REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Borelli 9, 23000 Zadar

Poslovni broj: P Ob-237/2019

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Mariji Dukić, u pravnoj stvari tužiteljice ZC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Miranu Zorici, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika ĆC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Branimiru Zorici, odvjetniku u Zadru, radi utvrđenja bračne stečevine, nakon glavne i javne rasprave održane dana 28. travnja 2025., u prisutnosti zamjenika punomoćnika stranaka, te objave dana 6. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je nekretnina upisana kod Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru, zemljišnoknjižni odjel Biograd na Moru, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], D.L. 21, opisane kao: u mjestu, površina 972 m2, dvorište površina 756 m2, nadstrašnica površina 62 m2, zgrada za iznajmljivanje površina 132 m2, pomoćna zgrada površina 22 m2, ukupno površine 972 m2 bračna stečevina parničnih stranaka, pa se nadalje utvrđuje da je ZC suvlasnica navedene nekretnine u 32/100 dijela;

II Utvrđuje se da su nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], maslinik, površine 2608 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] pri zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru, Stalne službe Biograd na Moru, suvlasništvo tuženika za 1/3 dijela, kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], maslinik, površine 3317 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] pri zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda Zadar, Stalne službe Biograd na Moru, suvlasništvo tuženika za 1/3 dijela, kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], maslinik, površine 219 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] pri zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda Zadar, Stalne službe Biograd na Moru, suvlasništvo tuženika za 1/3 dijela, bračna stečevina parničnih stranaka na jednake dijelove, pa se nadalje utvrđuje da je ZC suvlasnica navedenih nekretnina za 1/6 dijela;

III Tuženik je dužan trpjeti upis prava suvlasništva tužiteljice za 32/100 dijela na nekretninama iz točke I., odnosno za 1/6 dijela iz toč II. ove presude za korist tužiteljice kod Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru.

r i j e š i o  j e

I Utvrđuje se da je tužiteljica djelomično povukla tužbu, podneskom od 8. studenog 2019., u odnosu na utvrđenje bračne stečevine na kat kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sveukupne površine 1309 m 2.

II Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici prouzročeni parnični trošak u iznosu 3.115,59 Eur u roku od 15 dana, dok se u preostalom djelu preko dosuđenog do zatraženog (3.356,18 Eur ), i to za iznos od 240,59 Eur, zahtjev za naknadom troška postupka, odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica ZC, podnijela je ovom sudu tužbu, radi utvrđenja bračne stečevine, protiv tuženika ĆC. U tužbi navodi kako su parnične stranke sklopile brak 15. listopada 1983., a razvedene su presudom Općinskog suda u Zadru posl. br. P Ob-217/17 od 5. veljače 2018. Za vrijeme trajanja braka da su stekle nekretnine upisane kod Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru, zemljišnoknjižni odjel [adresa], zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], D.L. 21, opisane kao: u mjestu površina 972 m2, dvorište površine 756 m2, nadstrešnica površine 62 m2, zgrada za iznajmljivanje površine 132 m2, pomoćna zgrada površine 22 m2, ukupne površine 972 m2, nekretnine upisane kod Općinskog suda u Zadru, stalne službe [adresa], zemljišnoknjižni odjel [adresa], zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sveukupne površine 1309 m2. Da je tužiteljica suvlasnica nekretnine iz točke I. a) tužbe, učinjeno je nespornim izjavom na zapisnik sa ovosudne rasprave posl. br. P-1454/2018 od 4. studenog 2019. u kojem postupku je tužiteljica majka ovdje tuženika gdje je ista izjavila cit.: "Tužiteljica navodi da tužena ima nekretninu u blizini predmetne nekretnine i to 1879/2 k. o. [katastarska općina], ima gdje stanovati." kraj citata. Isto je učinjeno i na zapisnik pred ovim sudom u postupku posl. br. P-37/2018 od 7. prosinca 2018. godine gdje je tuženik izjavio na str. 5. pasus 3. red 5 cit. " tako i mislim da smo bivša supruga i ja vlasnici te kuće, a osim nas dvoje nitko drugi."-kraj cit. Također, iz iskaza kćeri ovdje parničnih stranaka u ovosudnom postupku pols. Br. P-37/2018 i to iz zapisnika od 7. prosinca 2018. godine proizlazi kako su ovdje parnične stranke nekretninu iz toč. I. a) tužbe gradili zajedno, a iznajmljuje se od 2002. godine. Dakle evidentno je kako tuženik tužiteljici niti ne spori vlasništvo polovice nekretnine iz točke I. a) tužbe, te kako su nekretninu iz toč. I. a) ove tužbe parnične stranke stekle (izgradile) zajedno u braku što znači da ista predstavlja bračnu stečevinu parničnih stranaka svakog za ½ dijela. Nekretninu pod toč. I b) ove tužbe, parnične stranke su stekle zajedničkim sredstvima za vrijeme trajanja braka i to kupnjom od PC za cca iznos od 20.000,00 tadašnjih DEM-a. Kako se radi o bračnoj stečevini parničnih stranaka te kako isti nisu drugačije ugovorili podjelu imovine pa su suvlasnici u jednakom dijelu.

