REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb – Istok, Turinina 3

Poslovni broj: Pn-81/2019-58

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu po sucu toga suda Janu Torjancu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja "FIM-GAL GRUPA" d.o.o., OIB: 75841702972, Lug Samoborski, Kneza Berigoja 9, zastupan po punomoćniku Luki Mardešiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv I. tuženika VG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. tuženika NG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 23. travnja 2025., u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja JG, odvjetničke vježbenice i u odsutnosti uredno pozvanih I.-II. tuženika, 6. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se II. tuženiku NG platiti tužitelju FIM-GAL GRUPA d.o.o.:

– iznos od 5.735,81 EUR[1] sa zakonskom zateznom kamatom računatom od 15. studenog 2016. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine,

– iznos od 102,86 EUR sa zakonskom zateznom kamatom računatom od 15. studenog 2016. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje

. / .

dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev u odnosu na II. tuženika NG za isplatom daljnjeg iznosa od 2.589,14 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. studenog 2016. do isplate, preko iznosa koji je dosuđen u točki I. izreke.

III. Odbija se tužbeni zahtjev u odnosu na I. tuženika VG u cijelosti.

IV. Nalaže se II. tuženiku NG naknaditi tužitelju FIM-GAL GRUPA d.o.o. parnični trošak u iznosu od 2.823,67 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 6. lipnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] marke Škoda Octavia, 2009, kojim je upravljala RG, prokurist u tužitelju te je ista 15. studenog 2016. doživjela prometnu nesreću na području Samobora zbog naleta domaće životinje, kobile, u vozilo, a koja je kobila vlasništvo I. tuženog VG te se ista nalazila na brizi i čuvanju na gospodarstvu II. tuženika NG. Štetu na vozilu procijenilo je Generali osiguranje d.d. kod kojeg je vozilo osigurano policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti te je procijenjena totalna šteta. Tužitelj navodi da se obratio II-tuženiku u mirnom postupku, no da je njegov dopis ostao neodgovoren te stoga potražuje donošenje presude kojom se I i II-tuženiku nalaže solidarno isplatiti iznos od 70.000,00 HRK na ime imovinske štete te iznos od 775,00 HRK na ime troška uklanjanja vozila, sa zakonskom zateznom kamatom.

2. I. i II. tuženik u odgovoru na tužbu osporavaju osnovu i visinu tužbenog zahtjeva na način da prije svega osporavaju da bi za nesreću bili odgovorni tuženici, navodeći da je brzina kretanja vozačice bila neprilagođena te da se ista koristila mobitelom prilikom vožnje, ističući prigovor podijeljene odgovornosti budući da ista nije poduzela nikakvu radnju da barem pokuša izbjeći nalet na kobilu. U odnosu na postavljenu visinu ističe da tužitelj nije dostavio nikakve vjerodostojne isprave temeljem kojih bi se mogla utvrditi vrijednost vozila te da nije uzeta u obzir niti vrijednost spašenih ostataka vozila. U nastavku, a prije zaključenja prethodnog postupka, naveli su da je do izlaska kobile na kolnik došlo do kaznenog djela nepoznate osobe koja je onesposobila zaštitnu ogradu slijedom čega da ne postoji njihova odgovornost.

3. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom (nakon provedenog vještačenja) tužitelj na ročištu od 14. listopada 2022. specificira tužbeni zahtjev te potražuje iznose od 8.324,95 EUR te 102,86 EUR s pripadajućim zateznim kamatama (list 131 spisa), a kako je, usklađujući postavljeni zahtjev s novom valutom, postavljeno i u podnesku tužitelja od 24. veljače 2023. Tuženici se, uredno obaviješteni o djelomičnom povlačenju tužbe, o tome nisu očitovali pa je primjenom odredbe čl. 193. st. 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23

– dalje: ZPP) u ovom predmetu odlučeno o konačno postavljenom tužbenom zahtjevu.

