REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

Poslovni broj: Us I-1694/2023-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sutkinji Blanki Sajter, uz sudjelovanje zapisničarke Anice Žigmundić, u upravnom sporu tužitelja Prvostolnog Kaptola zagrebačkog, Kaptol 27, Zagreb, OIB: 77667447224 kojeg zastupa opunomoćenica Zvjezdana Znidarčić - Begović, odvjetnica u Zagrebu, Ksaverska cesta 35A, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave (sada: Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije) Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, OIB: 72910430276, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku, Kapucinska 21, Osijek i Grada Zagreba, Ureda za zastupanje, OIB: 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb, radi naknade za oduzetu imovinu, 6. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-942-01/22-01/45, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-23-02 od 2. lipnja 2023.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1. Tužitelj je Upravnom sudu u Zagrebu podnio tužbu protiv uvodno označenog tuženika radi ocjene zakonitosti rješenja KLASA: UP/II-942-01/22-01/45, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-23-02 od 2. lipnja 2023. te je povodom navedene tužbe kod Upravnog suda u Zagrebu osnovan spis pod poslovnim brojem: Us I-4477/2023.

2. Rješenjem predsjednice Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj: 31 Su-582/2023-2 od 23. studenog 2023. Upravnom sudu u Osijeku delegirani su predmeti Upravnog suda u Zagrebu, te je Upravnom sudu u Osijeku delegiran i citirani predmet Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj: Us I-1694/2023.

3. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv djelomičnog rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove, Sektora za upravno-pravne poslove, Odjela za naknade i izvlaštenja, Središnji odsjek, KLASA: UP/I-942-01/03-01/184, URBROJ: 251-19-11-1/004-21-133 od 30. studenog 2021.

4. Prvostupanjskim rješenjem od 30. studenog 2021. pod točkom I. odbijen je zahtjev tužitelja za naturalni povrat kč. br. [katastarska čestica], površine 10 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica] površine 1 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odnosno za 11/1176 dijela zemljišta ranije oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 327 čhv (1176 m2). U točki 2. izreke tužitelju je utvrđeno pravo na naknadu za 456/1176 dijela zemljišta oznake kč. br. [katastarska čestica], površine 327 čhv (1176 m2), upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. U točki 3. izreke utvrđeno je da se zemljište iz točke 2. izreke ovog rješenja ne može vratiti naturalno te će se za isto, nakon pravomoćnosti ovog rješenja, odrediti naknada ili druga zamjenska nekretnina na temelju Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj 18/1998., dalje: Ugovor). U točki 4. izreke određeno je da je obveznik naknade iz točke 2. ovog rješenja Republika Hrvatska. Točkom 5. izreke određeno je da svaka stranka snosi svoje troškove.

5. Tužitelj u tužbi osporava zakonitost predmetnog rješenja navodeći da iz pribavljenog geodetskog elaborata izvedenog stanja ceste proizlazi koji dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je ušao u evidentiranu nerazvrstanu cestu, dok iz pribavljenog prijavnog lista br. RN 82/2018. za k. o. [katastarska općina], kojim su formirane kč. br. [katastarska čestica] površine 10 m2 i kč. br. [katastarska čestica] površine 1 m2, proizlazi da njime nije izvršeno cijepanje kč. br. [katastarska čestica] radi formiranja nerazvrstane ceste, već radi rekonstrukcije [adresa]. Ističe da su predmetne čestice nakon njihovog formiranja "izvan čestice ceste" ostale upisane kao dvorišta i u katastru i u zemljišnoj knjizi te stoga smatra da predmetne čestice nikada nisu bile predviđene odnosno evidentirane kao sastavni dijelovi nerazvrstane ceste. Navodi da je kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana kao dvorište kuće koja je u suvlasništvu tužitelja na adresi [adresa] te da stoga nema razloga za odbijanje naturalnog povrata toga dijela dvorišta. Navodi da postupak proglašenja nerazvrstane ceste ima svoju zakonom propisanu proceduru kao i zahtjeve za izradu potrebne tehničke podloge što nije u nadležnosti upravnog tijela koje vodi postupak povrata imovine, slijedom čega nije bilo razloga za odbijanje zahtjeva za naturalni povrat. Ističe da s obzirom na isti pravni status kč. br. [katastarska čestica] – kuće na adresi [adresa] i kč. br. [katastarska čestica], dvorište površine 10 m2, nije bilo razloga istu proglasiti sastavnim dijelom sustava prometa i veza. Smatra da je u osporavanom rješenju činjenično stanje ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno te da za iskazani stav nije dano obrazloženje pa je stoga pobijano rješenje u cijelosti neutemeljeno i protivno materijalnim propisima. S obzirom na navedeno, predlaže Sudu usvojiti tužbeni zahtjev i poništiti osporavano rješenje tuženika, kao i prvostupanjsko rješenje od 30. studenog 2021. i predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, uz naknadu troška upravnog spora.

6. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz obrazloženja osporavanog rješenja i predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev.

7. Zainteresirana osoba, Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku, u odgovoru na tužbu smatra da razlozi tužbe ne dovode u razumnu sumnju pravilnost provedenog postupka i zakonitost upravnog akta, odnosno da razlozi tužbe ne mogu utjecati na donošenje drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari, te predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev.

8. Zainteresirana osoba, Grad Zagreb, u odgovoru na tužbu navodi da se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te ističe da je u predmetnom postupku nesporno utvrđeno da predmetna zkč. br. [katastarska čestica] i zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi predstavljaju [adresa] te nogostup, rubnjak, uski zeleni i pošljunčani pojas zapadno i istočno od [adresa], kao i betonski slivnik i rubnik te uski zeleni pojas istočno od Ulice Horvat. Navodi odredbe Zakona o cestama i odredbe Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine te predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev.

9.1. Tužitelj u očitovanju na odgovore na tužbu ističe da ni tuženik niti zainteresirana osoba, Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku, u svom odgovoru na tužbu ne odgovaraju na navode iz tužbe već se paušalno pozivaju na obrazloženje rješenja. Navodi da zainteresirana osoba, Grad Zagreb, u odgovoru na tužbu ponavlja netočne podatke da predmetne zemljišnoknjižne čestice predstavljaju ulicu iako iz javno dostupnih podataka proizlazi da su te čestice u zemljišnoj knjizi i katastru evidentirane kao dvorište, a da je [adresa] i u katastru i u zemljišnim knjigama upisana i evidentirana kao nerazvrstana cesta. Ističe da je pogrešno tumačiti predmetne čestice kao sastavne dijelove nerazvrstane ceste, jer iste prilikom upisa nerazvrstane ceste nisu niti formirane, niti uključene u snimak izvedenog stanja nerazvrstane ceste, dok svojim položajem opravdavaju zahtjev da budu vraćene tužitelju kao dijelovi dvorišta u kojem je sagrađena kuća u suvlasništvu tužitelja. Predlaže da sud presudu donese bez održavanja rasprave.

9.2. Zainteresirane osobe Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku i Grad Zagreb, Ured za zastupanje, suglasili su se s prijedlogom tužitelja da Sud presudu donese bez održavanja rasprave, dok je tuženik (iako pozvan dostaviti očitovanje na podnesak tužitelja) pokazao pasivnost, što je Sud, s obzirom na okolnosti predmeta, smatrao prešutnim pristankom da se spor riješi bez održavanja rasprave.

10. Stoga Sud u ovom sporu nije održao raspravu, primjenom odredbe članka 98. točka 5. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/2024., dalje: ZUS), pri čemu Sud nije smatrao potrebnim izvoditi nove dokaze.

11. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u predmetni spis, spis tuženika i isprave koje su priložene u taj spis. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

10. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je tužitelj 1. srpnja 1997. podnio zahtjev za naknadu oduzete imovine, koji se, između ostalih odnosi i na čestice upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uz koji je priložio odluku Okružne komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju u Zagrebu br. 4.900/46 od 31. prosinca 1946.