1.1. Podneskom od 8. studenog 2019., tužiteljica je povukla tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev u donosu na utvrđenje bračne stečevine na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sveukupne površine 1309 m2, pa je u skladu s odredbom čl. 193. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 , 89/14, 70/19, 80/22 , 114/2022 i 155/23 dalje ZPP), odlučeno kao u točki I. izreke rješenja. Istim podneskom tužiteljica je zatražila utvrđenje bračne stečevine u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], maslinik, površine 3772 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] pri zemljišnoknjižnom odjelu OS Zadar, SS Biograd na Moru, suvlasništvo tuženika za 1/3 dijela, kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], maslinik, površine 3317 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] pri zemljišnoknjižnom odjelu OS Zadar, SS Biograd na Moru, suvlasništvo tuženika za 1/3 dijela, kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], maslinik, površine 219 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] pri zemljišnoknjižnom odjelu OS Zadar, SS Biograd na Moru, suvlasništvo tuženika za 1/3 dijela.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo kako osporava tužbi i postavljeni tužbeni zahtjev kojim tužiteljica traži da se utvrdi suvlasnicom ne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za ½ dijela, jer da predmetna nekretnina ne predstavlja bračnu stečevinu već vlastitu imovinu tuženika. Vlasništvo nekretnine tuženik da je stekao temeljem ugovora o darovanju kojeg je zaključio sa svojom majkom LC kao darovateljicom, slijedom čega je jedini i isključivi vlasnik predmetnog zemljišta upravo tuženik. Nije sporno da je tužiteljica sudjelovala u izgradnju kuće na zemljištu, ali nikako ne može biti suvlasnica nekretnine za ½ dijela. Iz izjave sa zapisnika s rasprave P-1454/18 od 4. studenog 2019. u kojem je tužiteljica LC izjavila da "tužena"(ovdje tužiteljica) ime nekretninu u blizini nekretnine i to 1879/2 k. o. [katastarska općina] pa da ima gdje stanovati , ne pokazuje da je tužiteljica suvlasnica predmetne nekretnine. Isto proizlazi i iz iskaza tuženika na raspravi u predmetu P-37/18 od 7. prosinca 2019. godine: ".. da smo bivša supruga i ja vlasnici kuće…", a i iz iskaza kćeri parničnih stranaka u predmetu posl. broj P-37/2018 od 7. prosinca 2019. proizlazi da su tužiteljica i tuženik zajedno gradili nekretninu, pritom očigledno misleći na kuću izgrađenu na predmetnoj nekretnini budući da su iste vrlo dobro znale da je parcelu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] njihov otac dobio darovanjem od svoje majke. Kako tuženik ipak ne osporava da je tužiteljica sudjelovala u izgradnji kuće na predmetnoj nekretnini, isti drži da je u konkretnom slučaju (obzirom da parcela na kojoj je izgrađena kuća predstavlja vlastitu imovinu tuženika, a ne bračnu stečevinu stranaka) potrebno provesti vještačenje građevinske vrijednosti kuće, utvrditi kolika su ulaganja tužiteljice u izgradnju iste pa s obzirom na njezina ulaganja utvrditi koliki bi bio njen suvlasnički udio na predmetnoj nekretnini, ali isti zasigurno ne može iznositi ½ dijela. U odnosu na preostale nekretnine i to čest. zem. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška], čest. zem. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] i čest. zem. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina] na kojima tužiteljica traži da se utvrdi suvlasnicom istih za 1/6 dijela, tužitelj navodi kako isti ne osporava suvlasnički udio tužiteljice na tim nekretninama. Tuženik ističe kako je u trenutku kada mu je njegova majka Darovnim ugovorom darovala nekretninu čest. zem. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na istoj već bilo "ugrubo" izgrađeno prizemlje predmetne kuće. Na predmetnoj nekretnini u trenutku kada je ista darovana tuženiku od strane njegove majke već je bilo izgrađeno prizemlje kuće, pa s obzirom na ulaganja tužiteljice u daljnju izgradnju kuće potrebno je utvrditi koliki bi bio njen suvlasnički udio na predmetnoj nekretnini.

