Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Stalna služba u Delnicama
Tina Ujevića 1
51300 Delnice
Poslovni broj: Pn-185/2022.-64
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, OIB: 54566384631, po sucu mr.sc. Ani Zaborac, na prijedlog više sudske savjetnice specijaliste BB, u pravnoj stvari tužiteljica: 1. BBO, OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ŠB, OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. mlljt. GB, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa zakonska zastupnica BBO, 4. mlljt. FB, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa zakonska zastupnica BBO, sve iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Boris Gregović, odvjetnik u Odvjetničkom uredu Gregović, Bagić i Manarin u Rijeci, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB:26187994862, koju zastupa punomoćnica Adrijana Jovanović, odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu Tulija Zele-Janjanin i Adrijana Jovanović u Rijeci, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, Zagreb, Listopadska 2, OIB:9447245497, kojeg zastupa punomoćnik Marino Matić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon glavne rasprave održane 8. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 6. lipnja 2025 .
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB:26187994862 da prvotužiteljici BBO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati na ime naknade štete iznos od 322,74 EUR (slovima:tristodvadesedvaeuraisedamdesetčetiricenta) s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1.1.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućom od 6. srpnja 2021. pa do isplate, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.
II. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB:26187994862 da drugotužiteljici PB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati na ime naknade štete iznos od 1.281,35 EUR (slovima: tisućudvjestoosamdesetjedaneuroitridesetpetcenti) s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1.1.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućom od 6. srpnja 2021. pa do isplate, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.
III. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB:26187994862 da trećetužiteljici CB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati na ime naknade štete iznos od 1.839,76 EUR (slovima: tisućuosamstotridesetdeveteuraisedamdesetšestcenti) s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1.1.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućom od 6. srpnja 2021. pa do isplate, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.
IV. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB:26187994862 da četvrtotužiteljici FB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati na ime naknade štete iznos od 4.939,28 EUR (slovima: četiritisućedevetstotridesetdeveteuraidvadesetosamcenti) s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1.1.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućom od 6. srpnja 2021. pa do isplate, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.
V. Odbija se zahtjev prvotužiteljice BBO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za isplatu iznosa od 739,04 EUR (preko iznosa od 322,74 EUR do iznosa od 1.061,78 EUR).
VI. Odbija se zahtjev drugotužiteljice ŠB iz [adresa],
OIB: [osobni identifikacijski broj] za isplatu iznosa od 25,97 EUR (preko iznosa od 1,281,35 EUR do iznosa od 1.307,32 EUR).
VII. Odbija se zahtjev trećetužiteljice GB iz [adresa],
OIB: [osobni identifikacijski broj] za isplatu iznosa od 31,63 EUR (preko iznosa od 1.839,76 EUR do iznosa od 1.871,39 EUR).
VIII. Odbija se zahtjev četvrtotužiteljice FB iz [adresa],
OIB: [osobni identifikacijski broj] za isplatu iznosa od 834,16 EUR (preko iznosa od 4.939,28 EUR do iznosa od 5.773,44 EUR).
IX. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33,
OIB:26187994862 da tužiteljicama: 1. BBO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. PB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. CB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4. FB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi prouzročeni trošak parničnog postupka 3.282,16 EUR s pripadajućom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućom od dana presuđenja pa do isplate, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
r i j e š i o j e
Dopušta se preinaka tužbe.
Obrazloženje
1. Tužiteljice u tužbi, podnesenoj 18. svibnja 2022. navode da su 24. siječnja 2021. ozlijeđene u prometnoj nezgodi koja se dogodila na A6, na području PP Delnice. Drugotužiteljica je stradala kao suvozač, a ostale tužiteljice stradale su kao putnici u osobnom vozilu reg. oz. [registarska oznaka] osiguranom kod tuženika, a da je za prometnu nezgodu isključivi krivac vozač vozila RB koji je upravljao dostavnim vozilom, reg. oz. [registarska oznaka].
1.1. Navode da je tuženik izvansudskim putem po polici auto-odgovornosti izvršio isplatu nespornih iznosa na ime povrede prava osobnosti i to prvotužiteljici BBO iznos od 20.000,00 kn, drugotužiteljici PB iznos u visini od 8.000,00 kn, trećetužiteljici CB iznos u visini od 8.500,00 kn, četvrtotužiteljici FB iznos u visini od 16.000,00 kn čime da je pravna osnova tužbenog zahtjeva nesporna, međutim smatraju da je isplata preniska za štetne posljedice koje trpe i koje su trpile iz ovog štetnog događaja.
1.2. Prvotužiteljica BBO da je zadobila u predmetnom štetnom događaju tešku tjelesnu ozljedu stepeničastog prekida kontinuiteta kortikalisa ventralnog ruba sternuma koji odgovara frakturi sternuma (prsne kosti), a liječnička pomoć pružena joj je na HMT KBC-u Rijeka. Kao posljedicu da je kroz duži vremenski period trpila bolove, a zbog kojih da i danas mora mirovati, izbjegavati teži napor te izbjegavati podizanje teškog tereta. Kao posljedica traume zaostao je i strah sa trajnim posljedicama (anksiozni pomak i povišena depresivnost), posebno vezano za posljedice koje osjeća i zbog straha za svoju djecu. Strah kao trajna posljedica da se manifestira u obliku čestih nesanica i noćnih mora kao simptoma reakcije na stres, više ne upravlja osobnim vozilom te je kod iste zaostao strah vezan za nemogućnost bavljenja svim aktivnosti koje je prije smatrala uobičajenim. Budući je zaostalo smanjenje općeg životnog aktiviteta, da će imati potrebu ulaganja pojačanih napora pri obavljanju osnovnih životnih i radnih aktivnosti. Pored navedenog, a kao posljedica ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju, da joj je nastala i imovinska šteta s osnova tuđe pomoći i njege (pomoć članova obitelji), troškova puta i liječenja. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom (list 296-299) ističu da s osnova pravične novčane naknade s osnove povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje potražuje 3.318,07 EUR, imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege iznos od 265,45 EUR, te imovinske štete s osnova troškova puta i liječenja 132,72 EUR, dakle ukupno 3.716,24 EUR. Međutim s obzirom da je tuženik platio nesporni dio u iznosu od 2.654,46 EUR, u ovom postupku potražuje 1.061,78 EUR.
1.3. Drugotužiteljica NB da je zadobila u predmetnom događaju višestruke teške tjelesne ozljede, trzajnu ozljedu vrata, dislokaciju, isčašenje i nategnuća zglobova i ligamenata u području vrata, površinsku ozljedu desnog hemitoraksa, površinsku ozljedu desnog kuka, te teški šok sa trajnim posljedicama. Neposredno nakon nezgode da joj je pružena liječnička pomoć na hitnom medicinskom traku KBC- a Rijeka. Tijekom oporavka da je upućena na psihologijsko testiranje i pregled subspecijalisti za adolescentu psihijatriju zbog akutne reakcije na stres koja je posljedica štetnog događaja. Kroz duži vremenski period da je trpila bolove, koje i danas osjeća, radi ublaživanja istih da je morala uzimati analgetike. Štetni događaj za nju da je bio vrlo traumatičan zbog čega da je nakon završenog oporavka kod iste zaostao strah i to u obliku straha od vožnje motornim vozilima, pojave tjeskobe, promjene raspoloženja, čestih nesanica i noćnih mora kao simptoma reakcije na stres, te strah od nemogućnosti obavljenja svih aktivnosti koje je prije smatrala uobičajenim. Pored navedenog, a kao posljedica ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju, da joj je nastala i imovinska šteta s osnova tuđe pomoći i njege (pomoć članova obitelji), troškova puta i liječenja. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom (list 296-299) ističe da s osnova pravične novčane naknade s osnove povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje potražuje 2.256,29 EUR, imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege iznos od 19,91 EUR, te imovinske štete s osnova troškova puta i liječenja 92,91 EUR, dakle ukupno 2.369,10 EUR. Međutim s obzirom da je tuženik platio nesporni dio u iznosu od 1.061,78 EUR, u ovom postupku potražuje 1.307,32 EUR.
