Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Stalna služba u Županji

32270 Županja

Veliki kraj 48

Poslovni broj: Pn-104/2022-46

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A  I  R J E Š E NJ E

Općinski sud u Vinkovcima, OIB: 77561654785, Stalna služba u Županji, po sucu Heleni Zetić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja HA iz Bošnjaka, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom uredu Marko Drnasin i Željko Drnasin u Vinkovcima, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 71, OIB: 38922958547, zastupanog po punomoćniku Zlatku Zvonareviću, odvjetniku u Osijeku, nakon zaključene glavne i javne rasprave, održane 29. travnja 2025., u nazočnosti punomoćnika tužitelja Marka Drnasin, odvjetnika u Zajedničkom odvjetničkom uredu Marko Drnasin i Željko Drnasin u Vinkovcima, te punomoćnikom tuženika Zlatka Zvonarevića, odvjetnika u Osijeku, a koja presuda je donesena i objavljena 6. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Tuženik Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 71, OIB: 38922958547, dužan je tužitelju HA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana, platiti:

- na ime pravične novčane naknade po osnovi neimovinske štete za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje ukupni iznos od 5.927,22 eura (slovima: pet tisuća devet stotina dvadeset sedam eura i dvadeset dva centa), sa zakonskom zateznom kamatom od 16. rujna 2022. kao dana podnošenja tužbe do isplate, i - na ime imovinske štete (po osnovi tuđe pomoći) iznos od 516,00 eura (slovima: pet stotina šesnaest eura), sa zakonskom zateznom kamatom od 6. lipnja 2025. kao dana presuđenja pa do isplate,

sve po stopi po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena pa do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. pa do isplate uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja 2024., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi od 1. srpnja te godine, dok se tužitelj odbija s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva preko dosuđenih iznosa, a do ukupno zatraženog iznosa od 33.180,70 eura.

II. Nalaže se tuženiku Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 71, OIB: 38922958547, da tužitelju HA iz Bošnjaka, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime troška ovog parničnog postupka naknadi iznos od 1.274,87 eura (slovima: tisuću dvije stotine sedamdeset četiri eura i osamdeset sedam centi), u roku od 15 dana, dok se tužitelj odbija s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu parničnog troška, preko dosuđenog iznosa, a do ukupno zatraženog iznosa od 4.984,11 eura.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj povukao tužbeni zahtjev za iznos od 23.226,49 eura (175.000,00 kn).