3. U odnosu na navode tuženika tužiteljica se očitovala podnescima ističući da tužiteljica i tuženik nisu ništa dograđivali, nadograđivali i adaptirali, već su zajedničkim sredstvima i radom sagradili zgradu uz suglasnu volju za stjecanje njihovog suvlasništva nad predmetnom nekretninom. S obzirom da je objekt izgrađen za vrijeme trajanja braka i bračne zajednice, odnosno za vrijeme važenja Obiteljskog zakona (NN 162/98) te s obzirom na načelo pravnog jedinstva nekretnine (čl. 2.st. 3. i čl. 9. st. 1. i 3. ZVDSP-a) omjer suvlasništva parničnih stranaka je neminovno ½ dijela. Također, ukoliko bi se tvrdnja tuženika da je zemljište na kojem je izgrađena zgrada njegova vlastita imovina ukazala točnom, opet bi tužiteljica sa uspjehom mogla ostvariti stvarno pravni zahtjev po osnovi ulaganja kada su vrijednosti uloženih zajedničkih sredstava nastale ekonomski bitne promjene u stanju i vrijednosti posebne imovine jednog od bračnih drugova, a u konkretnom slučaju izgrađena je kompletna zgrada. Na spornoj nekretnini da nije bilo izgrađeno prizemlje, već je u vrijeme početka gradnje to bila "štala". Ako tuženik tvrdi da je u vrijeme gradnje kuće bilo sagrađeno prizemlje, kako onda objašnjava činjenicu da je u ugovoru kao vrijednost nekretnine naznačen iznos od 75.000,00 kn, što bi značilo da je u to vrijeme vrijednost zemljišta sa objektom 77,00 kn.

1.2. Po provedenom uviđaju na licu mjesta, odnosno nakon dostave nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu, tužiteljica je podneskom od 19. ožujka 2025., uredila postavljeni tužbeni zahtjev u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica]. sve k. o. [katastarska općina], te prvenstveno u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s obzirom ne činjenicu nesporne vlastite imovine tuženika koju čini zemljište, dok da je bračna stečevine nekretnina izgrađena na istoj; prizemlje, 1., 2. kat i pomoćni objekt, te stoga potražuje utvrđenje suvlasničkog udjela nekretnine u 32/100 dijela.

3. U dokaznom postupku sud je pročitao: presudu Općinskog suda u Zadru posl. br. P Ob-214/17 (l.s. 5-6), zapisnik u predmetu pod posl. br. P- 37/2018 od 7. prosinca 2018. (l.s. 7-12), zapisnik u predmetu pod posl. br. P- 1454/2018 od 4. studenog 2019. (l.s. 13-14), izvatke iz BZP-a za kat. čest. [katastarska čestica] k.o., 2191/1, 2191/2, 2189/1, 2189/2, 2188 Biograd na moru (l.s. 15-17, 22-25), ugovor o darovanju (l.s. 33-35), skicu premjeravanja " GEO-IZ" (l.s. 37-38), nacrte nekretnine (l.s. 79-99), proveden je uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka vještake građevinske struke HC, koji je po obavljenom uviđaju dostavio svoj nalaz i mišljenje, dopunu istog i očitovanje ne prigovore (l.s. 101-134, 136-139,149-150) saslušani su svjedoci LC, SC, KC, ŠC, ŽC i BC, te tužiteljica i tuženik kao stranke.

4. Predmet ovog postupka je zahtjev tužiteljice da se bračnom stečevinom nje i tuženika utvrde nekretnine pobliže opisane u točki I. i II. izreke presude; kat čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te 1/3 dijela kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], te da se tužiteljica utvrdi suvlasnicom za odgovarajući suvlasnički udio na naznačenim nekretninama, odnosno na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 32/100 dijela, te na kat. čest. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] za 1/6 dijela.

5. Među strankama nije sporno da su nekretnine oznake 2188/1, 2189/1, 2189/2 sve k. o. [katastarska općina] na kojima je tuženik upisan kao vlasnik za 1/3 dijela, stečene radom za vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka, pa da je tužiteljica temeljem bračne stečevine suvlasnica istih za 1/6 dijela, slijedom čega je odlučeno kao u točki II. izreke presude, sa usvojenim zahtjevom za uknjižbu prava suvlasništva iste (točka III. izreke presude)

6. Također, u konačnici nije niti sporno da zemljište kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojem je izgrađena zgrada za iznajmljivanje s pomoćnim objektom, vlastita imovina tuženika budući je isto darovano tuženiku od strane njegovih roditelja, odnosno zemljište nije stečeno radom stranaka za vrijeme trajanja bračne zajednice bračnih drugova, što je i sama tužiteljica učinila nespornim u svom stranačkom iskazu, te je isto potkrepljeno materijalnom dokumentacijom koju je tuženik priložio u spis darovni ugovor, te iskazima saslušanih svjedoka.

7. Sporno je pitanje opsega izvedenih radova, odnosno izgrađenosti zgrade za iznajmljivanje od strane tužiteljice i tuženika zajedno, budući da tužiteljica ističe kako su stranke za vrijeme trajanja bračne zajednice izgradile istu, dok tuženik ističe kako su njegovi roditelji izgradili prizemlje darovali mu ga i potom su on i tužiteljica nastavili podizati nekretninu.

