REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp-15858/2024
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Lidiji Altarac, uz sudjelovanje Maše Smolčić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv I-okrivljene pravne osobe OmniMed d.o.o. i II-okrivljene odgovorne osobe UC, koje brani Odvjetnik x iz Zagreba, zbog djela prekršaja iz čl. 229. st. 1. t. 46. i st. 2. Zakona o radu, čl. 172. st. 2 t. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Ispostava Bjelovar, klasa UP/I-116-02/24-01/667, ur. br. 443-02-05-14-24-4, od dana 16. prosinca 2024. godine, nakon provedenog postupka, dana 04. lipnja 2025. godine,
p r e s u d i o j e
I na temelju čl. 183. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22)
I-okrivljena pravna osoba: OmniMed d.o.o., OIB 63938353958, sa sjedištem u [adresa], godišnju dobit za 2024. godinu ne zna, zaposlenih 6, prekršajno neosuđivana, i
II okrivljena odgovorna osoba: ŠC, sin U, OIB [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1971. godine u [adresa], s prebivalištem [adresa], državljanin Sjeverne Makedonije, zaposlen, s primanjima u iznosu 2.000,00 eura, oženjen, otac troje djece, VSS, mag. farmaceutskog menađmenta, prekršajno neosuđivan,
k r i v i s u
da nisu do dana 31. kolovoza 2024. godine radnici UCU, koja je kod istih bila u radnom odnosu do 14. kolovoza 2024. godine dostavili dva obračuna i to obračun u kojem bi bio iskazan ukupni iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor za 2024. godinu u propisanom sadržaju i obračun iznosa naknade za neiskorišteni godišnji odmor za 2024. godinu, koji je bio dužan isplatiti u propisanom sadržaju, s podatcima iz čl. 2., čl. 3. st. 1. i čl. 8. pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i/ili naknade za neiskorišten godišnji odmor, a što je utvrđeno neposrednim inspekcijskim nadzorom,
čime su počinili prekršaj iz članka 93. stavka 2. Zakona o radu (”Narodne novine” br. 68/2023), kažnjiv po članku 229. stavak 1. točka 46. i stavku 2. istog Zakona,pa im se na temelju citiranih propisa, temeljem čl. 37. Prekršajnog zakona
izriče
I-okrivljenoj pravnoj osobi izriče
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 300,00 eura (tristoeura)
II-okrivljenoj odgovornoj osobi izriče
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 50,00 eura (pedeseteura)
Temeljem čl. 33. st.11. Prekršajnog zakona okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna i to u roku od 1 (jednog) mjeseca po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona.
Okrivljenike se upozorava da ukoliko u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
II Temeljem čl.139. st. 3. u vezi s čl.138. st.3. Prekršajnog zakona, I. i II okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 (dvadeset) eura – S V A K I, u roku od 1 (jednog) mjeseca po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152.st.3. Prekršajnog zakona.
Pravna osoba i odgovorna osoba novčanu kaznu i troškove plaćaju putem priloženih uplatnica.
III Temeljem čl. 182. t. 2. Prekršajnog zakona I i II okrivljenik se oslobađaju od optužbe da nisu u Zagrebu, najkasnije dana 16. kolovoza 2024. godine odnosno u roku od 24 sata od prestanka rada prijavili nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja podatke o prestanku radnog odnosa / osiguranja ŠCU kojoj je radni odnos prestao dana 14. kolovoza 2024. godine, već su isto učinili dana 29. kolovoza 2024. godine,
čime da bi počinili prekršaj iz članka 112. stavak 1. točka 32. Zakona o mirovinskom osiguranju (”Narodne novine” br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 102/19, 84/21. i 119/22), kažnjiv po članku 172. stavak 2. točka 5. istog Zakona,
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Ispostava Bjelovar, klasa UP/I-116-02/24-01/667, ur. br. 443-02-05-14-24-4, od dana 16. prosinca 2024. godine, podnio je optužni prijedlog protiv I i II okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.
2. II okrivljenik je u obrani naveo kako u cijelosti ostaje kod pisane obrane koja je dostavljena u spis. Želi dodati da je bivša radnica ŠCU njima u firmi napravila veliku štetu, pa može reći i prijevaru, tako da je podnesena kaznena prijava protiv nje. Naime, uzela je sa sobom pečat, ključeve od ormara, ni do danas ne mogu ući u kompjuter, tako da su ormare otvarali u nazočnosti branitelja i javnog bilježnika, pečat je još kod nje, a sve do 31.07.2024. godine nisu imali pristup niti na bankovni račun jer im je to zahvaljujući njoj bilo onemogućeno. Radi svega navedenog, on je postavljen za direktora, možda par dana prije 31.07.2024. godine. Zapravo ne znaju cjelokupnu štetu koju im je nanijela navedena bivša djelatnica, a do sada je utvrđena šeta od oko 100.000,00 eura. Ona je samostalno radila, nitko nije imao pristup njenim poslovima, te kao što je naveo branitelj oni su zakonske obveze ispunili u roku, no kašnjenje pošte oni nisu mogli spriječiti niti su imali saznanja da je došlo do kašnjenja sa dostavnicama i povratnicama. Čim su saznali za datum dostave navedena radnica je u roku odjavljena.
Što se tiče točke 2 optužnog prijedloga, navodi da upravo zato što je ona imala jedina nadzor, nisu mogli ni ući u njezine evidencije, tako da nisu niti znali da li je ona bila ili nije bila na godišnjem, te dodaje da je ona "na svoju ruku" sebi pisala nekakva službena putovanja koja su bila nepostojeća i neopravdana, za koje nije nitko znao osim nje i tada je ona izbivala s posla na račun firme, zajedno sa svojim suprugom, tako da nisu znali kada je i da li je koristila godišnji odmor, jer je ona sve sebi pisala onako kako joj je trebalo, a u što oni nisu imali uvid. Čim su saznali za ne isplatu naknade za njezin neiskorišteni godišnji odmor navedeno su joj isplatiti, a prije toga nisu niti mogli jer nisu znali za postojanje takve obveze iz razloga koje je naveo.
Branitelj okrivljenih u spis je predao presliku novinskog članka od 15.12.2024. godine iz kojeg članka je vidljivo da pošta pa tako i dostavnice i povratnice kasne, a također u spis je predao i presliku povratnice iz koje je vidljivo da je za radnicu UCU pošiljka uručena 14.08.2024. godine, a 28.08.2024. godine su otišli na poštu, odnosno njihov branitelj te je tada utvrđeno da je dostava obavljena 14.08.2024. godine, pa je slijedeći dan tj. 29.08.2024. godine navedena radnica odjavljena u HZMO-u. Povratnica, koju branitelj daje na uvid u originalu se je okrivljenima vratila tek 03.09.2024. godine, odnosno odvjetničkom društvu.
Sve ovo je inače priloženo uz pisanu obranu, međutim u puno manjem formatu slova pa branitelj na raspravi priložio u spis.
Na posebno pitanje II okrivljenik objašnjava da je UCU državnom inspektoratu prijavila da joj nije isplaćena naknada za neiskorišteni GO, pa kada je pozvan u prostorije inspektorata, a obzirom na nisu imali pristup kompjuteru niti administraciji, tek tamo je saznao da joj to nije isplaćeno pa je sljedeći dan izvršio uplatu s tog naslova u iznosu od 1.440,00 eura i to za 13 dana godišnjeg odmora.
Ovaj iznos je isplaćen jer su povjerovali tvrdnji inspektora, a tu tvrdnju nisu mogli provjeriti radi naprijed navedenih razloga, pa evo niti do dana rasprave nisu u mogućnosti utvrditi da li su trebali isplatiti ili ne taj novac.