4. Sud je tijekom postupka izveo sljedeće dokaze: zapisnik o očevidu od 14. studenog 2016. (list 5-10 spisa), službena bilješka od 28. studenog 2016. (list 11 spisa), službene bilješke od 14. studenog 2016. (list 12-13 spisa), službena bilješka od 10. siječnja 2017. (list 14 spisa), službena bilješka od 16. studenog 2016. (list 15 spisa), dopis Ministarstva poljoprivrede od 17. studenog 2016. (list 16 spisa), zapisnik od 15. studenog 2016. (list 17 spisa), identifikacijski dokument kopitara (list 18-19 spisa), rješenje o provođenju istrage od 24. siječnja 2017. (list 21-24 spisa), kaznena prijava od 10. siječnja 2017. (list 26-29 spisa), foto dokumentacija od 5. siječnja 2017. (list 30-45 spisa), zapisnik o izvidu štete na vozilu od 28. studenog 2016. (list 46-47 spisa), prijava i odštetni zahtjev iz osiguranja AO (list 48-51 spisa), polica obveznog osiguranja o automobilskoj odgovornosti (list 52 spisa), račun od 15. studenog 2016. (list 53 spisa), odštetni zahtjev od 28. studenog 2016. (list 54-55 spisa), foto dokumentacija (list 78-80 spisa), dopis A1 Hrvatska d.o.o. (list 89 spisa), nalaz i mišljenje vještaka Pere Todorovića od 2. studenog 2019. (list 94-103 spisa), račun od 7. prosinca 2016. (list 112 spisa), potvrda pravomoćnosti/ovršnosti (list 133 spisa), presuda Županijskog suda u Splitu poslovni broj Kž-554/2019-8 od 1. srpnja 2020. (list 135-139 spisa), dopis HOK osiguranja od 12. rujna 2023. (list 155 spisa) i dopis KBC Sestre milosrdnice od 23. studenog 2023. (list 172-173 spisa) te je izvršen uvid u spis MUP-a RH, PU zagrebačka, Policijske postaje Samobor broj 511-19-40/6- K-10/17 EK.

5. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a, ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u odnosu na II-tuženika djelomično osnovan, a u odnosu na I- tuženika neosnovan.

6. Među strankama nije sporno da je došlo do sudara predmetnog vozila i kobile čiji je vlasnik I-tuženik. Sporno je je li u vrijeme štetnog događaja kobila bila na čuvanju kod I-tuženika, odgovornost I-II tuženika kao i visina tužbenog zahtjeva, odnosno postoji li doprinos vozačice predmetnom štetnom događaju.

7. U svom iskazu, svjedokinja ŠG navela je da je na dan štetnog događaja išla kući te da je bilo negdje 11, 11:30 navečer. Navela je da je vozila cestom koja spaja Svetu Nedelju i Samobor i da je samo odjednom lupila u nešto, ali da nije vidjela u što jer su joj oči bile pune stakla te je pukla šajba, a da je osjetila veliku bol i jak udarac, kao i da je hitna pomoć brzo došla i izvukla ju van iz auta. Navela je da je bilo hladno i noć te da cesta nije bila osvijetljena, ali da nije bilo magle. Navela je da je vozila brzinom između 70 i 80 km/sat niti da je pila niti telefonirala tijekom vožnje. Dalje je navela da ne zna kakva su bila oštećenja na vozilu te da je nakon nesreće došao vještak iz Generali osiguranja i proglasio totalnu štetu na autu. Navela je da se vozila u smjeru Samobora i kobila joj je naletjela s desne strane sa suvozačkog mjesta, glavom probila šajbu i pala joj na ruku. Navela je da zna da na tom dijelu ceste postoji nekakva ograda, ali da je to niska ograda koja dijeli pašnjak od ceste. Dalje je navela da je u vožnji koristila kratka svijetla, a da je u trenutku udarca sigurno imala reakciju budući da je vozač već više od 30 godina, ali da je to bilo prije tri godine te se ne sjeća točno koju reakciju je imala.