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se 26. listopada 2021. na cesti D55-Vukovar- Mirkovci-Županja dogodila prometna nesreća u kojoj je HA kao vozač osobnog automobila [registarska oznaka], zadobila tjelesne ozljede. Da je prometnu nesreću prouzrokovao OA iz [adresa], koji je upravljao vozilom marke „Man06X“ reg. oznake [registarska oznaka], za koje je bilo priključeno priključno vozilo marke „Schmitz SLO06-7.2. Vozilo marke „Man06X“ reg. oznake [registarska oznaka] osigurano je kod Osiguranje Garant u Bosni i Hercegovini policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj 215953, a kako je Croatia osiguranje d.d. korespodent u Hrvatskoj za Osiguranje Garant, po tome osnovu tužitelj predlaže da sud po provedenom postupku donese presudu kojom će naložiti tuženiku da tužitelju za pretrpljene fizičke boli isplati iznos od 30.000,00 kn, za pretrpljeni strah 20.000,00 kn, za smanjenje životne aktivnosti 300.000,00 kn, za naruženost tijela 30.000,00 kn, za tuđu njegu i pomoć 20.000,00 kn, te za izgubljenu zaradu 25.000,00 kn, odnosno da tužitelju na ime imovinske i neimovinske štete isplati sveukupan iznos od 425.000,00 kn/56.407,19 eura, kao i da tužitelju naknadi parnični trošak.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako se protivi osnovi i visini tužbenog zahtjeva, te predlaže da sud isti u cijelosti odbije kao neosnovan. Tuženik u cijelosti osporava odgovornost svog osiguranika za uzrokovanje prometne nesreće u kojoj je nastradao tužitelj, te ističe da je za uzrokovanje iste isključiva odgovoran tužitelj. Navodi kako tužitelj tvrdi da je 26. listopada 2021. na cesti D55-Vukovar-Mirkovci- Županja dogodila prometna nesreća u kojoj je nastradala kao vozač osobnog automobila [registarska oznaka], u kojoj prometnoj nesreći je zadobila tjelesne ozljede. Nadalje, ista tvrdi da je prometnu nesreću uzrokovao OA iz [adresa], koji je upravljao vozilom marke Man 06x, reg. oznake [registarska oznaka], za koje je bilo priključeno priključno vozilo marke Schmitz SL006-7.2. Navodi kako je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan iz razloga što je tužitelj uzrokovao nastanak prometne nesreće, a ne osiguranik tuženika. Naime, iz posebnog izvješća MUP-a RH, Policijske uprave Vukovarsko-srijemske, Postaja granične policije Županja broj 511-15-12/4-78-65- 2/2021 od 15. prosinca 2021., proizlazi da se tužitelj kretao brzinom od 173 km/h, te da je počinio niz prometnih prekršaja, jer brzinu kretanja ni je prilagodila osobinama i stanju ceste, vidljivosti i prometnoj situaciji (parkiralište, brzina ograničena prometnim znakom na 90km/h, noć, skupno vozilo koje obavlja radnju polukružnog okretanja), te iz razlog što za vrijeme vožnje nije koristila sigurnosni pojas. Nakon sudara je došlo do nekontroliranog kretanja tužiteljevog osobnog vozila po kolniku, udara istog u metalni nosač prometnog znaka C39-parkiralište, koji je od siline udara savijen i otkinut, a koji se nalazi uz zapadni rub kolnika, zatim od višestrukog prevrtanja osobnog automobila i ispadanja tužitelja iz osobnog automobila, nakon čega se automobil zaustavio na zemljanoj površini uz zapadni rub kolnika na lijevoj bočnoj strani prednjim dijelom okrenutim u smjeru zapada. Dakle, tuženik smatra da iz prethodnog opisa okolnosti i dinamike prometne nesreće koja je utvrđena u navedenom posebnom izvješće Postaje granične policije Županja broj: 511-15-12/4- 78-65-2/2021 od 15. prosinca 2021. jasno proizlazi zaključak da je za uzrokovanje prometne nesreće isključivo odgovoran tužitelj, kao i za nastanak tjelesnih ozljeda, a koje su nastale uslijed toga što tužitelj nije koristio sigurnosni pojas, zbog čega je ispala iz vozila i time je zadobila predmetne ozljede. Iz dopisa Općinskog državnog odvjetništva u Vinkovcima broj: KR-DO-49/2022-12 od 1. travnja 2022. jasno proizlazi da je predmetnim vještačenjem utvrđeno da je isključivi uzroke prometne nesreće nedopuštena brzina kretanja tužitelja, kao i da osiguranik tuženika OA nije počinio, niti jedan propust iz propisa o sigurnosti prometa na cestama, jer isti nije mogao uočiti dolazak osobnog vozila tužitelja kada je počeo polukružno okretanje, jer je osobni automobil bio udaljen oko 950 m od mjesta događaja. Iz svega prethodno navedenog jasno proizlazi zaključak da je za uzrokovanje prometne nesreće isključivo odgovoran tužitelj. Prethodno opisanim radnjama tužitelj je doveo do prije svega nastanku tjelesne ozljede i posljedice istih, iz kojeg razloga tuženik i osporava visinu štete, smatrajući da je tužitelj uzrokovao kako nastanak štete, tako i visinu iste. Uz navedeno, tuženik ističe da je tužitelj tužbeni zahtjev postavio previsoko, budući se stvarne posljedice ovih ozljeda nikako ne mogu dovesti u svezi s orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske. U odnosu na tužbeni zahtjev za naknadu imovinske štete izgubljene zarade, isti osporava iz svih do sada navedenih razloga, ali i iz razloga što tužitelj u prilog tom zahtjevu nije dostavio niti jedan dokaz, a niti je pojasnio zašto je došlo do izgubljene zarade, od čega se ista sastoji, čime se dokazuje i drugo. Jasno je da je ovako postavljen tužbeni zahtjev očigledno neosnovan. Stoga predlaže odbijanje tuženog zahtjeva.

3. Podneskom od 7. listopada 2022. (list 49 do 50 spisa) tužitelj je smanjio- djelomično povukao tužbeni zahtjev tako da na ime duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti tako da umjesto iznosa od 300.000,00 kn/39.816,84 eura sada potražuje iznos od 150.000,00 kn/19.908,42 eura, a na raspravnom ročištu od 16. siječnja 2023. (list 70 spisa) tužitelj je povukao i dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 25.000,00 kn/3.318,07 eura, a koji se odnosi na potraživanje izgubljene zarade tužitelja. Ovom povlačenju tuženik se nije protivio, nego je potraživao naknadu parničnog troška za povučeni dio tužbenog zahtjeva.

4. Budući da je tužitelj prethodno postavio tužbeni zahtjev na isplatu ukupnog iznosa od 56.407,19 eura, a navedenim podneskom i na gore navedenom raspravnom ročištu, specificirao je i konačno postavio tužbeni zahtjev na način da sada traži isplatu ukupnog iznosa štete od 33.180,70 eura, to se smatra povlačenjem tužbe, kojem se tuženik nije protivio.