1.4. Trećetužiteljica MB da je zadobila u predmetnom događaju tjelesne ozljede kontuzije desnog hemitoraksa, kontuziju abdomena i prsnog koša, površinske ozljede koje zahvaćaju toraks s abdomenom, donjim dijelom leđa i zdjelicom, površinsku ozljedu trbušne šupljine, donjeg dijela leđa i zdjelice. Neposredno nakon nezgode da joj je pružena liječnička pomoć na HMT KBC-u Rijeka. Tijekom liječenja da je provodila medicinsku rehabilitaciju radi poboljšanja zdravstvenog stanja, kao i mjesečni dolazak u KBC Rijeka radi savjetovanja s psihologom na Zavodu za kliničku, zdravstvenu i organizacijsku psihologiju radi posttraumatskog stresnog poremećaja. Kroz duži vremenski period da je trpila bolove, a koji bolovi i danas perzistiraju. Neposredno nakon ozljeđivanja trpila je jake bolove, a koji bolovi su potom bili srednjeg intenziteta i bili su prisutni nakon dugotrajnog procesa liječenja i rehabilitacije, da bi potom prešli u bolove lakog intenziteta koji se i danas javljaju. Kao posljedica traume zaostao je i strah sa trajnim posljedicama i to u vidu straha od vožnje motornim vozilom te prolaska pored kamiona, te je kod iste nakon završenog liječenja zaostao anksiozni pomak i povišena depresivnost, poglavito vezano za posljedice koje osjeća. Strah kao trajna posljedica manifestira se i u obliku čestih nesanica i noćnih mora kao simptoma reakcije na stres, te je zaostao strah vezan za nemogućnost bavljenja svim aktivnosti koje je prije smatrala uobičajenim. Pored navedenog, a kao posljedica ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju, da joj je nastala i imovinska šteta s osnova tuđe pomoći i njege (pomoć članova obitelji), troškova puta i liječenja. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom (list 296-299) ističe da s osnova pravične novčane naknade s osnove povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje potražuje 2.787,18 EUR, imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege iznos od 79,63 EUR, te imovinske štete s osnova troškova puta i liječenja 132,72 EUR, dakle ukupno 2.999,54 EUR. Međutim s obzirom da je tuženik platio nesporni dio u iznosu od 1.128,14 EUR, u ovom postupku potražuje 1.871,39 EUR.
1.5. Četvrtotužiteljica EB da je zadobila u predmetnom događaju teške tjelesne ozljede politraume, laceracije i suspektne kontuzije jetre, laceracija slezene, suspektna laceracija gušterače, kontuzija pluća, hematom prednje trbušne stijenke, ozljedu više krvnih žila u području trbušne šupljine, donjeg dijela leđa i zdjelice, suspektnu ligamentarnu ozljedu vratne kralježnice C2-C3- i C-5-C6, sve popraćeno pojavom kroničnog straha. Liječnička pomoć da joj je pružena na HMT KBC-u Rijeka. Tijekom liječenja da je imala fizikalne terapije i medicinsku rehabilitaciju, sve radi poboljšanja zdravstvenog stanja. Kroz dugi vremenski period da je trpila bolove, a koji bolovi i danas perzistiraju i to neposredno nakon ozljeđivanja četvrtotužiteljica je trpila bolove jakog intenziteta, bolovi su potom bili srednjeg intenziteta i bili su prisutni nakon dugotrajnog procesa liječenja i rehabilitacija, da bi potom prešli u bolove lakog intenziteta koji se i danas javljaju, a što da je razvidno iz priložene medicinske dokumentacije. Nakon završetka liječenja da je zaostalo traumatsko iskustvo u vidu prisutnosti noćnih mora, pojačanog straha kod vožnje automobilom, te povremeno prisutne intruzivne misli. Pored navedenog, a kao posljedica ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju, da joj je nastala i imovinska šteta s osnova tuđe pomoći i njege (pomoć članova obitelji), troškova puta i liječenja. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom (list 296-299) ističe da s osnova pravične novčane naknade s osnove povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje potražuje 7.034,31 EUR, imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege iznos od 597,25 EUR, te imovinske štete s osnova troškova puta i liječenja 265,45 EUR, dakle ukupno 7.897,01 EUR. Međutim s obzirom da je tuženik platio nesporni dio u iznosu od 2.123,56 EUR, u ovom postupku potražuje 5.773,44 EUR.
2. Tuženik Croatia osiguranje d.d. u odgovoru na tužbu navodi kako nije sporno da su tužiteljice 24.01.2021. nastradale i zadobili tjelesne ozljede u prometnoj nezgodi u svojstvu suvozača i putnika u vozilu reg. ozn. [registarska oznaka] kojim je upravljao UB, a koje vozilo je bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja br. [broj police osiguranja]. U izvansudskom postupku da je tužiteljicama 9. kolovoza 2021. isplatio nesporne iznose naknade štete i to prvotužiteljici Mirjani Crnković Rupe 20.000,00 kn, drugotužiteljici Petri Rupe 8.000,00 kn, trećetužiteljici CB iznos od 8.500,00 kn te četvrtotužiteljici FB iznos od 16.000,00 kn. Smatra da je tužiteljicama isplatio pravičnu novčanu naknadu u skladu sa težinom zadobivenih ozljeda i orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske, stoga osporava visinu tužbenog zahtjeva. Predlaže da se o predmetnoj parnici obavijesti i sukladno odredbi čl. 209. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014. i 70/2019.;dalje ZPP-a) Adriatic osiguranje d.d. Zagreb da se u ovaj postupak uključi na strani tuženika u svojstvu umješača, jer je za predmetnu prometnu nezgodu isključivo odgovoran vozač vozila reg. ozn. [registarska oznaka] RB, a čije vozilo je u trenutku nezgode bilo osigurano u Adriatic osiguranju d.d. policom osiguranja br. [broj police osiguranja]. Predlaže da sud nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbeni zahtjev tužiteljica kao neosnovan u cijelosti i naloži im plaćanje prouzročenog parničnog troška.
3. Raspravnim rješenjem od 7. prosinca 2022. ( list 274 ) sud je dopustio stupanje Adriatic osiguranje d.d. u ovu parnicu kao umješača na strani tuženika.
4. Adriatic osiguranje d.d. pismenim podneskom od 15. listopada 2022. ( list 100-104), prihvatio je miješanje u ovoj parnici na strani tuženika, te je istaknuo da se pridružuje navodima tuženika te osporava tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan s obzirom da je tuženik u cijelosti isplatio tužiteljicama pripadajuću pravičnu novčanu naknadu. Predlaže da sud nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbeni zahtjev tužiteljica kao neosnovan u cijelosti i naloži im plaćanje prouzročenog parničnog troška.
5. Predmet spora je zahtjev tužiteljica za naknadom neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te zahtjev za naknadom imovinske štete s osnova tuđe njege i pomoći i troškova liječenja koje su tužiteljice zadobile kao putnice u osobnom automobilu u prometnoj nesreći koja se dogodila 24. siječnja 2021. na A6 na području PP Delnice, a za koju je kriv vozač vozila RB koji je upravljao dostavnim vozilom, reg. oz. [registarska oznaka].