8. U svom iskazu, II-tuženik je naveo da on nije niti vlasnik niti posjednik životinje koja je sudjelovala u štetnom događaju. Naveo je da je točno da je vlasnik 5 konja koji se nalaze na tom pašnjaku koji se nalazi uz cestu između Samobora i Svete Nedelje, a da su vlasnici drugih konja njegov sin VG i njegova žena PG te još dvoje drugih ljudi. Naveo je da je kobila koja je sudjelovala u štetnom događaju u vlasništvu njegove žene te da je navedeni pašnjak skupni pašnjak i svatko se brine za svoje životinje te da nije uobičajeno da životinja s pašnjaka izađe na cestu, da je kobila koja je sudjelovala u ovom štetnom događaju izašla na cestu zato što je bila presječena žica s električnim naponom takozvani "pastir" koja ograđuje pašnjak, a kojom žicom prolaze električni šokovi i na taj način sprječavaju životinju da prijeđe preko žice. Naveo je i da se takva žica postavlja na visini od 80-120 cm od tla te da su oni postavili dvije takve žice da je 50 m dalje prema unutrašnjosti pašnjaka postavljena je još jedna žica gdje se životinje nalaze noću te da životinje od te unutrašnje žice koja je također pod naponom do "pastira" ne mogu doći osim ako ih se ne pusti. Naveo je da mu nije poznato tko je presjekao električnu žicu, ali da se to više puta događalo o čemu je obavještena policija. Naveo je i da je povodom štetnog događaja podnio kaznenu prijavu, ali da počinitelj nikada nije pronađen. Dalje je naveo da je kobila koja je sudjelovala u štetnom događaju imala dva ždrjebeta, jedno staro godinu dana koje je te noći nestalo te drugo koje je uginulo zajedno s kobilom, budući je još uvijek bilo u utrobi, a da životinje nikada ne izlaze same van, a ova kobila je izašla zato što je bila upletana ljudska ruka, na način da je vjerojatno ždrijebe ukradeno, a kobila je išla za ždrebetom. Naveo je i da je kobila je bila čipirana te da o tome vodi brigu Središnji savez uzgajivača, a zna i da je sastavljen zapisnik o inspekcijskom nadzoru. Naveo je da svaka čipirana životinja ima svoj broj, ali da ne zna broj mikročipa kobile koja je poginula te da kobila nije povjerena njemu na čuvanje, a da je gospodarstvo na kojem se kobila nalazila pripada njegovoj ženi.

9. Iskaz svjedokinje RG ovaj sud u bitnom dijelu ocjenjuje istinitim, jer je životan i logičan.

10. Iskazu II. tuženika NG o relevantnim činjenicama sud nije poklonio vjeru jer je u bitnome u suprotnosti s činjeničnim stanjem utvrđenim u pravomoćno okončanom kaznenom postupku koji se vodio u vezi sa štetnim događajem, a za koju je osuđujuću presudu ovoga suda K-412/17-28 od 10. rujna 2019., pravomoćnu 1. srpnja 2020. u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca ovaj parnični sud vezan, sve u skladu s člankom 12. stavak 3. ZPP-a.

11. Naime, tom je presudom ovdje II-tuženik, tamo okrivljenik, oglašen krivim zbog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – ugrožavanjem prometa opasnom radnjom ili sredstvom – iz članka 224. stavak 2., 3. i 6. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15; dalje: KZ/11) te je isti osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, a koja mu je zamijenjena radom za opće dobro. Iz činjeničnog opisa kaznenog djela u predmetnoj presudi proizlazi da je ovdje II. tuženik dana 14. studenog 2016. godine oko 23,30 sati u predjelu „Samoborsko polje“, između Samobora i Svete Nedjelje, kao čuvar i voditelj brige o rasplodnoj kobili imena „ V“, pasmine hrvatski hladnokrvnjak, boje dorat, jedinstvenog životnog broja kopitara 191005040151810, označenoj mikročipom 191100000423950, starosti 6 godina, registriranog vlasnika i posjednika VG, koja se kobila nalazila smještena na brigu i čuvanje na gospodarstvu okrivljenog ČG, te je bila puštena od strane okrivljenika na slobodnu ispašu u krdu u navedenom predjelu, sjeverno od državne ceste 231 koja povezuje gradove Samobor i Sveta Nedjelja, lakomisleno smatrajući da do ugrožavanja integriteta drugih osoba i štetnih posljedica neće doći, propustio poduzeti mjere zaštite, nadzora i ograničenja slobodnog kretanja navedene životinje na način da bi osigurao nadzor ili stalno čuvanje životinje ljudskim pastirom ili ograničio njezino kretanje postavljanjem fizičke prepreke i time spriječio da životinja izađe na prometnu površinu, zbog čega je spomenuta životinja sama i bez nadzora izašla sa pašnjaka na kolnik državne ceste 231 te se nečuvana samostalno kretala po kolniku, uslijed čega je na mjestu udaljenom za oko 645 metara istočnije od ploče za označavanje naseljenog mjesta „Samobor“ u lijevu bočnu stranu tijela kobile prednjim dijelom naletjelo osobno vozilo marke „Škoda Octavia 1.9 TDI, registarskih oznaka [registarska oznaka], kojim je krećući se svojim desnim kolničkim trakom navedene ceste od Svete Nedjelje u smjeru Samobora, odnosno zapada, upravljala RG, te je od siline udarca životinja odbačena na poklopac motora i vjetrobransko staklo navedenog vozila, a potom na južni prometni trak spomenute prometnice, gdje je nakon toga na strvinu kobile prednjim krajem naletjelo osobno vozilo marke „Mercedes C220“, njemačkih registarskih oznaka [registarska oznaka], kojim je krećući se istom prometnicom u suprotnom smjeru upravljala BG, a kojom prilikom je vozačica osobnog vozila registarskih oznaka [registarska oznaka], RG zadobila teške tjelesne ozljede u vidu otvorenog prijeloma lijeve palčane i lijeve laktne kosti.

