Republika Hrvatska

Općinski sud u Makarskoj

Makarska, Kralja Petra Krešimira IV 2

Pn-56/2023-41

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj, po sucu tog suda Barbari Mendeš, u pravnoj stvari tužiteljice GI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Tanji Bota, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 71, OIB: 38922958547, zastupani po punomoćniku Hrvoje Lui, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave dana 24. travnja 2025., u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, na ročištu za objavu presude 6. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku platiti tužiteljici iznos od 1.287,59 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, te od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a koje na dosuđeni iznos teku od 27. srpnja 2022., pa do isplate, dok je za više zatraženo u iznosu od 456,24 eura, tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

II/ Dužan je tuženik naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 2.456,39 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude, pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužiteljica GI je kod ovog suda, kao stvarno i mjesno nadležnog, ustala tužbom protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje, u kojoj navodi da je dana 13.6. 2022. u [adresa], stradala kao vozač vozila marke Sym Jet reg. oznake [registarska oznaka], za koju nezgodu je odgovoran VI, vozač vozila marke Škoda, reg. oznake [registarska oznaka]-812 (BiH). Vozilo štetnika, koje je isključivo odgovorno za ovu prometnu nezgodu je u vrijeme nezgode bilo osigurano kod inozemnog osiguravajućeg društva Triglav osiguranje d.d. po polici osiguranja od automobilske odgovornosti br. 440000235089, a odštetni zahtjev je poslan Hrvatskom uredu za osiguranje koje ga je preraspodijelilo društvu Triglav osiguranje d.d. kao korespondentu. Tužiteljica je u nezgodi zadobila ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji, zbog čega joj je pružena medicinska pomoć u KBC Split. Zbog zadobivenih tjelesnih ozljeda, tužiteljici je povrijeđeno pravo osobnosti i to pravo na fizičko i duševno zdravlje, obzirom da je u štetnom događaju zadobila ozljede zbog kojih je morala primati liječničku pomoć, te trpjeti neugodnosti prilikom liječenja (nošenje Shanzovog ovratnika, posjećivanje ambulante, fizioterapije, trajanje rehabilitacijskog postupka, trošenje analgetika, privremena nesposobnost za rad i sl.). Radi predmetnog ozljeđivanja, tužiteljica je trpjela te i dalje trpi intenzivni strah i jake bolove, a nakon ozljeđivanja bila joj je potrebna tuđa pomoć i njega. Radi smanjenja životne aktivnosti koja je nastala kao posljedica štetnog događaja, tužiteljica je ograničena u brojnim životnim aktivnostima koje je do sada ostvarivala i koje bi po redovnom tijeku stvari u budućnosti izvjesno ostvarivala, odnosno u iste mora ulagati povećane napore u odnosu na vrijeme prije štetnog događaja. Obzirom na izneseno, potražuje naknadu štete u iznosu od 2.627,91 eura zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, za tuđu pomoć i njegu. Tužiteljica se u mirnom postupku dana 26. 7. 2022. odštetnim zahtjevom obratila tuženiku, koji je predmet preraspodijelio korespondentu Triglav osiguranje d.d., koji je na ime naknade štete isplatio iznos od 1.287,41 eura, a koji iznos nije dovoljan da tužiteljici šteta u cijelosti bude podmirena. Obzirom na navedeno, tužiteljica potražuje naknadu štete umanjenu za nesporno isplaćeni iznos, a koje potraživanje iznosi 1.340,50 eura zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, za tuđu pomoć i njegu. Tužiteljica potražuje zakonske zatezne kamate od dana nakon podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku, odnosno od 27. 7. 2022. pa do isplate.

2. Tuženik u svom odgovoru na tužbu od 14. listopada 2022. ističe prigovor mjesne nenadležnosti, sukladno odredbama Zakona o parničnom postupku. Predlaže sudu oglasiti se mjesno nenadležnim i predmet ustupiti mjesno nadležnom sudu u Zagrebu, odnosno Općinskom građanskom sudu u Zagrebu. Podredno, obzirom je u predmetnoj nesreći sudjelovalo vozilo inozemnih registarskih oznaka, tuženik sukladno odredbama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu priznaje pasivnu legitimaciju. Priznaje se nastanak štetnog događaja, kao i odgovornost za prometnu nesreću. Tuženik je u mirnom postupku, putem svog korespondenta za obradu i likvidaciju štete, Triglav osiguranja d.d. Zagreb, tužiteljici na ime naknade štete iz prometne nesreće, isplatio ukupan iznos od 9.700,00 kn/1.287,41 EUR i to dana 7. 9. 2022. Slijedom navedenoga, tuženik ističe prigovor potpunog namirenja tužiteljice po svim osnovama proizašlim iz predmetne nesreće. Tuženik smatra kako je navedena isplata sukladna važećoj sudskoj praksi, i samim time je tužiteljica u cijelosti namirena po svim vidovima nastale štete iz predmetne prometne nesreće, i tuženik nakon izvršene isplate nije u obvezi nikakvih daljnjih plaćanja. Podredno, u odnosu na postavljeni zahtjev za naknadu neimovinske štete s osnova povrede prava osobnosti, tuženik ističe kako je visina zatraženih iznosa neprimjerena karakteru zadobivenih ozljeda. Predlaže se tužiteljicu pozvati na očitovanje o završetku liječenja, kao i na dostavu cjelokupne medicinske dokumentacije, proizašle iz predmetne prometne nesreće. Također, predlaže se tužiteljicu pozvati na dostavu preslike cjelokupnog zdravstvenog kartona, ovjerenog od liječnika primarne zdravstvene zaštite, sa numeriranim brojevima stranica i svaka stranica ovjerena, uz zapis ovjeren od strane liječnika opće medicine koliko ukupno stranica ima zdravstveni karton, radi uvida o ranijem zdravstvenom stanju tužiteljice, a sve u dovoljnom broju primjeraka za sud i tuženika. Ukoliko tužiteljica nije u mogućnosti dostaviti zdravstveni karton, predlaže se istu pozvati da sudu dostavi podatke o liječniku primarne zdravstvene zaštite, a kako bi sud službenim putem, što se i predlaže, od istoga mogao zatražiti presliku zdravstvenog kartona. Ukazuje se kako tužiteljičino zdravstveno stanje prije nesreće i nakon nesreće, u većoj ili manjoj mjeri može imati neposredni ili posredni utjecaj na zdravstveno stanje za koje tvrdi da je posljedica nesreće, stoga je tuženikov prijedlog za dostavom cjelokupnog zdravstvenog kartona, u potpunosti osnovan. Ukoliko tužiteljica nije u mogućnosti dostaviti zdravstveni karton, predlaže se istu pozvati da sudu dostavi podatke o liječniku primarne zdravstvene zaštite, a kako bi sud službenim putem, što se i predlaže, od istoga mogao zatražiti presliku zdravstvenog kartona. Nakon provođenja medicinskog vještačenja predloženog po tužiteljici, tuženik zadržava pravo predlagati potrebna daljnja medicinska nadvještačenja, ukoliko vještačenja predložena i provedena po prijedlogu tužiteljice, ne budu pravilna, objektivna i valjano argumentirana, odnosno, provođenje istoga, kao novog dokaza, tuženik već sada predlaže provesti. Tuženik predlaže da mu se dodjeli rok za pismena očitovanja: na dokaze koji se budu provodili, na sve navode tužitelja, kao i na nalaze i mišljenja koji se budu provodili tijekom postupka. Predlaže se tužiteljicu pozvati na dostavu original cjelokupne dokumentacije, na uvid sudu i tuženiku, a sukladno odredbi čl. 108. Zakona o parničnom postupku. Osporava se naznačeni tijek zakonskih zateznih kamata na neimovinsku štetu i na imovinsku štetu. U konkretnom slučaju zakonske zatezne kamate na neimovinsku štetu i na imovinsku štetu, mogu početi teći danom donošenja prvostupanjske presude, pa do isplate, a iz razloga što visina naknade navedene štete može biti određena tek danom presuđenja. Slijedom navedenoga, obzirom na izvršenu isplatu, predlaže se tužiteljicu u cijelosti odbiti sa tužbom i tužbenim zahtjevom, uz naknadu parničnih troškova tuženiku, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, tekućim od presuđenja do isplate.

