REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik br. 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Kristini Orlović, uz sudjelovanje Sandre Mikulić, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I. okrivljene pravne osobe "Zagrebački holding d.o.o. – podružnica Zagrebačke ceste", te protiv II. okrivljenika OČ, zastupani po Odvjetničkom društvu "Leko i partneri" iz Zagreba, zbog prekršaja iz čl. 6. st. 5. u svezi čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23,145/24), povodom prigovora na obavezni prekršajni nalog II Postaje prometne policije, nakon provedenog žurnog postupka,

p r e s u d i o  j e

I) Temeljem čl. 183. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22)

I. okrivljena pravna osoba "Zagrebački holding d.o.o. – podružnica Zagrebačke ceste", OIB 85584865987, sa sjedištem u [adresa], prekršajno kažnjavana,

i

II. okrivljenik: ŠČ, OIB [osobni identifikacijski broj], sin O, rođ. **.**.1980. u [adresa], sa adresom stanovanja u [adresa], državljanin RH, prekršajno kažnjavan,

k r i v i s u

što nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja i sigurnog i nesmetanog odvijanja prometa, odnosno nisu na vrijeme na z apadnoj strani kolnika Ulice Fallerovo šetalište kod kbr. 16 na odgovarajući način obilježili ili sanirali oštećenje kolnika nepravilnog oblika, dimenzija 3,50 metara x 2,20 metara, dubine do 0,13 metara, ispunjeno vodom, zbog čega se dogodilaprometna nesreća n način da je AČ upravljao osobnim vozilom ZG0304-MI, a kretao se zapadnom stranom kolnika Ulice Fallerovo šetalište u smjeru juga, dolaskom do kbr 16. naletio je desnim kotačima vozila na spomenuto oštećenje kolnika, te je na vozilu nastala metarijalna šteta,

čime su počinili prekršaj iz čl. 6. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

kažnjiv za I. okr. po čl. 6. st. 5. u svezi čl. 293. st. 1. istog Zakona,

kažnjiv za II. okr. po čl. 6. st. 6. u svezi čl. 293. st. 1. istog Zakona,

pa se I. okrivljenoj pravnoj osobi, na temelju citiranog propisa, izriče NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.000,00 (tisuću) eura

pa se II. okrivljeniku na temelju citiranog propisa, izriče NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 300,00 (tristo) eura

II) Temeljem čl. 33. st.11. Prekršajnog zakona I. i II. okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna i to u roku od 15 dana od dana primitka ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona.

Okrivljenici se upozoravaju da ukoliko u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

III) Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. i 3. Prekršajnog zakona, okrivljenici su obvezni naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 (sto) eura – svaki, u korist Državnog proračuna i to u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona.

Pravna osoba i odgovorna osoba novčanu kaznu i troškove prekršajnog postupka plaćaju putem priloženih uplatnica.

Obrazloženje

1. PU Zagrebačka, II Postaja prometne policije pod brojem klase 211-07/24-4/107646 i urbrojem 511-19-45-24-1 izdala je dana 3.12.2024. obavezni prekršajni nalog protiv I. i II. okrivljenika, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci, koji je temeljem pravodobnog prigovora okrivljenika stavljen van snage, te je nastavljen prekršajni postupak.

2. Okrivljenici su u svojoj zajedničkoj pisanoj obrani u bitnom naveli da u cijelosti ostaju kod navoda iznesenih u prigovoru protiv gore citiranog obveznog prekršajnog naloga, te se za navedena prekršajna djela ne smatraju krivim, obzirom na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, povrede materijalnog prekršajnog prava, te bitne povrede odredaba prekršajnog postupka koje su povrede rezultirale zaključkom o ostvarenim obilježjima prekršaja koji okrivljenici nisu počinili. Okrivljenici se ne smatraju odgovornim za počinjeni prekršaj obzirom da ulica Fallerovo šetalište predstavlja nerazvrstanu cestu. Javne ceste su u javnim registrima upisane kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba, dakle, sukladno čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jedinica lokalne samouprave je odgovorna za propuste u redovnom ili izvanrednom održavanju javnih cesta. Navedeno stajalište potvrđuje i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u presudi, poslovni broj Pž-8859/11 od 06.03.2014. godine. Zakon o komunalnom gospodarstvu, u čl. 2. st. 2. propisuje kako je jedinica lokalne samouprave dužna osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti, a prema odredbi čl. 3. istog Zakona komunalnu djelatnost, između ostalog predstavlja održavanje javnih površina.

