Poslovni broj: UsI-586/2024-8

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu toga suda Milanu Franiću, kao sucu pojedincu, te zapisničarki Marijani Jurić, u upravnom sporu tužitelja US, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po opunomoćeniku Slavenu Luštici, odvjetniku u Zadru, Špira Brusine 9, protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, OIB: 18683136487, Zagreb, Koturaška 43/ IV, radi razreza poreza na promet nekretnina, 6. lipnja 2025. godine.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Klasa: UP/II-410- 20/22-01/217, Urbroj: 513-04-23-2 od 1. prosinca 2023. i rješenja Porezne uprave, Područnog ureda Zadar, Ispostave Zadar, Klasa: UP/I-410-20/2018-001/2790, Urbroj: 513-007-13/001-2022-0026 od 13. siječnja 2022.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika, Klasa: UP/II-410-20/22-01/217, Urbroj: 513-04- 23-2 od 1. prosinca 2023. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Zadar, Ispostave Zadar, Klasa: UP/I-410-20/2018-001/2790, Urbroj: 513-007-13/001-2022-0026 od 13. siječnja 2022.

2. Navedenim prvostupanjskim rješenjem tužitelju je utvrđena porezna osnovica poreza na promet nekretnina u iznosu 457.086,00 kuna, porez na promet nekretnina po stopi od 4 % u iznosu od 18.283,44 kuna.

3. Protiv osporavanog rješenja tužitelj je podnio tužbu, u kojoj, u bitnome, navodi da je postupak utvrđivanja porezne obveze u ovom postupku prvostupanjsko tijelo Porezne uprave, Područnog ureda Zadar, Ispostave Zadar pokrenulo temeljem dostavljene obavijesti od Javnog bilježnika o sklopljenom Ugovoru o darovanju, ali da je tužitelj s darovateljem sklopio Dodatak 1. Ugovoru o darovanju nekretnina, te da je ovim pravnim poslom darovatelj zapravo želio sa tužiteljem razriješiti razdiobu dijela obiteljske imovine. Dakle, iako je navedeno da je riječ o darovanju, radilo se o razrješavanju imovinskih odnosa, koje nije oporezivo, jer nije impliciralo novi promet nekretnina. Nadalje, smatra da je tuženik prilikom provođenja poreznog postupka postupao protivno odredbama Zakona o porezu na promet nekretnina jer je u članku 4. stavku 1. točki 6. propisano da je tržišna vrijednost nekretnine cijena nekretnine koja se postiže ili se može postići na tržištu u trenutku nastanka porezne obveze. Ističe da tuženik, ni prvostupanjskim ni drugostupanjskim rješenjem nije zakonito utvrdio da bi utvrđena vrijednost nekretnine bila tržišna vrijednost. Navodi da upravno tijelo nije pribavilo podatke za predmetnu nekretninu č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već je koristilo podatak od 2. ožujka 2020., da nije pribavilo ni lokacijsku informaciju za predmetnu nekretninu. Također, da mu upravno tijelo nije dostavilo sve isprave na koje se pozvalo u svom rješenju kao ni dokumentaciju koja se odnosi na nekretnine u odnosu na koje je vršena usporedba vrijednosti zbog čega nije mogao imati uvid u metodologiju rada poreznog tijela niti pobijati istinitost, odnosno osnovanost tih metoda. Upravno tijelo je arbitrarno i paušalno utvrdilo vrijednost predmeta oporezivanja u iznosu od 300,00 kuna po metru kvadratnom tvrdeći da bi to bila stvarna cijena koju danas nekretnine na tom području mogu postići na tržištu. Nadalje, ističe da mu nije pružena mogućnost uvida u dokumentaciju temeljem koje je vršena procjena, odnosno usporedba u odnosu na cijene drugih sličnih nekretnina, a što je njemu kao poreznom obvezniku moralo biti omogućeno. Ističe da mu nije omogućen uvid koji su to usporedni podaci korišteni za procjenu tržišne vrijednosti nekretnine, s obzirom da nije imao pristup svim potrebnim podacima. Smatra da nekretnine koje su korištene pri procjeni tržišne vrijednosti nisu usporedive s predmetnom nekretninom, a posebno ističe da je za nekretninu oznake č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u potvrdi Grada Zadra propušteno navesti da se nalazi unutar obuhvata urbanističkog plana uređenja stambene zone Vidikovac koji je na snazi od 2010. god. te da se ne radi o neuređenom zemljištu jer se u vrijeme kupnje za istu nekretninu mogla ishoditi građevinska dozvola za gradnju stambene zgrade sa sedam nadzemnih etaža. Ukazuje da nekretnina nije građevinsko zemljište, da se predmetna nekretnina nalazi u zoni neizgrađenog građevinskog zemljišta, te da s obzirom da za navedenu nekretninu nije izrađen urbanistički plan, to se predmetna nekretnina ne smije i ne može smatrati dijelom građevinskog područja za potrebe ovog postupka ako je ona propisima tako regulirana da se na njoj ne može graditi, odnosno da se ne može ishoditi građevinsku dozvolu. Tužbenim zahtjevom traži poništenje prvostupanjskog i drugostupanjskog rješenja, vraćanje prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak te troškove upravnog spora i upravnog postupka koji je prethodio donošenju poništenih rješenja.

