REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski prekršajni sud u Splitu
Stalna služba u Omišu
Trg kralja Tomislava 5, 21310 Omiš
Broj: Pp-15227/2024-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Omišu, po sucu Tonču Rakeli, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Snježane Ćubić i zapisničarke Matee Jonjić, u prekršajnom postupku protiv u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenika CD i drugookrivljenice CDĆ, zbog prekršaja iz članka, zbog prekršaja iz članka 10. točke 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj: 70/17., 126/19., 84/21., 114/22., 36/24.), kažnjivog po članku 22. stavku 1. istog Zakona, pokrenutom podnošenjem optužnog prijedloga Policijske uprave Splitsko- dalmatinske, Policijske postaje Omiš pod KLASA: 211-07/24-5/31478, URBROJ: 511- 12-30-24-1 od 15. studenog 2024., nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 5. lipnja 2025. u prisutnosti okrivljenika, a bez prisustva ovlaštenog tužitelja, 5. lipnja 2025. bez nazočnosti okrivljenika i ovlaštenog tužitelja objavio je i
p r e s u d i o j e
Na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.)
Prvookrivljeni: ŠD, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin ND i ČD, dj. CDĆ, rođen **.**.1995. u [adresa], s prebivalištem u mjestu [adresa], završena VSS, po zanimanju magistar građevine, zaposlen, s mjesečnim primanjima cca 2.000,00 eura, srednjeg imovnog stanja, neoženjen, bez djece, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavan zbog prometnih prekršaja
Drugookrivljenica: ŠDĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći C i TD, dj. ŠD, rođena **.**.1968. u [adresa], Australija, s prebivalištem u mjestu [adresa], završena VSS, po zanimanju diplomirani novinar, nezaposlen, bez mjesečnih primanje, srednjeg imovnog stanja, udana, majka dvoje djece, jedno maloljetno dijete državljanin Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavana,
o s l o b a đ a j u s e o p t u ž b e
da bi 10. lipnja 2024. u 21:45 sati u mjestu Omiš, ulica Put Vrila, kućni broj 26 došlo do nasilja u obitelji (osoba koje žive u zajedničkom kućanstvu) između nećaka CD i ujne CDĆ na način da je ŠDĆ vikala riječima "Kretenu, lažove" prema ZD, a na što je ŠD uhvatio svojim rukama ŠDĆ za obje podlaktice i povlačio van dvora na parking, a na što je ŠDĆ počela vikati da će zvati policiju, nakon čega ju je ŠD prestao povlačiti za podlakticu, te otišao u kuću a za njim i ŠDĆ gdje je ista nastavila galamiti raznim riječima. ŠDĆ je pregledana od strane dr. LD koja je utvrdila ozljede na lijevoj i desnoj podlaktici u vidu nekoliko ekskorijacija, a o čemu je napisan Obrazac medicinske dokumentacije broja 28797-A
čime da bi prvookrivljeni ŠD počinio prekršaj iz članka 10. točke 1. kažnjiv po članku 22. stavku 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a drugookrivljena ŠDĆ počinila prekršaj iz članka 10. točke 3. kažnjiv po članku 22. stavku 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) troškovi postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do točke 4. ovog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.
Obrazloženje
1. Policijska uprava Splitsko-dalmatinske, Policijska postaja Omiš, podnijela je optužni prijedlog pod brojem navedenim u uvodu ove presude, protiv okrivljenika, zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci presude.
2. Neposredno prije održavanja ročišta zaprimljeni su podnesci drugookrivljene CDĆ na hrvatskom i engleskom jeziku kojima ista zahtijeva da tijekom njenog ispitivanja u postupku bude nazočan sudski tumač za engleski jezik koji je njen materinji jezik kao i zahtjev za osiguranje posebnih uvjeta zbog psihološke traume i napada panike.
3. Prije ispitivanja okrivljenika obavljena je pojedinačna procjena za okrivljenike- žrtve uz sudjelovanje istih, tijekom koje se ŠDĆ izjasnila da želi razmisliti da li će iskoristiti pravo na djelotvornu psihološku i drugu stručnu pomoć i potporu tijela, organizacije ili ustanove za pomoć žrtvama nasilja i svjedocima pri Županijskom sudu u Splitu, nakon čega joj je uručen kontakt obrazac Odjela za podršku žrtvama i svjedocima pri Županijskom sudu u Splitu. Žrtva-okrivljenica ŠDĆ je dodatno zatražila da bude ispitana bez nazočnosti prvookrivljenika CD i očitovala se da ne želi da bude u sobi tijekom ispitivanja svjedoka ND iz razloga što se radi o ocu okrivljenika od kojeg je ranije pretrpjela fizički napad, te da želi da u postupku bude nazočna osoba od povjerenja odnosno njen suprug KD.