6. U ovoj pravnoj stvari nije sporna pasivna legitimacija niti odgovornost tuženika budući osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz spisu priloženih dokaza i nije dovedena u pitanje. Sporno je da li je tuženik uopće u obvezi nadoknaditi štetu tužiteljicama budući tuženik smatra da je isplatom u izvansudskom postupku platio svu nastalu štetu. Sporan je i tijek kamata. Nesporno je da je tuženik platio na ime predmetne štete prvotužiteljici Mirjani Crnković Rupe 2.645,46 EUR, drugotužiteljici Petri Rupe 1.061,78 EUR, trećetužiteljici Isabeli Rupe 1.128,14 EUR i četvrtotužiteljici Ani Rupe 2.123,56 EUR.
7. Radi odlučivanja o zahtjevu tužiteljica, odnosno utvrđenja je li u konkretnom slučaju težina povreda prava osobnosti te okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju dosudu daljnje pravične novčane naknade sud je sukladno prijedlozima stranaka iznesenim u tužbi i odgovoru na tužbu, te tijekom postupka u ovoj pravnoj stvari proveo dokaze čitanjem predmeta Općinskog državnog odvjetništva broj KP-DO-232/2021, uvidom i čitanjem slijedećih isprava: liječnički nalazi i otpusna pisma za tužiteljice (list 13-55), dopis tuženika i nesporne isplate (list 56-67), potvrda MUP-a, PP Delnice od 4. veljače 2021. (list 68-69), zapisnik o očevidu (list 70-74), polica osiguranja od automobilske odgovornosti broj 011419571044 (list 81), zdravstveni kartoni tužiteljica (list 106-263). Proveden je dokaz saslušanjem prvotužiteljice BBO i drugotužiteljice ŠB te medicinska vještačenja po vještacima prof. dr. sc. Nadi Bukviću dr. med. i mr. sc. Miljenka Depola dr. med.
8. Sud je proveo dokazni postupak pregledom i čitanjem dokumentacije koja je priložena spisu utvrđujući odlučne činjenice savjesnom i brižljivom ocjenom svakog dokaza posebno, te svih dokaza zajedno, i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ZPP-a utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.
9. Prvotužiteljica BBO saslušana kao stranka u postupku navela je da je taj dan sa obitelji išla u Rijeku, a štetni događaj se dogodio na povratku na autoputu nakon izlaza Delnice prema Ravnoj Gori. Da je prijemitila da je vozilo ispred njih počelo vrludati po cesti i onda se dogodio sudar, u to vrijeme padao je snijeg. U automobilu su svi putnici i vozač bili vezani. Ona da je sjedila odotraga između kćeri B i Š dok je kćer ŠB sjedila na mjestu suvozača, a vozilom da je upravljao njezin suprug. Nakon nesreće da se nije mogla pomaknuti, ali prema njezinoj procjeni najgore je tada bila kćer Š koja je gubila svijest i u jednom trenutku požutila. Hitnoj pomoći da je trebalo 40tak minuta da stigne na mjesto nesreće. Sa prvim vozilom hitne pomoći da su prevezene ona, trećetužiteljica MB i četvrtotužiteljica EB, dok su sa drugim prevezeni drugotužiteljica NB i suprug, na KBC lokalitet Sušak gdje su svi obrađeni na način da su im napravljene laboratorijske pretrage te potrebna slikanja. Kćeri Š i B su nakon toga zaprimljene u dječjoj bolnici Kantrida s time da je Š zaprimljena na intenzivnu, a ona da je trebala biti zadržana na Sušaku što da je odbila te išla zajedno u pratnji doktora sa GB i Š u KBC Rijeka lokalitet [adresa]. Trećetužiteljica GB da je nakon 4 dana puštena doma, ali je morala mirovati te piti tablete protiv bolova i to "Lupocet" te se mazati gelovima "Deep Relief". Dok je bila u bolnici sa Š da su se brinuli svekar i svekrva te je povremeno dolazila njezina sestra koja je inače medicinska sestra. Za vrijeme njezinog boravka u KBC Rijeka lokalitet [adresa] sa Š, a u vezi sa njezinim povredama, vozili su je na preglede u KBC Rijeka lokalitet Sušak te je kroz cijelo to razdoblje morala mirovati. Nakon što je puštena iz bolnice kćer Š je 10-tak dana morala strogo mirovati na način da se nije smjela pomaknuti s obzirom na krvarenje koje je imala u trbušnoj šupljini. U školu da je krenula tek nakon mjesec dana. O njoj i Š brinuli su se svekrva te svekar u vidu nabavke lijekova i svega ostaloga. Nakon toga događaja da ne spava odnosno da se ne sjeća kada je zadnji puta prespavala cijelu noć. Više je sklona negativnim mislima. Ima nelagodu prema vožnji mada vozi do mjesta rada. Š i B su cca jednu godinu išle kod psihologa dok su ona i suprug išli psihijatru. Š koja je prije spavala sama sada spava sa GB jer je imala dugo noćne more koje su jedno kratko vrijeme prestale međutim sada su se ponovno aktivirale. Na liječničke kontrole djeca GB i Š išle u KBC Rijeka lokalitet [adresa], a ona u KBC Rijeka lokalitet Sušak i to 15tak puta. Na kontrole da ih je vozio njezin suprug automobilom. Udaljenost između mjesta stanovanja i mjesta na kojem su bile na liječničkim kotrolama da je 65 km.
10. Drugotužiteljica NB saslušana kao stranka u postupku navela je da su tog dana kada se dogodio štetni događaj vraćali iz kina. Da je sjedila na mjestu suvozača da je imala slušalice, odjednom da je čula mamu kako je rekla "jesam ti rekla", podigla pogled i vidjela vozilo koje se sudara lijevo, desno i nakon toga da su se sudarili. Sve da je trajalo par sekundi. Nakon toga je njezin otac počeo vikati "van, van" a sve iz razloga da ne bi naletilo neko vozilo i udarilo u njih. Ona da je izašla iz vozila i vidjela mamu i sestre iza u vozilu, ali da se nakon toga više ništa ne sjeća jer je bila u nekoj vrsti šoka. Dolaskom u bolnicu KBC Rijeka lokalitet Sušak da su joj dali sedativ jer se boji infuzije, tako da je veći dio boravka na hitnoj prespavala. Isti dan, a nakon obrade, da su nju i oca pustili. Po njih da je došao bratić koji inače živi u [adresa] i odvezao ih doma. Fizički da nema neke velike probleme osim što joj je vrat osjetljiviji. Vozi se samo kada to mora i ne želi polagati vozački ispit. Nakon štetnog događaja da nije mogla spavati 1 godinu, te je koristila Helex 0,25 koji joj je pomagao u spavanju. Bila je na jednoj liječničkoj kontroli i bilo joj je propisno mirovanje i ne nositi torbu na jednom ramenu ruksak ili slično. Tri puta je bila na adolescentnoj psihijatriji, a tri tjedna je nosila Schanzov ovratnik koji su sami kupili. Osim Helexa nije primala nikakvu terapiju. Nakon štetnog događaja većinu vremena provodila je u učeničkom domu te povremeno vikendima dolazila doma tako da u svemu što se događalo nakon nesreće u velikom dijelu nije sudjelovala međutim kada bi došla bi primijetila da su joj sestre povučenije.