12. Iz potvrde Nadbiskupskog duhovnog stola Zagrebačke nadbiskupije br. 2213/1999 od 25. listopada 1999. proizlazi da tužitelj od svog nastajanja 1093/94 do dana donošenja Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ("Narodne novine", 92/1996., 80/2002., 81/2002. i 98/2019., dalje: Zakon o naknadi) ima pravni kontinuitet postojanja na području Republike Hrvatske.

13. Uvidom u odluku o utvrđivanju objekata agrarne reforme i kolonizacije za posjed Prvostolnog Kaptola Zagrebačkog iz Zagreba, Okružne komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju u Zagrebu, br. 4.900/46 od 31. prosinca 1946. utvrđeno je da su tom odlukom eksproprirane u korist Zemljišnog fonda agrarne reforme i kolonizacije, između ostalih, nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] livada [adresa] u [adresa] površine 2 j 10 čhv, kč. br. [katastarska čestica], vinograd [adresa] u [adresa] površine 9 j 868 čhv, kč. br. [katastarska čestica], livada [adresa] u [adresa] površine 251 čhv, kč. br. [katastarska čestica], kuća, dvorište i zgrada u [adresa] površine 327 čhv, kč. br. [katastarska čestica], livada [adresa] u [adresa] površine 183 čv, kč. br. [katastarska čestica], [adresa] u [adresa] površine 247 čhv, kč. br. [katastarska čestica], vinograd [adresa] u [adresa] površine 938 čhv, kč. br. [katastarska čestica], vrt Š u [adresa] površine 1 j401 čhv, kč. br. [katastarska čestica], vinograd [adresa] u [adresa] površine 1136 čhv, kč. br. [katastarska čestica], [adresa] u [adresa] površine 534 čhv, kč. br. [katastarska čestica], oranica [adresa] u [adresa] površine 561 čhv, kč. br. [katastarska čestica], livada [adresa] u [adresa] površine 1172 čhv i kč. br. [katastarska čestica] [adresa] u [adresa] površine 269 čhv, sve upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prijašnje vlasništvo Prvostolnog Kaptola Zagrebačkog u Zagrebu.

14. Uvidom u Geodetski elaborat izvedenog stanja ceste R.N. 121/17 k. o. [katastarska općina], utvrđeno je da su od dijelova kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 327 čhv (1176 m2) formirane kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 475 m2 (za katastar kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 475 m2) i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 271 m2 (za katastar kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 271 m2) te da je preostala površina te čestice od 430 m2 ušla u evidentiranu nerazvrstanu cestu.

15. Uvidom u Geodetski elaborat R.N. br. 30/19 k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je površina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] smanjena na 462 m2.

16. Iz rješenja Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, KLASA UP/I-932-07/19-02/1608 od 5. lipnja 2019. utvrđeno je da je određeno mijenjanje podataka u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] na način da je određen ispravak površine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s kuća od 95 m2 i dvorište od 380 m2 (ukupno 475 m2), na kuća 99 m2 i dvorište od 363 m2 (ukupno 462 m2). U obrazloženju predmetnog rješenja navedeno je da je Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o. geodetskim elaboratom R.N.30/2019 k. o. [katastarska općina], izrađenim u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih evidentiranih katastarskih čestica i evidentiranja podataka o zgradama, prijavilo promjenu na zemljištu.

17. Nadalje, tijekom upravnog postupka utvrđeno je da je u zemljišnim knjigama temeljem Geodetskog elaborata odnosno prijavnog lista R.N.82/2018 k. o. [katastarska općina] izvršena promjena broja, oblika i površine u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kč. br. [katastarska čestica] površine 271 m2 na način da su upisane kč. br. [katastarska čestica] površine 268 m2, kč. br. [katastarska čestica] površine 1 m2 i kč. br. [katastarska čestica] površine 2 m2 te u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 462 m2 na način da su upisane kč. br. [katastarska čestica] površine 452 m2 i kč. br. [katastarska čestica] površine 10m2.