3.1. Pojedinačna procjena je provedena i za žrtvu-okrivljenika ND koji se očitovao da želi razmisliti da li će iskoristiti pravo na djelotvornu psihološku i drugu stručnu pomoć i potporu tijela, organizacije ili ustanove za pomoć žrtvama nasilja i svjedocima pri Županijskom sudu u Splitu, nakon čega mu je uručen kontakt obrazac Odjela za podršku žrtvama i svjedocima pri Županijskom sudu u Splitu
4. Okrivljenici ŠD i NDĆ, očitovali su da se ne smatraju krivima za terećeni prekršaj, ŠD je obranu iznosio osobno, a ŠDĆ je odbila iznositi obranu bez nazočnosti ovlaštenog sudskog tumača za engleski jezik.
5. U dokaznom postupku je ispitan okrivljenik ŠD, nakon čega je u odnosu na okolnosti da li okrivljenici žive u zajedničkom kućanstvu, budući se isti po stupnju srodstva odnosno tazbine ne smatraju članovima obitelji na koje je odnosi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, ispitan predloženi svjedok ID. U dokaznom postupku je, nadalje, pročitan Zapisnik o ispitivanju svjedokinje CDĆ od 11. lipnja 2024. godine, liječnička dokumentacija za ŠDĆ od 11. lipnja 2024. godine, e-mail očitovanje CDĆ upućeno Policijskoj postaji Omiš od 12. lipnja 2024. godine te 14. lipnja 2024. godine, zapisnik o ispitivanju osumnjičenika CD od 11. lipnja 2024. godine, zapisnik o ispitivanju svjedoka ND od 15. lipnja 2024. godine, tri fotografije na kojima su vidljive ozljede CDĆ, dvije obavijesti o počinjenom prekršaju izdane sukladno članku 109.A Prekršajnog zakona, te potvrde iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske koje se odnose na okrivljenike u postupku.
5.1. Okrivljenik ŠD je ispitan u nazočnosti osobe od povjerenja drugookrivljene CDĆ, KD te je isti iskazivao da ne želi imati nikakav kontakt sa svojom ujnom s kojom dolazi do konfliktnih situacija kada nije nazočan njegov ujak. Isti se očitovao u cijelosti ostaje pri obrani koju je dao na zapisnik o ispitivanju osumnjičenika od 11. lipnja 2024. godine, te je naglasio da se radi o obiteljskoj kući sa odvojenim stanovima u kojima živi njegova obitelj i ujak sa suprugom i djetetom, a on da, iako je prijavljen na adresi u [adresa] gdje je obiteljska kuća, da zapravo boravi u mjestu Duće. Naveo je da se radi o etažiranom objektu sa odvojenim stanovima, ali zajedničkim ulazom do stubišta.
5.2. Zbog postojanja dvojbe o egzistiranju odlučnih činjenica koji čine bitne elemente bića prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret optužnim prijedlogom u postupku je kao svjedok ispitan ID, kojeg je predložio ovlašteni tužitelj, te je isti upitan da li njegov sin ŠD i njegova rodica ŠDĆ žive u istom kućanstvu, na što je svjedok odgovorio kako on i njegova rodica TD sa obitelji žive u istoj obiteljskoj kući, ali u različitim stanovima kojima je zajedničko jedino predvorje i stubište. Posebno se očitovao da njegov sin CD već neko vrijeme ne živi u istoj kući nego na drugoj adresi u mjestu Duće.
5.3. U dokazne svrhe pročitano je također i e-mail očitovanje CDĆ upućeno Policijskoj postaji Omiš od 12. lipnja 2024. godine u kojem ista pojašnjava da osim što je u rodu s ZD sa suprugove strane, da je s istim i u krvnom srodstvu iz razloga što su njena majka (UD) i njegov djed (ĆD) brat i sestra.
6. Na temelju članka 121. stavka 1. Prekršajnog zakona iz spisa su izdvojene dvije službene zabilješke Policijske postaje Omiš sačinjene po policijskom službeniku PD koje sadrže očitovanja okrivljenika i građana ČD, iz razloga što citirane službene bilješke sukladno članku 90. Prekršajnog zakona predstavljaju nezakoniti dokaz budući sadrže iskaze okrivljenika i svjedoka koji nisu propisno upozoreni po Zakonu i na istima se ne može temeljiti sudska odluka.
7. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenika i sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, Sud je ocijenio da prekršaj koji se okrivljenicima stavlja na teret po propisu nije prekršaj pa je na temelju članka 182. točke1. Prekršajnog zakona donijeta presuda kojom se okrivljenici oslobađaju od optužbe.
8. Odredbom članka 8. stavka 1. i 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je:
(1) Osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje su: bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik. (2) Odredbe ovog Zakona primjenjuju se i na bivšeg bračnog druga, bivšeg izvanbračnog druga, bivšeg životnog partnera, bivšeg neformalnog životnog partnera, sadašnjeg ili bivšeg partnera u intimnoj vezi, osobe koje imaju zajedničko dijete te osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.