11. U nalazu i mišljenju stalni sudski vještak prof. dr. sc. Nado Bukvić dr. med. temeljem uvida u medicinsku dokumentaciju i pregledom tužiteljica utvrđuje da su sve tužiteljice 24. siječnja 2021. doživjele prometnu nezgodu u kojoj su zadobile ozljede zbog kojih su zatražile lječničku pomoć. Lječnički pregled da je svih tužiteljica obavio 5. ožujka 2023. i utvrdio da su sve imale poteškoća sa usnivanjem i spavanjem nakon štetnog događaja više mjeseci, stoga da su uzimale lijekove i potražile pomoć liječnika psihijatra i psihologa. Da su imale košmarne snove i nesanice uz buđenja trećetužiteljice GB i četvrtotužiteljice FB. Sve tužiteljice da su se nakon štetnog događaja povukle u sebe i obiteljski dom i izolirale od vanjske sredine. Drugotužiteljica NB, trećetužiteljica MB i četvrtotužiteljica EB da su još nakon mjesec dana pokazivale razdražljivost koja se preklapala sa periodima depresivnih faza. Potištenost i bezvoljnost da još postoji, a da se pojavila nakon prometne nezgode. Povremene bolove da osjećaju na mjestima kontuzijskih biljega, a posebno na grudnom košu, a četvrtotužiteljica EB na trbuhu s time da ista ima i probleme s probavom u vidu napuhivanja i nepodnošenja određene hrane koju je ranije normalno konzumirala. Prvotužiteljica BBO da ponekad i sada posegne za ljekovima za spavanje i jako je zabrinuta za budućnost koja ih čeka, brže se umara i kao da joj fali zraka, ne može dovoljno udahnuti kada mora nešto brzo napraviti ili nositi teži teret. Nakon nezgode, dugo vremena nisu imale snage slobodno se voziti automobilom, a četvrtotužiteljica EB u prometu je znala dobiti proljev od straha i posebno bi se tresla kada netko zatrubi. Drugotužiteljica NB ne usudi se polagati vozački ispit jer misli da će se ponovno dogoditi prometna nezgoda i nije više sigurna u sebe kao prije nezgode.
11.1. U pogledu prvotužiteljice BBO utvrđuje nematerijalnu štetu u vidu pretrpljenih fizičkih bolova i to bolove jakog intenziteta u trajanju 5-6 sati i to da je vrijeme neposredno nakon traume i dok je nastajao lokalni hematom oko mjesta prijeloma grudne kosti uz stalno disanje i pomicanje grudnog koša. Bolove srednjeg intenziteta trpjela je 10 dana, a nakon toga slabijeg intenziteta još 20 dana. Primarni strah je trajao za vrijeme samog incidenta i dolaska u bolnicu, odnosno dva sata, nakon toga je nastupio sekundarni strah koji je bio jakog intenziteta 3 dana, srednjeg 10 dana te slabijeg jedan mjesec. SOŽA: prijelom grudne kosti kojeg je imala ostavlja sožu od 5%, tu se radi o posljedicama prijeloma grudne kosti i proživljenih strahova. Trajne posljedice su u vidu bržeg umaranja kod napora i obavljanja težih poslova po kući i oko kuće te žiganje (osjećaj naglog probadanja u nekom dijelu tijela) na mjestu prijeloma. Imala je potrebu tuđe pomoći i njege koja se sastojala kod svih poslova u kući gdje je potrebna fizička snaga i kretanje te okretanje grudnog koša u stranu ili presavijanje prema naprijed ili natrag kao i kod osobne higijene, nošenja stvari i namirnica sa tržnice, čišćenje, spremanje stvari, kod osobne higijene, pranja tijela, oblačenja i svlačenja i to vremenski gledano 15 dana po dva sata na dan i 20 dana po 1,5 sati na dan. Opravdano je obavila kontrolne preglede i za to je imala troškove puta i trošak za lijekove analgetike koji ne idu na recept, a koje je morala kupovati jer je dulji period morala koristiti neopijatne analgetike zbog bolova kod disanja i pomicanja grudnog koša. Liječenje fizičkih ozljeda je završeno nakon 45 dana.
11.2. U pogledu drugotužiteljice ŠB utvrđuje nematerijalnua štetu u vidu pretrpljenih fizičkih bolova i to bolove jakog intenziteta u trajanju 2-3 sata, a to vrijeme da je neposredno nakon traume dok je nastajao lokalni hematom oko mjesta natuka po tijelu. Bolove srednjeg intenziteta trpi oko 3 dana, a nakon toga trpi bolove slabijeg intenziteta još tijekom 10 dana. Bolovi kod pomicanja cijelog tijela i disanja su prikazani kumulativno te je u obzir uzeto i djelovanje analgetika u fazi liječenja. Primarni strah: traje za vrijeme samog incidenta, dolaska u bolnicu te obrade odnosno 3 sata. Nakon toga nastupa sekundarni strah u vidu brige za ozdravljenje koji je jakog intenziteta tri dana (dok je bol jaka uz postupni oporavak), srednjeg intenziteta 1 mjesec (dok traju kontrole psihijatra i psihologa) i slabijeg intenziteta 1,5 mjeseci. G: ozljede koje je tužiteljica zadobila i posljedični strahovi su ostavile trajne posljedice na tužiteljicu stoga ona iznosi 2% (mala fobija). Potreba tuđe pomoći i njege: imala je potrebu tuđe pomoći i njege zbog ozljeda koje je zadobila u nezgodi, a pomoć se sastojala kod svih poslova u kući i kod osobne higijene i to 5 dana po jedan sat.
11.3. U pogledu trećetužiteljice GB utvrđuje nematerijalnu štetu u vidu pretrpljenih fizičkih bolova i to bolove jakog intenziteta u trajanju 2-3 sata i to neposredno nakon traume i dok je nastajao lokalni hematom oko mjesta natuka po tijelu. Bolove srednjeg intenziteta trpi tijekom tri dana, a slabijeg intenziteta još tijekom osam dana. Bolovi su kod pomicanja tijela i disanja prikazani kumulativno a u obzir je uzeto i djelovanje analgetika u fazi liječenja. Pretrpljeni strah: primarni strah traje za vrijeme same prometne nezgode i dolaska u bolnicu odnosno 3 sata, nakon toga nastupa sekundarni strah i to u vidu brige za ozdravljenjem. Sekundarni strah jakog intenziteta traje 2 dana i to dok su bolovi jaki uz boravak u bolnici i postupni oporavak, srednjeg intenziteta jedan mjesec i to dok traju kontrole te slabijeg intenziteta tri mjeseca. SOŽA: ozljede koje je trećetužiteljica zadobila kao i strahovi koje je preživjela nakon nezgode su ostavile trajne posljedice stoga je soža 3%. Imala je potrebu tuđe pomoći i njege zbog ozljeda koje je dobila u navedenoj nezgodi a pomoć se sastojala kod svih poslova u kući i kod osobne higijene i to 10 dana po dva sata na dan. Trećetužiteljica je opravdano obavila kontrolne preglede i za to je imala troškove puta i trošak za lijekove analgetike koji ne idu na recept a koje je morala kupovati. Liječenje je završeno nakon 10 mjeseci. Opravdano je obavila kontrolne preglede i za to je imala troškove puta i trošak za lijekove analgetike koji ne idu na recept a koje je morala kupovati. Liječenje je završeno nakon 75 dana.