18. Također je utvrđeno da prema preklopu planova stare i nove izmjere, izrađenom od strane geodeta prvostupanjskog tijela u ožujku 2021., 456/1176 dijela zemljišta nekadašnje oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 327 čhv (1176 m2) za katastar odgovara dijelovima kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] te cijelim akč.br. 3786/10, kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], a radi se o 430/1176 dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je R.N. br. 121/17 ušao u cestu, dijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji odgovara 13/1176 dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a za koji je R.N.

30/19 smanjena površina 1873/1 k. o. [katastarska općina] na 462 m2, kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 10 m2, kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1 m2 i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 2 m2.

19. Tijekom upravnog postupka, 17. ožujka 2021., proveden je očevid na licu mjesta na kojem je vještak geodetske struke Tomislav Drmić identificirao 430/1176 dijela zemljišta nekadašnje kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 327 čhv (1176 m2), koji dio RN 121/17 k. o. [katastarska općina] nije ušao u istim formirane kč. br. [katastarska čestica] površine 475 m2 i kč. br. [katastarska čestica] od 271 m2, obje k. o. [katastarska općina], a koji dio prema preklopu planova stare i nove izmjere za katastar odgovara dijelovima kč. br. [katastarska čestica] (u naravi dio [adresa]) i kč. br. [katastarska čestica] (u naravi dio [adresa]), te cijelima kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] (u naravi nogostup zapadno od [adresa] k. o. [katastarska općina] (u naravi zeleni uski pojas uz [adresa], s njene istoče strane. Dalje, da 13/475 dijela ranije kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 475 m2 (za koji dio je RN 30/19 smanjena površina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na 462 m2) prema preklopu planova stare i nove izmjere za katastar odgovara dijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji u naravi predstavlja i to prvi dio pojas istočno od Ulice Anđele Horvat, a drugi dio betonski rubnik i uski zeleni pojas istočno od Ulice Anđele Horvat, a zapadno od dvorišta na adresi [adresa]. Očevidom je utvrđeno da kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 452 m2 odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća na adresi [adresa] sa okućnicom odnosno dvorištem, da kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 10 m2 odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi rubnjak i uski zeleni pojas uz [adresa] s njene zapadne strane, a istočno od dvorišta kuće na adresi [adresa], da kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 268 m2 odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi dvojni objekt (prizemni) na adresi [adresa] koji je u jako lošem stanju (ruševina) okućnica dijelom obrasla šipražjem s njezine sjeverne strane, da kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1 m2 odgovara dijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi rubnjak uz jugozapadni ugao objekta na adresi [adresa], a da kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 2 m2 odgovara kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi uski pošljunčani pojas uz [adresa], odnosno s njene sjeverne strane. Na provedenu identifikaciju predmetnih čestica opunomoćenica tužitelja nije imala primjedbi.

20. Nadalje, iz podataka spisa upravnog postupka proizlazi da su katastarskom operatu upisane, u posjedovnom listu br. 4482 k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] sve kao nerazvrstana [adresa] i kao korisništvo Grada Zagreba – javno dobro u općoj uporabi. U posjedovnom listu br. 2826 k. o. [katastarska općina] upisana je kč. br. [katastarska čestica] kao korisništvo fizičkih osoba, u posjedovnom listu br. 816 k. o. [katastarska općina] upisana je kč. br. [katastarska čestica] kao korisništvo fizičke osobe, u posjedovnom listu br. 2261 k. o. [katastarska općina] upisana je kč. br. [katastarska čestica] kao put ŠZ i kao javno dobro putevi, a u posjedovnom listu br. 2253 k. o. [katastarska općina] upisane su kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] sve korisništvo Grada Zagreba. Uvidom u dopis Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet KLASA: 340-01/16-1/313 od 21. travnja 2017. utvrđeno je da je [adresa] 1. siječnja 1997. bila kategorizirana i ostala kao nerazvrstana cesta.

21. Iz podataka spisa također proizlazi da je tužitelj zatražio naturalni povrat novoformiranih nekretnina oznake kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], a u odnosu na 403/1176 dijela oduzete kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (za katastar dijelovi kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] te cijele kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]), koji dio je (nesporno) ušao u nerazvrstanu cestu je predložio određivanje naknade (zapisnik prvostupanjskog tijela od 30. ožujka 2021.), sukladno Ugovoru između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima ("Narodne novine – međunarodni ugovori", broj 18/1998., dalje: Ugovor). Tužitelj je predložio i određivanje naknade u odnosu na 13/1176 dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (za katastar dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) dok se u odnosu na novoformiranu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 2 m2 nije očitovao.