12. Sukladno članku 1063. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine", broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015 – dalje: ZOO) šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete. Sukladno članku 1064. za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi. Sukladno članku 1066. stavak 1. ZOO-a umjesto vlasnika stvari, i isto kao on, odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili osoba koja je inače dužna da je nadgleda a nije kod njega na radu, dok je stavkom 2. istog članka određeno da će pored te osobe odgovarati i vlasnik stvari ako je šteta proizašla iz neke skrivene mane ili skrivenog svojstva stvari na koje joj nije skrenuo pozornost, a stavkom 4. propisano da će vlasnik opasne stvari koji ju je povjerio osobi koja nije osposobljena ili nije ovlaštena njome rukovati odgovarati za štetu koja potekne od te stvari.

13. U konkretnom slučaju, iako kobila ne predstavlja sama za sebe opasnu stvar, u konkretnim okolnostima kada je ista sama i bez nadzora izašla sa pašnjaka na kolnik državne ceste 231 te se nečuvana samostalno kretala po kolniku, pri tom imajući u vidu veličinu i težinu iste, takva kobila bez nadzora prema ocjeni ovog suda predstavlja opasnu stvar. Nadalje, iako je I-tuženik VG vlasnik kobile koja je sudjelovala u štetnom događaju, što je između stranka nesporno, ovaj sud je utvrdio da se u vrijeme štetnog događaja ista nalazila smještena na brigu i čuvanje na gospodarstvu II-tuženika NG te da je isti bio čuvar i voditelj brige o kobili. Slijedom navedenog, ovaj sud je utvrdio da je u konkretnom slučaju sukladno članku 1066. stavak 1. ZOO-a II-tuženi NG odgovoran za predmetnu štetu po kriteriju uzročnosti. S druge strane, iz stanja spisa ne proizlazi da bi šteta proizašla iz neke skrivene mane ili skrivenog svojstva stvari, u konkretnom slučaju kobile, niti da bi II-tuženik NG kao osoba koja na istom pašnjaku pušta na ispašu konje u njegovom vlasništvu bio netko tko nije osposobljen, odnosno ovlašten brinuti se za predmetnu kobilu pa se stoga I-tuženik VG kao vlasnik kobile povjerene drugoj osobi na čuvanje ne može u smislu članka 1066. stavak 1. ZOO-a smatrati odgovornim ni suodgovornim za nastalu štetu te je u odnosu na istoga tužbeni zahtjev valjalo odbiti te odlučiti kao pod točkom III. izreke presude.