5. Sukladno čl. 193. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22; u daljnjem tekstu: Zakona o parničnom postupku) tužba se može povući uz izričiti pristanak tuženika sve do zaključenja glavne rasprave, ako tuženik na to pristane. Kako je tuženik koji se upustio u raspravljanje nije protivio ovom povlačenju tužbe, stoga je valjalo odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.

6. U dokaznom postupku provedeni su dokazi uvidom u: medicinsku dokumentaciju tužitelja s lista 4 do 31 spisa, čitanjem dopisa Općinskog državnog odvjetništva u Vinkovcima poslovni broj KR-DO-49/2022-12 od 1. travnja 2022. s lista 40 i 41, uvidom u osobni zdravstveni karton tužitelja s lista 141 do 163, uz suglasnost parničnih stranaka pročitani su iskazi saslušanog svjedoka OA i tužitelja s raspravnog zapisnika od 23. veljače 2023. s lista 167 do 170, čitanjem dopisa medicinskog vještaka DA od 18. rujna 2023. s lista 188, izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju tužitelja s lista 192 do 203, uz suglasnost stranaka pročitan je nalaz i mišljenje medicinskog vještaka dr. DA od 15. studenog 2023. s lista 216 do 223, uz suglasnost stranaka pročitan je i nalaz i mišljenje prometno- strojarskog vještaka Dražena Jeđud od 6. prosinca 2023. s lista 229 do 239, te je izvršen uvid u spis Općinskog državnog odvjetništva u Vinkovcima poslovni broj KR- DO-49/2022, dok drugih dokaza nije bilo.

7. Cijeneći navode parničnih stranaka, ovako proveden dokazni postupak, te na temelju ovako provedenih dokaza utvrđeno činjenično stanje, sud tužbu smatra osnovanom, stoga je tužbeni zahtjev prihvaćen djelomično, a djelomično odbijen, na način kako je to pobliže označeno u izreci ove presude.

8. Među strankama je nesporno:

- da se 26. listopada 2021. na cesti D55-Vukovar-Mirkovci-Županja dogodila prometna nesreća u kojoj je sudjelovao tužitelj HA, kao vozač osobnog automobila, reg. oznake [registarska oznaka], te osiguranik tuženika OA koji je upravljao vozilom marke „Man06X“ reg. oznake [registarska oznaka]-944 (BiH), na koje je bilo priključeno priključno vozilo marke "Schmitz" reg. oznake [registarska oznaka]-859 (BiH),

- da je u navedenoj prometnoj nesreći tužitelj zadobio tjelesne ozljede,

- da je vozilo reg. oznake [registarska oznaka]-944 (BiH) osigurano kod Osiguranja Garant u Bosni i Hercegovini policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj 215953, te da je stoga tuženik pasivno legitimiran, a nesporna je i aktivna legitimacija, 9. Među strankama je sporna osnova i visina tužbenog zahtjeva, odnosno tuženik osporava svoju odgovornost, iz razloga što smatra da je predmetnu prometnu nesreću prouzrokovao isključivo tužitelja, a također smatra da je tužitelj pridonio nastanku vlastite štete iz razloga što kritične zgode nije bio vezan sigurnosnim pojasom, pa iz tih razloga onda tuženik osporava i visinu štete, smatrajući da je tužitelj tužbu po visini postavio previsoko.

10. Na okolnost uzroka i dinamike prometne nesreće saslušan je tužitelj i drugi sudionik prometne nesreće OA, te je proveden dokaz kombiniranim prometno-medicinskim vještačenjem, po vještacima Draženu Jeđudu i dr. DA.