Sukladno čl. 22. Zakona o komunalnom gospodarstvu jedinica lokalne samouprave i komunalni redari koji su odgovorni za održavanje tog dijela nerazvrstane ceste, odgovorni su i za nebrigu glede omogućavanja i sigurnog odvijanja prometa. Navedeno pogotovo kada se radi o oštećenju opločenja na cesti, a koje opločenje niti njegovo održavanje ne ulazi u poslovnu djelatnost okrivljenika.

Sama činjenica da je održavanje cesta jedinica lokalne samouprave povjerila I. okrivljeniku ne može na njega i odgovornu osobu I okrivljenika prenijeti i prekršajnu odgovornost. Članak 1. Pravilnika o održavanju cesta propisuje da se odredbe tog podzakonskog akta primjenjuju u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s propisima kojima se ureduje komunalno gospodarstvo. Dakle, iz svega navedenog nedvojbeno proizlazi da okrivljenici ne mogu prekršajno odgovarati za štete nastale na cestama čije im je održavanje povjereno od strane jedinice lokalne samouprave. II. Okrivljenici posebno skreću pozornost na odredbe Zakona o cestama kao lex specialis u odnosu na Zakon o sigurnosti prometa na cestama, točnije odredbe čl. 83. u vezi s čl. 26. Zakona, a kojim je, između ostalog, propisana obveza upravljanja nerazvrstanim cestama, a koja je povjerena jedinici lokalne samouprave, odnosno njenom komunalnom gospodarstvu. Slijedom navedenog, za utvrđeni prekršaj pogrešno je primijenjeno materijalno pravo te stoga niti po toj osnovi okrivljenici ne mogu odgovarati za utvrđeni prekršaj jer bi se pravilnom primjenom zakonskih odredbi čl. 113. Zakona o cestama kao lex specialis utvrdila prekršajna odgovornost upravo jedinice lokalne samouprave, a koja je isključivo nadležna i za upravljanje područjem nerazvrstanih cesta, između ostalog i cestom na kojoj se dogodila materijalna šteta, a kako je opisano u obveznom prekršajnom nalogu. Iz Pravilnika o ophodnji javnih cesta u čl. 3. proizlazi da se ophodnja javnih cesta uspostavlja i obavlja jednom mjesečno na lokalnim cestama, što I okrivljenik putem odgovorne osobe ophodara redovito i obavlja, dok o nastanku prometne nesreće na ulici Fallerovo šetalište okrivljenici nisu niti bili obaviješteni od strane MUP-a, a radi eventualnog otklanjanja uzroka štete, već su za isto saznali primitkom obveznog prekršajnog naloga. Okrivljenici nisu imali saznanja za nastalu rupu u trenutku nastanka prometne nesreće, tako da isto nisu mogli sanirati ili obilježiti sve dok nisu zaprimili prijavu o oštećenju. Međutim, prijave po toj osnovi okrivljenici niti ne zaprimaju jer za navedeno područje nisu nadležni. Okrivljenici opreza radi ističu kako je sukladno odredbama čl. 134. Zakona o gradnji izvođač radova dužan osigurati i ograditi gradilište radi sigurnosti trećih, a način na koji je to dužan napraviti detaljno je propisan istim Zakonom. Također, u čl. 162. st. 1. toč. 11, propisana je prekršajna odgovornost upravo izvođača radova. Dakle, nedostatak sanacije prekopa i postavljanje neadekvatnog metalnog oklopa predstavlja odgovornost osobe u čiju poslovnu djelatnost navedeno ulazi, odnosno osobe vlasnika spomenute ceste, a podredno izvođača radova, ako je takav postojao u trenutku nastanka materijalne štete. Kako I. okrivljenik nije izdao suglasnost za obavljanje radova na navedenoj adresi, zbog nedostatka dokaza nije moguće s potrebitom sigurnošću utvrditi da bi se u ponašanju okrivljenika ostvarila obilježja bića prekršaja koje im se stavlja na teret.