3. Rješenjem Općinskog suda u Splitu posl. br. Pn-355/22 od 18. listopada 2023. (list 70-72 spisa), sud se oglasio mjesno nenadležnim i po pravomoćnosti rješenja spis je ustupljen mjesno nadležnom Općinskom sudu u Makarskoj radi daljnjeg postupanja.

4. U nastavku postupka, pred nadležnim Općinskim sudom u Makarskoj tužiteljica je u svom podnesku od 13. studenog 2024., između ostalog istakla da je kao posljedicu ovog štetnog događaja, a za koji je isključivo odgovoran osiguranik tuženika, pretrpjela ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji, da je istoj zaostala i naruženost uvijek vidljiva trećima zbog ožiljka od posjekotine vizirom koji se nalazi na licu tužiteljice, te da je po predmetnom štetnom događaju tužiteljici bila potreba tuđa pomoć i njega, koju su joj pružali njeni ukućani. U svom je podnesku predanom sudu dana 29.5.2024.g. dostavila dopis Doma za starije i nemoćne osobe Lovret iz kojeg je razvidno kako usluga pružanja tuđe pomoći i njege nemedicinskog tipa iznosi 5,30 EUR po satu, a obzirom na protok vremena i inflaciju, tužiteljica dostavlja novu Odluku Doma za starije i nemoćne osobe Lovret od 28.4.2023.g. iz koje jasno i nedvosmisleno proizlazi kako usluga pružanja tuđe pomoći i njege nemedicinskog tipa sada iznosi 8,00 EUR po satu.

5. Dana 3. prosinca 2024. zaprimljen je podnesak tuženika u kojem se isti u cijelosti usprotivio navodima podneska tužiteljice od 13. studenog 2024., pri čemu je osporio korištenje cjenika Doma za starije i nemoćne osobe Lovret, a kako to predlaže tužiteljica. Navodi da tužiteljica zbog predmetnog ozljeđivanja nije koristila usluge bilo kakvog doma za starije i nemoćne osobe, da ista u niti jednom trenutku nije bila nemoćna osoba, niti nije imala potrebu da joj svaki dan stručno kvalificirane osobe dolaze pružati usluge osobne higijene barem po najmanje sat vremena, niti obavljati kućanske poslove, pripremati obroke, i dr. Osim toga, kod cijena usluga u domovima za starije i nemoćne osobe, pa tako i u Domu preslik čijeg cjenika dostavlja tužiteljica, radi se o cijenama po kojima usluge daje trgovačko društvo, a ne radi se o stvarnom trošku koji je tužiteljica imala. Ističe da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega nemedicinskog karaktera, Kvalifikacija osoba koje pružaju takve usluge je NKV i nije potrebna neka veća kvalifikacija, niti dodatno školovanje da bi se takve usluge mogle pružati. Sama tužiteljica je na raspravi 18. 9. 2024. iskazala da joj osim članova obitelji, nitko treći nije pružao pomoć u razdoblju oporavka. Tuženik se izričito protivio da se izračun cijene sata tuđe pomoći i njege u predmetnoj pravnoj stvari koristi dokumentacija koju je u tu svrhu tužiteljica dostavila i koju još uvijek dostavlja nakon zaključenja prethodnog postupka i to Cjenik Doma za starije i nemoćne osobe Lovret, Split. To stoga jer su u takvom Cjeniku date cijene usluga koje pruža kvalificirana osoba za njegu bolesnika prilikom liječenja. Pomoć koja je bila potrebna tužitelju mogu obavljati nekvalificirane osobe, a cijene takvih usluga su, u pravilu manje od onih koje pruža kvalificirana osoba. Pored navedenog, cijene iz dostavljenog Cjenika po logici stvari sadrže i potrebne poreze i doprinose koje Dom, kao poslodavac, mora platiti, a koje tužiteljica ne bi bila u obvezi platiti. Stoga, Cjenik Doma za starije i nemoćne Lovret, Split nije mjerodavan za utvrđivanje cijene sata tuđe pomoć i njege u predmetnoj pravnoj stvari, kako je to određeno i sudskom praksom kroz odluke priložene uz podnesak. U preostalom dijelu tuženik ustraje kod odgovora na tužbu i svih dosadašnjih navoda i prijedloga, te obzirom na izvršenu isplatu, ustraje kod prigovora potpunog namirenja tužiteljice po svim osnovama proizašlim iz predmetne nesreće.

6. Tužiteljica je nadalje uz podnesak od 20. prosinac 2024. dostavila novu Odluku o cijenama usluga u Domu Lovret Split od 28. travnja 2023. iz kojeg je razvidna cijena sata tuđe pomoći i njege koja sada iznosi 8,00 EUR.