8. Za ocjenu prava vlasništva bračnih drugova na bračnoj stečevini mjerodavni su propisi koji su vrijedili u vrijeme stjecanja predmetne imovine. Kako su se tužiteljica i tuženik gradnju započeli 1997. te je ista trajala negdje do 2002., po pitanju stjecanja prava vlasništva ne kući i zemljištu primjenjuju se odredbe Zakona o braku i porodičnim odnosima ( Narodne novine br. 11-5871978, 27-447/1978, 45- 594/1989, 59-1169/1990, 25-426/1994, 162-1993/1998., u nastavku teksta ZBPO ), kao i odredbe Obiteljskog zakona (''Narodne novine'' br. 162/1998 i 116/2003), koji zapravo pitanje bračne stečevine regulira od 1. srpnja 1999. unoseći neoborivu pretpostavaka da su bračni supružnici suvlasnici u ravnim dijelovima na bračnoj stečevini.

8.1. Prema odredbi čl. 271. ZBPO, imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine, njihova je zajednička imovina.

8.2. Prema odredbi čl. 272. st. 1. i st. 2. ZBPO, imovina koju jedan bračni drug ima u času zaključenja braka ostaje njegova posebna imovina. Imovina koju u toku bračne zajednice jedan bračni drug stekne po drugoj zakonom dozvoljenoj osnovi ( nasljeđivanjem, darovanje i sl. ) različitoj od osnove navedene u članu 271. ovoga zakona (imovina stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine, zajednička je imovina bračnih drugova), je njegova posebna imovina.

8.3. U smislu odredaba članka 287. ZBPO-a, kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini utvrđuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju pri čemu sud vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog bračnog druga, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, radu u domaćinstvu, brizi oko odgoja i podizanja djece kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje radi povećanja zajedničke imovine.

8.4. Člankom 252. ranije važećega Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 162/98, dalje: ObZ/98) propisano je kako je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili koja potječe iz te imovine. U smislu odredbe članka 253. stavak 1. istog zakona bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili.

8.5. Člankom 257. stavak 1. ObZ/98 propisano je kako imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita imovina, a iz stavka 2. tog članka proizlazi da je vlastita imovina i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od navedenoga u članku 252. ovoga Zakona (nasljeđivanje, darovanje i sl.).

9. Uvidom u ugovor o darovanju zaključen između darovatelja OC i daroprimatelja ĆC **.**.1997., proizlazi da darovatelj daruje svom sinu, daroprimatelju svoje nekretnine, i to k. o. [katastarska općina], a koje se sastoje od parcele 1879/2 k. o. [katastarska općina] nove izmjere, koja odgovora čest. zem. [katastarska čestica] i č. zgr. [katastarska čestica] stare izmjere. Vrijednost darovanih nekretnina stranaka naznačuju iznosom od 75.000,00 kn.

10. Uvidom u skicu premjeravanja "GEO-IZ" geodetske usluge i parcelacijski elaborati d.o.o. Biograd na moru od 1. veljače 1997., utvrđeno je da je na kat čest. [katastarska čestica] ucrtana nekretnina s tim da dimenzije iste nisu jasno vidljive, te je uz istu naznačeno ZCV.

11. Uvidom u zapisnik od 7. prosinca 2018., posl. br. P- 37/2018., tužitelja KC i ŠC protiv tuženika MC, radi utvrđenja prava vlasništva, tužiteljice su u svom stranačkom iskazu navele kako su "kuću gradili mama i tata", dok je tuženik naveo "… kuća je građena na zemljištu od mojih roditelja s tim da je prizemni dio već bio izgrađen u tom trenutku ugrubo od strane mojih roditelja, a mi smo zajedno nastavili s katovima."

12. Tužiteljica je u svom iskazu navela nakon što su se ona i MC vjenčali da su živjeli u kući njegove majke. 1997. godine MC je otac darovao polovicu zemljišta nekih 1.000 m2, odnosno ne zna tko je bio konkretno vlasnik, da li mu je to darovala majka ili otac, ali uglavnom mu je darovano od roditelja. Na tom zemljištu da je postojala štala, izgrađena od blokova, bez struje vode, i u njoj se držala krava, pa su oni iste te godine započeli s radovima, na način da su proširili tu štalu, ojačali zidove a kako bi mogli podignuti 2 kata. Nekretnina ima 5 manjih stambenih jedinica (studio apartmani), jedna veća etažna jedinica i garaža, a vani se nalazi crna kuhinja. Cjelokupna izgradnja financirana je isključivo njihovim zajedničkim radom i sudjelovanjem njihove kćeri. Gradnja je kako je rekla započela 1997., i to na način da je prvih 60.000,00 tadašnjih maraka dano izvođačima za vanjske radove, a što je upravo ona platila budući je MC bio u Njemačkoj. Nekretnina se sastoji od prizemlja, prve etaže i potkrovlja. Cjelokupna izgradnja nekretnine kako izgleda danas izvršena je negdje do 2002., a sjeća se da su 2000. podigli kredit, kao i 2002. namjenski kredit za kuću i s tim su pokrili izgradnju kuće. U cijelom periodu izgradnje kuće od 1997. do 2002. bila je zaposlena odnosno imala je svoj butik, tuženik je također radio iako je bilo perioda kada je bio nezaposlen, pa je tako gradnja financirana sredstvima koje su stekli od njihova rada i podignutim kreditima. Nakon što je dovršena služila je za komercijalne svrhe, odnosno najam, te se s tim podmirivao kredit, s tim da je ona dodatno morala iz svog obrta doplaćivati za podmirenje svih troškova apartmana.

