REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Dr. Franje Tuđmana 35

Poslovni broj: Pp-1775/2023-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Nediljki Dereti, na temelju prijedloga sudske savjetnice Petre Barać, uz sudjelovanje zapisničarke Matee Longin, odlučujući u prekršajnom predmetu protiv okrivljene TLJ, zbog prekršaja iz članka 43. stavka 3. u sv. članka 293. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., 85/2022., 114/2022.), u povodu prigovora okrivljenice izjavljenog na prekršajni nalog Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Benkovac – Obrovac, KLASA: 211-07/23-3/67, UR.BROJ: 511-18-10-23-1 od 3. siječnja 2023., nakon glavne i javne rasprave održane 16. prosinca 2024. i zaključene 5. lipnja 2025. u prisutnosti okrivljenice i u odsutnosti uredno pozvanog tužitelja, 6. lipnja 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

Okrivljena TLJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin T i TL, djev. J, rođena 11. ožujka. 2003. u mjestu [adresa], Italija, s prebivalištem u [adresa], a boravištem u [adresa], Srbija, [adresa], državljanka Republike Hrvatske, Srbije i Italije, SSS, studentica, nezaposlena, srednjeg imovinskog stanja, neudana, bez djece, prekršajno neosuđivana,

k r i v a  j e

I. što je 23. prosinca 2022. u 6:30 sati u [adresa] upravljala osobnim automobilom marke "Citroen" registracijske oznake [registarska oznaka], krećući se županijskom cestom ŽC-6021, u naselju, iz smjera zapada u smjeru istoka te dolaskom do raskrižja s LC-63149 vrši radnju skretanja u lijevo, u smjeru sjevera, a da se prethodno nije uvjerila da tu radnju može učiniti na siguran način bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, ne vodeći pritom računa o položaju svog vozila, brzini i smjeru kretanja, uslijed čega lijevom bočnom stranom svog vozila udara u prednji lijevi dio zaustavljenog osobnog automobila marke "Seat" registracijske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljala TL, a koja se vozilom nalazila zaustavljena neposredno ispred prometnog znaka "Obavezno zaustavljanje" i zaustavne linije na kolniku, u kojoj prometnoj nesreći je vozačica TL zadobila lake tjelesne ozljede te je na oba vozila nastupila materijalna šteta,

čime je okrivljenica počinila prekršaj opisan u članku 43. stavku 1. i stavku 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 43. stavku 3. u sv. članka 293. stavka 2. cit. Zakona,

pa se okrivljenici na temelju članka 43. stavka 3. u sv. članka 293. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.),

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU 150,00 (stopedeset) EUR.

II. Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna, priloženom uplatnicom, a u protivnom će se postupiti prema odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

III. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenica plati dvije trećine naprijed izrečene novčane kazne u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna.

IV. Na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenica je dužna platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) EUR u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna.

V. Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenica, podaci kao gore,

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

da se nakon prometne nesreće, opisane u točki I. izreke, udaljila u smjeru Zadra bez da je prethodno ispunila Europsko izvješće sa oštećenom JL,

čime da bi počinila prekršaj opisan u članku 176. stavku 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 176. stavku 5. cit. Zakona.

Obrazloženje

1. Policijska uprava zadarska, Policijska postaja Benkovac – Obrovac je 3. siječnja 2023. izdala prekršajni nalog protiv okrivljenice zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci presude.

2. Postupajući po izjavljenom prigovoru na prekršajni nalog, u smislu članka 243. Prekršajnog zakona, sud je utvrdio da je prigovor dopušten i izjavljen u zakonskom roku te je isti stavio izvan snage na temelju članka 238. stavka 9. Prekršajnog zakona i proveo redovan postupak.

3. Pozvana da se očituje o krivnji za prekršaje koji joj se optužnim aktom stavljaju na teret, okrivljenica se izjasnila da se ne smatra krivom.

4. Ispitana na glavnoj raspravi 16. prosinca 2024. (list spisa 23-24) okrivljenica je iskazala da nije sporno da je 23. prosinca 2022. u 06,30 sati u [adresa] upravljala osobnim automobilom marke "Citroen" registracijske oznake [registarska oznaka] i kretala se ŽC- 6021, koja je cesta s prednošću prolaska, kao niti da je dolaskom do raskrižja vršila radnju skretanja u lijevo. No spori da se vozačica nalazila u vozilu zaustavljenom ispred znaka STOP, jer se ista nalazila ispred znaka STOP. Nadalje je navela da je prilikom sudara došlo do kontakta njihovih vozila na način da je oštećen lijevi retrovizor na njezinom autu. Ta vozačica je nakon toga nastavila kretanje pa je i ona nastavila vožnju, da bi kasnije primijetila da ta vozačica vozi iza nje, "blicajući" svjetlima i svirajući. Kako se nije imala gdje zaustaviti, došla je do O i na prvom mjestu gdje je to bilo moguće se zaustavila, međutim ona je nastavila vožnju. Kada je izašla iz vozila, nije primijetila nikakvu materijalnu štetu na vozilu, jedino joj se retrovizor zatvorio, zbog čega nije niti smatrala potrebnim ići na policiju.