22. Člankom 1. stavkom 1. Zakona o naknadi propisano je da se ovim Zakonom uređuju uvjeti i postupak naknade za imovinu koja je prijašnjim vlasnicima oduzeta od strane jugoslavenske komunističke vlasti, a koja je prenesena u općenarodnu imovinu, državno, društveno ili zadružno vlasništvo (u daljnjem tekstu: društveno vlasništvo) konfiskacijom, nacionalizacijom, agrarnom reformom i drugim propisima i načinima navedenim u ovom Zakonu.

23. Člankom 2. Zakona o naknadi propisano je da se pravo na naknadu utvrđuje za imovinu oduzetu na teritoriju Republike Hrvatske na temelju, u tom članku, navedenih propisa.

24. Odredbom članka 12. stavka 1. Zakona o naknadi propisano je da pravne osobe, odnosno njihovi pravni sljednici kojima je imovina oduzeta na temelju propisa iz članka 2. te akata i načina propisanih člankom 3. ovoga Zakona imaju pravo na naknadu za oduzetu imovinu samo ako su do donošenja ovoga Zakona na teritoriju Republike Hrvatske održale neprekinuto pravno sljedništvo, obavljale djelatnost i imale sjedište.

25. Člankom 17. Zakona o naknadi propisano je da će se neizgrađeno građevinsko zemljište koje je u društveno vlasništvo preneseno na temelju propisa iz članka 2. te akata i načina propisanih člankom 3. ovoga Zakona i koje je na temelju pravomoćne odluke nadležnoga tijela oduzeto iz posjeda prijašnjih vlasnika ili osobe na koju je pravo prenio prijašnji vlasnik, a kojim općina, odnosno grad do stupanja na snagu ovoga Zakona nije dalje raspolagala ili koje do donošenja ovoga Zakona nije privedeno namjeni, dati u vlasništvo prijašnjem vlasniku na njegov zahtjev (stavak 1.). Pod zemljištem privedenim namjeni smatra se ono zemljište na kojem je izgrađen objekt ili su izvedeni znatniji radovi na objektu kao i ono zemljište na kojem je općina, odnosno grad izvršila pripremu za izgradnju (stavak 5.).

26. Člankom 55. Zakona o naknadi propisano je da se ne vraća se imovina u vlasništvo i posjed: 1. koja je nedjeljiv sastavni dio sustava mreža, objekata, naprava ili drugih sredstava javnih poduzeća iz oblasti energetike, komunalne djelatnosti, prometa i veza te šumarstva, 2. koja je izuzeta iz pravnoga prometa, odnosno na kojoj nije moguće stjecanje prava vlasništva, 3. čijim bi se vraćanjem bitno okrnjila prostorna cjelovitost, odnosno namjena uporabe prostora i imovine, 4. čijim bi vraćanjem bila bitno okrnjena gospodarska odnosno tehnološka funkcionalnost kompleksa (industrijski kompleks, komasirane gromade unutar poljoprivrednoga odnosno šumskoga kompleksa i sl.).

27. Člankom 2. Ugovora Republika Hrvatska obvezala se da će a) Katoličkoj Crkvi vratiti imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, a koju je moguće vratiti prema zakonskim propisima b) naći odgovarajuću zamjenu za dio dobara, koji nije moguće vratiti; c) isplaćivati pravnim osobama Katoličke Crkve naknadu u novcu za ostalu imovinu koja neće biti vraćena.

28.1. Odredbom članka 4. Ugovora određeno je da će Republika Hrvatske, u dogovoru s mjerodavnim vlastima Katoličke Crkve i u skladu sa zakonskim odredbama, izvršiti prikladnu zamjenu za dio dobara koji nije u stanju vratiti Katoličkoj Crkvi.