14. Nadalje, a sukladno članku 1067. stavak 1. ZOO-a vlasnik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti, a i ako sukladno članku 2. tog članka dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti. Stavkom 3. određeno je da se vlasnik oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete, a sukladno stavku 4. ako je nastanku štete djelomično pridonijela treća osoba, ona odgovara oštećeniku solidarno s vlasnikom stvari, a dužna je snositi naknadu razmjerno težini svoje krivnje. U konkretnom slučaju, a u odnosu na navode tuženika o onesposobljavanju zaštitne ograde od strane treće osobe, II-tuženik je po ocjeni suda, to tim više što je znao da mu netko stalno presijeca električnu ogradu-pastir, trebao poduzeti i druge mjere zaštite, nadzora i ograničenja slobodnog kretanja predmetne kobile, koja se nalazila smještana na brizi i čuvanju na njegovom gospodarstvu, i to na način da je trebao osigurati nadzor ili stalno čuvanje životinje ljudskim pastirom ili ograničiti njezino kretanje postavljanjem druge fizičke prepreke i time spriječiti da životinja izađe na prometnu površinu. Stoga sud nije uvažio ovakve prigovore usmjerene kao oslobađanju od odgovornosti.

15. Nadalje, na okolnost dinamike nastanka štetnog događa i visine štete na vozilu tužitelja izveden je dokaz prometnim vještačenjem po sudskom vještaku ing. Peri Todoroviću. Prema nalazu i mišljenju navedenog vještaka, vozilo tužitelja je nešto više lijevim dijelom prednje strane naletjelo na domaću životinju (rasplodna kobila) te je u trenutku naleta životinja bila vozilu okrenuta desnom stranom tijela. Nadalje, mjesto naleta se nalazilo na prometnoj traci kojom se kretalo vozilo tužitelja kod mjesta položaja prvih tragova na kolniku. U trenutku naleta vozilo se kretalo po sebi pripadajućoj desnoj prometnoj traci od 94 km/h. Neposredno ranije i u trenutku naleta, životinja je bila u laganom kretanju od lijevog prema desnom rubu kolnika (s obzirom na smjer kretanja vozila) te se vozilu približavala s lijeve strane. Nadalje, iz vještačkog nalaza i mišljenja proizlazi da brzina vozila tehnički primjerena vidljivosti i stanju podloge iznosi 112 km/h, te da brzina ograničenja iznosi 90 km/h, a primjenom oštrijeg kriterija, vozilo se moralo kretati brzinom ne većoj od brzine ograničenja (90 km/h). Svjedokinja RG bi nalet izbjegla pri brzini ne većoj od 57 km/h što znači da sukladno nalazu i mišljenju nalet nije imala mogućnost izbjeći pri brzini kojom se vozilo kretalo (94 km/h), a ni pri brzini ograničenja (90 km/h). Zaključno se u nalazu i mišljenju navodi da popravak vozila tužitelja nije ekonomski isplativ te da je na vozilu nastala totalna šteta u novčanoj protuvrijednosti od 34.573,14 HRK bez PDV-a odnosno 43.216,43 HRK sa uračunatim PDV-om pri čemu vlasnik zadržava ostatak vozila, uz tablični prikaz iz kojeg proizlazi da se do navedene visine došlo na način da je od se dobivene tržišne vrijednosti vozila u iznosu od 64.024,34 HRK s uračunatim PDV-om odbila vrijednost ostatka vozila u iznosu od 20.807,91 HRK s uračunatim PDV-om.

16. Tužitelj je prigovorio na predmetni nalaz i mišljenje na način da je naveo da tržišna vrijednost ostatka vozila iznosi 20.807,91 HRK te da je tužitelj ostatak osobnog vozila prodao za iznos od 1.300,00 HRK iz čega slijedi da je ostatak vozila neproporcionalan procjeni vještaka. Jednako tako navodi da je nepravilno određena i vrijednost spašenih dijelova, odnosno ostatka vozila.