7. Dana 5. ožujka 2025. zaprimljen je podnesak tužiteljice uz koji isti dostavlja novu Odluku o cijenama usluga u Domu Lovret, Split od 23.7.2024. iz koje odluke proizlazi da cijena usluge pružanja tuđe pomoći i njege iznosi 12,00 EUR po satu. Nadalje tužiteljica, obzirom na provedena vještačenja u predmetnoj pravnoj stvari uređuje tužbeni zahtjev kojim traži da se naloži tuženiku platiti tužitelju iznos od 1.743,83 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, a koje teku od dana 27.7.2022.g. pa do isplate kao i nadoknaditi tužitelju trošak parničnog postupka, također sa zakonskim zateznim kamatama, a koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, a sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

8. Tuženik se usprotivio preinaci tužbe tužitelja sadržanoj u podnesku od 5. ožujka 2025. navodeći u bitnom da je do preinake tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva došlo nakon zaključenja prethodnog postupka, jer su provedenim vještačenjem utvrđene nove činjenice od kojih ovisi visina tužbenog zahtjeva, se ne može tražiti ni kao iznimka prema čl. 299. st. 2 Zakona o parničnom postupku. Vrhovni sud je zauzeo stajalište da preinaka tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva nakon zaključenja prethodnog postupka, jer su provedenim vještačenjem utvrđene nove činjenice od kojih ovisi visina tužbenog zahtjeva, ne može se tražiti ni kao iznimka prema čl. 299. st. 2. Zakona o parničnom postupku. Prethodni postupak je zaključen na ročištu dana 15. 4. 2024., pa povećanje tužbenog zahtjeva nakon toga nije dopušteno. Podredno ističe da ukoliko bi sud dopustio preinaku tužbe, tuženik se protivi i tijeku zakonskih zateznih kamata na povećani dio tužbenog zahtjeva, a kako je to zatraženo od 27. 7. 2022. Obveza tuženika na plaćanje naknade štete proizlazi iz ugovora o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti, zbog čega se prava i obveze tuženika moraju ocjenjivati sukladno odredbama specijalnog propisa, i to Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (dalje ZOOP). Odredbom članka 12. st. 4. ZOOP-a propisano je da u slučaju neizvršenja obveze isplate iz st. 1. tog članka, tj. isplate naknade neimovinske štete u roku od 30 dana, te imovinske štete u roku od 14 dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamata, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Primjenom odredbe čl. 12. st. 4. ZOOP-a tuženik nikako ne može pasti u zakašnjenje za plaćanje naknade neimovinske štete u iznosu zatraženom podneskom tužitelja, iz razloga što su tužitelji tek navedenim podneskom zatražili isplatu naknade štete za daljnji povećani iznos, odnosno za iznos koji je veći od onog koji je bio zatražen ranijom specifikacijom iz tužbe. U pogledu primjene čl. 12. ZOOP-a, Vrhovni sud Republike Hrvatske već se izjasnio u odluci posl. broj Rev-550/14 od 18. 11. 2015., u kojoj odluci je izneseno shvaćanje prema kojem tužitelj koji je u odštetnom zahtjevu, odnosno u tužbi tražio naknadu štete s osnova tuđe njege i pomoći, zatezne kamate može tražiti samo od dana postavljanja odštetnog zahtjeva, odnosno tužbe, dok za traženje tuđe njege i pomoći koje je povisio i postavio tijekom postupka, odnosno nakon podnošenja tužbe, zatezne kamate može tražiti tek od dana kada je tako povišeni (preinačeni) tužbeni zahtjev i postavio, a sve u smislu čl. 12. ZOOP-a. Tuženik se i nadalje protivi da se izračun cijene sata tuđe pomoći i njege u predmetnoj pravnoj stvari koristi dokumentacija koju je u tu svrhu tužiteljica dostavila i koju još uvijek dostavlja nakon zaključenja prethodnog postupka i to Cjenik Doma za starije i nemoćne osobe Lovret, Split.

9. Sud je raspravnim rješenjem s ročište od 24. travnja 2025. primio na znanje i dopustio preinaku tužbenog zahtjeva tužitelja, sadržanu u podnesku tužitelja od 5. ožujka 2025., imajući u vidu sve kriterije predviđene odredbom članka 1100. ZOO-a, izmijenjene Orijentacijske kriterije VSRH-a, te promjenu službene valute RH, kao i specifične okolnosti konkretnog slučaja, obzirom da je tužiteljica, primitkom nalaza i mišljenja vještaka saznala za cjelokupni opseg štete, temeljem čega je tužitelj konačno postavio svoj tužbeni zahtjev podneskom od 5. ožujka 2025. koji se temelji se na istim činjenicama kao i tužba, zbog čega nije došlo do promjene istovjetnosti zahtjeva. Ovdje valja reći da u je konkretnom slučaju došlo do povećanja tužbenog zahtjeva koji je već u tužbi generički određen, a neizmijenjena je činjenična osnova, i taj zahtjev iako na posredan način već je od samog podnošenja tužbe predmet raspravljanja jer je zahtjev za naknadu štete nastale zbog tjelesne ozljede u osnovi i ne znači da je tužitelju utužio novčanu svotu, već upravo štetu, koja može biti iskazana u različitim iznosima. To tuženiku kao dužniku, već od početka parnice omogućuje da se brani u postupku u odnosu na osnovanost zahtjeva upravljenog protiv njega. Tuženik nije ovakvom preinakom stavljen u nepovoljniji procesni položaj u kojem bi mu zbog preinaka i proteka vremena od podnošenja tužbe bilo teško braniti se u parnici, budući da je to u mogućnosti već od trenutka kada je parnica počela teći, obzirom da je zahtjev tužitelja već posredno predmet raspravljanja od početka parnice i vidovi štete koje tužiteljica potražuje su neizmijenjeni.

10. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u potvrdu PP Makarska Klasa: 211- 08/22-4/15218 Ur.br. 511-12-29-22-2 od 11. srpnja 2022. (list 5-6 spisa), medicinska dokumentacija tužiteljice (list 7-10 spisa), odštetni zahtjev tužiteljice od 26. srpnja 2022. (list 11-12 spisa), e-mail potvrda o poslanom osobnom zahtjevu (list 13 spisa), e-mail uz priloženi nalog za nacionalno plaćanje Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 7. rujna 2022. (list 20-21 spisa), dopis Doma za starije i nemoćne osobe Split br. 308/2021 od 17. veljače 2021. uz cjenik usluga (list 36-37 spisa), sudska praksa priložena uz podnesak tužitelja od 29. svibnja 2023. (list 38-69 spisa), izveo dokaz saslušanjem tužiteljice u svojstvu parnične stranke (list 104-106 spisa), medicinski karton tužiteljice (list 110-134 spisa), medicinska dokumentacija tužiteljice (list 139-141 spisa), odluka o cijenama usluga u Domu Lovret, Split Ur.br. 638/2023 od 28. travnja 2023. (list 146-147 spisa), izveo dokaz medicinskim vještačenjem po vještacima dr. Danči Tripalo ,ortopedu (list 166-167 spisa), dr. Nikoli Sikirici, psihijatru (list 168-169 spisa), Odluka o cijenama usluga u domu Lovret u Splitu od 23. srpnja 2024. (list 188- 190 spisa) i sudska praksa (list 191-194, 200-203, 210-245 spisa), nakon čega je sud cijeneći rezultate provedenog dokazanog postupka, temeljem odredbe čl.7. i 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine broj 26/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - odluka USRH, 84/08, 96/08-odluka USRH, 123/08-ispr., 57/11, 25/13, 89/14, 70/19,80/22, 114/22, 155/23 dalje u tekstu: ZPP), odlučio kao u izreci. Druge dokaze sud nije izvodio, budući da stranke nisu stavljale daljnje dokazne prijedloge temeljem čl.7. st.1. i čl. 219. ZPP-a.