Uslijed nedostatka dokaza o osobi počinitelju prekršajnih djela, okrivljenici ne mogu odgovarati za štete nastale na kolniku, a koja šteta je mogla nastati jedino od strane trećih osoba koje su po zakonu odgovorne. Dakle, pobijanom obveznom prekršajnom nalogu nedostaje uzročno posljedična veza između štetnika i štete, stoga sukladno načelu in dubio pro reo okrivljenici ne mogu odgovarati za prekršaj ukoliko se nedvojbeno ne utvrdi njihova odgovornost (navedeni stav potvrdio je i Prekršajni sud

u Zagrebu u presudama Pp-3676/2020, Pp-223/2019). Okrivljenici posebno skreću pozornost na nepotpunost prekršajnog naloga u pogledu vremena počinjenja djela, obzirom da je na istom naznačeno samo vrijeme nastanka materijalne štete, dok istom izostaje vrijeme počinjenja samog prekršaja (tako i u presudi Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, Pp-1523/2024, Pp-16572/2023).

U odnosu na II. okrivljenika posebno se ističe kako isti ne može za navedeni prekršaj odgovarati kao odgovorna osoba I. okrivljenika jer isti uopće nije određen kao ophodar za područje gdje se dogodila prometna nesreća, dok u spisu nedostaju odgovarajući dokazi koji bi nedvojbeno potvrdili njegovu prekršajnu odgovornost na način kako je to određeno pobijanim obveznim prekršajnim nalogom.Uslijed svih gore navedenih razloga okrivljenici pobijaju i odluku o troškovima prekršajnog postupka.Okrivljenici se, dakle, ne smatraju krivim za prekršaj određen pobijanim obveznim prekršajnim nalogom te predlažu nadležnom sudu da nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom se okrivljenike oslobađa krivnje za prekršaj koji im se stavlja na teret, da se ukida odluka o kažnjavanju okrivljenika novčanom kaznom i da se okrivljenici oslobađaju obveze naknade troškova ovog prekršajnog postupka.

3. U postupku je ispitan kao svjedok oštećenik AČ, pročitan je Zapisnik o očevidu iz kojeg je razvidno da je na vozilu oštećenika oštećen desni bočni dio i to prednji i stražnji kotač, kao i da se na kolniku nalazi rupa ispunjena vodom sa zapadne strane kolnika Ul. Fallerovo šetalište dimenzija 3,50 m x 2,20 m dubine do 0,13 m. Gledanjem skice mjesta događaja vidljivo je da je na naprijed navedenom kolniku pronađena udarna rupa označena brojem 2. Pročitan je dopis tužitelja I okrivljenoj pravnoj osobi u kojoj se traže podaci o odgovornoj osobi, odgovor na istu, kao i email I okrivljene pravne osobe (list broj 22-24 spisa), a u kojima je navedeno da je odgovorna osoba predmetne zgode bio ŠČ, dakle II okrivljenik. Nadalje izvršen je uvid u izvadak iz Prekršajne evidencije za okrivljenike te je utvrđeno da su, već prekršajno kažnjavani za istovrsni prekršaj.

4. Saslušan kao svjedok AČ je izjavio da je predmetne zgode upravljao osobnim vozilom kolnikom Ul. Fallerovom šetalište. Padala je kiša, a vidio je da je kolnik dosta loš, te se vozio više prema sredini ceste. U jednom trenutku začuo je udarac prednjeg desnog kotača, a zatim i stražnjeg desnog kotača, a zbog rupe na kolniku, a od udarca su se probušile gume. Kada je izašao iz vozila vidio je da se radi o većoj rupi na cesti. Na posebno pitanje sutkinje je odgovorio da je tamo prvi put vozio. Na posebno pitanje braniteljice okr. je odgovorio da se ne sjeća točno kojom se brzinom vozio, ali ne prevelikom jer je bila slaba vidljivost i padala je kiša, a sam je pozvao policiju, a nakon nekih sat vremena nakon dolaska policije došli su djelatnici s kombijem koji su označili rupu, a prijatelj mu je rekao da je nakon nekih mjesec dana rupa popravljena. Na daljnje pitanje braniteljice je odgovorio da ne znam da li je njegov prijatelj baš nakon mjesec dana tamo prolazio i uočio popravak rupe, budući je tada radio u " Š" pa je tada možda tamo negdje i parkirao.

4.1. Ovakav iskaz svjedoka sud je u potpunosti prihvatio budući je isti iskazivao jasno i uvjerljivo, na temelju osobnih saznanja.

5. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući obrane I. i II. okrivljenika, izjavu saslušanog svjedoka i sve ostale provedene dokaze, kako pojedinačno tako međusobno, sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da su I. i II okrivljenik počinili prekršaj koji im je stavljen na teret.

6. Sud obranu okrivljenika nije prihvatio kao osnovanu već ju je ocijenio s namjerom da izbjegnu svoju prekršajnu odgovornost. Između ostaloga okrivljenici su u pisanoj obrani naveli da je izvođač dužan osigurati i ograditi gradilište, pa da nedostatak sanacije prekopa predstavlja odgovornost osobe, tj. vlasnika spomenute ceste, a podredno izvođača radova, te kako I okr. nije izdao suglasnost za obavljanje radova na navedenoj adresi, međutim, iz stanja spisa nije vidljivo da bi se na mjestu predmetne prometne nesreće obavljali ikakvi radovi na cesti.

7. Nadalje, kako se radi o mjestu koje se nalazi na području Grada Zagreba to je odgovorna pravna osoba Zagrebački holding d.o.o. Podružnica Zagrebačke ceste, a ne lokalna samouprava, dok je sud nedvojbeno utvrdio uvidom u zapisnik o očevidu da je u prometnoj nesreći nastala materijalna šteta.

8. Time što su propustili voditi brigu i što su propustili poduzeti primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa tj. nisu adekvatno obilježili prometnim znakom oštećeni dio kolnika, ostvarili su se svi bitni elementi bića djela prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret.

9. Odredbom čl. 61. st. 1. Prekršajnog zakona odgovorna osoba je fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj povjereno obavljanje određenih poslova iz područja djelovanja pravne osobe, a u konkretnom slučaju to je osoba koja je po organizaciji posla i podjeli grada na sektore odgovorna, a to je II okrivljenik kako je to po RČ očitovano od strane I okrivljenika ( list 24 spisa).

10. Stoga je sud I. i II. okrivljenika proglasio krivima i izrekao im novčanu kaznu za koju smatra da je primjerena težini počinjenog prekršaja, stupnju njihove odgovornosti i stupnju povrijeđenosti zaštićenog dobra, a sud smatra da će se ovakvom novčanom kaznom utjecati na okrivljenike i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje.

11. Prilikom odmjeravanja kazne sud je okrivljenicima kao otegotnu okolnost uzeo njihovu raniju prekršajnu kažnjavanost za istovrsni prekršaj.

12. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako su I. i II okrivljenik proglašeni krivima, to su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji je odmjeren s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka, kao i trošak nastao utvrđivanjem prekršaja od strane tužitelja.

U Zagrebu, 6. lipnja 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Sandra Mikulić

Kristina Orlović

Protiv ove presude žalba nije dopuštena (čl.244. st.1. Prekršajnog zakona).

Ova presuda je pravomoćna.

Dostavna naredba:

1. I. okrivljenoj pravnoj osobi, Zagrebački holdnig d.o.o. – podružnica [adresa]

2. II. okrivljeniku, ŠČ, [adresa]

3. branitelju, Odvjetničko društvo Leko i partneri, Domagojeva 18, Zagreb

4. tužitelju, PUZ, II Postaja prometne policije

5. spis