11.4. U pogledu četvrtotužiteljice FB utvrđuje nematerijalnua štetu u vidu pretrpljenih fizičkih bolova i to bolove jakog intenziteta u trajanju 1 dana, a to je vrijeme neposredno nakon traume i zadobivenih kontuzijskih ozljeda te dok je nastajao lokalni hematom oko mjesta natuka grudnog koša stalno disanje i pomicanje grudnog koša. Bolove srednjeg intenziteta četvrtotužiteljica trpi tijekom 10 dana. Nakon toga četvrtotužiteljica trpi bolove slabijeg intenziteta a oni traju još tijekom 20 dana. Bolovi su kod pomicanja grudnog koša i disanja te cijelog tijela a prikazani su kumulativno. U obzir je uzeto i djelovanje analgetika u fazi liječenja (neopijatnog tipa). Primarni strah traje za vrijeme samog incidenta i dolaska u bolnicu te pripreme oko ostanka u JIL, dakle nekoliko sati cca 4 sata. Nakon tog perioda nastupa sekundarni strah koji je u vidu brige za ozdravljenjem. Sekundarni strah jakog intenziteta traje 14 dana a to je vremenski period dok su bolovi jaki uz boravak u bolnici i postupni oporavak (radi se o djetetu s Down-ovim sindromom, koje jako proživljava emocionalnu traumu), srednjeg intenziteta traje oko 1,5 mjesec dok traju bolovi i prve intenzivne kontrole te rehabilitacioni postupak. I sekundarni strah slabijeg intenziteta traje 6 mjeseci. G: ozljede koje je tužiteljica zadobila ostavile su trajne posljedice u patoanatomskom smislu parenhimnih organa jetre i slezene i time mogućnosti i veće podložnosti razvoju pojedinih bolesti vitalnih organa i poremećaju probave. To čini ukupnu sožu od 15%. Imala je potrebu tuđe pomoći i njege zbog ozljeda koje je zadobila u navedenoj nezgodi. pomoć se sastojala kod svih poslova u kući i kod osobne higijene. Pripreme hrane, zatim njega je bila kod osobne higijene, pranja tijela, oblačenja, svlačenja, a vremenski gledano 15 dana po 3 sata na dan, 30 dana po 2 sata na dan i 45 dana po 1 sat na dan. U ocjenu je uzeto u obzir vrijeme provedeno u bolnici jer se radi o djetetu s Down-ovim sindromom. Četvrtotužiteljica je opravdano obavila kontrolne preglede i za to je imala troškove puta i trošak za lijekove analgetike koji ne idu na recept a koje je morala kupovati. Liječenje je završeno nakon cca 10 mjeseci.
12. U usmenom očitovanju na primjedbe umješača koji smatra da su bolovi i strah, trajno smanjenje životne aktivnosti kao i potreba za tuđom pomoći i njegom previsoko ocjenjeni, vještak Nado Bukvić iskazao je da ostaje u cijelosti kod svojeg nalaza i mišljenja.
12.1. U pogledu prvotužiteljice BBO dodatno je naglasio da je njezino zdravstveno stanje opravdalo ocjenu da su jaki bolovi bili u trajanju od 5-6 sati, zatim bolovi srednjeg intenziteta u trajanju od 10 dana, a slabijeg u trajanju od 20 dana jer je to najmanji vremenski period koji je potreban da bi zarastao prijelom grudne kosti i da bi funkcija grudnog koša pri disanju bila donekle normalna. Bolovi su izazvani i izazivani pri svakom udisaju i izdisaju te kod bilo kojeg pomicanja grudnog koša. Što se tiče kumulativnog prikaza pojasnio je da je uzeo u obzir i djelovanje analgetika, te da su bolovi trajali duži vremenski period od navedenog, ali s kraćim trajanjem. Pretrpljeni strah da se odnosi na ozljede koje je prvotužiteljica dobila i tijek liječenja. Tako je primarni strah koji je direktno vezan za prometnu nezgodu a s obzirom na psihofizičko stanje prvotužiteljice trajao cca 2 sata, a to je vrijeme koje obuhvaća period od nastanka traume odnosno prometne nezgode do dolaska u bolnicu i početne obrade te dok se ne ustanovi vitalna neugroženost prvotužiteljice. Nakon toga perioda nastupa sekundarni strah koji predstavlja strah u vidu za ozdravljenjem, a on je jačeg intenziteta prva tri dana što je vremenski period dok se prijelom grudne kosti ne ustabili i dok su bolovi jaki te ista zaista nije sigurna u normalan oporavak nakon prijeloma grudne kosti. Sekundarni strahovi srednjeg intenziteta u trajanju od 10 dana su također direktno povezani sa bolovima jer za vrijeme trajanja bolova uvijek podsjećaju prvotužiteljicu na nezgodu i na taj način izazivaju strahove. Također sekundarni strah slabijeg intenziteta u trajanju od 1 mjeseca je posljedica bolova koji su prikazani u kumulativnom iznosu ali su rastegnuti na duži vremenski period od navedenog (20 dana). SOŽA-u da je ocijenio s 5% jer je u pitanju smanjen opseg pokreta grudnog koša a time automatski i vitalni kapacitet pluća posljedično prijelomu grudne kosti. To iz razloga što prvotužiteljica otežano diše kod napora, fali joj zraka kod naprezanja, brže se umara, lošija oksigenacija tijekom napora. Za ozljede koje je prvotužiteljica doživjela neophodna je potreba za tuđom pomoći i njegom jer se radi o teškoj tjelesnoj ozljedi u vidu prijeloma grudne kosti za što je potrebno mirovanje da bi prijelom zarastao u određenoj poziciji bez provokacije mogućih komplikacija (pneumotoraks, hematotoraks, slobodni zrak i krvarenje u prsištu) tijekom cijeljenja prijeloma koje traje za prvotužiteljicu najmanje 6 do 8 tjedana i u tom vremenskom periodu je trebala tuđu pomoć i njegu. Navedeno vrijeme nije eksplicite rečeno dan za danom već je kroz period cijenjena u sumarnom prikazu. Opravdanost troškova i liječenja je neupitna iz razloga što je zaista dobila tešku tjelesnu ozljedu koja je dokazana slikovnom pretragom, a kao takva je zahtjevala kontrolne preglede i uzimanje lijekova, a to zahtijeva fizičko pomicanje iz mjesta boravka liječnicima na kontrole, a sve to zahtijeva trošak. Liječenje prvotužiteljice i to njezinih fizičkih ozljeda završeno je praktički nakon 45 dana.
12.2. Za SOŽA-u od 2% kod drugotužiteljice ŠB pojašnjava da je u pitanju tzv. mala fobija i direktna posljedica proživljene traume, a što ima za posljedicu odlaganja npr. polaganja vozačkog ispita, sigurnosti u samu sebe... a što da je procijenio da je posljedica proživljenih strahova iza nesreće. Posjećivanje drugotužiteljice psihologa i prije prometne nezgode nema nikakve veze s proživljenom traumom u navedenoj nezgodi. Posebno obrazlaže da ozljede koje je drugotužiteljica zadobila ne ostavljaju fizičku Gu ali je činjenica da izazivaju bolove i to baš u vremenskom periodu kako ih je naveo. Drugotužiteljica je zadobila brojne kontuzije (udarce s nagnječenjima po tijelu) prvenstveno po desnoj strani a što je evidentirano kod prijema nakon prometne nezgode da je u pitanju nagnječenje grudnog koša desne ključne kosti i kuka s ogrebotinama. To je znak da je zadobila srednje teške ozljede odnosno nagnječenja a koji opravdavaju bolove kako ih je naveo. Bolovi se pojavljuju posljedično nagnječenju a koje podrazumijeva lokala krvarenja a što je vidljivo s hematomima po mjestu koje je nagnječeno. Ti lokalni hematomi pritišću na lokalne živce i izazivaju bolnost. Bolovi s vremenom prestaju i proporcionalni su brzini resorpcije-povlačenja lokalnih hematoma. Sve to je posebno izraženo s obzirom da je nagnječen grudni koš i da drugotužiteljica mora disati, a to onda izaziva neprestane bolove. Što se tiče dužine liječenja ona je bila cca 75 dana te se to poklapa sa odlascima na kontrole.