11. Stranke su po punomoćnicima popisale parnični trošak.

12. Tužbeni zahtjev tužitelja je djelomično osnovan.

13. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 1.743,83 EUR, uz zatraženu zakonsku zateznu kamatu na navedeni iznos do dana nakon podnošenja odštetnog zahtjeva odnosno od 27. srpnja 2022. do isplate.

14. Među strankama je nesporna pasivna legitimacija tuženika, kao i osnov odgovornosti tuženika – nastanak samog štetnog događaja, kao i odgovornost za prometnu nesreću.

15. Spornim se ukazuje i valjalo je raspraviti visinu utuženog potraživanja tužiteljice, kao i istaknuti prigovor potpunog namirenja tužiteljice po svim osnovama proizašlim iz predmetne nesreće.

16. Među strankama je nesporno da je tuženik u mirnom postupku koji je prethodno podnesenoj tužbi tužiteljice, tužiteljici isplatio na ime naknade štete iz prometne nesreće ukupan iznos do 1.287,41 EUR/9.700,00 kn dana 7. rujna 2022. što je sud utvrdio i uvidom u e-mail uz priloženi nalog za nacionalno plaćanje Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 7. rujna 2022. (list 20-21 spisa).

17. Zakon o obveznim odnosima (" Narodne Novine" br. 35/05, 41/08 , 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 dalje u tekstu: ZOO/05) propisuje u odredbi čl. 1045. st. 1., da je onaj koji drugom prouzroči štetu dužan naknaditi je, ako je dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, dok je odredbom čl. 1046. propisano da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprečavanje njezina povećanja (izmakla korist), povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

18. Odredbom članka 19. st. 2. ZOO/05 propisano je da se pod pravima osobnosti, kad je u pitanju fizička osoba, podrazumijevaju pravo na život, tjelesno, duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

19. Prema odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO/05, sud će u slučaju povrede prava osobnosti ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

20. Nadalje, odredbama članaka 1085. st. 1. i 4., te članka 1090. ZOO/05, određuju se uvjeti za dosudu naknade imovinske štete, kao i obim te naknade. U njima je propisano da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stenje koje je bilo rije nego što je šteta nastala, s tima da će sud, između ostalog, dosuditi oštećenom naknadu u novcu kad on to zahtijeva. Tu će naknadu sud, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije uzrokovane štete, dosuditi u svoti koja je potrebna da se materijalna situacija oštećenom dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje (potpuna naknada).

21. Odredbom čl. 1086. ZOO/05 propisano je da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete. U smislu odredaba čl. 1103. ZOO/05, obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Odredbom čl. 1092. st. 1. ZOO/05, propisano je da oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila, ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu.

22. Na ročištu dana 18. rujna 2024. izveden je dokaz saslušanjem tužiteljice u svojstvu parnične stranke.

23. Tužiteljica GI rođ. G, u svom iskazu navodi da prije predmetne nezgode nije imala nikakvih zdravstvenih tegoba u svezi kičme, niti je ikada išla na ikakve fizikalne terapije, kao ni pila ikakve lijekove, niti imala nekih ozbiljnijih zdravstvenih tegoba. Navodi da se predmetna nezgoda dogodila 13. lipnja 2022., kada se kretala iz pravca [adresa] prema Splitu, na raskrižju kod zgrade "Pepsi", krenula je na zeleno svjetlo na semaforu, kada je jedno vozilo koje se kretalo iz smjera Splita, skrenulo ulijevo, u ulicu gdje se nalazi prodavaonica DMD, prema tim zgradama. Navodi da se ona kretala na motoru, skuteru od 50 m3, kada je vozačica tog vozila pokupila. Nosila je kacigu i sjeća se da je udarila glavom u auto, pustila je motor i pala je. Udarila se u rame, kuk, bila je sva izgrebena, ugruvana, a kako joj je pukao vizir na kacigi, na glavi je imala posjekotinu na korijenu nosa, prema lijevom oku. Sjeća se da ju je kaciga pritiskala nakon udarca, da je tražila da joj kacigu otkopčaju, a nije dala da je pomiču jer nije bila svjesna svojih ozljeda. Sve je to bilo jako konfuzno, takvo nešto joj se nikada prije nije dogodilo. Bila je sva ugruvana i ogrebena po rukama i nogama, bila sam u ljetnoj odjeći. Radi nabijenog ramena bila je u Biokovci na rehabilitaciji tri tjedna. To je dosta dobro prošlo, međutim i dan danas ima problema s ramenom jer ruku ne može podignuti iznad razine ramena. Još ima bolove u ramenu i zbog toga mora dalje vidjeti što će s rehabilitacijom. Što se tiče udarca na području desnog kuka, radi toga nije išla kod doktora niti bila na rehabilitaciji, međutim, ima tegoba i bolove u tom dijelu kuka, neka koščica je boli i radi toga će morati kod doktora. Prije toga nije imala nikakvih tegoba što se tiče kuka, to se može provjeriti i u kartonu. Nakon nezgode, bila je zavijena, zbog posjekotine na glavi bilo joj je zatvoreno lijevo oko, sedam dana nije izlazila iz kuće, obitelj se brinula o njoj, previjala je i pomagala joj. Navodi da se mogla kretati, ali kako joj je oko bilo zatvoreno, bilo joj je malo teže. Posjekotine joj je previjala kćer i suprug, a zbog podljeva po glavi i tijelu, nije izlazila vani. Ova posjekotina je i danas vidljiva, a kao što je doktor koji ju je šivao rekao – "punti su u bori pa su manje vidljivi". Navodi da čim je bila primljena u Split u bolnicu, stavljen joj je Šancov ovratnik, nosila ga je sedam dana po cijeli dan, a kasnije sljedećih 15 dana samo po danu. Bila je u stanju šoka kad sam primljena u Split. Što se tiče bolova u kuku, kao što je navela, radi toga nije išla kod doktora, nadala se da će to proći. Doktorica V joj je tada dala neke lijekove za smirenje, jer je bila u šoku. Te je lijekove pila tjedan dana, ali ih je kasnije odbacila. Rame je i dalje boli i dalje ne može podići ruku. Navodi da je nakon nezgode imala strah, ali brzo je to morala potisnuti i nastavila je voziti motor, sjela je na motor odmah nakon deset dana i otišla na posao. U vrijeme kad je bila predmetna nezgoda, radila sam kao obrtnik na Peškeri, imala je trgovinu, suvenirnicu. Sada je u mirovini. Deset dana je bila odsutna na poslu u vrijeme nakon nezgode. Navodi da joj osim članova obitelji, nitko treći nije pružao pomoć u tom razdoblju oporavka, odlazila je u bolnicu radi previjanja punata, a ostalo joj je pomagala obitelj.