17. Na ročištu 14. listopada 2022. izveden je dokaz saslušanjem vještaka koji je na prigovore tuženika naveo da je u nalazu i mišljenju ostatak vozila procijenjen na 32,5% tržišne vrijednosti vozila, a da je iznos od 1.300,00 HRK za koliko je tužitelj prodao ostatak vozila izrazito premalen budući da ta vrijednost ostatka vozila iznosi svega 2% tržišne vrijednosti neoštećenog vozila, uz navođenje da je vrijednost ostatka vozila procijenjena upotrebom tablica objavljenih u stručnoj literaturi, a sve u skladu s izvidom štete koji je sačinio Generali osiguranje. Nadalje, navodi da je procjenu štete na vozilu tužitelja odnosno vrijednost ostatka neoštećenih dijelova sačinio isključivo na temelju stanja spisa, a uvažavajući izvid štete koji se nalazi u spisu te da je prema tome uzimao u obzir navedene oštećene dijelove ali i dijelove koji se ne navode u izvidu štete. Dalje navodi da je tužitelj bio u mogućnosti ostvariti tržišnu vrijednost ostatka vozila u iznosu od 20.807,91 HRK zbog toga što motor nije u potpunosti oštećen, što je mjenjač vozila neoštećen, što je prednji ovjes kotača kao i stražnjih kotača neoštećen, što su neoštećeni kotači vozila, što je neoštećen stražnji poklopac, što su neoštećena vrata na vozilu, što nije oštećeno stražnje staklo, što sjedala unutar vozila nisu oštećenja te što stražnji branik nije oštećen dok je za karoseriju koja je oštećena u prednjem dijelu i prednjem dijelu krova, a čija tablična vrijednosti iznosi 1-15% tržišne vrijednosti vozila procijenjeno je da ostatak karoserije iznosi 5% od tržišne vrijednosti vozila. Vještak je naveo i da pri uključenim kratkim svjetlima na vozilu vozač svjetlosno neoznačenu zapreku ispred vozila može uočiti na udaljenosti od oko 35 m.

18. Ovakvom usmenom dopunom nalaza i mišljenja po ocjeni ovog suda uspješno su otklonjeni prigovori tužitelja.

19. Sud je stoga u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje prometnog vještaka ing. Pere Todorovića kao detaljan, stručan i obrazložen, kako u pogledu dinamike nastanka štetnog događaja, tako i u pogledu visine štete na vozilu.

20. Što se tiče navoda tuženika o doprinosu visini nastale štete od strane same vozačice, ovaj sud je utvrdio da ista u vrijeme predmetnog događaja nije bila u alkoholiziranom stanju (list 173 spisa), a I. i II. tuženik nisu dokazali da bi se ista kritične zgode koristila mobilnim telefonom kao niti da ista ne bi imala reakciju u trenutku udarca, dok iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka proizlazi da vozačica nalet na kobilu nije imala mogućnosti izbjeći pri brzini kojom se vozilo kretalo (94 km/h), ali ni pri brzini ograničenja koje je vrijedilo na tom dijelu ceste (90 km/h), dok bi se nalet mogao izbjeći pri brzini ne većoj od 57 km/h. Stoga je ovaj sud, a imajući na umu minimalno odstupanje od dopuštene brzine, utvrdio da nije bilo doprinosa visini nastale štete od strane vozačice.

21. Tužitelj je tužbenim zahtjevom zatražio i naknadu štete s naslova uklanjanja vozila, a kao dokaz u spis dostavlja račun od 15. studenog 2016. izdan od strane Oryx asistencija za usluge uklanjanja oštećenog vozila na iznos od 775,00 HRK što iznosi 102,86 EUR.

22. Slijedom navedenoga, primjenom odredbi čl. 1063. i 1064. ZOO-a valjalo je naložiti I-tuženiku da naknaditi štetu tužitelju u visini od 5.735,81 EUR (43.216,43 HRK) te u visini od 102,86 EUR (775,00 HRK) te odlučiti kao pod točkom I. izreke presude, a odbiti tužitelja u zahtjevu koji prelazi iznos od 5.735,81 EUR (43.216,43 HRK) i odlučiti kao pod točkom II. izreke presude.

23. Tužitelj ima pravo i na zateznu kamatu, i to tekuću na iznos od 5.735,81 EUR sukladno članku 1086. ZOO-a od dana nastanka štete, tj. 15. studenog 2016., a na iznos 102,86 EUR od dana učinjenog izdatka, tj. 15. studenog 2016. Tužitelju su dosuđene zatezne kamate po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a.

24. Prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu o kojem je sud odlučivao tužitelj je u postupku s osnovom uspio 100%, a s visinom je uspio s 69,28% (od ukupno traženih 8.427,81 EUR uspio je s ukupno 5.838,67 EUR), odnosno u smislu čl. 154. st. 2. ZPP-a ukupni omjer uspjeha tužitelja u parnici ocijenjen je s 84,64 % (100% + 69,28% = 169,28% / 2 = 84,64 %), a tuženika s 15,36 % pa kad se jedno od drugog oduzme dobije se uspjeh tužitelja od 69,28%. Stoga se odluka o troškovima postupka temelji na odredbi čl. 154. st. 2., čl. 155. i čl. 158. st. 1. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine'', broj 138/2023 - dalje u tekstu: OT). Prilikom obračuna troškova uzeta je vrijednosti boda od 2,00 EUR (Tbr. 52. u svezi 54. OT. koja se primjenjuje u trenutku donošenja odluke o troškovima postupka – koja se primjenjuje u trenutku donošenja odluke o troškovima postupka - tako i VSRH Rev-562/2024 od 7. svibnja 2024., Rev-940/2020 od 4. srpnja 2023. te Rev-847/2021 od 13. veljače 2024.).

25. Tužitelju zastupanom po odvjetniku priznat je trošak sastava odštetnog zahtjeva (Tbr. 32. toč 1. OT) 200,00 EUR, sastava tužbe (Tbr. 7. t. 1. OT) 200,00 EUR, sastava podnesaka od 5. listopada 2018., 26. studenog 2019., 21. rujna 2023. i 20. prosinca 2023., svaki po (Tbr. 8. toč. 1. OT) 200,00 EUR, sastava podneska od 4. prosinca 2023. (Tbr. 8. toč. 3. OT) 100,00 EUR, sastava podnesaka od 6. kolovoza 2019. i 17. veljače 2022., svaki po (Tbr. 8. toč. 4. OT) 50,00 EUR, zastupanja na ročištima od 19. srpnja 2019., 12. studenog 2019., 30. siječnja 2020., 14. listopada 2022., 31. ožujka 2023. i 23. travnja 2025., svaki po (Tbr 9. toč. 1. OT) 200,00 EUR, zastupanja na ročištu od 3. svibnja 2019. (Tbr. 9. toč. 2. OT) 100,00 EUR te zastupanja na ročištu od 24. svibnja 2023. (Tbr. 9. toč. 5. OT) 50,00 EUR, što ukupno iznosi 2.750,00 EUR.

26. Tužitelju je priznat i trošak PDV-a (25%) na iznos odvjetničke nagrade prema Tbr. 42. OT u iznosu od 687,50 EUR, te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 140,29 EUR (koliko je i platio) i pristojbu na presudu u iznosu od 140,35 EUR odmjerenu sukladno Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine" broj 118/18, 51/23) i Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine" broj 37/23), kao i trošak prometnog vještačenja u iznosu od 265,45 EUR, dopune nalaza i mišljenja vještaka u iznosu od 33,18 EUR, predujma za izlazak sudskog dostavljača određenog ovosudnim zaključkom posl. br. Pom-260/2017-2 od 20. prosinca 2017. u iznosu od 15,56 EUR te predujma za izlazak sudskog dostavljača određenog ovosudnim rješenjem posl. br. Pn-81/2019-40 od 28. studenog 2023. u iznosu od 43,41 EUR, što uz troškove zastupanja po odvjetniku ukupno iznosi 4.075,74 EUR, a što s obzirom na uspjeh u parnici (69,28%) znači da tužitelju na ime naknade troškova postupka pripada 2.823,67 EUR.

27. Tužitelju nisu dosuđeni troškovi sastava podneska od 6. veljače 2018. i 24. svibnja 2023. budući da podnesci pod tim nadnevcima ne prileže spisu, kao što nije priznat niti trošak sastava podneska od 24. veljače 2023. kojim se specificira zahtjev u valuti euro jer isto vrši sud kod donošenja odluke sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine" broj, 57/22, 88/22). Jednako tako tužitelju nisu dosuđeni troškovi predujma za izlazak sudskog dostavljača u iznosu od 19,91 EUR i predujma za izlazak sudskog dostavljača od u iznosu od 16,67 EUR, s obzirom da ne proizlazi da bi tužitelj učinio navedene troškove.

28. Tužitelju su dosuđene zatezne kamate na troškove postupka od 6. lipnja 2025. do isplate sukladno članku 151. stavak 3. ZPP-a po stopi propisanoj člankom 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine", broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023).

29. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u točki IV. izreke presude

U Zagrebu, 6. lipnja 2025.

Sudac:

Jan Torjanac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

- tužitelju po pun.

- I. tuženiku

- II. tuženiku