28.2. U odnosu na pitanje hijerarhije prava između Zakona o naknadi i Ugovora, sud se poziva na stav iznesen u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Usž - 1025/2020 od 25. studenog 2022. u kojoj je navedeno da Ugovor ne isključuje primjenu odredaba Zakona o naknadi, te kod primjene Zakona o naknadi Republika Hrvatska kao ugovorna strana mora poštovati odredbe tog Ugovora, ali se imovinskopravni odnosi na cjelokupnoj imovini koja je oduzeta na temelju propisa i odluka iz članka 2. i 3. Zakona o naknadi, rješavaju primjenom Zakona o naknadi i u skladu s istim, pa prema tome i na imovinu na koju se odnosi naprijed citirani Ugovor.

29. Imajući u vidu naprijed navedene odredbe Zakona o naknadi i odredbe Ugovora, kao i tijekom provedenog upravnog postupka utvrđeno činjenično stanje, nije bilo zakonske mogućnosti za drugačije odlučivanje o ovoj upravnoj stvari te tužbeni navodi tužitelja nisu odlučni. Naime, tijekom upravnog postupka nedvojbeno je utvrđeno da 456/1176 dijela oduzetog zemljišta oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 327 čhv (1176 m2), pa tako i kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], u naravi čine [adresa] (nerazvrstana cesta) te nogostup, rubnjak, uski zeleni i pošljunčani pojas zapadno i istočno od [adresa], kao i betonski slivnik i rubnik te uski zeleni pojas istočno od Ulice Anđele Horvat. Kako su sukladno odredbi članka 101. Zakona o cestama ("Narodne novine", broj 84/2011., 22/2013., 54/2013., 148/2013. i 92/2012.) nerazvrstane ceste javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze (u ovom slučaju Grada Zagreba) koje se ne mogu otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njima mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja, pravilno su prvostupanjsko tijelo, a i tuženik u osporavanom rješenju utvrdili da se kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], kao sastavni dio sustava prometa i veza, ne mogu vratiti u vlasništvo tužitelju, a budući da je ovlaštenik naknade pravna osoba Katoličke Crkve, pravilno je utvrđeno da joj pripada pravo na naknadu ili na druge zamjenske nekretnine, sukladno Ugovoru.

30. Stoga, tužbeni navod tužitelja kako su predmetne čestice u katastru i zemljišnim knjigama označene kao oranica nije od utjecaja na drugačije odlučivanje o ovoj upravnoj stvari budući da su očevidom na licu mjesta, provedenim 17. ožujka 2021., predmetne čestice identificirane kao čestice koje u naravi čine [adresa] te nogostup, rubnjak, uski zeleni i pošljunčani pojas zapadno i istočno od [adresa], kao i betonski slivnik i rubnik te uski zeleni pojas istočno od Ulice Anđele Horvat, a na koju identifikaciju opunomoćenica tužitelja nije imala primjedbi.

31. Kako, dakle, tužitelj u tužbi ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drugačije rješenje ove upravne stvari, a Sud ne nalazi nezakonitosti u osporavanom rješenju tuženika i prvostupanjskog tijela, odnosno provedenom upravnom postupku, Sud smatra da donošenjem pobijanih rješenja nije došlo do povrede prava tužitelja, kao niti do povrede zakona na štetu tužitelja pa je primjenom odredbe članka 116. stavak 1. ZUS-a tužbeni zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan, i odlučeno je kao u točki I izreke ove presude.

32. U odnosu na troškove spora odlučeno je primjenom odredbe članka 147. stavak 1. ZUS-a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drugačije propisano. Budući da je tužitelj u cijelosti izgubio spor, odlučeno je kao u točki II. izreke presude.

U Osijeku 6. lipnja 2025.

Sutkinja

Blanka Sajter

Uputa o pravnom lijeku: protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).

DNA:

1. Tužitelju po opunomoćenici

2. Tuženiku

3. Zainteresiranoj osobi - Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku, Kapucinska 21

4. Zainteresiranoj osobi - Grad Zagreb, Ured za zastupanje, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb