodvojivo povezano s vlasništvom posebnog dijela nekretnine POMOĆNE GRAĐEVINE „C“ oznake ETAŽA 6 – u prizemlju, sadržaja: E6, garaža ukupne netto korisne površine 12,55 m2, u nacrtu označeno sivom bojom, sve upisano u [broj poduloška], (st. I. izreke). Nadalje, naloženo je zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Novom Zagrebu Stalna služba u Samoboru izvršiti upis zabilježbe ovrhe na gore navedenim nekretninama (st. II. izreke) te je određen trošak ovrhe u iznosu od 329,02 eur (st. III. izreke).

2. Protiv navedenog rješenja o ovrsi žali se ovršenica ne navodeći određeno zakonom propisane žalbene razloge. U bitnom navodi da je sud prilikom donošenja rješenja o ovrsi na nekretnini ovršenice trebao sukladno čl. 80.b OZ-a ocijeniti je li narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i ovrhovoditelja pri tom uvažavajući vrijednost tražbine, činjenicu je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da se ovrha ne bi mogla provesti na drugom sredstvu ovrhe kao i služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika. Traži trošak sastavljanja žalbe u iznosu od 279,02 eur.

3. Žalba je neosnovana.

4. Naime, rješenje o ovrsi doneseno je na temelju ovršne isprave – zadužnice od 28. ožujka 2023. potvrđene 29. ožujka 2023. po javnom bilježniku Darji Bošnjak iz Zagreba pod poslovnim brojem OV-2788/2023, a kojom je ovršenica, kao jamac platac dala suglasnost da se radi naplate ovrhovoditeljeve novčane tražbine iz iste zadužnice zaplijene svi njezini računi kod banaka te da se novčana sredstva s tih računa isplate ovrhovoditelju.

5. Prema odredbi čl. 214. st. 7. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 - dalje: OZ) navedena isprava ima svojstvo ovršne isprave i na temelju takve isprave može se tražiti ovrha protiv dužnika i na drugim predmetima ovrhe.

6. Ovrha je sukladno odredbi čl. 80. OZ-a određena na nekretninama u vlasništvu ovršenice, zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnina, prodajom nekretnina i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.

7. Neosnovano ovršenica u žalbi navodi da nisu ispunjeni posebni uvjeti za određivanje ovrhe na nekretnini propisani odredbom čl. 80.b st. 2. i 3. OZ-a jer iz okolnosti konkretnog slučaja ne proizlazi da bi bila narušena pravična ravnoteža ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja u smislu tih odredbi.

8. Odredbom čl. 80.b. st. 2. OZ-a propisano je da sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 5.300,00 eur i ako ocjeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.

8.1. Nadalje, sukladno odredbi čl. 80.b. st. 3. OZ-a pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz st 2. tog članka, sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito: - je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, - je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, - služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, - ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitog uzdržavanja ili drugih važnih razloga, - je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.

8.2. Navodi ovršenice da je vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu (čl. 80.b. st. 3. al. 1) ničim nisu potkrijepljeni pa isti nisu mogli biti uzeti kao osnovani. Ovo osobito uzimajući u obzir da iz zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu proizlazi da je ista opterećena založnim pravom u iznosu od 95.000,00 eura uvećano za ugovorne i zatezne kamate te naknade i troškove, a koja tražbina se sukladno redu prvenstva namiruje prije predmetne tražbine ovrhovoditelja (čl. 114. st. 1. i st. 3. OZ- a). Nadalje, navodi ovršenice da je predmetna nekretnina njezina jedina nekretnina koja predstavlja njezin dom (čl. 80.b st 3. al. 3) također nisu mogli biti uzeti kao osnovani budući da u prilog takvih tvrdnji ovršenica nije dostavila nikakve dokaze. Pritom valja reći kako je sud prvog stupnja u ovom postupku odredio ročište radi saslušanja ovršenice u povodu prigovora o narušenoj pravičnoj ravnoteži između stranaka, na kojem ročištu je ovršenica mogla dokazati svoje tvrdnje o tome da je predmetna nekretnina njezin dom. Međutim, ovršenica nije pristupila na to ročište, niti je svoj izostanak na bilo koji način opravdala (list 63 spisa). Nadalje, ovršenica je izjavom sadržanom u ovjerovljenoj privatnoj ispravi (Ugovor o solidarnom jamstvu broj: 5121036341 od 28. ožujka 2023. iz kojeg proizlazi predmetna zadužnica) izričito navela da ovrhovoditelj u slučaju prisilnog namirenja potraživanja iz tog ugovora može provesti ovrhu na bilo kojoj nekretnini u njezinom vlasništvu pa i na njezinoj jedinoj nekretnini koja je ili će biti u njezinom vlasništvu sve do potpunog namirenja cjelokupne tražbine iz tog ugovora (čl. 80.b al. 5).

8.3. Što se tiče ispunjenja pretpostavki iz čl. 80.b. st. 3. al. 2. i 4. OZ-a, valja reći da ovrhovoditelj, iako navodi da se ovrha radi namirenja predmetne tražbine bezuspješno provodi putem Fine, takve navode nije dokazao pa isti stoga nije učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri (čl. 80.b st. 3. al. 2.). Ovrhovoditelj nije niti dokazao da ima osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitog uzdržavanja ili drugih važnih razloga (čl. 80.b st. 3. al. 4).

8.4. Međutim, neovisno o tome, s obzirom na to da ovršenica nije dokazala navode o nerazmjeru vrijednosti nekretnine i visine tražbine, kao ni to da se u konkretnom slučaju radi o njezinoj jedinoj nekretnini koja predstavlja njezin dom, a osobito uzimajući u obzir izričiti pristanak ovršenice da se radi namirenja predmetne tražbine ovrha provede na bilo kojoj nekretnini u vlasništvu ovršenice pa makar se radilo i o jedinoj njezinoj nekretnini, prema ocjeni ovog suda drugog stupnja proizlazi zaključak da nije dokazano da bi prodaja predmetne nekretnine radi namirenja tražbine ovrhovoditelja narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenice i interesa ovrhovoditelja, pa nisu osnovani žalbeni navodi da je određivanje ovrhe protivno odredbama čl. 80.b st. 2. i 3. OZ-a, kako to u žalbi ukazuje ovršenica.

9. Zaključno, prilikom donošenja odluke o troškovima ovog postupka sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a, na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, dok sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ- a, drugostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka. Kako ovršenica odluku glede visine troškova određeno ne pobija, to prvostupanjska odluka o troškovima u pogledu visine dosuđenih troškova nije ispitivana.

10. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a odbiti žalbu ovršenice kao neosnovanu i potvrditi rješenje o ovrsi prvostupanjskog suda (st. I. izreke ovog drugostupanjskog rješenja).

11. Kako ovršenica nije uspjela u postupku koji je nastao povodom izjavljenog pravnog lijeka, to joj nije dosuđen zatraženi trošak (čl. 166. st. 1. u vezi čl. 154. st. 1. ZPP-a i čl. 21. st. 1. OZ-a).

U Velikoj Gorici 9. lipnja 2025.

Sudac

Nikola Ramušćak