12.3. Pojašnja da je SOŽA za trećetužiteljicu veća iz razloga što je mlađe dijete i teže proživljava situaciju i teže se oporavlja, a što nije u suprotnosti sa nalazom kirurga jer je kirurg gledao fizičke ozljede, a ne psihički profil odnosno SOŽA-u sukladno proživljenim strahovima. Tu treba uzeti u obzir i naknadne odlaske psihologu u listopadu i studenom iste godine kada su se nalazi i promijenili a iz kojih je vidljivo da su i dalje prisutni strahovi proživljeni sa doživljenom traumom i da se stoga preporuča daljnji nastavak psihološkog praćenja a što je trećetužiteljica i potvrdila i sa ponovnim odlaskom kod psihologa nakon mjesec i pol.
12.4. Pojašnja da je G za četvrtotužiteljicu ocjenjena s obzirom na težinu i vrstu ozljeda koje je zadobila u predmetnoj prometnoj nezgodi. Sve ozljede parahivnih organa su dokazane slikovnim pretragama kao i krvarenje u trbuhu odnosno u trbušnu šupljinu. Što sve govori u prilog teške tjelesne ozljede, a posljedica zaraštavanja kontuzionih žarišta jest stvaranje vezivnog tzv. ožiljkastih tkiva u parahivnom organu a isto tako dolazi do priraslica između šupljih organa trbuha (crijeva) s parahivnim na mjestima kontuzije sve to izaziva poremećaje u motivitetu – peristaltici crijeva a što onda dovodi do problema i poremećaja rada crijeva i prehrane. Također navodi da se vezivno proživljavanje parahivnih organa isto tako dovodi u vezu s poremećajem funkcije organa i stvaranje enzimatskih kompleksa koji sudjeluju u razgradnji hrane te je to uzrok posljedica koje četvrtotužiteljica ima i navodi. Smatra s obzirom na situaciju kod četvrtotužiteljice, te posebnu na njezinu dob, da su zaostale posljedice u vidu SOŽA-e od 15%, a uzimajući u obzir da je pred četvrtotužiteljicom još očekivani dugi period rasta, razvoja i života te je ocjenu napravio s obzirom na sve navedene činjenice. Pri tome na na poseban upit umješača vezano za Gu četvrtotužiteljice koja je ocijenjena u visini od 15%, a da se u praksi za potpuni gubitak slezene ili ozljede crijeva, jetre, želuca ista određuje za 5% navodi da u tim slučajevima evidentno nije došlo do poremećaja u probavi nakon ozljeda.
13. Umješač na strani tuženika i nadalje je ustrajao kod iznesenih primjedbi smatrajući da je isti previsoko ocijenio trajne posljedice, fizičke bolove i opseg tuđe pomoći i njege, te je predložio provođenje novog medicinskog vještačenja.
14. Temeljem prijedloga umješača sud je odredio provođenje dokaza novim medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku mr.sc. Miljenku Depolu koji je u nalazu i mišljenju zaprimljenim 29. rujna 2024. naveo da su tužiteljice stradale u prometnoj nezgodi 24. siječnja 2021. i nakon toga zatražile lječničku pomoć. Ozljede da su medicinski bile lakše naravi u smislu nagnječenja osim kod prvotužiteljice BBO, ali da se radilo o djeci te su one s medicinskog stajališta složenije prirode.
14.1. Za prvotužiteljicu BBO utvrdio je da je pretrpjela prijelom grudne kosti radi kojeg je bila na bolovanju oko mjesec i pol dana da je još kroz pola godine imala određene tegobe kod jačeg naprezanja, kada bi se zapuhala, naprezala i slično što je kod takvih ozljeda uobičajeno, a medicinski da se ozljeda može svrstati u teške tjelesne ozljede. Sada osim određene težine i stezanja kod jačeg opterećenja, fizičkog posla i promjene vremena nema nekih smetnji. U odnosu na fizičke boli navodi da su primarni jaki bolovi trajali 3 sata, sekundari bolovi vezani uz opterećenje i neke kretnje npr. okretanje u krevetu 15 dana, a bolovi lakšeg karaktera oko 20 dana. Glede straha navodi kako je primarni strah jačeg intenziteta trajao 2 sata, sekundarni jači stah da je osjećala 1 dan, srednji strah da je imala kroz 10 dana vezan i za brigu o djeci, a lakši strah odnosno zabrinutost da je trajala još mjesec dana. U odnosu na potrebom tuđe pomoći i njege navodi kako je imala bolove kod micanja, a morala je mirovati radi sanacije prijeloma, te joj je kroz 15 dana bila potrebna pomoć druge osobe kod djela uobičajenih aktivnosti 2 sata dnevno, a nadalje kroz još mjesec dana po 1 sat dnevno. Glede umanjenja radno-životne aktivnosti da je došlo do manjeg trajnog umanjenja životne aktivnosti koje se ogleda u određenoj osjetljivosti ne opterećenje, a kojega prije ozljede nije bilo te na uobičajene simptome kod zaraslih prijeloma stoga ono iznosi 4%.
14.2. Drugotužiteljica NB da je u štetnom događaju pretrpjela trzajnu ozljedu vratne kralježnice i nagnječenje grudnog koša i kukova. Nakon pregleda je liječena kod kuće uz kontrole, a sada nema nekih izrazitijih tegoba s time u vezi. U odnosu na fizičke boli navodi da je nakon ozljede jake bolove osjećala 1 sat, srednji bolovi da su trajali 3 dana, a bolovi lakšeg karaktera još kroz 10 dana. Glede straha navodi da je strah jakog intenziteta osjećala kroz pola sata odmah po nesreći, strah srednjeg intenziteta i zabrinutost kroz 15 dana, a strah lakšeg intenziteta kroz još 20 dana. U odnosu na potrebom tuđe pomoći i njege navodi da je postojala kraća potreba za tuđom pomoći i to kroz 5 dana i to 1 sat dnevno.
14.3. Trećetužiteljica MB da je u štetnom događaju pretrpjela potkožni hematom i nagnječenje desnog djela prsnog koša i trbuha. Radi toga je u bolnici i boravila 3 dana na pretragama i promatranju. U odnosu na fizičke boli navodi da je odmah po udesu imala bolove jačeg karaktera kroz 1 sat, srednjeg intenziteta kroz 3 dana, a lakšeg intenziteta kroz 7 dana. Glede straha navodi kako je primarni strah jačeg intenziteta trajao 2 sata, sekundarni srednje jaki strah 1 mjesec, a strah lakšeg intenziteta i zabrinutost još kroz mjesec dana. U odnosu na potrebom tuđe pomoći i njege navodi da je trećetužiteljica kroz vrijeme oporavka imala potrebu pomoći kod uobičajenih radnji i to kroz dva tjedana po 1 sat dnevno.