24. Radi utvrđivanja sporne visine tužbenog zahtjeva, sud je pregledao priloženu medicinsku dokumentaciju tužiteljice i uz saslušanje tužiteljice, odredio provođenje medicinskog vještačenja, po ovlaštenim sudskim vještacima putem zamolbenog Općinskog suda u Splitu, koji je postupio po zamolnici ovog suda u predmetu posl. br. Pom-268/2024, u kojem postupku su svoj nalaz mišljenje dali ovlašteni sudski vještaci dr. Danči Tripalo spec. ortoped i dr. Nikola Sikirica psihijatar.

25. Tužitelj je nakon iznesenog vještačenje vještaka dr. Danči Tripalo spec. ortopeda, na ročištu dana 11. prosinca 2024. ( u predmetu Pom- 268/2024), odustao od prvotnog prijedloga za vještačenjem po vještaku maksilofacijalnom kirurgu dr. DI, obzirom da se vještakinja dr. Danči Tripalo u tom pravcu očitovala o stupnju naruženja tužiteljice.

26. Vještak dr. Danči Tripalo, ortoped u svom je nalazu i mišljenju danom na ročištu dana 11. prosinca 2024., te je po pregledu spisa i priložene medicinske dokumentacije navela da je tužiteljica dana 13.6.2022. imala prometnu nezgodu kao vozačica motocikla kada se sudarila s automobilom, kojom prilikom je zadobila udarac u predjelu glave, tj. lica nosa tako da je dobila i posjekotinu u predjelu korijena nosa koja je obrađena kod specijaliste ORL, napravljen je rtg nosne kosti međutim nije bilo znakova koštane traume. Nakon toga je naručena na kontrolni pregled, te su se šavovi skinuli nakon 8 dana. Isto je napravila pregled na hitnom prijemu u KBC Split, te su joj navedene dijagnoze: razderotina u predjelu čela, zatim istegnuće vratnih mišića, udarac u predjelu desnog ručnog zgloba, te u predjelu lijevog koljena. Izvršen je rtg vratne kralježnice koji nije pokazao znakove koštane traume, rtg desne šake i lijevog koljena bez jasnih znakova koštane traume. Postavljen je Shancov ovratnik preporučeno mirovanje, te je od medicinske dokumentacije još i priložen nalaz specijaliste ORL od 15.6.2022. koji opisuje da je nos izvan i unutra otečen bez septalnog hematoma te kontrola orl po potrebi. Priložen je i zdravstveni karton iz kojeg ne vidi da je imala sličnu ozljedu prije štetnog događaja, pa je mišljenja da je tužiteljica doživjela lakše tjelesne ozljede koje nisu ostavile umanjenje životnih aktivnosti, što se tiče bolova imala je jedan dana jakog intenziteta zatim 8 dan srednjeg intenziteta te još 5 tjedan slabog intenziteta. Tuđa njega i pomoć je bila potrebna za vrijem nošenja ovratnika 1 tjedan 2 sata dnevno i jedan tjedan 1 sat dnevno. Naruženije lakšeg stupnja zbog ožiljka u predjelo čela vidljivog ako se zagleda.

27. Sudski vještak dr. Nikola Sikrica, psihijatar, svoj je nalaz i mišljenje dao na ročištu dana 29. siječnja 2025., i pri tom je naveo da je nakon uvida u spis i cjelokupnu dokumentaciju razvidno da je tužiteljica bila dana 13. lipnja 2022. sudionikom prometne nezgode, kojom je prilikom zadobila ozljede čija je narav i dijagnostičko zbrinjavanje detaljno opisano u vještačenju spec. ortopeda. Navodi da iz dokumentacije nema elemenata na osnovu kojih bi se zaključilo da je navedeni traumatski događaj, kao i njegove zdravstvene posljedice dovele do razvoja simptoma koji bi bili dostatni za postavljanje dijagnoze nekog specifičnog psihijatrijskog poremećaja. Imajući u vidu da je normalni psihološki razumljivo reagiranje osobe na sam događaj kao i trpljenje dijagnostičko terapijskih postupaka smatra da je tužiteljica u trenutku samog događaja doživjela primarni strah u trajanju oko 10 sekundi nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta 24 sata zatim sekundarni strah umjerenog intenziteta u trajanju 2 tjedna te sekundarni strah blažeg intenziteta u trajanju od 6 do 8 tjedana. Trajne povrede duševnog integriteta nije bilo kod tužiteljice.

28. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dr. Danči Tripalo i dr. Nikole Sikirice, kao jasne, obrazložene i izrađene u skladu s pravilima struke, na koje pun. tužiteljice i pun. tuženika nisu imali prigovora. Vještaci su se u svom nalazu stručno i argumentirano osvrnuli na sve bitne činjenice, pri čemu su isti dali objektivna mjerila za kvantitativno određenje svih vrsta neimovinske štete, temeljem kojih je sud mogao s dovoljno objektivnih podataka obrazložiti i dati svoju ocjenu pretrpljene neimovinske štete.

29. Kao što je prethodno istaknuto, odredbom čl. 19. st. 1. ZOO/05 je propisano da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenom zakonom, dok je u st. 2. čl. 19. ZOO/05 pojašnjeno pravo osobnosti na način da je pored ostalog pod tim utvrđeno i pravo na tjelesno i duševno zdravlje. Sud je, uzevši u obzir sve navedene i utvrđene činjenice, posebno trajanje i intenzitet fizičkih boli, i straha, zaostalog naruženija, kako su to utvrdili vještaci dr. Danči Tripalo spec. ortoped i dr. Nikola Sikirica, psihijatar, ocijenio da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti u vidu povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje.

30. Prethodno citiranom odredbom čl. 1100. st. 1. ZOO/05 propisano je da će u slučaju povrede prava osobnosti, sud , ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Također pri odlučivanju o visini pravične novčane naknadi sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom (čl. 1100.st. 2. ZOO/05).