8.1. Odredbom članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da je nasilje u obitelji:
1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda
2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci
3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost
4. spolno uznemiravanje
5.ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci
6. zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.
8.2. Odredbom članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.
9. U postupku je nesporno da su okrivljenici nećak i ujna, odnosno srodnici po tazbini u trećem stupnju, te srodnici po krvi u pobočnoj liniji u petom stupnju (kći i unuk od brata i sestre), slijedom čega se na iste ne primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji u slučaju da isti ne žive u zajedničkom kućanstvu (članak 8. stavak 1. i 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji). Nesporno je da se pod članovima zajedničkog kućanstva smatraju osobe koje bez obzira na srodstvo stanuju na istoj adresi prebivališta u stambenom prostoru, zajedno privređuju i troše ostvarene prihode, te zajedno koriste pokretnine i nekretnine za podmirenje osnovnih životnih potreba.
10. Dakle, okrivljenici ne predstavljaju obitelj sukladno članku 8. stavku 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, niti se radi o članovima zajedničkog kućanstva iz članka 8. stavka 2. istog Zakona iz razloga što žive u odvojenim stambenim jedinicama u etažiranom stambenom objektu, ne privređuju zajedno, zajedno ne troše ostvarene prihode, niti zajednički koriste pokretnine i nekretnine za podmirenje osnovnih životnih potreba.
10.1. Nesporno je da se odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji primjenjuju na osobe koje su srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, dok su okrivljenici tazbinski srodnici u trećem stupnju (nećak i ujna). Isto tako je nesporno da se odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji primjenjuju na osobe koje su u pobočnoj liniji krvnog srodstva zaključno do trećeg stupnja, dok su okrivljenici kao kći i unuk od brata i sestre u petom stupnju pobočne linije, kao i da isti ne predstavljaju obitelj sukladno članku 8. stavku 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, budući ne žive u zajedničkom kućanstvu.
11. Nadalje, odredbom čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji definiran je pojam nasilja u obitelji pa je tako u točki 3. propisano da je psihičko nasilje ono nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost. Dakle, prema citiranoj zakonskoj odredbi članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, proizlazi da je psihičko nasilje ono netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost pa je, prema tome, prouzročenje povrede dostojanstva ili uznemirenosti žrtve jedna od odlučnih činjenica odnosno jedan od konstitutivnih elemenata koja čini biće prekršaja iz članka 10. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Radi se o prekršaju koji je tzv. materijalno kažnjivo djelo koje se ne iscrpljuje u samoj radnji, nego u svom biću sadrži i posljedicu kao učinak na objektu radnje. Kako se u činjeničnom opisu ne naznačuje da bi ponašanje okrivljenice CDĆ prouzročilo kod prvookrivljenog CD bilo koju zakonom propisanu posljedicu psihičkog nasilja (povredu dostojanstva ili uznemirenost), proizlazi da u činjeničnom opisu ovog prekršaja nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja. S obzirom da je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to iz navedenog razloga sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja i u konkretnom slučaju radnje okrivljenice, činjenično opisane kao u optužnom prijedlogu, po Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji nisu inkriminirane kao prekršajno djelo psihičkog nasilja u obitelji.
12. Slijedom navedenog, kako je u postupku dokazano da su okrivljenici, uzevši u obzir stupanj krvnog i tazbinskog srodstva istih, osobe na koje se ne primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, te da isti ne žive u zajedničkom kućanstvu, a sam optužni prijedlog u činjeničnom opisu prekršaja, ne sadrži bitne elementi kojim se određuje biće prekršajnog djela psihičkog nasilja u obitelji, ovaj je Sud nakon provedenog postupka, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenike oslobodio od optužbe jer djelo iz činjeničnog opisa pobijane presude po propisu nije prekršaj.
12.1. Potrebno je istaknuti da prvostupanjski sud nije ovlašten sam kreirati drugačiji činjenični opis od navedenog u izreci optužnog akta, dodavanjem konstitutivnih elemenata prekršaja, s obzirom da bi time došlo do miješanja procesne uloge tužitelja i suda, iz razloga što bi na taj način prekoračio optužni prijedlog i time počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6. Prekršajnog zakona.
13. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na odredbi članka 140. stavka 1. i stavka 2. Prekršajnog zakona, pa kako su okrivljenici u postupku oslobođeni od optužbe, to troškovi vođenja postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.
U Omišu, 5. lipnja 2025.
Zapisničarka
Sudac
Matea Jonjić, v.r.
Tonči Rakela, v.r.
Viša sudska savjetnica
Snježana Ćubić, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana primitka iste Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi pismeno u 2 (dva) istovjetna primjerka putem ovog Općinskog prekršajnog suda.
Dostaviti: okrivljenicima, ovlaštenom tužitelju, u spis.