REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj 12. K-503/2024-18

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Martini Pamić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Anamarie Schmidt kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog ČH zbog kaznenog djela iz članka 117. stavka 2. Kaznenog zakona (Narodne novine, broj 125/11., 144/12., 56/15., 101/17., 118/18. , 126/19. i 84/21.– dalje: KZ/11) povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu poslovni broj KO-DO-1867/2023, od 2. siječnja 2024., izmijenjene 9. travnja 2025. i 6. lipnja 2025., nakon održane javne rasprave 9. travnja 2025. i 6. lipnja 2025., u prisutnosti državnoodvjetničke savjetnice OH, optuženog ČH osobno uz branitelja Arnolda Čadu, odvjetnika u Dugom Selu osobno, a u odsutnosti svih 11. lipnja 2025. objavio je, a 6. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I./ Na temelju 455. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20. – odluka i rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22. ,36/24. i 72/25. - dalje: ZKP)

Optuženi ČH, zvani Č, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin O i DH, djevojački D, rođen **.**.1986., u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, radnik, pismen, sa završenom osnovnom školom, nezaposlen, radi povremeno na crno, s mjesečnim prmanjima od oko 500,00 eura, otac devetero maloljetne djece, lošeg imovinskog stanja, bez čina, neodlikovan, kazneno osuđivan, nalazi se na slobodi, vodi se drugi kazneni postupak protiv njega,

k r i v  j e

što je:

21. studenoga 2022., u 00:40, u Sv. Ivanu Zelini, Trg Ante Starčevića 5, u prostoru automat kluba Favbet, u nakani da partnericu u intimnoj vezi UH ozlijedi, otvorenim dlanom desne ruke udario UH u predjelu lijevog obraza, nanijevši joj time tjelesnu povredu u vidu krvnog podljeva na glavi, sljepoočno lijevo, promjera do 4 cm te otok lijeve strane nosa, praćen crvenilom,

dakle, drugoga tjelesno ozlijedio, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – tjelesna ozljeda - opisano po članku 117. stavku 1. i 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22. - dalje: KZ/11), a kažnjivo po članku 117. stavku 2. KZ/11.

Na temelju članka 117. stavak 2. KZ/11, optuženi ČH se osuđuje

NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU 1 (JEDNE) GODINE

Na temelju članka 56. KZ/11 optuženom se

i z r i č e

UVJETNA OSUDA

te izrečena kazna zatvora u trajanju jedne godine, na koju je osuđen, neće biti izvršena ukoliko optuženi u roku od 5 (pet) godine ne počini novo kazneno djelo.

II./ Na temelju članka 70. KZ/11 optuženom ČH izriče se

SIGURNOSNA MJERA OBVEZNOG PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA

koja će se izvršavati u zdravstvenoj ustanovi ili u pravnoj osobi ili kod fizičke osobe specijalizirane za otklanjanje nasilničkog ponašanja pod uvjetima određenim posebnim propisom, a može trajati do isteka roka provjeravanja primjenom uvjetne osude.

Na temelju članka 58. stavak 5. ZKP-a sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne optuženom koji bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je određena sigurnosnom mjerom izrečenom uz uvjetnu osudu.

III./ Na temelju članka 148. stavak 1. u svezi s člankom 145. stavkom 2. točke 1. do 6. ZKP-a optuženi je dužan nadoknaditi sudu troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu 100,00 eura, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je 2. siječnja 2024. optužnicu protiv optuženog ČH zbog kaznenog djela iz članka 117. stavak 2. Kaznenog zakona, počinjenog na štetu AH, izmijenjene na raspravama 9. travnja 2025. i 6. lipnja 2025. Tužitelj je kazneno djelo pravno kvalificirao kao Kazneni zakon (Narodne novine, broj 125/11., 144/12., 56/15., 101/17., 118/18. , 126/19. i 84/21.), iako je u vrijeme počinjenja kaznenog djela već na snagu stupila i VII. Novela Kaznenog zakona, objavljena u Narodnim novinama broj 114/2022., od 3. listopada 2022. Kako je člankom 3. stavkom 1. KZ/11 propisano da se prema počinitelju primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme kad je kazneno djelo počinjeno, to je sud pravno označio kazneno djelo i izmjenom zakona – VII. Novelom koja je bila na snazi u vrijeme počinjenja, a koja izmjena gledajući generalno KZ/11 nije od utjecaja na kazneno djelo u smislu da bi KZ/11 bio teži za počinitelja.

2. Pozvan na raspravi da se očituje o tome kakav stav zauzima prema optužbi, optuženi ČH se očitovao na način da se ne smatra krivim.