11. Iz nalaza i mišljenja Dražena Jeđud, stalnog sudskog vještaka prometne struke, od 6. prosinca 2023., proizlazi da se prometna nesreća dogodila kao udar prednjeg lijevog dijela osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] u stražnji lijevi kotač priključnog vozila reg. oznake [registarska oznaka]-859 (BIH). Mjesto kontakta na kolniku nalazi se 30,4 m južno od PTM1 i 2,1 m ulijevo od osovine. Da je kontakt između vozila ostvaren na zapadnoj kolničkoj traci, odnosno desnoj kolničkoj traci gledano u smjeru kretanja osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka]. Da je u trenutku prometne nesreće skup vozila kojeg su činili TA reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) i priključno vozilo reg. oznake [registarska oznaka]-859 (BIH) vršilo radnju polukružnog okretanja na kolniku skrećući ulijevo iz smjera juga u smjeru sjevera i kretao se brzinom oko 7 km/h. Da se zbog dimenzija, prilikom vršenja radnje polukružnog okretanja skup vozila djelomično kretao i po bočnim površinama uz kolnik. Da se trenutku prometne nesreće osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka] se kretao središnjim dijelom svoje desne kolničke trake iz smjera sjevera u smjeru juga. Da se u trenutku kontakta osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] se kretao brzinom oko 125 km/h. Da tehničkim putem nije moguće odrediti brzinu i način kretanja osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] u fazi prilaza mjestu prometne nesreće. Da je u trenutku prometne nesreće bila noć, šira zona mjesta događaja nije bila osvijetljena javnom rasvjetom i bilo je vedro vrijeme (nije bilo magle). Da je u trenutku prometne nesreće vozač skupa vozila vršio radnju polukružnog okretanja na neosvijetljenom dijelu kolnika što je predstavljalo opasnu radnju u prometu, jer se u jednoj fazi okretanja skup vozila u cijelosti nalazio popriječen na kolniku. U tom položaju vozačima iz smjera sjevera (iz smjera tužitelja) nisu bila vidljiva stražnja svjetla priključnog vozila, te je u toj fazi skup vozila predstavljao neosvijetljenu i teško uočljivu zapreku na kolniku. Od početka polukružnog okretanja do dolaska u sudarni položaj skup vozila se kretao po putanji zakrivljenog oblika duljine oko 40,0 m i kretao se u vremenu oko 20,6 s. Ukoliko se u fazi prilaza osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] kretao konstantnom brzinom od 125 km/h, isti je u trenutku započinjanja radnje polukružnog okretanja skupa vozila od mjesta kontakta bio udaljen oko 717,9 m. U trenutku prometne nesreće na osobnom automobilu reg. oznake [registarska oznaka] su bila uključena kratka svjetla. Prilagođena brzina za vožnju s uključenim kratkim svjetlima je bila ne veća od oko 59 km/h. Na mjestu događaja brzina je prometnim pravilom bila ograničena na 90 km/h. U trenutku prometne nesreće tužitelj se s osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] kretao brzinom većom od dopuštene i prilagođene brzine za vožnju s uključenim kratkim svjetlima. Da se tužitelj s osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] kretao dopuštenom brzinom od 90 km/h do prometne nesreće ne bi došlo, jer bi skup vozila u cijelosti napustio zapadnu kolničku traku prije dolaska osobnog automobila u mjesto potencijalnog kontakta. Da u trenutku prometne nesreće tužitelj nije bio vezan sigurnosnim pojasom, pa je u kasnijoj fazi smirivanja vozila i višestrukog prevrtanja došlo do ispadanja tužitelja iz osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka]. Da je u trenutku prometne nesreće tužitelj bio vezan sigurnosnim pojasom isti bi fiksirao tijelo uz sjedište i na taj način onemogućio kretanje tijela prema naprijed, te bi izostao udar tijela u krute dijelove unutrašnjosti vozila i ispadanje tijela iz vozila. Da je u trenutku prometne nesreće tužitelj bio vezan sigurnosnim pojasom, prilikom udara u priključno vozilo došlo bi do udara tijela tužitelja u zategnuti sigurnosni pojas što bi dovelo do pojačanog naprezanja tijela tužitelja u predjelu prekrivanja pojasa.

12. Na nalaz i mišljenje prometnog vještaka parnične stranke nisu imale primjedbi.

13. Imajući u vidu ovakav nalaz i mišljenje prometnog vještaka, sud smatra da je tužitelj svojim radnjama i to kretanjem neprilagođenom brzinom (na mjestu se kojem se dogodila prometna nezgoda dopuštena brzina bila je ograničena na 90 km/h, dok se tužitelj se kretao brzinom od 125 km/h, a vještak je nadalje utvrdio da se tužitelj kretao dopuštenom brzinom od 90 km/h do prometne nesreće ne bi došlo iz razloga, jer bi skup vozila kojim je upravljao OA u cijelosti napustilo zapadnu kolničku traku kojom se kretao tužitelja, prije dolaska tužitelja na mjesto potencijalnog kontakta), te stoga u ovim radnjama tužitelja sud nalazi doprinos nastanku prometne nesreće od 50%. Kako je prometni vještak utvrdio da tužitelj u trenutku prometne nesreće nije bio vezan sigurnosnim pojasom, te je zbog toga došlo do ispadanja tužitelja iz osobnog automobila (a da je u trenutku prometne nesreće ona bila vezana sigurnosnim pojasom on bi fiksirao tijelo uz sjedište i na taj način onemogućio kretanje tijela prema naprijed, uslijed čega bi izostao udar tijela u krute dijelove unutrašnjosti vozila, ali i ispadanje iz vozila), nevezivanjem sigurnosnog pojasa tužitelj je pridonio nastanku prometne nesreće u omjeru od 10%. Dakle, ukupni doprinos tužitelja nastanku prometne nesreće, imajući u vidu ovakva utvrđenja, sud cijeni na 60%.Ovakav stav sud je zauzeo pogotovo imajući u vidu da je glavni uzrok nastanka štete nedopuštena brzina kretanja tužitelja, dok se doprinos zbog nevezivanje sigurnosnog pojasa tužitelja sastoji u tome da je tužitelju zbog nevezivanja istog šteta bila veća uslijed udara u unutrašnjost krutih dijelova vozila, a napose zbog ispadanja tužitelja iz vozila. No, imajući u vidu ovakav nalaz i mišljenje prometnog vještaka sud nalazi doprinos nastanku prometne nesreće i u radnjama osiguranika tuženika OA, ovo stoga što je isti vršio opasnu radnju u prometu - polukružno okretanje na neosvijetljenom dijelu kolnika, pa je stoga u jednoj fazi okretanja skup vozila u cijelosti bio popriječen na kolniku, u kojem položaju tužitelju nisu bila vidljiva stražnja svjetla priključnog vozila, pa je zato skup vozila kojim je upravljao OA predstavljao neosvijetljenu i teško uočljivu zapreku na kolniku. Imajući u vidu navedeno doprinos osiguranika tuženika nastaloj prometnoj nesreći sud cijeni u omjeru od 40%.