4. Podneskom od 18. ožujka 2024. tužitelj je u spis dostavio Lokacijsku informaciju Grada [adresa], Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, Klasa: 350-05/24- 10/000074 od 1. ožujka 2024. u odnosu na nekretninu č. zem. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] te lokacijsku informaciju Lokacijsku informaciju Grada Zadra, Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, Klasa: 350-05/24-10/000075 od 4. ožujka 2024. u odnosu na nekretninu oznake č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je naveo da iz priloženih lokacijskih informacija jasno proizlazi da nekretnina oznake č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije mogla biti uzeta pri procjeni tržišne vrijednosti predmetne nekretnine č. zem. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] jer se ta nekretnina nalazi unutar obuhvata urbanističkog plana uređenja stambene zone „Vidikovac II“, a koji plan je na snazi od 2010. te se ne radi o neuređenom zemljištu kako je to navedeno u prvostupanjskom rješenju, jer se u vrijeme kupnje za istu nekretninu mogla ishoditi građevinska dozvola za gradnju stambene zgrade sa sedam nadzemnih etaža. Suprotno tome, iz lokacijske informacije za nekretninu č. zem. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] proizlazi da se nalazi u području obvezne izrade UPU-a br. 26a – zone mješovite namjene „Žmirići“ koji plan do danas nije donesen, te se nalazi u neuređenom dijelu građevinskog područja. Ističe da za ishođenje građevinske dozvole, prema odredbi članka 345. PPUZ za nekretnine koje se nalaze u neuređenoj dijelu građevinskog područja je preduvjet izrada Urbanističkog plana uređenja, a do izrade plana nije moguće ishoditi potrebne akte za građenje u toj zoni.

5. Tuženik, u odgovoru na tužbu iz razloga navedenih u obrazloženju rješenja smatra da je tužba neosnovana i predlaže da sud odbije tužbu.

6. U sporu je održana rasprava 27. svibnja 2025. čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" 36/2024., dalje: ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora. Na raspravu nisu pristupili uredno pozvani tužitelj i tuženik, pa je rasprava održana u njihovoj odsutnosti. Podneskom od 26. svibnja 2025. opunomoćenik tužitelja je opravdao izostanak s ročišta, naveo je da u svemu ostaje kao u tužbi, te je zatražio troškove postupka u iznosu od 500 bodova za sastav tužbe te 500 bodova za sastav podneska od 18. ožujka 2024. sve uvećano za PDV od 25% te trošak sudske pristojbe po odluci suda.

Sud je odbio prijedlog tužitelja da se provede vještačenje na predmetnoj nekretnini, a na okolnosti utvrđenja vrijednosti predmetne nekretnine kako je predloženo u tužbi, jer je ocijenjeno da to nije potrebno jer se s obzirom na stanje spisa i raspoložive dokaze može donijeti pravilna i zakonita odluka.