13. Tuženik je u svom iskazu naveo kako je u iskazu tužiteljice bilo niz neistina, pa tako kao prvo da je doista točno da je nekada na predmetnoj nekretnini postojala štala gdje se čuvala krava, ali je to trajalo jako kratko. Upravo njegovi roditelji, a koji su bili vrijedni ljudi, odlučili su postepeno proširiti tu štalu i negdje 1980.- ih godina, uglavnom prije Domovinskog rata njegov otac je prošio tu štalu na način na način da je ista duplo povećana. Njegov otac da je napravio sve grube radove za to prizemlje, prizemlje je bilo zatvoreno, gore postavljena ploča. Njegovi roditelji bili su vrijedni ljudi i to su postepeno radili na način da bi svaku kunu koju bi uštedjeli utrošili za kupnju materijala. Oboje roditelja u to vrijeme je bilo zaposleno, otac je radio u odmaralištu u Biogradu, dok je majka bila u istom tom objektu kuharica, a osim toga bavili su se i poljoprivredom. Otac da je imao dosta zemljišta na kojem je sadio krumpir, taj urod da je znao prodavati odmaralištu u Biogradu gdje je radio, osim toga bavio se i uzgojem kukuruza i pšenice, a imao je krave i praščiće, pa je zaradu ostvarenu od toga trošio za izgradnju prizemlja. Nakon što je otac proširio prizemlje, između njega i tužiteljice rodila se ideja da oni nastave s gradnjom pa je oca pitao bili mu on to darovao, na što je on pristao i dalje su za vrijeme trajanja njihove bračne zajednice on i tužiteljica zajedno podizali ovu nekretninu, na način kako ona danas izgleda. Sa podizanjem kata započeli su u jesen 1997. godine. Ističe kako je istina da su on i tužiteljica imali neki zajednički novac, pa nakon što mu je otac darovao zemljište sa prizemljem odlučili su ga uložiti u izgradnju nekretnine. Također da nije niti istina da je njihova kćer sudjelovala u gradnji ove kuće jer je ona rođena 1986. Prizemlje da je otac izgradio prije rata, a da u samom ugovoru o darovanju nije naznačeno da je na zemljištu izgrađeno prizemlje koje mu daruje, jer da nisu smatrali da je to bitno i podrazumijevalo se da mu daruje sve što je na toj čestici zemlje.

14. Na okolnosti stupnja izgradnje sporne nekretnine majka tuženika LC je iskazala kako su ona i suprug uklonili štalu i izgradili prizemlje; dva apartmana i garažu. Prizemlje da je imalo riješeno pitanje struje, vode, stolariju. I takvu nekretninu da su darovali sinu. ZC i MC da su izgradili dva kata, u prizemlju da ništa nisu nadograđivali, samo da su napravili neke skale. Nije se sjećala kada su srušili štalu i izgradili prizemlje, ali da je to bilo prije Domovinskog rata i radovi su trajali nekih 2-3 godine. Ona i suprug da su bili zaposleni u slovenskoj firmi. Njen suprug je bio stalni radnik, ona je radila kao sezonac u [adresa] u odmaralištu Željezara Jasenice, suprug da je bio noćni čuvar, a ona kuharica. On da je imao veća primanja, a osim toga da su se bavili poljoprivredom na način da su uzgajali vinovu lozu, krumpir, pomidore i isto prodavali odmaralištu u kojem su radili. Nadalje, u kući u kojoj su živjeli iznajmljivali su 11 ležaja i tako su financirali izgradnju tog prizemlja.

14.1. Međutim, njen iskaz po pitanju izgrađenosti nekretnine nije u suglasju niti sa navodima tuženika koji u niti jednom navratu nije navodio da se štala rušila, već da je ista proširena, a da je svjedokinja aktivno sudjelovala u ovog izgradnji logično je i životno da bi se sjećala da li je prethodna građevina uklonjena ili pak ojačana i proširena. Nadalje, njeni navodi da je prizemlje imalo dva apartmana i garažu u trenutku darovanja i da strane nisu ništa nadograđivali u suprotnosti je sa materijalnom dokumentacijom; tlocrtom prizemlja iz veljače 1997. ( l.s. 87, 91,134), investitora ĆC, gdje je vještak građevinske struke naznačio da je uz rekonstrukciju prizemlja vršena i dogradnja koja odgovora drugoj sobi i garaži, pa sud u tom pravcu iskaz ove svjedokinje nije cijenio istinitim.