14.4. Četvrtotužiteljica EB da je dijete s Down sindromom i u nezgodi da je zadobila ozljede u smislu nagnječenja i suspektne laceracije slezene i jetre, nagnječenje pluća, krvni podlijev (hematom) prednje trbušne stjenke i trzajnu ozljedu vratne kralježnice. Radi spomenutih ozljeda je boravila na dijagnostičkim postupcima i liječenju dva tjedna. U odnosu na fizičke boli navodi da su bolovi neposredno po ozljedama jakog karaktera trajali 1 dan, zatim srednjeg intenziteta trajali 10 dana, a nakon toga još i bolovi lakšeg intenziteta 20 dana. Glede straha navodi da je jaki strah trajao tjedan dana, srednjeg intenziteta mjesec dana i lakšeg uz pojačanu intrapsihičku tenziju kroz dva mjeseca. U odnosu na potrebom tuđe pomoći i njege navodi da je kod četvrtotužiteljice radi ozljede (bez obzira na osnovnu bolest) postojala potreba za pojačanom njegom i pomoći kod uobičajenih radnji kroz dan i to kroz 2 tjedan po 2 sata i mjesec dana 1,5 sati dnevno te još po 1 sat dnevno kroz mjesec dana. Glede trajno umanjenje radno-životne aktivnosti da je ozljeda unutarnjih organa uz krvarenja u tjelesnim šupljinama ipak ostavila određeno manje umanjenje životne aktivnosti posebno u perspektivi funkcije digestivnog aparata u odnosu na prethodno stanje, koje bi iznosilo brojčano 5% i to uz činjenicu da do sada nije imala i nema izrazitije tegobe za natučenim dijelovima odnosno organima.
15. Sud je proveo dokaz usaglašavanjem vještaka koji su vještačili u ovoj pravnoj stvari na ročištu 8. travnja 2025. i na istom odbio prijedlog umješača za provođenje novog medicinskog vještačenja smatrajući da novo medicinsko vještačenje nije potrebno obzirom da su se razlike između vještačkih nalaza i primjedbe umješača otklonile njihovim ponovnim saslušanjem (čl. 261. st. 2. ZPP-a) i što su oba vještaka dala jasne i logične razloge o svakom pojedinom kriteriju. Pri tome je razvidno da u istaknutim primjedbama umješač smatra da su štetne posljedice koje tužiteljice trpe previsoko vrednovane, ali sud ne nalazi da takve primjedbe umješača imaju uporište u činjenicama koje iznosi.
15.1. Tako su vještaci u pogledu prvotužiteljice BBO ocijenili da su bolovi jakog intenziteta trajali 4 sata, srednjeg intenziteta 12 dana, slabijeg intenziteta 20 dana. Glede straha navode da je primarni strah trajao 2 sata, sekundarni jakog intenziteta 2 dana, srednjeg intenziteta 10 dana kao i slabijeg intenziteta jedan mjesec. SOŽA da iznosi 4%.
15.2. U pogledu drugotužiteljice ŠB ocijenili su trajanje fizičkih bolova jakog inteziteta 2 sata , srednjeg 3 dana i slabijeg intenziteta 10 dana. Primarni strah da je trajao 30 minuta, s time da se odnosi na razdoblje neposredno nakon nastanka štetnog događaja. Sekundarni strah jakog intenziteta trajao je jedan dan, srednjeg intenziteta 22 dana, te slabijeg jedan mjesec. SOŽA da iznosi 2%.
15.3. U pogledu trećetužiteljice GB oscijenili su da su fizički bolovi jakog inteziteta trajali 2 sata, srednjeg intenziteta 3 dana i slabijeg intenziteta 8 dana. Glede straha su naveli da je primarni trajao 3 sata, sekundarni jakog intenziteta 2 dana, srednjeg intenziteta jedan mjesec i slabijeg intenziteta dva mjeseca. SOŽA da iznosi 2%. U odnosu na potrebom tuđe pomoći i njege da je postojala potreba za istom 12 dana po jedan sat na dan.
15.4. U pogledu četvrtotužiteljice FB ocijenili su trajanje fizičkih bolova jakog inteziteta jedan dan, srednjeg 10 dana, a slabijeg intenziteta 20 dana. Primarni strah je trajo 4 sata, sekundarni jakog intenziteta 10 dana, srednjeg intenziteta 38 dana, a slabijeg intenziteta 4 mjeseca. SOŽA da iznosi 10%. Pri tome navode da je uzeto u obzir da se radi od djetetu sa Down sindromom, te da je uzet u obzir i funkcionalni poremećaj probavnog trakta. S time da se tu ne radi o invaliditetu, a koji se odnosi na fizički poremećaj već o funkcionalnom poremećaju (histološkom poremećaju organa i to na način da se organ promijeni histološki kroz priraslice u trbuhu te time gubi na svojoj funkciji). Potreba za tuđom pomoći i njegom da je postojala 14 dana po 2,5 sati na dan, jedan mjesec po 1,5 sat na dan te jedan mjesec po 1 sat na dan.
16. Neosnovan je prigovor umješača o nedopuštenosti preinake tužbe tužiteljica (list 296-299) odnosno povišenja tužbenih zahtjeva, a do kojeg povišenja je došlo nakon provedenog medicinskog vještačenja na okolnost visine štete. Naime navedenu preinaku je ovaj sud dopustio iz razloga što su za istu ostvareni zakonski razlozi propisani odredbom čl. 191. st. 2. ZPP-a, odnosno jer je preinaka tužbe posljedica okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe tužiteljica odnosno da je do preinake došlo nakon proveđenja medicinskog vještačenja na okolnost visine štete.
16.1. Mišljene je ovog suda da uslijed toga tužiteljice nisu mogle bez svoje krivnje preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka.
17. Odredbom čl. 19. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj:35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021.; dalje ZOO) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom te da se pod pravima osobnosti u smislu ovog Zakona razumijevaju pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. Odredbom čl. 1100. ZOO-a propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, neovisno o naknadi imovinske štete, a i kada nje nema. Stavkom 2. istog članka je propisano da će pri odlučivanju o visini pravične naknade sud voditi brigu o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojem služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. Nadalje prema odredbi čl. 1095. ZOO-a tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.
18. Provedenim postupkom utvrđeno je da su tužiteljice ozljeđene u predmetnoj nezgodi, da su ozljede bile lakše naravi u smislu nagnječenja osim kod prvotužiteljice BBO koja je pretrpjela tešku tjelesnu ozljedu, ali i da se radi o djeci odnosno osobama u psihofizičkom razvoju, a koji se vrlo lako naruši i najmanjom traumom i ostavlja posljedice za trajno. Time im je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te nastala neimovinska šteta (čl. 19. st.2. u vezi s čl. 1046. ZOO-a) kao i imovinska šteta (čl. 1095. ZOO-a). U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti za takvo međusobno povezane oblike povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl. 1100. st. 1. ZOO-a). Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi i tijekom postupka i to pretrpljene fizičke bolove, strah i smanjenje opće životne aktivnosti. One su u smislu odredbe čl. 1100. st. 2. ZOO-a kriteriji odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.
19. S osnova potrebe za tuđom pomoći i njegom, a na temelju nalaza vještaka koji su u pogledu prvotužiteljice i drugotužiteljice bili istovjetni, te usaglašavanja vještaka u pogledu trećetužiteljice i četvrtotužiteljice sud smatra kako pravična novčana naknada za ovaj vid štete iznosi, za prvotužiteljicu Mirjanu Crnković Rupe 240,00 EUR, za drugotužiteljicu Petru Rupe 19,91 EUR, trećetužiteljicu Isabelu Rupe 48,00 EUR i četvrtotužiteljicu Anu Rupe 440,00 EUR. Pri tome je sud je cijenu sata tuđe pomoći i njege, po slobodnoj ocjeni, a sukladno odredbi čl. 223. ZPP-a i ustaljenoj sudskoj praksi, utvrdio u iznosu od 4,00 EUR po jednom satu.