5. U dokaznom postupku sud je pročitao zapisnik o očevidu (list spisa 8-10), nalaz hitnog prijema Opće bolnice Zadar (list spisa 17), prijavu Opće bolnice Zadar (list spisa 19) i zapisnik o zamolbenom ispitivanju svjedokinje TL (list spisa 28-29) te je pregledao situacijski plan mjesta prometne nesreće (list spisa 13-14). Na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika (list spisa 20-21).

6. Po provedenom dokaznom postupku sud je utvrdio da je okrivljenica počinila prekršaj iz članka 43. stavka 3. u sv. članka 293. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

7. Člankom 43. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu.

8. Člankom 43. stavkom 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da je prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka vozač dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.

9. Iz zapisnika o očevidu proizlazi da se prometna nesreća dogodila u [adresa], u [adresa], na nepreglednom četverokrakom raskrižju, da je kolnik bio mokar, da su u prometnoj nesreći sudjelovale okrivljenica vozilom marke "Citroen" registracijske oznake [registarska oznaka] i TL vozilom marke "Seat" registracijske oznake [registarska oznaka], čiji su identiteti utvrđeni uvidom u njihove osobne iskaznice, da je na vozilu marke "Citroen" registracijske oznake [registarska oznaka] nastala materijalna šteta na prednjem braniku, prednjem lijevom blatobranu te prednjim i zadnjim lijevim vratima, dok je na vozilu marke "Seat" registracijske oznake [registarska oznaka] nastala materijalna šteta na prednjem lijevom blatobranu, na prednjem braniku u visini ogrebotina i brisotina i na lijevom bočnom zrcalu u vidu brisotine. Mjesto događaja da je izmijenjeno na način da se vozačica TL nakon prometne nesreće uputila za vozilom koje je udarilo u njeno i pratila ga sve do Donjih Biljana, pokušavajući ga zaustaviti svjetlosnim znacima (blicanjem), što nije uspjela, nakon čega da se vratila na mjesto događaja i parkirala vozilo tako da se promet može odvijati neometano.

10. U situacijskom planu mjesta prometne nesreće prikazan je smjer kretanja osobnog automobila registracijske oznake [registarska oznaka], položaj zaustavljenog osobnog automobila registracijske oznake [registarska oznaka] i prometnog znaka "Obavezno zaustavljanje".

11. Iz nalaza hitnog prijema i prijave Opće bolnice Zadar proizlazi da je TL u prometnoj nesreći zadobila lake tjelesne ozljede.

12. Ispitana kao svjedok, TL (sada B) iskazala je da je u trenutku prometne nesreće stajala sa svojim osobnim automobilom na raskrižju ispred prometnog znaka "STOP", gdje su vozila mogla dolaziti s njezine desne strane i sprijeda. Bio je sumrak, a kako joj je jedno vozilo dolazilo sprijeda, propustila ga je, nakon čega je i dalje ostala stajati na mjestu bez da je stavila vozilo u pogon. U tom trenutku je velikom brzinom s desne strane dojurila okrivljenica, koja je skretala u ulicu na čijem se početku svjedokinja nalazila, te je svojim vozilom udarila u lijevu stranu njezinog vozila. Nakon udarca, svjedokinja se polukružno okrenula i krenula za okrivljenicom s namjerom da zajedno ispune europsko izvješće o prometnoj nesreći i da se izbjegne pozivanje policije. Tom prilikom je vožnjom pratila okrivljenicu i davala joj svjetlosne znakove kako bi se zaustavila, no okrivljenica na to nije reagirala. Svjedokinja navodi da je okrivljenicu pratila otprilike 2 kilometra do Donjih Biljana, nakon čega je, zaključivši da se ista ne namjerava zaustaviti, kontaktirala policiju, dostavila im registarske oznake vozila okrivljenice, te joj je naloženo da se vrati na mjesto događaja. Svjedokinja nadalje iskazuje da je uslijed prometne nesreće zadobila zdravstvene tegobe, konkretno glavobolje, jer je pri udaru istegnula vratne žile i djelomično ozlijedila vratnu kralježnicu, zbog čega je kasnije pohađala fizikalnu terapiju. Na vozilu svjedokinje nastala je materijalna šteta u vidu razbijenog lijevog svjetla, branika i gume, a trošak popravka iznosio je oko 1.000,00 eura. Europsko izvješće s okrivljenicom nije ispunjeno, već je svjedokinja naknadno ispunila slično izvješće u osiguravajućem društvu okrivljenice. Očitujući se na iskaz okrivljenice, svjedokinja ističe kako nije istina da se nalazila ispred znaka "STOP", već da se nalazila iza tog znaka. Također navodi da je tijekom vožnje iza okrivljenice bilo više mogućnosti za zaustavljanje, jer se kretalo kroz naseljeno mjesto s autobusnim stanicama i kućama te da se okrivljenica imala gdje zaustaviti.

13. Očitujući se na iskaz svjedokinje, okrivljenica je iskazala da je isti u cijelosti protivan njezinom ranijem iskazu, a posebice u dijelu da se nalazila iza znaka "STOP", jer se svjedokinja nalazila ispred znaka "STOP", a također i u dijelu da je na njezinom vozilu nastala takva materijalna šteta kakvu opisuje. Ona se zaustavila u Biljanama na prvom mjestu gdje je to bilo moguće, dok je svjedokinja nastavila voziti dalje. Nadalje je navela da sumnja u njezine navode o pretrpljenim ozljedama, jer nije logično da bi ista zadobila sve te ozljede od tako malog udarca, a posebice imajući u vidu dinamiku cijelog događaja, odnosno da je gospođa prvo otišla na policiju pa tek onda potražila liječničku pomoć. Tako i ona može reći da je imala stres nakon tog dana, ali to je smatrala nepotrebnim uopće spominjati.

14. Sud je, cijeneći sve provedene dokaze pojedinačno i u međusobnoj povezanosti, utvrdio da je okrivljenica počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret, i to na način činjenično opisan u izreci presude, a pravno označen kao prekršaj iz članka 43. stavka 3. u vezi s člankom 293. stavkom 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Naime, sud nije prihvatio obranu okrivljenice u dijelu u kojem ista negira odgovornost za nastanak prometne nesreće, jer je takva obrana osporena jasnim, uvjerljivim i logičnim iskazom svjedokinje o nastanku prometne nesreće, koji je u bitnome potvrđen drugim provedenim dokazima. Svjedokinja je dosljedno i uvjerljivo opisala okolnosti događaja, uključujući svoje zaustavljanje iza prometnog znaka "STOP", dolazak vozila okrivljenice s desne strane velikom brzinom te udar u lijevu stranu njezinog vozila. Iskaz svjedokinje potvrđen je utvrđenjima iz zapisnika o očevidu, situacijskim planom i medicinskom dokumentacijom, iz kojih proizlazi postojanje kako materijalne štete, tako i lakših tjelesnih ozljeda koje je ista zadobila. S druge strane, obrana okrivljenice da se svjedokinja nalazila ispred znaka "STOP" kao i da je šteta bila minimalna, nije potkrijepljena nijednim drugim dokazom i ocijenjena je kao pokušaj izbjegavanja odgovornosti. Iako su oštećenja na vozilu svjedokinje označena u vidu "ogrebotine" i "brisotine", nije zanemarivo da su nastala oštećenja i na vozilu okrivljenice, i to na prednjem braniku, prednjem lijevom blatobranu, prednjim te zadnjim lijevim vratima. Dakle, iz zapisnika o očevidu proizlazi da su na vozilu svjedokinje vidljiva oštećenja koja odgovaraju dinamici nesreće kako ju je opisala, uključujući oštećenja na prednjem lijevom dijelu vozila, dok su i na vozilu okrivljenice utvrđena oštećenja koja potvrđuju kontakt s lijeve strane. S obzirom na sve navedeno, sud zaključuje da je okrivljenica započela radnju skretanja ulijevo bez da se prethodno uvjerila da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, čime je propustila postupati u skladu s člankom 43. stavkom 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Takvim postupanjem okrivljenica je prouzročila prometnu nesreću s materijalnom štetom i posljedičnim lakšim tjelesnim ozljedama kod svjedokinje, čime je ostvarila bitna obilježja prekršaja iz članka 43. stavka 3. u sv. članka 293. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za koji je proglašena krivom.

15. Člankom 43. stavkom 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura kazniti za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.

16. Člankom 293. stavkom 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da će se počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 260,00 eura ako je prekršajem izazvana prometna nesreća u kojoj ima ozlijeđenih osoba.

17. Odlučujući o kazni, sud je primijenio institut ublažavanja kazne iz članka 37. Prekršajnog zakona, imajući u vidu protek vremena od počinjenja prekršaja do donošenja odluke o kazni (prekršaj počinjen 2022.) i prekršajnu neosuđivanost okrivljenice, dok otegotnih okolnosti u postupku nije utvrdio, a svrha kažnjavanja se u konkretnom slučaju može postići i blažom kaznom.

18. Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenica u roku određenim ovom presudom plati dvije trećine izrečenog iznosa novčane kazne.

19. Sud je ukinuo izrečenu zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom "B" kategorije u trajanju od 12 mjeseci jer kod ove okrivljenice nije utvrdio postojanje okolnosti koje bi upućivale na opasnost da bi okrivljenica upravljajući motornim vozilom ugrozila sigurnost prometa, a što je zakonska pretpostavka za njezinu primjenu u smislu članka 58. stavka 1. Prekršajnog zakona, posebice imajući u vidu prekršajnu neosuđivanost okrivljenice i načelo razmjernosti iz članka 51.a Prekršajnog zakona.

20. S obzirom na to da je okrivljenica proglašena krivom, obvezana je naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka ("Narodne novine" broj 18/2013.) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna. Izrečena visina paušalnog iznosa primjerena je složenosti i trajanju postupka kao i imovinskim prilikama okrivljenice, a sve u skladu s odredbom članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona.

21. U odnosu na oslobađajući dio presude, ističe se da je po provedenom postupku sud utvrdio da djelo koje se okrivljenici optužnim aktom stavlja na teret, činjenično opisano u točki V. izreke presude, nije prekršaj iz članka 176. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

22. Naime, člankom 176. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da vozači, sudionici prometne nesreće, u kojoj je uzrokovana samo materijalna šteta na vozilima, dužni su, ukoliko je to moguće, odmah ukloniti vozila s kolnika, omogućiti nesmetano odvijanje prometa, popuniti i potpisati Europsko izvješće o nesreći ili na drugi način razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima, dok je stavkom 2. propisano da vozači iz stavka 1. ovoga članka ne smiju napustiti mjesto prometne nesreće dok nisu popunili i potpisali Europsko izvješće ili na drugi način razmijenili osobne podatke i podatke o vozilima.

23. Člankom 176. stavkom 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura kazniti vozač ako drugom sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi vlasniku oštećenog vozila ili druge stvari ne ostavi svoje podatke ili ne popuni Europsko izvješće i napusti mjesto prometne nesreće.

24. Stoga, primjena članka 176. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama dolazi u obzir u slučaju nastanka prometne nesreće samo s materijalnom štetom, što je jasno navedeno u citiranoj odredbi, dok tužitelj u konkretnom slučaju okrivljenicu tereti za prouzrokovanje prometne nesreće ne samo s materijalnom štetom, već i s tjelesnom ozljedom (članak 43. stavak 3. u sv. članka 293. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama).

25. U tom smislu, člankom 175. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da je sudionik u prometnoj nesreći u kojoj je netko izgubio život ili je ozlijeđen dužan: 1) ostati na mjestu prometne nesreće, s tim što se može privremeno udaljiti samo radi pružanja pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći ili ako mu je samom potrebna liječnička pomoć, odnosno radi obavještavanja policije; 2) poduzeti sve što je u njegovoj moći da se otklone nove opasnosti koje mogu nastati na mjestu prometne nesreće i da se omogući normalan tok prometa te da nastoji da se ne mijenja stanje na mjestu nesreće i da se sačuvaju postojeći tragovi, uz uvjet da poduzimanje tih mjera ne ugrožava sigurnost prometa; 3) o prometnoj nesreći obavijestiti najbližu policijsku upravu ili policijsku postaju i vratiti se na mjesto prometne nesreće i sačekati dolazak ovlaštene osobe koja obavlja očevid.

26. Člankom 175. stavkom 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana kazniti za prekršaj vozač motornog vozila koji ne ostane na mjestu prometne nesreće.

27. Stoga, djelo koje se okrivljenici optužnim aktom stavlja na teret, kako je to činjenično opisano, ne predstavlja prekršaj iz članka 176. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, već prekršaj iz članka 175. stavka 3. cit. Zakona.

28. Iako sud nije vezan za prijedlog tužitelja o pravnoj ocjeni djela (članak 179. stavak 4. Prekršajnog zakona), okrivljenika ne može proglasiti krivim za prekršaj teži od onog koji mu se optužnim aktom stavlja na teret.

29. Imajući u vidu da je za prekršaj iz članka 176. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisana novčana kazna u iznosu od 390,00 do 920,00 eura, dok je za prekršaj iz članka 175. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisana novčana kazna u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana, to je jasno da je prekršaj iz članka 175. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama teži.

30. Slijedom iznesenih razloga, sud je okrivljenicu za djelo prekršaja iz članka 176. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama oslobodio optužbe na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona.

31. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Zadar, 6. lipnja 2025.

Sudska savjetnica

Sutkinja

Petra Barać

Nediljka Dereta

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom Sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

1. Tužitelju

2. Okrivljenici

3. U spis