3. Sud je u tijeku dokaznog postupka pročitao i razgledao dokaze koji prileže u spisu i to izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji PP Sveti Ivan Zelina PUZ-a, s utvrđenim činjeničnim stanjem od 21. studenoga 2022. sa lista 3 do 4 spisa, zapisnik s potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta PP Sveti Ivan Zelina PUZ-a od 6. prosinca 2022., uz pripadajući DVD medij video nadzora i Izvješće broj K- 137/22 sa lista 8 do 10 spisa, medicinsku dokumentaciju za UH sa lista 16 do 17 spisa te dokumentaciju predanu na raspravi 6. lipnja 2025., izvadak iz matice rođenih za optuženog, uvjerenje o prebivalištu za optuženog i potvrdu o izdržanoj kazni za optuženog. Pregledana je snimka video nadzora, oduzeta uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta. Pročitani su iskazi svjedokinje LH od 5 rujna 2024. sa lista 96 spisa, svjedokinje AH od 10. prosinca 2024. sa lista 105 do 106 spisa i svjedoka PH od 10. prosinca 2024. sa lista 107. spisa kao i nalaz i mišljenje dr. Davora Mayera sa lista 50-51 spisa sa usmenom dopunom dr. RH od 10. prosinca 2024. sa lista 107 spisa. Na raspravi održanoj 9. travnja 2025. ispitana je u svojstvu svjedoka ČHR, a na raspravi 6. lipnja 2025. dopunski MH. Na kraju dokaznog postupka pročitan ispitan je optuženi ČH te je pročitan izvadak iz kaznene evidencije za optuženog sa lista 50 i 51 spisa.

4. Na kraju dokaznog postupka, optuženi ČH se u svojoj obrani branio šutnjom te nije iznosio svoju obranu. Ispitan pred ovlaštenim tužiteljem prije podizanja optužnice također se optuženi ČH branio šutnjom, stoga nije bilo zakonskog uporišta za pregledavanjem snimke prvog ispitivanja.

5. U postupku nije bilo sporno da su optuženi ČH i MH bili u inkriminirano vrijeme u automat klubu Favbet, da je tamo bila prisutna i LH, kao i da nije sporno da su provedenim medicinskim vještačenjem utvrđene ozljede kako je na strani AH i to krvni podljev na glavi, sljepoočno lijevo, promjera do 4 cm te otok lijeve strane nosa, praćen crvenilom, za koje ozljede je nesporno da u svojoj ukupnosti predstavljaju tjelesnu ozljedu.

6. Sporno je bilo da li je optuženi počinio kazneno djelo na način kako mu se to stavlja na teret podignutom optužnicom, odnosno da bi isti svojim postupanjem nanio tjelesnu ozljedu ĐH te je bilo sporno da li je MH bliska osoba optuženom ČH.

7. Ispitana prije podizanja optužnice svjedokinja MH koristila je zakonsku blagodat nesvjedočenja obzirom na to da se izjasnila da je izvanbračna supruga optuženog. Potom je na raspravi 10. prosinca 2024. otklonila blagodat i svjedočila, kojom prilikom je navela da ju je optuženi udario, odnosno da je to bio udarac zamahivanjem ruke bez posljedica, a da je sutradan otišla kod doktorice i zamolila ju da napiše kako ima crvenilo jer je iz osvete htjela prijaviti optuženog. Potom je navela kako je crvenilo od trudnoće te da ju je optuženi udario unutar prostora kasina i to samo jednom jer da drugog fizičkog kontakta nije bilo. Navela je i kako je tada bila trudna i toga dana pripita. Svjedokinja je potom na raspravi održanoj 6. lipnja 2025. iskazivala kako je u to vrijeme bila trudna sa optuženim, da je dijete rođeno **.**.2023., da su trenutno u braku, a da u inkriminirano vrijeme nije živjela sa optuženim već da su se zabavljali od lipnja 2022., kao i bili intimni. Svjedok PH iskoristio je zakonsku mogućnost nesvjedočenja obzirom na to da je brat optuženog, dok je svjedokinja LH iskazivala. Navedena svjedokinja je u svom iskazu navela kako je zaposlenica kasina Favbet i kako je radila u vrijeme incidenta kojem je bila osobno prisutna. Vidjela je kada je optuženi vrijeđao UH i upravo je navedena svjedokinja zatražila intervenciju policijskih službenika, a kasnije da je čula da je optuženi i udario UH. Konkretno da nije vidjela udarac ali da joj je to jedna mlađi gospodin dotrčao reći. Poznaje i optuženog i UH i za iste je navela da je vidjela kako se međusobno naguravaju i vrijeđaju da ih je čak za vrijeme njihova boravka unutar kasina upozorila na nedolično ponašanje. Na kraju je vidjela da je MH plakala, a da ju je brat optuženog, PH zagrlio. Svjedokinja ČHR navela je kako je u nalazu prilikom pregleda oštećene AH navela ono što je vidjela, jer zasigurno ne bi upisala nešto što nije vidjela.

