- 1 -              U-zpz 36/2022-5

 

 

 

 

 

 

Broj: U-zpz 36/2022-5

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Branka Medančića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gorane Jalšovečki članice vijeća, u upravnom sporu tužitelja M. M. iz ..., kojeg zastupa opunomoćenik Đ. Č., odvjetnik u P., ..., protiv tuženika Istarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Odsjeka za drugostupanjski upravni postupak, P., ..., radi naplate poreza na kuće za odmor, odlučujući o zahtjevu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske broj GZ-DO-112/2022-7 od 14. studenog 2022. za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-623/22-3 od 1. lipnja 2022., kojom je poništena presuda Upravnog suda u Rijeci poslovni broj UsI-713/2021-8 od 28. rujna 2021. kao i rješenje tuženika, klasa: UP/II-410-01/19-01/48, urbroj: 2163/1-18-09/1-20-02 od 14. listopada 2020., u sjednici održanoj 22. kolovoza 2023.,

 

 

r i je š i o  j e:

 

Ukida se presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-623/22-3 od 1. lipnja 2022., te se premet vraća Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske na ponovno rješavanje.

 

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanom presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-623/22-3 od 1. lipnja 2022., poništena je presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj UsI-713/2021-8 od 28. rujna 2021. kao i rješenje tuženika, klasa: UP/II-410-01/19-01/48, urbroj: 2163/1-18-09/1-20-02 od 14. listopada 2020., u predmetu naplate poreza na kuću za odmor te je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju trošak upravnog spora u iznosu od 10.156,25 kuna.

 

2. Poništenom presudom Upravnog suda u Rijeci poslovni broj UsI-713/2021-8 od 28. rujna 2021., odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Istarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Odsjeka za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-410-01/19-01/48, URBROJ: 2163/1-18-09/1-20-02 od 14. listopada 2020., te radi naknade troškova ovog upravnog spora.

 

2.1. Navedenim rješenjem Istarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Odsjeka za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-410-01/19-01/48, URBROJ: 2163/1-18-09/1-20-02 od 14. listopada 2020. odbijena je žalba tužitelja i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje - Općine M., Upravnog odjela za proračun i financije, KLASA: UP/I-410-15/17-01/1306, URBROJ: 2168/02-04/6-17-1 od 16. lipnja 2017. – kojim je tužitelju je za nekretninu na adresi M., ..., površine 129,60 m2, utvrđena obveza plaćanja poreza na kuće za odmor za 2017., u ukupnom iznosu od 1.944,00 kn.

 

3. Protiv presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske podnijelo je zahtjev za izvanredno preispitivanje presude zbog pogrešne primijene odredbe čl. 2. st. 1. točka 12. i čl. 25. Zakona o lokalnim porezima ("Narodne novine", broj 115/16 i 101/17) te odredbe čl. 9. Odluke o lokalnim porezima Općine M. ("Narodne novine", broj 122/17). Predlaže da se zahtjev prihvati i preinači pobijana presuda na način da se odbije žalba tužitelja i potvrdi prvostupanjska presuda i ostavi na snazi oba nižestupanjska rješenja kojima je tužitelju određen porez na kuću za odmor za 2019. godinu.

 

4. Na prijedlog nije odgovoreno.

 

5. Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti je osnovan.

 

6. Sukladno odredbi čl. 78. st. 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17 – dalje: ZUS) pobijana presuda ispitana je samo u granicama zahtjeva za izvanredno preispitivanje ove presude.

 

7. Odredbom čl. 2. st. 1. točka 12. Zakona o lokalnim porezima propisano je da je kuća za odmor svaka zgrada ili dio zgrade ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski, čl. 25. istog zakona propisuje da porez na kuće za odmor plaćaju pravne i fizičke osobe koje su vlasnici kuća za odmor, dok je čl. 27. st. 1. tog zakona propisano da se porez na kuće za odmor ne plaća na kuće za odmor koje se ne mogu koristiti zbog ratnih razaranja i prirodnih nepogoda (poplava, požar, potres) te starosti i trošnosti. Odluka o lokalnim porezima Općine M. je u dodatno definirala pojam kuće za odmor te je u čl. 9. st. 2. propisano da se kućom za odmor smatra svaka zgrada ili dio zgrade ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski, odnosno svaka zgrada koja je dovršena toliko da se može koristiti povremeno ili sezonski, što minimalno podrazumijeva da je na objektu postavljena vanjska stolarija i da posjeduje sanitarni čvor.

 

8. U provedenom postupku je utvrđeno da je rješenjem tuženika od 14. listopada 2020. odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Općine M., Upravnog odjela za proračun i financije, KLASA: UP/I-410-15/17-01/1306, URBROJ: 2168/02-04/6-17-1 od 16. lipnja 2017., kojim je tužitelju za nekretninu na adresi M., ..., površine 129,60 m2, utvrđena obveza plaćanja poreza na kuće za odmor za 2017. godinu, u ukupnom iznosu od 1.944,00 kn.

 

8.1. Presudom Upravnog suda u Rijeci poslovni broj: 8 UsI-713/2021-8 od 28. rujna 2021. odbijen je zahtjev radi poništenja rješenja Istarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Odsjeka za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-410-01/19-01/48, URBROJ: 2163/1-18-09/1-20-02 od 14. listopada 2020. te je prvostupanjski sud ocijenio da su tuženik i prvostupanjsko tijelo pravilno utvrdili da je predmetna nekretnina u 2017. imala status kuće za odmor, jer da je ista osposobljena za stanovanje što proizlazi iz činjenica utvrđenih zapisnikom o očevidu od 19. rujna 2016. "(…) da je predmetna nekretnina spojena na struju i vodu, da je objekt u fazi visoke dovršenosti i da je na objektu dovršena fasada, dok je iz fotografija koje su sačinjene prilikom očevida razvidno da je nekretnina opremljena unutarnjom i vanjskom stolarijom, određenim namještajem, radijatorima, sanitarijama, kao i da ima uređene podove i zidove, te dovršenu fasadu i krov), kao i da je iz izvatka iz zemljišne knjige razvidno da je za predmetnu nekretninu izdana uporabna dozvola 9. listopada 2009. (…)".

 

8.2. Prihvaćajući žalbu tužitelja, drugostupanjski sud ocjenjuje da u spisu tuženika ne nalazi niti jedan dokaz iz kojeg bi bilo moguće utvrditi na koji način se kuća koristi, odnosno "(…) koristi li se navedeni objekt povremeno ili sezonski niti je li pogodan za korištenje, što je pretpostavka za utvrđivanje poreza na kuće za odmor (…)". Iz navedenog razloga smatra da u postupku nije pravilno utvrđeno činjenično stanje, zbog čega je i poništio prvostupanjsku presudu i osporeno rješenje tuženika, na temelju odredbe čl. 74. st. 2. ZUS. Dakle, temeljem navedene odredbi i slijedom utvrđenja da u spisu tuženika ne nalazi niti jedan dokaz iz kojeg bi bilo moguće utvrditi na koji način se kuća koristi drugostupanjski sud nije mogao prihvatiti da je u ovom upravnom postupku pravilno utvrđeno činjenično stanje, pa je poništio prvostupanjsku presudu i osporeno rješenje tuženika.

 

9. Iz navedenog proizlazi da je drugostupanjski sud poništio prvostupanjsku presudu i odluku drugostupanjskog upravnog tijela zbog toga što činjenično stanje nije potpuno utvrđeno. Na nepotpuno utvrđeno činjenično stanje nije moguće primijeniti materijalno pravo (tako ovaj sud u odluci U zpz-35/2022 od 6. lipnja 2023.). Stoga, imajući u vidu navedeno, prema mišljenju ovog suda, za sada nije moguće donijeti ocjenu o tome je li u predmetnom postupku(onom koji je prethodio presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske) materijalno pravo pogrešno primijenjeno, kako se to tvrdi u zahtjevu za izvanredno preispitivanje zakonitosti.

 

10. Međutim, pravilno se u zahtjevu za preispitivanje zakonitosti pobijane odluke upire na nezakonitost (postojanje bitne povrede postupka) u postupanju drugostupanjskog suda.

 

10.1. Donoseći pobijanu presudu Visoki upravni sud Republike Hrvatske povrijedio je, na što se osnovano ukazuje zahtjevom, odredbu čl. 74. st. 2. ZUS-a kojom je propisano da će Visoki upravni sud Republike Hrvatske poništiti prvostupanjsku presudu te će sam otkloniti nedostatke i presudom riješiti stvar ako utvrdi da je upravni sud počinio bitnu povredu pravila sudskog postupka, da je pogrešno ili nepotpuno utvrdio činjenično stanje ili da je pogrešno primijenio materijalno pravo.

 

10.2. Naime, Visoki upravni sud Republike Hrvatske je u konkretnom slučaju poništio presudu Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: 8 UsI-713/2021-8 od 28. rujna 2021. kao i rješenje tuženika, klasa: UP/II-410-01/19-01/48, urbroj: 2163/1-18-09/1-20-02 od 14. listopada 2020., pa je nakon toga rješenje prvostupanjskog upravnog tijela (o razrezivanju poreza na kuće za odmor za 2017.) ostalo nepravomoćno jer nije odlučeno o žalbi tužitelja protiv njega. Na taj način je, s jedne strane, ostao je (pravomoćno) neutvrđen porez za 2017., dok je, s druge strane, povrijeđeno pravo stranke (tužitelja) na odluku o izjavljenom pravnom lijeku.

 

11. Prema pravnom shvaćanju ovoga suda, Visoki upravni sud Republike Hrvatske je u takvoj procesnoj situaciji, bio dužan sukladno odredbi čl. 74. st. 2. ZUS-a poništiti prvostupanjsku presudu te sam otkloniti nedostatke i presudom riješiti stvar (nakon što je utvrdio da je u nižestupanjskim odlukama pogrešno ili nepotpuno utvrdio činjenično stanje).

 

12. Podredno se napominje da je ovaj sud u istovrsnom predmetu/odluci U zpz-35/2022 od 6. lipnja 2023. (vođenom između istih stranaka) odbio zahtjev za izvanredno preispitivanje presude ali nakon što je utvrdio kako je drugostupanjsko upravno tijelo, primjenjujući odredbu čl. 81. ZUS "(…) odnosno izvršavajući predmetnu presudu Visokog upravnog suda, zaključio da je Visoki upravni sud ocijenio da činjenično stanje u upravnom postupku nije utvrđeno, pa je rješenjem od 5. listopada 2022. KLASA: UP/II-410-01/19-01/49, URBROJ: 2163-18-09/1-22-19 poništio rješenje prvostupanjskog upravnog tijela (Općine M., Upravnog odjela za proračun i financije, KLASA: UP/I-410-15/19-01/1300, URBROJ:2168/02-04/6-19-1 od 3. srpnja 2019.) i predmet vratio prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak."

 

13. S obzirom na to da ovaj sud u predmetnoj stvari ne raspolaže takvim podacima o "izvršenju" presude (kako je to u drugom predmetu – toč. 12.) to je slijedom svega izloženog valjalo je na temelju odredbe čl. 78. st. 8. ZUS ukinuti pobijanu presudu te predmet vratiti Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske.

 

14. U ponovnom postupku Visoki upravni sud Republike Hrvatske će, ovisno o statusu odluke prvostupanjskog upravnog tijela te vodeći računa o navedenom u ovom rješenju, donijeti novu odluku.

 

Zagreb, 22. kolovoza 2023.