Branitelj okrivljenika navodi da je on uvjeren da je ona taj godišnji odmor sasvim sigurno iskoristila.
Branitelj okrivljenika u spis predaje dokaz o izvršenoj uplati za neiskorišteni godišnji odmor bivšoj direktorici.
2a. U pisanoj obrani u bitnom navode da u cijelosti poriču počinjenje prekršaja, ističu problematiku vezanu uz rad HP, odnosno sa primanjem povratnice koja se nije vratila u očekivanom roku, radi čega su se morali punomoćnici izravno obratiti pošti koja im je izdala potvrdu o uručenju. Nastavno navode da oni nisu propustili rok za uručenje odluke o otkazu navedenoj djelatnici koja je u kritičnom periodu bila potpuno nedostupna, odnosno privremeno nesposobna za rad, a i koristila je godišnji odmor koji nije prijavljivala radi čega svega je smijenjena s dužnosti direktorice društva.
3. U dokaznom postupku sud je saslušao IC, te je pročitao cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu. Nadalje je izvršen uvid u Izvadak iz prekršajne evidencije iz koje je razvidno da I i II okrivljenik nisu prekršajnog kažnjavani.
4. Svjedokinja IC je na okolnost predmetnog događaja navela kako je ona kod I okrivljenika zaposlena oko 4 godine, te može reći da je bivša direktorica bila povremeno nedostupna, te sve što je tražila od nje, ona je ispunjavala, a nije imala nikakvih pouzdanih saznanja o njezinim godišnjim odmorima i slično. Navela je i da je ona jedina držala ključeve od ormara u skladištu gdje je bila sva dokumentacija i nitko od njih ostalih nije imao pristup tamo. Bila prisutna kada su se otvarali ti ormari te su pored nje bili prisutni II okrivljenik, na raspravi prisutan branitelj i javni bilježnik.
Nije bilo pitanja na svjedokinju.
5. Nakon ovako provedenog postupka, analizom provedenih dokaza, sud je u ponašanju okrivljenih utvrdio sva bitna obilježja predmetnog prekršaja.
6. Naime, nesporno je utvrđeno da okrivljeni navedenoj radnici nisu dostavili obračune za neiskorišten godišnji odmor, pravdajući to time što se ona u inkriminirano vrijeme nalazila na godišnjem odmoru, odnosno bolovanju, a kako okrivljeni nisu dostavili nikakav dokaz da su istoj obračunske liste pokušali dostaviti, proizlazi da su počinili prekršaj za koji se terete.
7. Slijedom navedenog, sud je okrivljenike proglasio krivima te im izrekao novčane kazne primjerene načinu i težini počinjenog prekršaja, stupnju odgovornosti okrivljenika, kao i svim okolnostima iz čl. 36. st. 2.Prekršajnog zakona. Od olakotnih okolnosti sud je u odnosu na okrivljenike kod donošenja odluke posebno imao u vidu njihovu raniju nekažnjavanost, težinu samog prekršaja i okolnosti pod kojima je isti počinjen, te njihovu dosadašnju nekažnjavanost, dok otegotne okolnosti nisu utvrđene. Imajući u vidu prirodu i značaj počinjenog prekršaja, te sve navedene okolnosti, sud je u odnosu na okrivljenike primijenio odredbu čl. 37. Prekršajnog zakona, odnosno novčanu kaznu ublažio ispod zakonom propisanog raspona.
8. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako su I. i II okrivljenik proglašeni krivima, to su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji je odmjeren s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka.
9. Okrivljenici su oslobođeni od optužbe zbog djela prekršaja opisano točki 2 ove presude, budući da su na vrijeme, čim su saznali od HP da je ista izvanredni otkaz primila, izvršili odjavu na HZMO.
U Zagrebu, 06. lipnja 2025. godine
Zapisničarka
Sutkinja
Maša Smolčić v.r.
Lidija Altarac v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, na adresu
Avenija Dubrovnik 8, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