7. U dokaznom postupku sud je izveo dokaze čitanjem svih isprava koje se nalaze u sudskom spisu, te čitanjem cjelokupnog spisa tuženika koji je dostavljen uz odgovor na tužbu.

8. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

9. Predmet ovoga spora je ocjena zakonitosti osporenog i prvostupanjskog rješenja, koja su donesena u ponovnom postupku nakon poništajne presude ovog suda poslovni broj UsIpor-308/19-11 od 29. siječnja 2020.

10. Navedenom presudom, obrazlaže se kako slijedi:

" Tužbeni navod da se u konkretnom slučaju ne radi o darovanju već da se predmetnim ugovorom uređuju imovinski odnosi u obitelji, je neosnovan. Neovisno kako je nazvan predmetni ugovor iz sadržaja istog Darovnog ugovora je vidljivo da se radi o darovanju jer se to navodi i u samom ugovoru, jer je nesporno da se otuđitelj nekretnine daruje (daje-ustupa) tužitelju predmetnu česticu, bez novčane naknade niti nekog drugog obeštećenja, što je osnovno obilježje ugovora o darovanju. Stoga, je nesporno da se radi o prometu nekretnina u smislu članka 4. Zakona o porezu na promet nekretnina („Narodne novine“, broj: 115/16, dalje: ZPPN)." "Porezno tijelo je Zapisnikom o procjeni vrijednosti nekretnine od dana 02. listopada 2018. godine utvrdilo da se predmetna čestica nalazi u građevinskoj zoni- neizgrađenom dijelu.

Međutim, iz priloženog spisa nije vidljivo na koji je način porezno tijelo utvrdilo da se tužiteljeva čestica nalazi u zoni građevinskog zemljišta-neizgrađeni dio. Navedenu činjenicu je porezno tijelo samo utvrđivalo mada u Zapisniku o procjeni niti poreznom rješenju nije navelo na koji način je isto utvrđeno, niti je u vezi sa navedenim spisu priložen valjani dokaz da se tužiteljeva čestica nalazi u građevinskoj zoni- neizgrađeni dio.

Porezno tijelo je radi utvrđivanja statusa nekretnine tj. utvrđivanja da li je predmetna čestica u građevinsko zemljište (izgrađeno ili neizgrađeno građevinsko zemljište), trebalo od nadležnog Ureda za urbanizam i prostorno plansku dokumentaciju, pribaviti podatak o navedenom, a nakon toga nakon što se utvrdi o kakvom zemljištu se radi (izgrađenom –neizgrađenom građevinskom zemljištu), korištenjem relevantnog usporednih podataka o kretanju cijena sličnih nekretnina na istom ili približno istom području, utvrditi tržišnu vrijednost tužiteljeve nekretnine. Iz spisa je vidljivo da je porezno tijelo kod procjene vrijednosti nekretnine koristilo tri usporedna podatka o cijenama nekretnina, prema kojim podacima je cijena m2 viša nego je procijenjena tužiteljeva nekretnina, međutim kako je u tim podacima navedeno da se radi o građevinskom zemljištu ali bez navođenja drugih podataka o karakteristikama tih nekretnina (postojanje prostorno-planske dokumentacije, infrastrukture, položaja i sl.), ne može se ustvrditi da su korišteni usporedni podaci i relevantni, odnosno da su te nekretnine slične tužiteljevom.

Slijedom navedenog porezno rješenje kao i osporeno rješenje tuženika ne mogu se ocijeniti zakonitim. "

11. Tužitelju je upućen poziv od 30. lipnja 2021. radi sudjelovanja u postupku procjene i očitovanja na Zapisnik o procjeni tržišne vrijednosti nekretnine, koji poziv je tužitelj primio 2. srpnja 2021.

12. U ponovljenom postupku, porezno tijelo je pribavilo potvrde od Grada Zadra. Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo koje se odnose na nekretnine koje su korištene za procjenu tužiteljeve nekretnine.

13. Potom je, porezno tijelo tržišnu vrijednost za predmetnu nekretnine utvrdilo procjenom, temeljem usporednih podataka. Iz Zapisnika o procjeni i utvrđivanju prometne vrijednosti nekretnina, Klasa: UP/I-410-20/2018-001/2790 od 13. siječnja 2022., proizlazi kako su kao usporedni podaci uzete nekretnine u k. o. [katastarska općina]: 1) zemljište unutar neuređenog dijela građevinskog područja, č.z. 350 pov. 791 m2, unutar zone stambene namjene srednje gustoće, unutar obuhvata plana na snazi br. 25, cijena 609,94 kn/m2, prema ugovoru o kupoprodaji zaključenom u 2017.; 2) zemljište unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja, č.z 2457, pov. 514,50 m2, unutar zone stambene namjene manje gustoće, a dijelom unutar planirane prometne površine, cijena 646,74 kn/m2, prema ugovoru o kupoprodaji iz 2018.; 3) zemljište unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja, č.z 2608/9, pov. 550,00 m2, unutar zone stambene namjene manje gustoće, cijena 672,72 kn/m2, prema ugovoru o kupoprodaji iz 2018.; 4) zemljište dijelom u neizgrađenom, dijelom u izgrađenom dijelu građevinskog područja, dijelom unutar zaštitne zelene površine, dijelom unutar zone stambene namjene manje gustoće, č.z 523/7, pov. 2.674,00 m2, cijena 627,90 kn/m2, prema ugovoru o kupoprodaji iz 2017.; 5) zemljište dijelom u neizgrađenom, dijelom u izgrađenom dijelu građevinskog područja, dijelom unutar zaštitne zelene površine, dijelom unutar zone stambene namjene manje gustoće, č.z 523/8, pov. 2.674,00 m2, cijena 611,66 kn/m2, prema ugovoru o kupoprodaji iz 2017.; 6) zemljište dijelom u neizgrađenom, dijelom u izgrađenom dijelu građevinskog područja, dijelom unutar zaštitne zelene površine, dijelom unutar zone stambene namjene manje gustoće, č.z 520, pov. 2.184,00 m2, cijena 509,65 kn/m2, prema ugovoru o kupoprodaji iz 2018.

14. Temeljem navedenih usporednih podataka, tržišna vrijednost tužiteljeve nekretnine utvrđena je u iznosu od 300,00 kn/m2, uvažavajući navode poreznog obveznika da se ista nalazi u neizgrađenom dijelu te da je predmetno darovanje formalno zaključeno radi povrata imovine u vlasništvo poreznog obveznika.

15. U zapisnik je stavljena napomena da budući da se porezni obveznik nije odazvao na poziv u postupku procjene, da je ista izvršena temeljem podataka koji prileže spisu, te potvrdi o zoni dostavljenih ud Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Zadra te službenih evidencija Porezne uprave.

16. Prema odredbi članka 9. stavka 1. Zakona o porezu na promet nekretnina („Narodne novine“, broj: 115/16. i 106/18., dalje u tekstu Zakona) osnovica poreza na promet nekretnina je tržišna vrijednost nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze. Stavkom 2. istog članka propisano je da Ministarstvo financija, Porezna uprava (u daljnjem tekstu: Porezna uprava) utvrđuje osnovicu poreza na promet nekretnina kao tržišnu vrijednost nekretnine, u pravilu, iz isprave o stjecanju ako je ukupan iznos naknade koju daje ili isplaćuje stjecatelj približno jednak cijenama koje se postižu ili se mogu postići na tržištu. Stavkom 4. istog članka propisano je da je Porezna uprava ovlaštena procjenom utvrditi tržišnu vrijednost nekretnine ako je ukupan iznos naknade iz stavaka 2. i 3. ovoga članka manji od cijena koje se postižu ili se mogu postići na tržištu u trenutku nastanka porezne obveze. Stavkom 5. istog članka propisano je da procjenu tržišne vrijednosti nekretnine iz stavka 4. ovoga članka utvrđuje službenik Porezne uprave na temelju usporednih podataka o kretanju tržišnih vrijednosti sličnih nekretnina s približno istog područja u približno isto vrijeme.

17. Dakle, prilikom procjene tržišne vrijednosti predmetne nekretnine, porezno tijelo je izvršilo uvid u podatke informacijskog sustava porezne uprave o prosječnoj tržišnoj cijeni sličnih nekretnina na približno istom području u približno isto vrijeme na slobodnom tržištu, te je tom prilikom koristilo nižu vrijednost metra kvadratnog i izvršilo uvid u šest usporednih podatka, kako je to navedeno u obrazloženju prvostupanjskog rješenja i u Zapisniku o procjeni od 13. siječnja 2022., te je utvrđena vrijednost predmetne nekretnine u nižem iznosu od iznosa koji proizlazi iz usporednih podataka.

18. Cijeneći ukupnost činjenica utvrđenih na temelju dokumentacije koja prileže spisu predmeta upravnog postupka, Sud je primjenom prethodno citiranih odredbi Zakona u sporu utvrdio da je u predmetnom slučaju porezno tijelo pravilno u postupku utvrdilo tržišnu vrijednost nekretnine koju je tužitelj stekao, budući je ista utvrđena procjenom poreznog tijela koja je izvršena u skladu s odredbama članka 9. Zakona, procjenom tržišne vrijednosti nekretnine metodom usporedbe, odnosno primjenom usporednih podataka o cijenama sličnih nekretnina koje se nalazi u istoj katastarskoj općini, odnosno na približno istoj lokaciji.

19. Vezano za tužiteljev prigovor da nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nije usporediva s predmetnom nekretninom s obzirom da se nalazi unutar obuhvata urbanističkog plana uređenja, za navesti je da to nije od utjecaja na procjenu jer je za tu nekretninu prema realiziranom kupoprodajnom ugovoru iz 2017. postignuta cijena od 609,94 kuna, koja cijena ne odstupa od ostalih pet nekretnina korištenih za procjenu tužiteljeve nekretnine, tim više to je tužiteljeva nekretnina procijenjena u iznosu dvostruko manjem od prosjeka cijena nekretnina koje su korištene za procjenu.

20. Vezano za tužiteljev prigovor da nije imao mogućnost uvida u dokumentaciju temeljem koje je vršena procjena, za navesti da je mu poziv radi sudjelovanja u postupku procjene i očitovanja na Zapisnik o procjeni tržišne vrijednosti nekretnine, dostavljen 2. srpnja 2021., dakle, više od šest mjeseci prije Zapisnika o procjeni i utvrđivanju prometne vrijednosti nekretnina, Klasa: UP/I-410-20/2018-001/2790 od 13. siječnja 2022. čime je tužitelju bilo omogućeno sudjelovati u postupku procjene i očitovati se o bitnim okolnostima koje su od utjecaja na utvrđivanje tržišne vrijednosti stečene nekretnine

21. Nadalje, u odnosu na tužiteljev prigovor da je darovatelj zapravo želio sa tužiteljem razriješiti razdiobu dijela obiteljske imovine, iako je navedeno da je riječ o darovanju, da se radilo o razrješavanju imovinskih odnosa, koje nije oporezivo, jer nije impliciralo novi promet nekretnina, tužitelja se upućuje na presudu ovog suda U 308/19-11 od 29. siječnja 2020. kojom je taj prigovor otklonjen.

22. Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanog rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku,("Narodne novine", br. 47/09., 110/21., u daljnjem tekstu: ZUP), a na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS- a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te presuditi kao u izreci.

23. Konačno, s obzirom da sukladno odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa kako je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja, trebalo je sukladno citiranoj odredbi odbiti njegov zahtjev za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan

U Splitu 6. lipnja 2025.

S U D A C

Milan Franić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude.

DNA:

1. Tužitelju putem opunomoćenika

2. Tuženiku

3. U spis

4. Kalendar 45 dana

NACRT ODLUKE IZRADIO

SUDSKI SAVJETNIK BORIS KULIĆ