31. Pored gore navedenog, sud je prilikom odlučivanja o visini pretrpljene neimovinske štete, cijenio i činjenicu da je na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Repulike Hrvatske održane 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. zauzeto pravno shvaćanje "Mijenjaju se Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete VSRH od 29. studenog 2002. br. Su-1331-VI/02 i 1372-11/02, u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne Novine" br. 53/91, 73/91, 111/93,3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01 dalje: ZOO) na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 59%. Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) u primjeni ZOO/05 kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, primjenjivat će se i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05.

32. Isto tako, iz sadržaja uvodno citiranih odredbi i njihovim smislenim tumačenje proizlazi da institut povrede prava osobnosti, a kako je propisan ZOO/05, je uspostavljen kao koncept neimovinske štete na drugačiji način od onog, a kako je to bilo propisano odredbom čl. 198.-205. ZOO-a u smislu da sada povreda prava osobnosti je pravni osnov u odnosu na koji se naknađuje pravična novčana naknada, pri čemu fizički bolovi, strah itd. , a koji su prema konceptu ZOO bili samostalni pravni osnov neimovinske štete, sada imaju samo značaj kvalifikatornih elemenata za određivanje pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti, a koji kvalifikatorni elementi se ne ocjenjuju pojedinačno, niti se za njih pojedinačno ne određuje pripadajuće naknada već na temelju tih kvalifikatornih elemenata, sagledavajući u ukupnosti u okolnostima konkretnog slučaja, se određuje primjerena novčana naknada zbog povrede prava osobnosti.

33. Ovdje je za istaknuti da odlučivanje o iznosu neimovinske štete, nije mehaničko primjenjivanje orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda, jer je suđenje u kojem se primjenjuje pravni standard – Pravičnost. Pri tome je orijentacijski kriterij, kao što i sam naziv kaže, tek orijentir kako ne bi bilo bitnih odstupanja u situacijama koje ne odskaču od prosječne situacije, te da se na taj način svim oštećenicima osigurali okvirno jednaki kriteriji pri utvrđivanju visine štete.

34. Vještakinja dr. Danči Tripalo, ortoped u svom je nalazu i mišljenju utvrdila da da visina povrede prava osobnosti s naslova fizičkih bolova iznosi: jedan dan jakog intenziteta, 8 dana srednjeg intenziteta, te još 5 tjedana slabog intenziteta. Vještakinja je mišljenja da je tužiteljica doživjela lakše tjelesne ozljede koje nisu ostavile umanjenje životnih aktivnosti, dok je utvrdila da je kod tužiteljice naruženje lakšeg stupnja zbog ožiljka u predjelo čela vidljivog ako se zagleda.

35. U odnosu na strah utvrđen po vještaku dr. Nikola Sikirica, psihijatar, navodi da je tužiteljica u trenutku samog događaja doživjela primarni strah u trajanju oko 10 sekundi nastavi se sekundarni strah jakog intenziteta 24 sata, zatim sekundarni strah umjerenog intenziteta u trajanju 2 tjedna, te sekundarni strah blažeg intenziteta u trajanju od 6 do 8 tjedana, dok trajne povrede duševnog integriteta nije bilo kod tužiteljice.

36. S obzirom na ovako prihvaćene nalaze i mišljenja vještaka, sud je utvrdio da je kod tužiteljice došlo do povrede prava osobnosti iz čl. 19. ZOO/05, jer je oštećeno njeno tjelesno, odnosno duševno zdravlje u vidu tjelesnih ozljeda, te imajući u vidu navedeno, težinu povrede i okolnosti predmetnog slučaja, tužiteljici daju pravo na pravičnu novčanu naknadu u smislu odredbe čl. 1100. st. 1. ZOO/05

37. Sud je stoga, ocjenom dokaza izvedenih tijekom postupka utvrdio da tužiteljici u zbog povrede pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pripada pravična novčanu naknadu u smislu odredbe čl. 1100. ZOO/05 u iznosu od 2.575,00 EUR imajući u vidu kriterije pretrpljenih fizičkih bolova i pretrpljenog straha, te zaostalog naruženja lakšeg stupnja, koje je vidljivo ponekad i to prema nalazu vještaka kada se zagleda u ožiljak na predjelu čela. Sud je pri tom uz navedene parametre, cijenio i druge okolnosti slučaja, vodeći pri tom računa i od duljini i intenzitetu fizičkih boli kojim je bila izložena tužiteljica, kao i razdoblje oporavka zbog zadobivenih ozljeda, ali i cijeneći značaj i težinu ukupnih posljedica na zdravlje tužiteljice, imajući pri tom u vidu ozljede koje je zadobila, te posljedice uzrokovane ozljeđivanjem (bol u ramenu), imajući pri tom u vidu navode same tužiteljice iznesene u njenom iskazu na ročištu dana 18. rujna 2024., a pored toga sud je vodio računa o tome da je tužiteljica bila izložena strahu uzrokovanom predmetnim štetnim događajima, kojeg je kako je sama navela vrlo brzo morala potisnuti i nastavila je voziti motor nakon deset dana, jer se morala vratiti na posao koji je obavljala kao obrtnik, na što je evidentno bila prisiljena kako bi osigurala svoje egzistencijalne uvjete za život, a što su sve osnovne kvalifikatorne okolnosti o kojima ovisi visina novčane satisfakcije i cilj kojem služi ta naknada, ali i o tome da se dosudom naknade ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njenom naravi i društvenom svrhom.

38. U pogledu zahtjeva za naknadom nenovčane imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege, potrebno je istaknuti da je sudska praksa pokazala određene različitosti glede procjene visine cijene sata tuđe pomoći i njege nemedicinskog karaktera, što je razvidno i iz sudske prakse koje su stranke ovog postupka dostavljale u spis predmeta.

39. Odredbom čl. 1095. ZOO/05 propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja. Stoga u primjene navedene odredbe pri određivanju visine štete zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom, treba dati odgovor na pitanje koliko je, odnosno koliko bi platila oštećena osoba nekoj trećoj osobi za obavljanje poslova tuđe pomoći i njege nemedicinskog karaktera i to upravo u onom razdoblju kada je šteta nastala.

40. Sukladno provedenom vještačenju po vještaku dr. Danči Tripalo, ortopedu, utvrđeno je da je tužiteljici bila potrebna i tuđa pomoć i njega, za vrijeme nošenja Shancova ovratnika 1 tjedan 2 sata dnevno i jedan tjedan 1 sat dnevno, što bi iznosilo ukupno 21 sat.

41. Tužitelj je na okolnost visine – cijene sata tuđe pomoći njege u spis dostavio podatke o cijeni usluge s dopis Doma za starije i nemoćne osobe Split br. 308/2021 od 17. veljače 2021. uz cjenik usluga (list 36-37 spisa), odluka o cijenama usluga u Domu Lovret, Split Ur.br. 638/2023 od 28. travnja 2023. (list 146-147 spisa), te Odluka o cijenama usluga u domu Lovret u Splitu od 23. srpnja 2024. (list 188-190 spisa) i u skladu s navedenim svoj zahtjev za cijenu sata tuđe pomoći i njege postavio u visini od 12,00 EUR, kojoj visini se tuženik usprotivio navodeći u bitnom da se u konkretnom slučaju radi o cjeniku usluga Doma Lovret u Splitu, te da se stoga radi o cijenama po kojima usluge daje trgovačko društvo, te se ne radi o stvarnom trošku kojeg je tužiteljica imala.

42. Iz nalaza vještaka dr. Danči Tripalo razvidno je da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega nemedicinskog karaktera, a imajući u vidu iskaz same tužiteljice za pomoć koja je u razdoblju oporavka tužiteljici bila potrebna, a kojoj su pružali članovi njene obitelji (suprug, kći), nije potrebna kvalifikacija veća od NKV radnika, niti je bilo potrebno dodatno školovanje osobe za pružanje takve usluge tužiteljici. Naime, tužiteljica je sama navela da joj je nosila Shanzov ovratnik, da joj je zbog posjekotine na glavi bilo zatvoreno lijevo oko, da 7 dana nije izlazila iz kuće, da se mogla kretati, ali kako joj je oko bilo zatvoreno bilo joj je malo teže kretati se, obitelj se brinula o njoj, pomagala joj. Pri tom tužiteljica nije posebno navela u kojim prilikama joj je bila potrebna pomoć, pa je stoga, obzirom na ozljede tužiteljice ima smatrati da se radi o uobičajenim situacijama, pomoć pri oblačenju, higijena i sl. za što nije potrebna posebna stručna kvalifikacija.

43. Sud u konkretnom slučaju nije raspolagao podacima o visini naknade za 1 sat pružanja tuđe pomoći i njege na području gdje tužiteljica živi ([adresa]), a odnosila bi se na neto zaradu osobe koja bi u [adresa] bila sposobna tužiteljici pružiti takvu uslugu, a podaci s koji se odnose na cijenu usluga Doma Lovret u Splitu dostavljeni od strane tužiteljice od 17. veljače 2021. (list 36 -37 spisa), 28. travnja 2023. (list 146-147 spisa), i 23. srpnja 2024. (list 188-1890 spisa), navedeni su u iznosima naknade usluga koje pružaju kvalificirane djelatnici Doma, u kojim iznosima su ukalkulirana i različita davanja prema državi koja isti mora plaćati kao bi poslovalo u skladu s zakonom (npr. PDV, porez na dobit, porez na dohodak za zaposlene, naknade i takse, doprinosi i sl.), a koje obveze tužiteljica nije u obvezi platiti, obzirom na činjenicu da su joj navedenu uslugu pružali članovi obitelji, a za pomoć koju je tužiteljica primala nije bila potrebna posebna stručna kvalifikacija. U tom se smjeru i sama tužiteljica izjasnila.

44. Stoga je sud, po slobodnoj ocjeni, imajući pri tom na umu mjesne prilike, iskaz tužiteljice, te vrste ozljeda, brzinu oporavka tužiteljice i njenu potrebu za tuđom pomoći i njegom utvrđenoj po vještaku dr. Danči Tripalo, koja je utvrdila potrebu za pomoći i njegom 1 tjedan 2 sata dnevno i 1 tjedan 1 sat dnevno, što bi iznosilo ukupno 21 sat, sukladno odredbi čl. 223. ZPP-a, utvrdio primjerenim iznos naknade na ime tuđe pomoći i njege za sat u iznosu od 5,30 EUR, pa bi stoga ukupan iznos naknade s naslova tuđe pomoći i njege iznosio 111,30 EUR.

45. Slijedom navedenog, sud je tužiteljici u smislu odredbe čl. 1100. st. 1. ZOO/05 po osnovu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, s naslova pretrpljenih fizičkih bolova, straha, zaostalog naruženja i tuđe pomoći i njege, utvrdio primjerenu naknadu u ukupnom iznosu od 2.525,30 EUR-a.

46. Ovdje je za istaknuti da je tuženik, što su stranke učinile nespornim, povodom odštetnog zahtjeva za naknadu neimovinske štete s naslova povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i za tuđu njegu i pomoć, od 26. srpnja 2022., kojeg je tuženik zaprimio e- mailom istoga dana, tužiteljici dana 7. rujna 2022. isplatio nesporni iznos od 9.700,00 kn/ 1.287,41 EUR na ime neimovinske štete.

47. Obzirom na naprijed navedeno utvrđenje suda, razvidno je da je istaknuti prigovor tuženika potpunog namirenja tužiteljice po svim osnovama proizašlim iz predmetne nezgode neosnovan.

48. Navedenom uplatom tuženika povodom odštetnog zahtjeva tužiteljice, tuženik nije specificirao koji iznos je isplaćen po pojedinim osnovama, već je navedena uplate izvršene u ukupnom iznosu, a u tom pravcu se ni tuženik tijekom postupka nije izjasnio u pravcu specifikacije nespornog iznosa uplaćenog povodom odštetnog zahtjeva tužiteljice.

49. Stoga je od ukupno utvrđenog osnovanog zahtjeva tužitelja s osnova fizičkih boli, duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti i naruženosti, te straha i naknade s osnova tuđe pomoći i njege i troškova liječenja valjalo utvrditi u kojem omjeru je od strane tuženika u razdoblju prije utuženja, tuženik podmirio zahtjev tužiteljice za naknadu s naprijed navedenih osnova, imajući pri tom u vidu od suda naprijed utvrđene iznose naknade neimovinske i imovinske štete.

50. U odnosu na ukupno utvrđen iznos zahtjeva tužitelja s osnova fizičkih boli, naruženosti, straha, te naknade s osnova tuđe pomoći i njege u ukupnom iznosu od 2.575,00 EUR, valjalo je utvrditi u kojem omjeru je tužiteljica namirena uplatom u iznosu od 1.287,41 EUR /9.700,00 kn u kojom uplatom je tuženik namirio dio naknade štete s osnova fizičkih i duševnih boli, naruženosti, te straha, te naknade s osnova tuđe pomoći i njege.

51. Obzirom na navedeno, sud je utvrdio da je tuženik izvršenom uplatom od 1.287,41 EUR/9.700 kn uplatio 50% od iznosa 2.575,00 EUR, kojeg je sud utvrdio da tužiteljici osnovano pripada s osnova fizičkih boli, duševnih boli zbog naruženosti, te straha, te naknade imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege, pa je stoga valjalo razmjerno utvrđenom omjeru od 50% utvrđene iznose po pojedinim vidovima štete umanjiti za naveden postotak u kojem je tuženik nesporno namirio dio dugovanja. Tužiteljici bi stoga, s naslova povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i tuđu pomoć i njegu u smislu odredbe čl. 1100. st. 1. ZOO/05 od utvrđenog iznosa od 2.575,00 EUR, a imajući pri tom u vidu nesporno podmireni iznos naknade povodom odštetnog zahtjeva tužiteljice od 26. srpnja 2022., u visini od 50%, isplaćen od strane tuženika u iznosu od 1.287,41 EUR /9.700,00 kn dana 7. rujna 2022., pripadao kao osnovan iznos od 1.287,59 EUR, dok je za više zatraženi iznos od 456,24 EUR, zahtjev tužiteljice valjao odbiti kao neosnovan.

52. U smislu odredbe čl. 1103.ZOO/05, kojom je propisano da obveza pravične novčane naknade (neimovinske štete) dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je štete nastala nakon toga, na dosuđeni iznos naknade neimovinske štete dosuđene su pripadajuće zakonske zatezne kamate do dana podnošenja odštetnog zahtjeva osiguravajućem društvu primjenom Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne Novine“ br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, 155/23 u daljnjem tekstu: ZOOP) koji je lex specijalis po pitanju uređenja obveze plaćanja zakonske zatezne kamate u slučaju nastanka štete uporabom prijevoznog sredstva koji podliježe obveznom osiguranju u prometu. Tako je prema čl. 12. st. 1. ZOOP-a odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu tog zahtjeva, te dostaviti podnositelju zahtjeva obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete, te visina štete sporne, dok prema st. 4. citirane zakonske odredbe u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz st. 1. tog članka oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

53. Kako je tužiteljica odštetni zahtjev od 26. srpnja 2022. podnijela tuženiku putem maila, kojeg je isti zaprimio istog dana, što je sud utvrdio uvidom u odštetni zahtjev tužiteljice od 26. srpnja 2022. i uz preslik potvrde o zaprimanju e-maila, temeljem kojeg zahtjeva, kako je to prethodno utvrđeno, tuženik nije tužiteljici isplatio cjelokupnu naknadu neimovinske i nenovčane imovinske štete na koju ima pravo u propisanom roku iz čl. 12. st. 1. ZOOP-a, nego tek djelomično uplatama u iznosima od 10.372,30 EUR/78.150,00 kn, 15.926,76 EUR/120.000,00 kn na ime neimovinske štete, to tužiteljica ima pravo da joj na dosuđenu razliku kako neimovinske, tako i nenovčane imovinske štete u ukupnom utvrđenom iznosu od 1.287,59 EUR, isplati zateznu kamatu temeljem čl. 12. st. 4. ZOOP-a od dana 27. srpnja 2022., dan nakon što je tuženik zaprimio odštetni zahtjev tužitelja putem e-maila, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom I/ izreke presude.

54. Obzirom na naprijed utvrđeno, sud je za više zatraženi iznos neimovinske štete od 456,24 EUR zahtjev tužiteljice odbio kao neosnovan, zajedno sa zatraženim zateznim kamatama na taj iznos, pa je u tom dijelu odlučeno kao pod točkom I/ izreke presude.

55. Za ocjenu uspjeha u sporu, za navesti je da je tužiteljica tužbenim zahtjevom potraživala iznos od 1.743,83 eura, a dosuđen joj je iznos od 1.287,59 eura, s naslova neimovinske i nenovčane imovinske štete. Kako je tužiteljica, imajući u vidu presudu Vrhovnog suda RH posl. br. Rev 736/2023-2 od 21. veljače 2023., dokazala da je uspjela u osnovi sa 100%, a u pogledu visine 74 %, to je uspjeh tužiteljice u predmetu spora 87%, a tuženika 13%, to je tužiteljici trebalo dosuditi 74% od troškova parničnog postupka.

56. Odluka o troškovima postupka, donesena je na temelju čl. 154. st. 2. u vezi s čl. 155. st. 1. ZPP-a, a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne Novine“ broj 138/2023, dalje u tekstu: Tarifa), te je prema popisanom trošku tužiteljice, u skladu s vrijednosti predmeta spora (1.743,83 Eura), tužiteljici obistinjen trošak sastava odštetnog zahtjeva od 26. srpnja 2022. u visini od 100 bodova (Tbr. 7. točka 1. Tarife), sastav tužbe u visini od 100 bodova (Tbr. 7. točka 1. Tarife), sastav podneska od 29. svibnja 2023., 13. studenog 2024., 20. prosinca 2024., 5. ožujka 2025. i 31. ožujka 2025., od po 100 bodova (Tbr. 8. točka 1. Tarife), sastav podnesaka od 21. prosinca 2023., 9. veljače 2024., 23. travnja 2024., 4. srpnja 2024., 31. listopada 2024., 29. studenog 2024. i 3. prosinca 2024., od po 25 bodova (Tbr. 8. točka 1. Tarife), zastupanje na ročištima 15. travnja 2024., 18. rujna 2024., 11. prosinca 2024., 29. siječnja 2025. i 24. travnja 2025. od po 100 bodova (Tbr. 9. točka 1. Tarife), što sveukupno iznosi 1375 bodova, uvećano za vrijednost boda u iznosu od 2 eura prema Tarifi, što ukupno iznosi 2.750,00 eura. Na navedeni iznos valja pribrojati trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 53,09 eura, pristojbu na rješenje u iznosu od 13,27 eura, trošak pristojbe presude u iznosu od 53,09 eura, te troškove vještačenja u iznosu od 450,00 eura, što sveukupno iznosi 3.319,45 eura parničnog troška tužiteljice. Kako je tužiteljica u postupku u parnici uspjela 74%, to joj je taj postotak od iznosa 3.319,45 potrebno dosuditi, što bi iznosilo 2.456,39 eura, uvećano za zatražene zatezne kamate sukladno odredbi čl. 29. stavak 2. ZOO/05, a stopa je određena u skladu s odredbom čl. 29. st. 2. ZOO/05 kao u ostalim odnosima, pa je stoga odlučeno kao pod točkom II/ izreke presude.

U Makarskoj 6. lipnja 2025.

S U D A C

BARBARA MENDEŠ

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude (članak 348. ZPP-a)

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena (članak 335. ZPP-a).

DNA:

• Dostava presude uskladu s odredbomčl. 335. st.7., 8.,9. i 10. ZPP-a,