14. Imajući u vidu sve navedeno tužitelju je sud odredio ukupni doprinos nastanku štete od 60%, i to zbog neprilagođene brzine kretanja 50%, a zbog nevezivanja sigurnosnog pojasa doprinos od 10%.

15. S obzirom na sve navedeno tuženik je dužan naknaditi štetu tužitelju u smislu čl. 1054. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, u daljnjem tekstu: Zakona o obveznim odnosima), koji se primjenjuje u konkretnom slučaju obzirom da je šteta nastala za vrijeme važenja istog, razmjerno svojoj krivnji.

16. Iz medicinske dokumentacije tužitelja, kao i iz nalaza i mišljenja medicinskog vještaka dr. DA, vidljivo je da je tužitelj u navedenoj prometnoj nezgodi zadobio više ozljeda i to: prijelom srednje trećine i donjeg zglobnog okrajka lijeve natkoljenice, prijelom lijeve lakatne kosti, prijelom lijevog poprečnog nastavka I. lumbalnog kralješka, natučenje desnog pluća, razdero-nagnjačna rana II. i III. prsta lijeve šake, oguljotina s razdero-nagnječnom ranom gornjeg okrajka lijeve potkoljenice, oguljotina desnog koljena i desne potkoljenice, infekcija mokraćnih putova, te manja nakupina krvi u urinu. Što upućuje na to da od utvrđenih ozljeda postoje četiri ozljede koje se karakteriziraju kao teške tjelesne ozljede, jer se radi o prijelomima. Zbog utvrđenih ozljeda vještak zaključuje da je tužitelj trpio bolove jakog intenziteta u trajanju od 7 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 30 dana, bolove lakog intenziteta u trajanju od 90 dana, te da će tužitelj trpjeti još povremene bolove lakog intenziteta tijekom života, te da je zbog pretrpljenih ozljeda tužitelj tijekom liječenja imao bolove različitog intenziteta, imao je nelagode tijekom liječenja: operacijski zahvat, klinička i dijagnostička obrada, kontrolni pregled, dodatna dijagnostička obrada i fizikalna terapija, pa su mogući bolovi lakog intenziteta, no oni su obuhvaćeni ocjenom duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti.

17. Prema nalazu i mišljenju medicinskog vještaka dr. DA tužitelj je trpio primarni strah jakog intenziteta koji je bio kratkotrajan, te sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 4 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 15 dana, lakog intenziteta u trajanju od 45 dana, a tužitelj je nakon nezgode osjećao i trenutni primarni strah jakog intenziteta kratkotrajno u trenutku ozljeđivanja, a sekundarni oblik straha bio je različitog intenziteta i uvjetovan je zabrinutošću o mogućnim posljedicama nakon ozljeđivanja.

18. Vještak dr. DA je stava da je zbog zadobivenih ozljeda tužitelj trpio duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti od ukupno 25%, imajući u vidu ozljede tužitelja s obzirom na tip, lokaciju, intenzitete, kao i konačni ishod cjelokupnog liječenja, da ozljede tužitelja spadaju u tešku tjelesnu ozljedu. Anatomsko-funkcijske posljedice nakon ozljeđivanja su: smanjenje pokretljivosti lijeve podlaktice u pronaciji i supinaciji u lakom stupnju, smanjena pokretljivost lijevog kuka u rotacijskim pokretima u lakom stupnju, hipotrofija muskulature lijeve natkoljenice i skraćenje lijeve noge za 1 cm. Vještak nadalje navodi da su ocjenom smanjenja životne aktivnosti obuhvaćeni i mogući povremeni bolovi lakog intenziteta koje će tužitelj imati tijekom života.