7.1. Iz pregledane snimke video nadzora automat kluba Favbet vidljivo je da su optuženi ČH i MH i **.**.2022. u 00:40 sati ušli u navedeni klub te je vidljivo da nakon kraće prepirke, optuženi u 00:40:52 prilazi SH i udara je svojom desnom rukom u predio njezinog lica i to lijevu stranu. Također je u 00:44 sati vidljivo daljnje fizičko naguravanje optuženog GH prema SH.

7.2. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za sudsku medicinu, prof. dr. sc. Davora Mayera, proizlazi da su medicinskom obradom AH utvrđeni krvni podljev na glavi, sljepoočno lijevo, promjera do 4 cm te otok lijeve strane nosa, praćen crvenilom. Svaka pojedina ozljeda predstavlja tjelesnu ozljedu, a ozljede su nastale udarcima tupotvrdog sredstva. U okolnostima fizičkih sukoba, najčešće se radi o udarcima stisnutom šakom, s mogućnošću nastanka ozljeda i zamahom otvorenog dlana (udarac tipa šamara), s time da je pritom moralo doći do kontakta lica s hrptom ili bridom dlana. S obzirom na anatomsku bliskost ozlijeđenih regija, obje ozljede su mogle nastati jednim te istim udarcem po lijevoj strani lica (što se u prikazu video nadzora doima kao zamah desne ruke s otvorenim dlanom), no ovo ne isključuje mogućnost da bi žrtva u opisanom događaju zadobila i više od jednog udarca, ali se to ne može utvrditi. Na raspravi dr. RH naveo je kako se radi o ozljedama koja svaka za sebe i u ukupnosti predstavljaju tjelesnu ozljedu, a viđaju se, odnosno nastaju kao posljedica udarca tupo, tvrdim sredstvom što može biti udarac šakom, ali i otvorenim dlanom, a s obzirom na lokalizacijsku bliskost za njihov nastanak bio je dostatan već i jedan udarac, zadan silom slabog intenziteta.

8. U cijelosti su prihvaćeni kao istiniti i vjerodostojni pročitani pisani i pregledani dokazi, s obzirom da tijekom postupka nije izveden ni jedan dokaz kojim bi oni bili dovedeni u sumnju. Također, u cijelosti su prihvaćeni nalazi i mišljenja vještaka jer su isti dani u skladu sa stručnim znanjem vještaka i sukladno pravilima struke. Iskazi svjedokinja LH i ČHR prihvaćeni su kao istiniti i vjerodostojni jer su iste iskazivale o činjenicama koje su im bile poznate te iste nemaju razloga niti motiva za davanje svjedočkog iskaza koje bi išlo u korist ili na teret optuženom te sud za iste smatra kako su nezainteresirane za ishod navedenog postupka. Osim toga, njihovi iskazi su u cijelosti u suglasju sa materijalnom dokumentacijom i to iskaz svjedokinje LH sa izvješćem o postupanju iz kojeg je vidljivo da je uistinu upravo ona zatražila intervenciju policije, a iskaz svjedokinje ČHR sa medicinskom dokumentacijom na ime AH. S druge strane iskaz svjedokinje ŽH valja gledati kroz prizmu odnosa sa optuženim. Naime, navedena svjedokinja je prvotno iskoristila zakonsku blagodat i nije svjedočila, da bi potom na raspravama u više navrata pokušala ublažiti odgovornost optuženog za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret. Iako nije negirala jedan udarac od strane optuženog, ista je pokušala, potpuno neuvjerljivo po stavu ovog suda, prikazati kako je najprije ona nagovorila doktoricu koja ju je pregledala da napiše da je vidljivo crvenilo zbog osvete prema optuženom, a potom je navodila kako je crvenilo uslijed trudnoće, a ne udarca. Ovakav iskaz je sud cijenio pristranim i usmjerenim ka pomaganju optuženom u njegovom procesnom položaju, s obzirom na činjenicu da su danas u braku i imaju zajedničko dijete. Iako je svjedokinja potpuno promašeno pokušala i uvjeriti sud kako je i doktorica postupala nezakonito, sud u isto nije povjerovao, a tim više što mehanizam nastanka njezine ozljede je utvrđen pregledom video snimke, kao i provedenim sudskomedicinskim vještačenjem. Stoga je sud cijenio iskaz svjedokinje AH u dijelu u kojem je navela da ju je uistinu optuženi ČH udario, no u ostalom dijelu gdje je pokušala prikazati da nije imala ozljede, odnosno da navedeno nije nastalo uslijed postupanja optuženog sud nije povjerovao i odbacio je isti kao nevjerodostojan.

9. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka sud je nesporno utvrdio da su se u ponašanju optuženog ČH ostvarila sva obilježja kaznenog djela iz članka 117. stavak 1. i 2. KZ/11 i to na način kako se tereti podignutom optužnicom, prema SH, svojoj tadašnjoj partnerici u intimnoj vezi, čime je ostvareno zakonsko obilježje bliske osobe, sukladno odredbi članka 87. stavka 9. KZ/11. Naime, definicija bliske osobe podrazumijeva među ostalim i sadašnjeg ili bivšeg partnera u intimnoj vezi, koja definicija je nadodana VI. Novelom Kaznenog zakona, objavljenom u Narodnim novinama broj 84/21, od 23. srpnja 2021. Stoga, u vrijeme počinjenja kaznenog djela na snazi je bila prethodno spomenuta definicija, a da su optuženi i MH bili partneri u intimnoj vezi proizlazi iz iskaza svjedokinje AH koja je navela da su se viđali od lipnja te godine, a dodatno navedeno potkrjepljuje i nesporna činjenica da je u inkriminirano vrijeme bila trudna sa djetetom optuženog, koje je i rođeno **.**.2023. Iako je obrana pokušala osporiti status bliske osobe navodeći da je za to potrebna bliskost i dijeljenje zajedničkih interesa, potreba pa i kućanstva i financija, intencija zakonodavca je bila upravo zaštiti osobe koje su po naravi svog odnosa bliski, i to ne nužno samo intimno već da imaju neku vrstu emocionalne veze koje ne mora po svojoj prirodi biti isključivo i seksualna, no naravno ukoliko jest tada je nesporno da se radi o intimnoj vezi. Osim ispunjenja objektivnih obilježja kaznenog djela, optuženi je ispunio i subjektivno obilježje, naime isti je postupao s oblikom krivnje koji se naziva izravnom namjerom, jer je htio počinjenje kaznenog djela kao svoje i njegove posljedice. Upravo namjera optuženog se očituje u tome da je uz fizički i verbalno napao UH, nazivajući je kurvom i droljom, kako je to iskazala svjedokinja LH, kao i da je osim tog udarca među njima predmetnog događaja bilo i međusobnog naguravanja i općenito nedoličnog ponašanja, da je čak optuženi i vikao kako joj je netko drugi napravio dijete, što dodatno ukazuje da su isti bili u vezi, kao i da je optuženi ipak imao saznanja o njezinoj trudnoći, a suprotno kako to tvrdi MH. Iz opisanog proizlazi namjera optuženog da tjelesno ozlijedu UH.

10. Odlučujući o kaznenopravnoj sankciji koju će izreći optuženom u konkretnom slučaju sud je imao u vidu sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, pa je tako na strani optuženika sud olakotnim cijenio činjenicu da je otac devetero maloljetne djece. Otegotnih okolnosti sud je našao u kaznenoj osuđivanosti.

10.1. Imajući u vidu sve prethodno izložene okolnosti sud je optuženog ČH na temelju u izreci citirane zakonske odredbe osudio na kaznu zatvora u trajanju jedne godine smatrajući istu kaznu primjerenu svim navedenim okolnostima. Pri tome je sud odlučio da u odnosu na optuženog nije potrebno izvršiti izrečenu kaznu zatvora, te je na temelju članka 56. KZ/11 istom izrečena uvjetna osuda prema kojoj se kazna zatvora u trajanju jedne godine u odnosu na optuženog neće izvršiti ukoliko u vremenu provjeravanja od pet godina od pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo. Sud je takvu odluku glede kazne donio na temelju činjenice da uistinu jest optuženi do sada u nekoliko puta pravooćno osuđivan i to presudama koje su pravomoćne još 2007., 2009., 2011i 2016., dok je posljednja nakon tog perioda iz 2021. Naime, optuženik je prije posljednje pravomoćne presude bio osuđen prije više od desetak godina i to mahom zbog kaznenih djela imovinskog karaktera. Tek je posljednjom presudom osuđen zbog nasilja u obitelji i to na bezuvjetnu kaznu zatvora. Sud je bio stava da nije potrebno izvršiti kaznu zatvora jer ni sama oštećena nije realno zainteresirana za njegovo kažnjavanje, a samim time sud je odlučio da optuženi bude na slobodi, a sve kako bi mogao privređivati i uzdržavati maloljetnu djecu i na taj nčin pokazati odgovornost i ozbiljnost u svom postupanju. Sud je odlučio s obzirom na sve navedeno ipak optuženom pružiti još jednu priliku da na slobodi uskladi svoje ponašanje sa društveno prihvatljivim, a eventualno devijacije u vidu agresivnosti da ispravi kroz sigurnosnu mjeru koju mu je sud odredio, o čemu će biti viđe navoda u nastavku obrazloženja ove presude. Duljina roka provjeravanja određena je cijeneći okolnosti počinjenja kaznenog djela, a duljina istog je određena u najduljem zakonom propisanom roku, dovoljnom prema stavu suda da shvati štetnst protupravnog postupanja. Također vakvom kaznom optuženom će biti omogućeno ponovno uključivanje u društvo u vidu resocijalizacije, odnosno da prilagodi svoje ponašanje društveno prihvatljivom. Stoga sud smatra da je kazna na koju je optuženi osuđen upravo primjerena svim okolnostima počinjenog djela. Navedenu vrstu i mjeru kazne sud je primijenio prema optuženom jer smatra da će se svrha postići kroz dulje vrijeme provjeravanja nego bezuvjetnom kaznenom. To stoga, što je sud izrekao i sigurnosnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana za vrijeme roka provjeravanja, u kojem će optuženom biti pružena podrška nadležnih tijela i ustanova kako bi suzbio svoju agresivnost i nasilno ponašanje. Sud smatra kako je optuženom potrebno pružiti priliku uz podršku institucija kako bi mogao nastaviti život sa svim svojim kvalitetama, da se ispuni kao otac i kao suprug.

10.2. Dakle, ovaj sud smatra da je tako izrečena kazna adekvatna stupnju krivnje optuženog, pogibeljnosti kaznenog djela i svakako je podobna za ostvarenje svrhe kažnjavanja iz članka 41. KZ/11, a to je izraziti društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te omogućiti počinitelju ponovno uključivanje u društvo.

11. Sud je optuženom izrekao i sigurnosnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana, obzirom na to da je optuženi počinio kazneno djelo s obilježjem nasilja i jer postoji opasnost da će počiniti isto ili slično djelo. Kako je nedvojbeno utvrđeno da je optuženi počinio kazneno djelo tjelesne ozljede na štetu svoje sadašnje supruge AH, a prethodno je pravomoćno osuđen zbog kaznenog djela nasilja u obitelji, sud je stava da navedenu opasnost u vidu nasilnog ponašanja treba prevenirati i na stručan način optuženom pomoći u suzbijanju daljnje opasnosti od nasilnog ponašanja. Navedenu sigurnosnu mjeru optuženi će izvršavati uz uvjetnu osudu u zdravstvenoj ustanovi ili u pravnoj osobi ili kod fizičke osobe specijalizirane za otklanjanje nasilničkog ponašanja po uvjetnima određenim posebnim propisom, do prestanka roka provjeravanja od pet godina.

11.1. Optuženi je upozoren na posljedice ne izvršavanja sigurnosnih mjera ili njihovo kršenje, sukladno članku 58. stavku 5. KZ/11.

12. Odlučujući o troškovima ovog kaznenog postupka sud je imao u vidu imovinske prilike optuženog kojima se je on izjasnio, da je trenutno nezaposlen, ali da ostvaruje primanja od rada na crno od oko 500,00 eura, stoga mu je sud na temelji u izreci citirane zakonske odredbe odredio snašanje troškova kaznenog postupka i to u paušalnom iznosu, cijeneći broj poduzetih radnji i njihovu složenost. Navedenim troškom optuženi, kao i njegova egzistencija te egzistencija osoba koje je dužan po zakonu uzdržavati neće biti dovedena u pitanje.

U Zagrebu 6. lipnja 2025.

Sutkinja:

Martina Pamić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi pisanim putem u dovoljnom broju istovjetnih primjeraka za sud i protivnu stranku, zbog podnošenja odgovora na žalbu. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Županijski sud kao sud drugog stupnja.

DNA:

1) OKDO Zagreb na broj KO-DO-1867/2023

2) Optuženi ČH

3) Branitelj, odvjetnik Arnold Čada

4) MH