15. Svjedokinja NC, majka tužiteljice, također u svom iskazu navodi da je štala srušena, s tim da su štalu srušili ZC i MC, iz temelja započeli negdje 1997/1998 gradnju kuće. Ta nekretnina osim prizemlja ima srednji kat i još jedan kat, dakle ima 3 etaže. Nekretnina se iznajmljivala jer se trebao otplaćivati veliki kredit koji je podignut za gradnju. Njena kćer za vrijeme kada se gradila ova kuća imala je svoj butik u kojem je radila, a da je zet uglavnom "gluvario", bio pretežno kući. Nije joj poznato da su se Ivičini roditelji bavili poljoprivredom, odnosno da bi proizvode koje su uzgajali u svom vrtu; krumpir, pomidore i slično prodavali, već da su isto koristili za sebe i kao hranu za svinje koje su imali uz krave i kokoše.

15.1. Kako je i ranije obrazloženo, budući da iskazivanje u pogledu rušenja štale i kompletne izgradnje prizemlja nisu sukladno stranačkim iskazima i materijalnoj dokumentaciji, to sud isti nije cijenio istinitim.

16. Kćeri stranaka; svjedokinja KC ( rođ. 1984.), i ŠC (rođ.1986.) su suglasno iskazale kako su negdje 1996./1997 baka i djed po ocu darovali njihovom ocu zemljište na kojem je bila štala u kojoj je djed držao krave, kako bi imali mlijeko za vrijeme Domovinskog rata. Roditelji da su zajedno vršili nadograđivanje, podizanje katova, potom 2003./2004. podigli kredit za završetak kuće. Kada su započeli radove nekretnina da nije imala struju ni vodu. Baka i djed po ocu da su radili u Jasenicama, a u vrijeme podizanja kata 1997. oboje da su bili u mirovini. Baka po ocu u svojoj kući je imala 3-4 sobe koje je iznajmljivala te da osim toga nisu imali nikakav dodatan prihod uz mirovinu. Imali su vinograd, ali samo za svoje osobne svrhe odnosno proizvode nisu prodavali.

17. Svjedokinja ĐC, je iskazala kako su ZC i MC počeli graditi kuću na zemljištu na kojem je bila jedna štala, u kojoj su Ivičini roditelji držali krave, ali nije imala saznanja tko je tu štalu uredio kao prizemlje kuće, proširio i slično, niti kako je sama gradnja tekle, tek je potvrdila da je negdje 2000. ZC zamolila da joj bude jamac za kredit kojeg je planirala podignuti za nastavak gradnje jer je rekla da im je ponestalo novca. Za vrijeme gradnje nekretnine ZC je radila i imala je butik, zna da je MC išao par mjeseci u Njemačku, ne ulazi u to zašto je na koncu odlazio tamo. ZC je redovito otplaćivala taj kredit. ZC je bila jako vrijedna, radila je kao crv dan i noć. Ona je dobra i sa Ivičinim roditeljima, LC i pok. OC, pa tako zna da je LC radila kao kuharica u jednom odmaralištu, a OC kao čuvar. Zna da su imali vrt ispred kuće i uzgajali različito povrće ali samo za sebe, nije joj poznato da su išta od toga prodavali. Čini joj se da su roditelji tuženika u periodu od 1997., već bili u mirovini. Ona da je danas u dobrim odnosima i sa tužiteljicom i sa tuženikom. Ivičini roditelji se prije izgradnje nekretnine koja je predmet spora nisu bavili iznajmljivanjem kuće u kojoj su stanovali jer su u toj kući uz njih stanovali i Ivičin brat sa suprugom i djecom i ZC i MC na posebnom dijelu sa odvojenim ulazom, ali u sklopu iste kuće.

18. Svjedok BC, daljnji rođak tuženika, je u svom iskazu naveo kako ga je prije Domovinskog rata, pozvao Ivičin otac OC, da nalije ploču od nekih 100 m². Čuo je da je na tom mjestu postojala neka štala. Znali su se kao rodbina međusobno posjećivati pa su mu OC i LC pokazivali kako bi postepeno nešto napravili sa tim prizemljem, nakon nalivanja ploče, uveli su struju, vodu. On je 1990. otišao u Zagreb, i nakon toga nije baš redovito navraćao pa ne zna kako je dalje tekla gradnja, zna da su do te godine OC i LC zatvorili prizemlje. On je samo radio taj dan na salivanju ploče, a kako je od tada prošlo stvarno dosta vremena ne sjeća se tko je još bio s njim. Ne sjeća se da li je u vrijeme salivanja te ploče ZC već bila udana za MC. Poslije je čuo da je tetak OC, MC ostavio tu kuću i da je MC dalje podizao katove i da je to trajalo više godina, ali ne zna kada je započeo s tim s obzirom da je on otišao u Zagreb, pretpostavlja za vrijeme ili nakon Domovinskog rata. Tetak i tetka da su radili, bili su vrijedni ljudi, bavili su se i turizmom. Iznajmljivali su kuću u kojoj su stanovali, odnosno gornji kat, a u prizemlju su živjeli sa pok. sinom Z i MC. Što se tiče poljoprivrede, imali su vinograd, masline, i prodavali su nešto grožđa i maslina. Oboje su bili zaposleni u slovenskom odmaralištu kada im je on pomogao i za svoj rad nije bio plaćen.