20. Tužiteljice u tužbi zahtjevaju i naknadu štete nastale zbog troškova puta i liječenja u paušalnom iznosu i to za prvotužiteljicu u iznosu od 132,72 EUR, drugotužiteljicu 92,91 EUR, trećetužiteljicu 132,72 EUR i četvrtotužiteljicu 265,45 EUR. Kada se izvrši uvid u medicinsku dokumentaciju može se vidjeti gdje i koliko je kod liječnika odlazila svaka pojedina tužiteljica te koje je terapije uzimala pa kada se sve to uzme u obzir i ima u vidu udaljenost mjesta stanovanja tužiteljica sa mjestom obavljaj pregleda i kontrola liječnika i troškove putovanja te lijekova, po ocjeni ovoga suda, zahtijevani iznosi su u cijelosti opravdni.
21. Uzevši u obzir nalaze i mišljenja vještaka i njihovo međusobno usuglašavanje, koje je po ocjeni suda dano objektivno i nepristrano te argumentirano i u skladu sa pravilima struke što ih u svemu čini vjerodostojnim i temeljem istih utvrđujući jačinu i trajanje fizičkih bolova koje su tužiteljice trpjele u svezi sa štetnim događajem, cijeneći intenzitet i duljinu pretrpljenog straha, te imajući u vidu postotak smanjenja životnih aktivnosti zaostalih kod istih stav je suda:
21.1. Da prvotužiteljici BBO na ime povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pripada novčana naknada u iznosu od 2.604,48 EUR, imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege iznos od 240,00 EUR, te imovinske štete s osnova troškova puta i liječenja 132,72 EUR, dakle ukupno 2.977,20 EUR. Navedeni iznos valjalo je umanjiti za nesporno isplaćeni iznos naknade štete prvotužiteljici od strane tuženika u visini od 2.654,46 EUR slijedom čega je prvotužiteljici na ime naknade dosuđen iznos od 322,74 EUR, dok je u preostalom dijelu zahtjev odbijen stoga je odlučeno kao u toč. I. i V. izreke presude.
21.2. Drugotužiteljici PB na ime povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pripada novčana naknada u iznosu od 2.230,31 EUR, imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege iznos od 19,91 EUR, te imovinske štete s osnova troškova puta i liječenja 92,91 EUR, dakle ukupno 2.343,13 EUR. Navedeni iznos valjalo je umanjiti za nesporno isplaćeni iznos naknade štete drugotužiteljici od strane tuženika u visini od 1.061,78 EUR slijedom čega je drugotužiteljici na ime naknade dosuđen iznos od 1.281,35 EUR, dok je u preostalom dijelu zahtjev odbijen stoga je odlučeno kao u toč. II. i VI. izreke presude.
21.3. Trećetužiteljici CB na ime povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pripada novčana naknada u iznosu od 2.787,18 EUR, imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege iznos od 48,00 EUR, te imovinske štete s osnova troškova puta i liječenja 132,72 EUR, dakle ukupno 2.967,9 EUR. Navedeni iznos valjalo je umanjiti za nesporno isplaćeni iznos naknade štete trećetužiteljici od strane tuženika u visini od 1.128,14 EUR slijedom čega je trećetužiteljici na ime naknade dosuđen iznos od 1.839,76 EUR stoga je odlučeno kao u toč. III. i VII. izreke presude.
21.4. Četvrtotužiteljici FB na ime povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pripada novčana naknada u iznosu od 6.357,39 EUR, imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege iznos od 440,00 EUR, te imovinske štete s osnova troškova puta i liječenja 265,45 EUR, dakle ukupno 7.062,84 EUR. Navedeni iznos valjalo je umanjiti za nesporno isplaćeni iznos naknade štete drugotužiteljici od strane tuženika u visini od 2.123,56 EUR slijedom čega je četvrtotužiteljici na ime naknade dosuđen iznos od 4.939,28 EUR, dok je u preostalom dijelu zahtjev odbijen stoga je odlučeno kao u toč. IV. i VIII. izreke presude.
22. Prilikom utvrđivanja visine pravične novčane naknade nematerijalne štete sud se vodio orjentacijskim kriterijima donesenim na drugoj sjednici građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 5. rujna 2020. i 15. lipnja 2020.
23. Sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze, pored glavnice duguje i kamate. Za odluku o kamatama na imovinsku i neimovinsku štetu u konkretnom slučaju mjerodavna je odredba čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/2005., 36/2009., 75/2009., 76/2013. i 152/2014; dalje u tekstu: ZOOP) kao lex specialis, kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu kamata i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (tako i VSRH Rev 373/22 od 29. studenoga 2022.) 5. srpnja 2021., odnosno tuženik je u zakašnjenju od idućeg dana stoga tužiteljicama pripadaju kamate od 6. srpnja 2021.
24. Kako bi ostvarile svoj zahtjev tužiteljice su morale podnijeti tužbu, te su po ocjeni ovog suda opravdani troškovi zastupanja po punomoćniku odvjetniku, jer u protivnom ne bi došlo do donošenja obvezajuće sudske odluke. Stoga tužiteljice imaju pravo i na naknadu troškova zastupanja po punomoćniku odvjetniku (srazmjerno uspjehu u sporu).
25. Tužiteljice su uspjele u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva u omjeru od 84%, dok osnov zahtjeva nije bio doveden u pitanje, a koji uspjeh je sukladno čl.154. st. 2. ZPP- a također potrebno cijeniti prilikom donošenja odluke o troškovima postupka. Dakle tužiteljice su u konačnici uspjele u omjeru od 84%. Tuženik je uspio u omjeru od 16% (100-84). Stoga je od uspjeha tužiteljica koji je veći, oduzet postotak uspjeha tuženika te tužiteljicama dosuđen parnični trošak u omjeru od 68% (84-16).
25.1. Tužiteljicama je temeljem odredbe čl. 154. stavak 2. ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj:138/2023; dalje Tarife) priznat parnični trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku sve srazmjerno uspjehu u sporu, a cijeneći i vrijednost predmeta spora (vrijednost boda 100), i to trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 7. t. 1. Tarife), trošak pristupa na ročišta od 12. rujna 2022., 7. prosinca 2022., 13. veljače 2024. i 8. prosinca 2025. u iznosu od 200,00 EUR svako (Tbr. 9. t. 1.), trošak sastava podneska od 28. lipnja 2022., 18. travnja 2023., 31. svibnja 2024. i 21. listopada 2024. u iznosu od 200,00 EUR svako (Tbr. 8. t. 1. Tarife) ukupno 1.800,00 EUR, sve uvećano za 30% na ime zastupanja više osoba (Tbr. 40. t. 1.) u iznosu od 540,00 EUR i sve uvećano za pdv 25 %, (iznos od 585,00 EUR), kao i trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 66,69 EUR i presudu u iznosu od 66,69 EUR, odnosno srazmjerno uspjehu u sporu 2.079,70 EUR (68% od 3.058,38 EUR), dok mu je u cijelosti priznat trošak predujma za izvođenje medicinskog vještačenja u iznosu od 1.061,78 EUR, trošak pristupa medicinskog vještaka sudu u iznosu od 107,50 EUR i pribava zdravstvenog kartona u iznosu 33,18 EUR, dakle sveukupno iznos od 3.282,16 EUR.
25.2. U preostalom dijelu zahtjev za naknadu troškova postupka je odbijen.
Delnice, 6. lipnja 2025.
Sudac
mr.sc. Ana Zaborac
Uputa o pravnom lijeku
Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud
