REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] F 5

Poslovni broj: Us I-554/2024-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Đeni Broznić, u upravnom sporu tužitelja FC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Aleksandar Puh, odvjetnik u Puli, Leharova 1, protiv tuženika Državnog inspektorata, OIB: 33706439962, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostava Pazin, Pazin, Prolaz F. Matejčića 8, radi uklanjanja, 6. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/24-02/94, URBROJ: 443-02-02-12-24-02/NS od 1. ožujka 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/24-02/94, URBROJ: 443-02-02-12-24-02/NS od 1. ožujka 2024. u toč. 1. izreke naređeno je investitoru nadstrešnice i vlasniku temeljne ploče, ovdje tužitelju, da u roku od 15 dana od zaprimanja ovog rješenja ukloni na k. č. br. [katastarska čestica] i malim dijelom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na području Općine Medulin, [adresa], bez izvršne građevinske dozvole, izvan granica građevinskog područja, unutar zaštićenog obalnog područja mora izgrađeno: 1.1. Iznad ozakonjene betonske ploče koja služi kao temelj na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i manjim dijelom na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u duljini 2,00 m i širini 5,05 m izgrađenu armiranobetonsku građevinu nadstrešnicu sa podiznim tendama, krovište je koso četverostrešno, a sa istoka je izveden nosivi armirano-betonski zid, tlocrtnih veličina 9,65 x 5,05 m konstruktivne tlocrtne površine 48,70 m2, visine do vijenca 2,38 m, a do sljemena 3,03 m; 1.2. Zapadnije na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema granici s k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađenu temeljnu betonsku ploču tlocrtnih veličina 6,90 x 4,90 m, denivelirana kaskadno s južne strane u visini 0,50 m na udaljenosti od 1,15 m od kraja, koja ima rupu u tlocrtu 1,70 x 1,60 m, dubine 0,90 m. U toč. 2. izreke upozorava se investitor odnosno vlasnik, da će se izvršenje rješenja provesti putem treće osobe na odgovornost i trošak izvršenika, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke. U toč. 3. izreke upozorava se investitor odnosno vlasnik, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke, da napušta posjed građevnih proizvoda od kojih su građevine izgrađene i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete te u toč. 5. izreke upozorava se investitor odnosno vlasnik da je obvezan ukloniti stvari iz i sa građevina u roku iz točke I. izreke, jer se u protivnom smatra da napušta posjed stvari i odriče se prava vlasništva istih bez prava na naknadu štete

2. Tužitelj je pravodobno podnio tužbu ovom sudu radi osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika u okviru koje predmetno rješenje pobija zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, bitnih povreda pravila postupka te pogrešne primjene materijalnog prava. Vezano za dio rješenja tuženika kojim mu je naloženo uklanjanje temeljne betonske ploče, ističe kako osporava da bi bio investitor iste te navodi da je ista zatečena prilikom stjecanje nekretnine – nasljeđivanjem. Nastavno, ističe kako se prema Zakonu o gradnji ("Narodne novine" broj: 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19, dalje: ZG) građevina izgrađena do 15. veljače 1968. smatra izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a tuženik nije, unatoč navodima tužitelja, utvrdio tko i kada je izgradio spornu betonsku ploču i može li ista biti predmetom osporavanog rješenja donesenog protiv tužitelja. Također, poziva se na povrede načela propisanih odredbama čl. 6., 7., 8. i 10. Zakona o općem upravnom postupku (!Narodne novine" broj: 47/09, 110/21, dalje: ZUP) te čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj: 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14). Također ističe kako se osporavano rješenje ne može ispitati jer nije vidljivo iz kojeg razloga nisu prihvaćeni navodi tužitelja da nije investitor objekta čije mu je uklanjanje naloženo, da je isti zatekao prilikom stjecanja nekretnine i da ne može odrediti kada je isti izgrađen. Ukoliko bi se u postupku utvrdilo da se radi o objektu izgrađenom prije 1968., tužitelj nije mogao počiniti povredu odredbi ZG-a koje mu se stavljaju na teret iz jednostavnog razloga presumpcije da postoji valjana građevinska dozvola. U odnosu na dio rješenja kojim mu je naloženo uklanjanje nadstrešnice tužitelj ističe se kako je ista izgrađena na ozakonjenom betonskom temelju i prostire se na dvije čestice. Imajući u vidu navedeno činjenično stanje, a obzirom na pravomoćno rješenje o izvedenom stanju, upućuje se pritom na odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17) te Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj: 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23) koji propisuju da rješenje o izvedenom stanju (ozakonjenje) predstavlja dozvolu nadležnog tijela. Dakle, status takve nekretnine, kao i zemljišta na kojem je sagrađena jest bitno drugačiji negoli prije donošenja takvog rješenja. Također, u tom kontekstu su i zakonske odredbe istog zakona koje nadalje propisuju da se, ukoliko je ozakonjena građevina izgrađena na dvije ili više katastarskih čestica donosi rješenje o utvrđivanju građevne čestice. Iako je tužitelj zbog neznanja, odnosno pravne neukosti, propustio isto učiniti, evidentno je da mu takvo pravo temeljem navedenih odredbi pripada, kao i činjenica da je i zakonodavac takvim zemljišnim česticama, odnosno njihovim dijelovima na kojima je izgrađen objekt za kojeg je je doneseno odgovarajuće rješenje o izvedenom stanju dao drukčiji status, odnosno status i značaj građevne čestice. U tom smislu, za opisani objekt životno i logično dolazi u obzir primjena odredbi Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj: 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22 155/23, dalje: Pravilnik), koji propisuje da se bez građevinske dozvole može graditi pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade.

3. Slijedom svega navedenog, tužitelj je tužbenim zahtjevom zatražio od suda donošenje presude kojom se poništava osporavano rješenje tuženika uz obvezivanje istog na naknadu troškova ovog spora tužitelju.

4. U odgovoru na tužbu tuženik je u cijelosti ostao kod svih navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja te je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev.

5. U tijeku spora održana je rasprava 5. lipnja 2025., sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS) kako bi se omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na raspravu je pristupila zamjenica opunomoćenika tužitelja, dok na istu nije pristupio nitko za tuženika koji je uredno pozvan te je rasprava, sukladno odredbi čl. 89. st. 4. ZUS-a, održana u njegovoj odsutnosti. Na navedenoj raspravi zamjenica opunomoćenika tužitelja ustrajala je u cijelosti kod svih navoda iznijetih u tužbi, kao i kod predloženih dokaza i postavljenog tužbenog zahtjeva. Navedenom je dodala kako je tužitelj u kolovozu 2024. pokrenuo postupak utvrđenja građevne čestice pred Općinom Medulin, a koja građevna čestica bi trebala obuhvatiti i predmetne sporne objekte. Predmet se vodi pred Općinom Medulin pod KLASOM: UP/I-350-05/24- 05/000025, pa u tom smislu tužitelj smatra da utvrđivanje građevne čestice predstavlja prethodno pitanje u ovom upravnom sporu budući da nije opravdano naložiti uklanjanje objekata koji se nalaze na građevnoj čestici. U tom smislu tužitelj predlaže sudu da mu dodjeli kratki rok radi dostave podnesenog zahtjeva te da po dostavljenom sud odredi prekid upravnog spora do rješavanja pokrenutog upravnog postupka. U pogledu sporne nadstrešnice, istaknuto je kako se više od 20 m2 nalazi na susjednoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja se nalazi unutar građevinskog područja naselja te se točna kvadratura izvan građevinskog područja može utvrditi samo i jedino vještačenjem stručnog sudskog vještaka. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže dodatno provođenje dokaza po vještaku građevinske i geodetske struke radi identifikacije nekretnine i utvrđivanja točne površine spornih objekata, kako u cijelosti tako i djela koji se nalazi izvan građevinskog područja.

6. Radi ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika, sud je proveo dokaz uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te uvidom u dokumentaciju koja prileži dostavljenom spisu upravnog postupka.

7. Sud nije prihvatio dokazne prijedloge tužitelja uviđajem na licu mjesta, saslušanjem tužitelja, saslušanjem svjedoka, vještačenjem po vještaku građevinske i geodetske struke ocijenivši predmetno suvišnim iz razloga što je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno uvidom u priležeću dokumentaciju te se provođenjem predmetnih dokaza ne bi utvrdile dodatne okolnosti koje su pravno relevantne za ocjenu zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

9. Prije svega valja reći da na razloge ništavosti pojedinačne odluke sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 47. st. 3. ZUS-a. U konkretnom slučaju tužitelj je predložio sudu po službenoj dužnosti utvrditi razloge ništavosti osporavane odluke. Vezano za navedeno valja reći kako se radi se o izvanrednom pravnom lijeku, pri čemu je ništavost najteži oblik nezakonitosti upravnog akta za koji se vežu najteže pravne posljedice. Ništavi akt ne proizvodi pravne učinke pa se oglašivanjem akta ništavim, smatraju ništavim i pravni učinci akta. Upravni akt može se oglasiti ništavim bez vremenskog ograničenja, a protekom vremena ništavi akt ne može konvalidirati. Zato su razlozi oglašivanja rješenja ništavim taksativno propisani zakonom i javnopravno tijelo odnosno sud ne može rješenje oglasiti ništavim izvan tih zakonom propisanih razloga.

10. Odredbom čl. 128. st. 1. ZUP-a propisano je da se rješenje može oglasiti ništavim iz slijedećih razloga: 1. ako je doneseno u stvari iz sudske nadležnosti, 2. ako je doneseno u stvari o kojoj se ne može rješavati u upravnom postupku, 3. ako njegovo izvršenje nije pravno ili stvarno moguće, 4. ako se njegovim izvršenjem čini kazneno djelo, 5. ako je doneseno bez prethodnog zahtjeva stranke, a na koje stranka naknadno izričito ili prešutno nije pristala, 6. ako sadržava nepravilnost koja je po izričitoj zakonskoj odredbi razlog za ništavost rješenja.

11. Cijeneći sadržaj citirane odredbe sud nije našao da bi u konkretnom slučaju bio ispunjen bilo koji od navedenih razloga za oglašivanje osporavanog rješenja ništavim, pri čemu tužitelj u sporu izričito niti ne navodi neki od razloga predviđenih zakonom, već samo paušalno ukazuje na ništavost.

12. Nastavno, odlučujući o tužbenom zahtjevu valja reći sljedeće.

13. Odredbom čl. 3. st. 1. toč. 10. ZG-a propisano je da je građenje izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina, a toč. 23. istog članka propisano je što je postojeća građevina, odnosno da je to građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema tom ili posebnom zakonu s njom izjednačena.

14. Odredbom čl. 106. st. 1. ZG-a propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako tim Zakonom ili propisom donesenim na temelju tog Zakona nije drukčije propisano.

15. Odredbom čl. 128. st. 1. ZG-a propisano je da se jednostavne i druge građevine i radovi određeni pravilnikom koji donosi ministar grade, odnosno izvode bez građevinske dozvole. St. 2. istoga članka propisano je da se građenju građevina i izvođenju radova iz st. 1. tog članka može pristupiti na temelju glavnog projekta, tipskog projekta za koji je Ministarstvo donijelo rješenje o tipskom projektu, drugog akta, odnosno bez akta ako je to propisano pravilnikom iz st. 1. tog članka.

16. Odredbom čl. 2. st. 1. toč. 1. Pravilnika propisano je da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta može graditi pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade i to: a) cisterna za vodu i septička jama zapremine do 27 m3, b) vrtna sjenica, c) slobodnostojeća ili sa zgradom konstruktivno povezana nadstrešnica, tlocrtne površine do 20 m2, izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade, d) terasa uz postojeću zgradu u razini terena tlocrtne površine do 20 m2, e) spremnik za smještaj tipskih kontejnera za komunalni otpad.

17. Odredbom čl. 103. st. 3. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18, 117/21 dalje: ZDI) propisano je da kada građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu s tim Zakonom.

18. Odredbom čl. 113. st. 1. toč. 1. ZDI-a propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, odnosno toč. 2. istog stavka ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta odnosno drugog akta, s tim da se smatra da se gradi odnosno da je građevina izgrađena bez glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu.

19. Uvidom u spis predmeta upravnog postupka utvrđeno je da je 20. veljače 2024. izvršen inspekcijski pregled armirano-betonske nadstrešnice s podiznim tendama i temeljne betonske ploče, izgrađenih izvan granica građevinskog područja, unutar zaštićenog obalnog područja mora, na području Općine Medulin, [adresa], na zemljištu opisanom kao k. č. br. [katastarska čestica] i malim dijelom na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nadstrešnica i na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] betonska temeljna ploča. Inspekcijskim pregledu je nazočio tužitelj, investitor izgradnje nadstrešnice i vlasnik temeljne betonske ploče te vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužitelj je na uvid predočio rješenje o izvedenom stanju KLASA:UP/I-36103/16-01/6001, URBROJ: 403- 02-4-2/0199-17-17 od 26. listopada 2017., pravomoćno 29. studenog 2017. i sastavni dio tog rješenja geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade El. br. 1410 iz ožujka 2013. izrađen po ovlaštenom inženjeru geodezije BC mag. ing. geod. Br. ovl. GEO 893. Uvidom u predočenu dokumentaciju utvrđeno je da je predmet ozakonjenja legalizacije bio bazen površine 61,56 m2 maksimalnih tlocrtnih veličina 10,50 x 4,00 m i po terenu izvedena betonska ploča popločena kamenim pločama u sklopu koje je i ukopana strojarnica, ukupnih tlocrtnih veličina 12,75 x 5,00 m. Bazen je izgrađen na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a betonska ploča sa strojarnicom bazena na k. č. br. [katastarska čestica] i malim dijelom na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Inspekcijskim pregledom je utvrđeno da je iznad prije navedene ozakonjene betonske ploče koja sada služi kao temelj na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i manjim dijelom na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u duljini 2,00 m i širini 5,05 m izgrađena armirano-betonska građevina nadstrešnica sa podiznim rolo tendama. Nadstrešnica je armirano-betonske nosive konstrukcije, 4 stupa obložena kamenom presjeka 42 x 42 cm, horizontalne grede, koso četverostrešno krovište armirano-betonske konstrukcije pokrov crijep, a sa istoka je izveden nosivi armirano-betonski zid koji je ujedno i međni. Tlocrtnih je konstruktivnih veličina 9,65 x 5,05 m konstruktivne tlocrtne površine 48,70 m2, ima istake vijenca 0,30 m. Visine je do vijenca 2,38 m, a do sljemena 3,03 m. Sa sjevera je izvedena do kaskadnog zida okućnice visine 1,25 m. Uvidom u geodetski snimak izvedenog stanja utvrđeno je da je nadstrešnica izgrađena uglavnom na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i manjim dijelom na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u duljini 2,00 m i širini 5,05 m. Zapadnije na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema granici s k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađena je temeljna betonska ploča tlocrtnih veličina 6,90 x 4,90 m, denivelirana kaskadno s južne strane u visini 0,50 m na udaljenosti od 1,15 m od kraja, koja ima rupu u tlocrtu 1,70 x 1,60 m dubine 0,90 m. Ispitan na zapisnik od 20. veljače 2024. tužitelj u zapisnik pod punom odgovornošću izjavljuje da je on investitor izgradnje armirano-betonske nadstrešnice s podiznim tendama na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i manjim dijelom na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je predmet ovog postupka, i da za izgradnju iste nema potrebnu izvršnu građevinsku dozvolu. U zapisnik izjavljuje da je predmetnu gradnju vršio 2013. godine, do kraja te godine. Izvođače građevinskih radova izjavljuje da se ne može sjetiti, te da nadzomog inženjera nije bilo. Ispitan na zapisnik od 20. veljače 2024. tužitelj u zapisnik pod punom odgovornošću izjavljuje da je temeljnu betonsku ploču izgrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] naslijedio i nije investitor, no vlasnik je iste. Vezano uz legalnost iste nema nikakve dokumentacije, građevinsku dozvolu, rješenje o izvedenom stanju i drugo. Utvrđeno je da je izgrađena bez potrebne izvršne građevinske dozvole. Uvidom u Prostorni plan uređenja Općine [adresa] ("Službene novine“ broj: 2/07, 5/11, 8/16 i 8/18) utvrđeno je da se k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi izvan granica građevinskog područja, unutar zaštićenog obalnog područja mora, ista nije građevna čestica postojeće zgrade, odnosno građevna čestica zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje. Obzirom da je nadstrešnica s podiznim tendama izgrađena velikom većinom na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] samo minimalno na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i radi se o jednoj građevini, konstruktivnoj i funkcionalnoj cjelini utvrđeno je da je izgrađena izvan granica građevinskog područja.

20. S obzirom na utvrđeno činjenično stanje, a vezano za navode tužitelja glede zakonitosti gradnje nadstrešnice opisane pod toč. 1.1. izreke osporavanog rješenja, a sve pozivom na odredbe Pravilnika, valja reći kako iz izričitog sadržaja ranije citirane odredbe čl. 2. st. 1. toč. 1. Pravilnika proizlazi kako se pomoćna građevina može graditi ako se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade. No u konkretnom slučaju niti tužitelj ne spori da na čestici k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne postoji nijedna druga zgrada, pa tako ni postojeća zgrada koja bi sukladno čl. 3. st. 1. toč. 23. ZG-a bila izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta. Iz tog razloga u konkretnom slučaju nisu primjenjive odredbe Pravilnika kojima je regulirana gradnja nadstrešnice, a na koje odredbe tužitelj neosnovano ukazuje u tužbi.

21. Nastavno na navedeno, a vezano za prijedlog tužitelja za provođenje vještačenja radi utvrđenja koliki dio nadstrešnice se nalazi na susjednoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja se nalazi unutar građevinskog područja, valja reći kako predmetna nadstrešnica, kako je opisana u osporenom rješenju, odnosno izgleda kao na fotografijama u spisu upravnog postupka, prema mišljenju suda čini jednu cjelinu tj. jedan građevni sklop i ne može se dijeliti na dvije međusobno odvojene nadstrešnice, jednu na k. č. br. [katastarska čestica], a drugu na k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Naime, sporna nadstrešnica nedvojbeno je izvedena kao jedna cjelina, odnosno jedan građevinski element, pokrivena istim pokrovom i povezana zajedničkim građevnim proizvodima te se kao takva jedino može u cjelini ukloniti obzirom na nezakonitost izvedbe iste.

22. Tome valja dodati da se u konkretnom slučaju radi o nadstrešnici konstruktivne tlocrtne površine od 48,70 m2, odnosno u svakom slučaju tlocrtne površine veće od 20 m² pa je za njezinu gradnju svakako trebalo ishoditi akt za gradnju.

23. Sud ovdje dodatno naglašava kako smisao i cilj normiranja jednostavnih i drugih građevina i radova iz čl. 128. ZG-a, koje se mogu graditi bez građevinske dozvole, nije da se građevine dijele na jednostavne dijelove koji se mogu graditi bez građevinske dozvole pa da se tako bez građevinske dozvole izgradi i građevina kao cjelina, već da se iz postupka izdavanja građevinske dozvole isključe jednostavne građevine za koje građevinska dozvola doista nije potrebna.

24. Stoga, budući da se nadstrešnica iz predmeta ovog spora kao cjelina ne može podvesti pod ni jednu od građevina ili radova koji se prema odredbama Pravilnika mogu graditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta, tužbeni navodi su u tom dijelu neosnovani.

25. Stoga, kako tužitelj u tužbi ne osporava da je sporna gradnja nadstrešnice izvedena bez zakonom propisanog akta za gradnju, a u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni odredaba Pravilnika za gradnju bez građevinske dozvole i glavnog projekta, to je za gradnju sporne građevine bilo potrebno ishoditi akt za gradnju.

26. Tužitelj je u okviru ovog spora postavio i prijedlog za prekid ovog spora do okončanja upravnog postupka koji je tužitelj pokrenuo radi utvrđenja građevne čestice za građevine ozakonjene rješenjem o izvedenom stanju, a koja novoformirana građevna čestica bi obuhvatila i česticu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Vezano za navedeni zahtjev tužitelja valja istaknuti kako sud u konkretnom slučaju nije našao ispunjenom niti jednu od pretpostavki propisanih odredbom čl. 105. ZUS-a za prekid spora, pa tako niti onu propisanu odredbom čl. 105. st. 2. t. 1. ZUS-a, te je stoga predmetni zahtjev ocijenjen neosnovanim. Naime, navedeno pitanje budućeg utvrđenja građevne čestice ne predstavlja prethodno pitanje za ocjenu zakonitosti rješenja tuženika, a koje je doneseno temeljem činjeničnog stanja utvrđenog u vrijeme njegova donošenja. Na tužitelju je obveza poštivati pozitivne propise kojima je regulirana gradnja, prije započinjanja iste, a ne očekivati izlaženje u susret nezakonitosti i pri tome toleriranje ostvarivanja viševrsne koristi od strane tužitelja vezano za nezakonitu gradnju.

27. Vezano za navode tužitelja glede zakonitosti gradnje betonske ploče opisane pod toč. 1.2. izreke osporavanog rješenja, valja ukazati na odredbu čl. 106. ZDI-a koja propisuje da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku uklanjanje u određenom roku građevine, odnosno njezina dijela. Dakle, neovisno o tome da li je spornu gradnju izveo pravni prednik tužitelja ili tužitelj osobno, tužitelju kao sadašnjem vlasniku objekta može se narediti uklanjanje gradnje jer isti odgovara za sadašnje pravno stanje nekretnine.

28. U konkretnom slučaju tužitelju je naloženo uklanjanje citirane betonske ploče kao vlasniku, a koje svojstvo je tužitelj osobno potvrdio svojim potpisom na zapisnik od 20. veljače 2024. Nadalje, tužitelju valja ukazati kako se činjenica da je neka građevina izgrađena do 15. veljače 1968. dokazuje uporabnom dozvolom za građevinu izgrađenu do 15. veljače 1968. te ne postoji presumcija zakonitosti, kako to isti u tužbi navodi. Iz zakonske odredbe čl. 184. ZG-a proizlazi da se činjenica izgrađenosti prije 15. veljače 1968. drugim dokaznim sredstvima ne može dokazivati, a u konkretnom slučaju tužitelj niti ne tvrdi, a kamoli dokazuje da je ishodio navedenu uporabnu dozvolu.

29. Zaključno, suprotno navodima tužitelja, sud nalazi rješenje sastavljenim u skladu s odredbom čl. 98. st. 5. ZUP-a budući da obrazloženje rješenja sadrži valjane i dostatne razloge na temelju kojih je tuženik odlučio kao u izreci osporavanog rješenja. Sud nije našao osnovanim niti preostale prigovore tužitelja glede povrede odredaba upravnog postupka, a koje tužitelj samo paušalno pobrojava.

30. Budući da iz svega navedenog proizlazi da je osporavano rješenje tuženika u cijelosti na zakonu osnovano, to je na temelju odredbe 116. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev te riješiti kao u izreci ove presude.

31. Odluka o troškovima spora tužitelja temelji se na odredbi čl. 79. ZUS-a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

U Rijeci 6. lipnja 2025.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćeniku Aleksandru Puhu, odvjetniku u Puli, Leharova 1

- Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije,

Ispostave Pazin, Pazin, Prolaz F. Matejčića 8