19. Nakon uviđaja na licu mjesta, vještak građevinske struke je izradio nalaz i mišljenje, te dopunu istog podneskom od 3. veljače 2025., iz kojeg proizlazi da nekretnina u naravi predstavlja samostojeću stambenu građevinu sa više stambenih jedinica, i to dvije u prizemlju, jedna na 1. katu i tri na 2. katu. Osim naznačenih stambenih jedinica, u prizemlju se nalazi garaža, na 1. katu se nalazi soba sa kupaonicom, dok jer uz stambenu građevinu izgrađen pomoćni objekt (crna kuhinja). Stambena građevina je katnica (P+2) sa kosim dvostrešnim krovom, koja komunikaciju sa višim etažama ima preko unutarnjeg stubišta. U prizemlju se nalaze dvije garsonijere; garsonijera 1 (soba kuhinja kupaonica- ukupne korisne površine 20,53 m2), garsonijera 2 (soba, kuhinja kupaonica, terasa, ukupne korisne površine 40,76 m2, te stubište / uzlaz, hodnik, garaža ukupne korisne površine 54,40 m2). Tržišna cijena cijele nekretnine 2018. godine = 761.000,00 x 0,57 = 433.770,00 Eur. Tržišna cijena stambene nekretnine 2018. godine = (761.000,00 - 26.000,00) x 0,57 = 418.950,00 Eur. Tržišna cijena zemljišta 2018. godine ( vrijeme prestanka bračne zajednice stranaka) = 277.992,00 x 0,57 = 158.455,44 Eur. Vrijednosti po dijelovima građevine 2018. godine:

-Prizemlje : ((20,53+32,07+48,06) / 278,41) x (418.950,00 – 158.455,44) = 93.778,04 Eur

-1.kat: ((17,37+65,81+14,08) / 278,41) x (418.950,00 – 158.455,44) = 91.173,10 Eur

-2.kat: ((26,47+19,64+20,68+13,69) / 278,41) x (418.950,00 – 158.455,44) = 75.543,42 Eur.

-Pomoćna građevina (crna kuhinja): 26.000,00 x 0,57 = 14.820,00 Eur. Procjena zemljišta i prizemlja u odnosu na vrijednost cijele nekretnine : 158.455,44 + 93.778,04 = 252.233,48 Eur, udio: 252.233,48 / 433.770,00 = 58,15 % (udio 58/100), 1. kat i 2. kat: 91.173,10 + 75.543,42 = 166.716,52 Eur , udio: 166.716,52 / 433.770,00 = 38,43 % (udio 39/100), Pomoćni objekt (crna kuhinja): 14.820,00 Eur udio: 14.820,00 / 433.770,00 = 3,42 % (udio 3/100).

Procjena zemljišta odvojeno od stambene i pomoćne zgrade u odnosu na vrijednost cijele nekretnine; zemljište: 158.455,44 Eur udio: 158.455,44 / 433.770,00 = 36,53 % (udio 37/100), stambena i pomoćna građevina: (433.770,00 – 158.455,44) = 275.314,56 Eur, udio: 275.314,56 / 433.770,00 = 63,47 % (udio 63/100).

20. Tuženik je prigovorio procijenjenoj tržišnoj cijeni nekretnine kao preniskoj, no s obzirom da je vještak podneskom od 5. ožujka 2025., naveo da je način na koji je izvršena procjena nekretnine sa tržišnom cijenom u prošlom vremenu u nalazu i mišljenju je takav da se procijenjena vrijednost u vrijeme izrade elaborata međuvremenski izjednačila sa traženim vremenom putem službenog indeksa stambenih nekretnina Državnog zavoda za statistiku, odnosno otklonio izneseni prigovor, a nakon čega tuženik nije imao daljnjih primjedbi, prigovora ni prijedloga, to je sud cijenio nalaz i mišljenje vještaka stručnim, objektivnim i sačinjenim u skladu s pravilima struke.