19. Prema nalazu i mišljenju medicinskog vještaka dr. DA tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć (dakle, pomoć nekvalificirane osobe odnosno nestručne osobe) nakon prvog izlaska iz bolnice u trajanju od 60 dana po 12 sati dnevno, potom 60 dana po 8 sati dnevno, te još nakon toga 30 dana po 3 sata dnevno, u obavljanju svih životnih aktivnosti (pomoć prilikom hoda sa štakama, osobna higijena, previjanje rane, odijevanje, pripremanje hrane, odlasci na kontrole i fizikalnu terapiju i sl.).

20. Pregledom tužitelja navedeni vještak je utvrdio da je kod tužitelja na lijevoj podlaktici zaostao uzdužni postoperacijski ožiljak dužine 13 cm s ulnarne strane u gornjoj trećini s palpabilnim OS materijalom. Na lijevoj natkoljenici zaostao je grubi postoperacijski ožiljak dužine 37 cm širine 10 mm s vanjske strane koji lučno zavija preko koljena. Manja hipotrofija muskulature lijeve natkoljenice. Obujam muskulature obje natkoljenice u srednjoj trećini: desno 46 cm; lijevo 45 cm. Lijeva noga u odnosu na desnu kraća za 1 cm: mjerna razina SIAS - MM desno 81 cm, lijevo 80 cm. U gornjoj trećini lijeve potkoljenice s vanjske strane zaostao poprečno položen nepravilni ožiljak 5x0,8 cm. Na istoj potkoljenici drugi nepravilni ožiljak u donjoj trećini 6x3 cm. Imajući u vidu navedeno vještak zaključuje da su ozljede nastale prilikom nesreće kod tužitelja ostavile naruženost izgleda i skladnosti tijela u srednjem stupnju, uočljive trećim osobama (opisani ožiljci u objektivnom kliničkom pregledu).

21. Na ovakav nalaz i mišljenje medicinskog vještaka koji se temelje na pregledu i iscrpnoj medicinskoj dokumentaciji tužitelja, parnične stranke nisu imale primjedbi, pa ga tim više sud drži vjerodostojnim, objektivnim i stručnim i prihvaća ga u cijelosti.

22. Cijeneći da je tužitelj zadobio više teških tjelesnih ozljeda i trpio bolove kako su naprijed opisani, mišljenje je suda da tužitelju za kvalifikatornu okolnost pretrpljenih fizičkih bolova primjerena naknada iznosi 4.000,00 eura. Sud je ovaj iznos smanjio za doprinos tužitelja od 60% (odnosno iznos od 2.400,00 eura), te je tužitelju dosudio iznos od 1.600,00 eura.

23. Imajući u vidu nalaz i mišljenja medicinskog vještaka mišljenje je suda da je za kvalifikatornu okolnost pretrpljenog straha primjerena naknada iznos od 2.000,00 eura. Sud je ovaj iznos smanjio za doprinos tužitelja od 60% (odnosno iznos od 1.200,00 eura), te je tužitelju dosudio iznos od 800,00 eura.

24. Imajući u vidu nalaz i mišljenje medicinskog vještaka po pitanju smanjenja životnih aktivnosti koje ukupno iznose 25%, sud je za ovu kvalifikatornu okolnost primjerenom naknadom smatra iznos od 5.500,00 eura, no sud je i ovaj iznos smanjio za doprinos tužitelja od 60% (odnosno iznos od 3.300,00 eura), te je tužitelju dosudio iznos od 2.200,00 eura. Ovdje je potrebno napomenuti da smanjenje životne aktivnosti kao posebna osnova za naknadu štete zbog duševnih boli obuhvaća sva ograničenja u životnim aktivnostima oštećenika koje je on ostvarivao ili bi ih po redovnom tijeku stvari u budućnosti izvjesno ostvarivao. Pod ograničenjima se razumije i obavljanje aktivnosti uz povećane napore ili pod posebnim uvjetima, a taj oblik štete u pravilu je trajnog karaktera.

25. Imajući u vidu stupanj naruženosti koja je preostala kod tužitelja nakon prometne nezgode, a koju je utvrdio medicinski vještak, sud tužitelju za ovu kvalifikatornu okolnost primjerenom naknadom smatra iznos od 3.318,07 eura, no sud je ovaj iznos smanjio za doprinos tužitelja od 60% (odnosno 1.980,84 eura), te je tužitelju dosudio iznos od 1.327,22 eura.

26. Dakle, sud je dosudio tužitelju na ime pravične novčane naknade po osnovi neimovinske štete ukupni iznos od 5.927,22 eura.