21. Sagledavajući sve izvedene dokaze, sud smatra da je tužiteljica dokazala da su ona i tuženik za vrijeme trajanja bračne zajednice zajedničkim radom rekonstruirali prizemlje, dogradili dio izvan postojećeg prizemlja, sagradili dva kata i pomoćni objekt, crnu kuhinju. Ranije postojeće prizemlje ili štala promijenilo je svoj izgled, namjenu i vrijednost, te je proširenjem, dogradnjom, podizanjem još dva kata, te pomoćnog objekt zapravo stvorena nova cjelina. Tužiteljica i tuženik vjenčali su se 1983. Upravo tuženik, a ne njegovi roditelji, naznačen je kao investitor ovih opsežnih radova koji su poduzeti 1997., prema priloženom izvedbenom projektu, dakle u vrijeme trajanja bračne zajednice. Kako su tužiteljica i tuženik uz svoju ušteđevinu, sredstva od rada i podignutog kredita, financirali kompletnu gradnju, kasnije tu nekretninu iznajmljivali, na tuženiku je bio teret dokaza da nekretnina kakva je danas nisu izgradili on i tužiteljica, odnosno da su njegovi roditelji izvršili opsežne radove prizemlja. U prilog izvođenju radova od strane tuženikova oca, iskazivao je samo svjedok BC, koji je zapravo od 1990. otišao u Zagreb, na nekretninu više nije redovito dolazio i nema neposrednih saznanja o opsegu poslova na prizemlju. Dakle, kako su radovi izvedeni za vrijeme trajanja bračne zajednice na tuženiku je teret dokaza da su isti financirani imovinom koja nije stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka, odnosno da su njegovi roditelji financirali izvođenje istih što nije potkrijepio dovoljno dostatnim dokazima. Tužiteljica i tuženik su tako na zemljištu koje je vlastita imovina tuženika zajedničkim radom i sredstvima izgradili predmetnu zgradu s pomoćnim objektom. Gradnja nekretnine vršila se u razdoblju od 1997. do 2002., odnosno za vrijeme važenja dva različita pravna režima vrednovanja stjecanja suvlasništva na bračnoj stečevini; Zakon o braku i porodičnim odnosima koji kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje prema doprinosu i Obiteljski zakon koji unosi neoborivu pretpostavku da su na bračnoj stečevini supružnici suvlasnici na jednake dijelove. Kako su stranke bile zaposlene, imale su ušteđevinu, to je sud i ono razdoblje prije uspostave neoborive pretpostavke suvlasništva u jednakim dijelovima, njihov doprinos cijenio podjednakim.

22. Međutim, kako je nesporno da zemljište predstavlja vlastitu imovinu tuženika, jer isto nije stečeno radom stranaka za vrijeme trajanja bračne zajednice, već se radi o vlastitoj imovini tuženika, to je poštujući načelo jedinstva nekretnine bilo potrebno utvrditi koliki zapravo udio čini bračnu stečevinu stranaka u odnosu na cijelu nekretninu, pa potom tek polovica od tog dijela dodijeliti tužiteljici u suvlasništvo.

23. Procjena vlastite imovine tuženika; zemljište u iznosu od 158.455,44 Eur, u odnosu na vrijednost cjelokupne nekretnine (433.770,00 Eur) iznosi 36,53 %, odnosno udio od 37/100 dijela.

23.1. Procjena bračne stečevine; stambena i pomoćna građevina (prizemlje- 93.778,04 Eur + 1.kat-91.173,10 Eur + 2.kat-75.543,42 Eur + pomoćna građevina- 14.820,00 Eur u odnosu na vrijednost cjelokupne nekretnine (433.700,00 Eur) čini preostalih 63,47%, odnosno udio od 63/100 dijela.

24. Tužiteljičin udio čini polovicu bračne stečevine odnosno 31,74%, tj. udio od 32/100 dijela, dok je preostali dio od 68,27 %, tj. udio od 68/100 dijela, tuženikovo suvlasništvo (vlastita imovina + bračna stečevina).

25. Slijedom iznesenog, a s obzirom na prethodno iznesena utvrđenja, kako je tužiteljica dokazala da je za vrijeme trajanja bračne zajednica sa tuženikom zajedničkim radom i sredstvima od rada stekla nekretninu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], to je ista s osnove bračne stečevine suvlasnice iste za 32/100 dijela, te je osnovan i njen zahtjev za uknjižbu naznačenog suvlasničkog udjela ( točka I. i III. izreke presude).

26. Odluka o trošku temelji se ona odredbi čl. 154. st. 1. i odredbe čl. 155 ZPP-a, te je tužiteljici priznat trošak zastupanja po pun. iz redova odvjetnika sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023 u nastavku teksta Tarifa) za sastav tužbe (Tbr. 7. toč. 1. Tarife) 100 bodova, podnesaka od 7. siječnja 2020., 8. travnja 2021., 25. veljače 2025., i 19. ožujka 2025. od po 100 bodova (Tbr. 8. toč. 1. Tarife), podneska od 16. rujna 2024., 25 bodova (Tbr. 8. toč. 4. Tarife), za zastupanje ne očevidu održanom 28. travnja 2023., 100 bodova (Tbr. 9. toč. 7. Tarife ), te za zastupanje na ročištima 19. ožujka 2021., 28. svibnja 2021., 11. studenog 2021., 8. veljače 2022.,. 31. ožujka 2022., i 28. travnja 2025., od po 100 bodova (Tbr. 9. toč. 1. Tarife), što uz vrijednost boda od 2,00 Eur pripadajući PDV od 25% ( 612,50 Eur), te pristojbu na presudu u iznosu od 53,09 Eur ukupno iznosi 3.115,59 Eur.

Zadar, 6. lipnja 2025.

S u t k i n j a

Marija Dukić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi pisanim putem ovog suda za nadležni županijski sud, u dovoljnom brojku primjeraka za sud i sve stranke postupke.

DNA:

1) Tužiteljici po pun.,

2) Tuženiku po pun.