27. Imajući u vidu ocjenu tuđe pomoći utvrđene nalazom i mišljenjem medicinskog vještaka, sud smatra da je primjerena naknada za ovaj vid štete, temeljem čl. 233. Zakona o parničnom postupku, iznos od 1.290,00 eura. Sud je ovaj iznos smanjio za doprinos tužitelja od 60% (odnosno iznos od 774,00 eura), te je tužitelju dosudio daljnji iznos od 516,00 eura.

28. Radi svega izloženog, temeljem čl. 1095. st. 1. i čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima, a uz primjenu čl. 19. Zakona o obveznim odnosima presuđeno je kao u izreci.

29. Na dosuđene iznose neimovinske i imovinske štete tužitelj ostvaruje pravo na zateznu kamatu sukladno čl. 1103. i čl. 1086., u vezi sa čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima, pa mu je sud dosudio zateznu kamatu na neimovinsku štetu od 16. rujna 2022. kao dana podnošenja tužbe pa do isplate, kako je to tužbom zatraženo, a po stopi određenoj po čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, dok mu je na imovinsku štetu kamatu dosudio od dana donošenja prvostupanjske odluke, (a ne kako je to tužitelj zatražio od dana podnošenja tužbe), budući da se u konkretnom slučaju radi o nenovčanoj imovinskoj šteti čija je visina utvrđena odlukom suda.

30. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 2., a u vezi sa čl. 155. st. 1. Zakona o parničnom postupku, prema kojoj je propisano da ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojem je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici, kojoj su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka, te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postupku koji je preostao nakon navedenog obračuna postupka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

31. Primjenjujući naprijed navedenu odredbu, a obzirom na konačno postavljeni tužbeni zahtjev u iznosu od 33.180,70 eura, to proizlazi da je s obzirom na uspjeh u pogledu visine zahtjeva, tužitelj kojem je ovom presudom dosuđen iznos od 6.443,22 eura, tužitelj uspio sa 19%, a tuženik sa 81%.

32. Međutim, kako je u odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik osporavao i osnovu zahtjeva, to proizlazi da je u pogledu osnove zahtjeva tužitelj uspio sa 100%, odnosno da je uspjeh tužitelja u ovom postupku, kako s obzirom na osnovu tako i na visinu 60% (tužitelj 100%+19%=119%:2=59,5% odnosno 60%; a tuženik 0%+81%=81:2=40,5%), a tuženika 40%.

33. Nadalje, od uspjeha postotka stranke koja je u većoj mjeri uspjela (tužitelj 60%), oduzet je uspjeh postotka stranke koja je u manjoj mjeri uspjela (tuženik 40%), te se i na taj način dolazi do razlike od 20% (60%-40%=20%).

34. Utvrđujući iznos pojedinih i ukupnih troškova tužitelja, kao stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici, sud je istom kao nužne i potrebne priznao, a sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 142/12, 103,14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23: u daljnjem tekstu: Odvjetničke tarife), a koje se sastoje u sastavu tužbe, zastupanja na 4 ročišta (od 16. siječnja 2023., 23. veljače 2023., 4. svibnja 2023. i 29. travnja 2025.), sastava 4 obrazložena podneska (od 7. listopada 2022., 11. listopada 2023., 27. studenog 2023. i 9. siječnja 2024.), svaka radnja po 100 bodova, što ukupno iznosi 900 bodova, te pripadajući porez na dodanu vrijednost 225 bodova, odnosno ukupno 1125 bodova, a što preračunato u eure imajući u vidu vrijednost visine odvjetničkog boda iznosi 2.250,00 eura.

35. Od ovog iznosa tužitelju je priznato 20% od tih troškova, odnosno onaj iznos koji odgovara postupku koji je preostao nakon obračuna postotka u kojima su stranke uspjele u parnici, pa mu je odmjerena naknada troška u iznosu od 450,00 eura 36. Pored toga, tužitelju je još u cijelosti priznat trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 464,53 eura, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 305,26 eura, te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 55,08 eura, tako da ukupno priznati troškovi tužitelju iznose 1.274,87 eura.

37. Iskazivanje dosuđenoga iznosa u eurima izvršeno je uz primjenu fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje koja su utvrđena Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj: 57/22 i 88/22).

38. Tužitelju nije priznat zahtjev za naknadu parničnog troška u iznosu od 66,40 eura, na ime zastupanja tužitelja na ročištu za objavu i uručenje presude ovo stoga što on nužno ne mora pristupiti na ovo ročište da bi saznao o sadržaju presude, a bez obzira da li na isto pristupi o sadržaju presude može saznati na oglasnoj e-ploči suda, pa se ovaj trošak ukazao kao trošak koji nije nužan i potreban za vođenje parnice. Trošak nagrade za pristup punomoćnika odvjetnika na ročište za objavu presude nije trošak koji je potreban za vođenje parnice u smislu odredbe čl. 155. st. 1. Zakona o parničnom postupku, u parničnim postupcima u kojima je presuda objavljenja na ročištu za objavu presude i na e-oglasnoj ploči suda, te je stoga isključena primjena odredaba čl. 154. st. 1. i st. 2. Zakona o parničnom postupku, a u vezi sa čl. 155. st. 2. Zakona o parničnom postupku i odredbom Tbr. 9. toč. 3. Odvjetničke tarife na obvezu protivne strane da taj trošak nadoknadi. Obaveza je suda zakazati i održati ročište za objavu presude, međutim, ne postoji obveza stranaka da na to ročište pristupe. Navedeno ročište može se održati čak i ako dostava poziva strankama nije uredna, te će se stranci koja nije uredno pozvana presuda u tom slučaju dostaviti prema pravilima o dostavi pismena u parničnom postupku. Uredno pozvanim strankama koje ročištu nisu pristupile presuda se ne dostavlja, međutim, one se mogu upoznati sa sadržajem objavljene presude putem e-oglasne ploče suda na kojoj se presuda u tom slučaju objavljuje. Budući da ne postoji procesno pravilo koje obvezuje stranke da ročištu za objavu presude pristupe, pa čak, ni procesna dužnost suda da obavi urednu dostavu poziva za to ročište prije dana održavanja ročišta za objavu presude, a propust uredno pozvane stranke da pristupi tom ročištu ne škodi stranci budući da se sa sadržajem presude može upoznati putem e-oglasne ploče suda, to trošak za objavu presude nije potreban za vođenje parnice u smislu odredbe čl. 155. st. 1. Zakona o parničnom postupku. Odvjetnik koji ne pristupi na ročište za objavu presude, iako je uredno pozvan, ne trpi zbog toga nikakve procesno pravne posljedice, odnosno sankcije. Izostanak s tog ročišta ne utječe, ni na pravilnost dostave, jer se danom dostave presude smatra dan održavanja ročišta za objavu presude. Dakle, pravo na djelotvoran pravni lijek time nije narušeno, čak ni stoga što žalbeni rok teče od dana održavanja ročišta za objavu presude, zato što se sa sadržajem presude i razlozima zbog kojih je donesena može upoznati putem e-oglasne ploče, na koju se objavljuje cjelovit tekst presude. U ovom kontekstu potrebno je razlikovati troškove nagrade odvjetnika koja se može priznati na teret protivne strane, te koji su bili potrebni za vođenje parnice sukladno odredbi čl. 155. st. 1. Zakona o parničnom postupku, od onih koji nisu bili potrebni za vođenje parnice, te ih stoga odvjetnik može na temelju Odvjetničke tarife naplatiti samo od stranke koja mu je izdala punomoć, stoga je o trošku odlučeno kao pod točki II. izreke ove presude.

39. Tužitelj je odbijen sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u iznosu od 625,00 eura, na ime troškova sastava odštetnog zahtjeva. Odštetni zahtjev predstavlja trošak koji je potreban u smislu odredbe čl. 155. Zakona o parničnom postupku. Točno je da podnošenje odštetnog zahtjeva osiguratelju nije procesna pretpostavka utuženja štete, no to međutim predstavlja radnju uz koju odredba čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima veže dospijeće pravične novčane naknade, dakle početak tijeka zatezne kamate, zbog čega se sastavljanje takvog odštetnog zahtjeva osnovano tretira izdatkom u povodu postupka sukladno odredbi čl. 151. st. 1. Zakona o parničnom postupku (ovakav stav je zauzet i u odluci Županijskog sud u Varaždinu poslovni broj 10 Gž-30/11-2 od 7. ožujka 2011.). Trošak na ime sastava odštetnog zahtjeva predviđen je sukladno Tbr. 28. Odvjetničke tarife, a radi se o trošku nastalom prije pokretanja parnice, u smislu čl. 155. Zakona o parničnom postupku. Tužitelj je trošak odštetnog zahtjeva potraživao kao dio parničnog troška, a ne kao dio tužbenog zahtjeva, odnosno kao dio sporednog zahtjeva uz glavni zahtjev, stoga sud nije dosudio tužitelju naknadu troška na ime odštetnoga zahtjeva u iznosu od 625,00 eura.

U Županji 6. lipnja 2025.

Sudac

Helena Zetić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Rok za žalbu za stranku koja je uredno pozvana na ročište za objavu presude teče od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. Zakona o parničnom postupku).

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojoj se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ovog zakona o dostavi pismena, te tada rok za žalbu počinje teći od dana primitka ovjerenog prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu pismeno, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

O tom obavijest:

1. Tužitelj po punomoćnicima odvjetnicima u ZOU Marko Drnasin i Željko Drnasin u Vinkovcima,

2. Tuženik po punomoćniku Zlatku Zvonareviću, odvjetniku u Osijeku.