REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U OSIJEKU
Poslovni broj: Us I-1658/2023-12
Osijek, Trg A. Starčevića 7/II
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Osijeku, po sucu Tomislavu Artukoviću, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Golub, u upravnom sporu tužitelja ZS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi obiteljske mirovine, 6. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 140- 03/23-03/01023772723, URBROJ: 341-99-06/2-23-3359 od 7. rujna 2023.
Obrazloženje
1. Tužitelj je Upravnom sudu u Zagrebu podnio tužbu protiv uvodno označenog tuženika radi ocjene zakonitosti rješenja KLASA: UP/II 140-03/23-03/01023772723, URBROJ: 341-99-06/2-23-3359 od 7. rujna 2023. te je povodom navedene tužbe kod Upravnog suda u Zagrebu osnovan spis pod poslovnim brojem: Us I-4776/2023.
2. Rješenjem predsjednice Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj: 31 Su-582/2023-2 od 23. studenog 2023. Upravnom sudu u Osijeku delegirani su predmeti Upravnog suda u Zagrebu, pa je tako Upravnom sudu u Osijeku delegiran i predmet Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj: Us I-4776/2023.
3. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II 141-03/23-03/01023772723, URBROJ: 341-99-06/2-23-3359 od 7. rujna 2023. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, KLASA: UP/I 140-03/23-03/01023772723, URBROJ: 341-25-06/2-23-35198 od 26. svibnja 2023.
4. Navedenim prvostupanjskim rješenjem tužitelju, djetetu umrlog osiguranika RS, državljaninu Bosne i Hercegovine, odbijen je zahtjev za ponovno priznanje prava na obiteljsku mirovinu.
5. Tužitelj u tužbi navodi da je osporavano rješenje zasnovano na pogrešnoj ocjeni tijela vještačenja s obzirom da je nalazom, ocjenom i mišljenjem tijela vještačenja u Banja Luci u drugom stupnju utvrđeno da kod tužitelja postoji invalidnost
– potpuna nesposobnost za rad. Smatra nelogičnim da bi ga tijelo vještačenja u Banja Luci ocijenilo potpuno nesposobnim za rad, a tijelo vještačenja u Republici Hrvatskoj da bi utvrdilo da invalidnost ne postoji. Ističe da su kod njega nastale trajne promjene zdravstvenog stanja koje se ne mogu otkloniti niti mjerama liječenja niti rehabilitacijom. Navodi da tuženik u cijelosti ignorira nalaze, mišljenja i rješenje bosansko- hercegovačkog nositelja mirovinskog osiguranja te da su donošenjem osporavanog rješenja povrijeđena osnovna načela Zakona o općem upravnom postupku a posebno načelo zaštite prava stranaka i načelo utvrđivanja istine. S obzirom na navedeno, predlaže Sudu usvojiti tužbeni zahtjev i poništiti osporavano rješenje tuženika, uz naknadu troška upravnog spora.
6. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je pobijano rješenje doneseno na temelju činjeničnog stanja utvrđenog u provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima. Navodi da je prvostupanjsko rješenje doneseno na temelju nalaza i mišljenja vijeća vještaka Zavoda za vještačenje i profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda Zagreb od 12. svibnja 2023. kojim je utvrđeno da kod tužitelja ne postoji potpuni gubitak radne sposobnosti prema članku 39. stavku 4. Zakona o mirovinskom osiguranju("Narodne novine", broj 157/2013., 151/2014., 33/2015., 93/2015., 120/2016., 18/2018., 62/2018., 115/2018., 102/2019., 84/2021. i 119/2022., dalje: ZOMO). Ističe da je u povodu žalbe pribavljeno mišljenje Vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje i profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda od 1. rujna 2023. u obrazloženju kojeg je zaključno navedeno da Vijeće viših vještaka ne nalazi osnove za promjenu utvrđene ocjene. Vezano za navod tužitelja da je u Bosni i Hercegovini na temelju vještačenja i mišljenja tijela vještačenja ostvario pravo na obiteljsku mirovinu, ističe da nalaz i mišljenje tijela vještačenja iz inozemstva ne obvezuje domaćeg vještaka u pogledu utvrđivanja invalidnosti u hrvatskom mirovinskom osiguranju. S obzirom na navedeno, predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.
7. Dana 15. svibnja 2025. kod ovoga suda je održana rasprava u prisutnosti opunomoćenice tuženika i odsutnosti uredno pozvanog tužitelja u skladu s odredbom članka 91. stavka 3. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 36/2024., dalje ZUS). Opunomoćenica tuženika je na raspravi izjavila da ostaje kod svih navoda iz odgovora na tužbu kao i kod navoda iz osporavanog rješenja.
8. Sud je izveo dokaze uvidom u spis, svu dokumentaciju koja se nalazi spisu kao i u spis provedenog upravnog postupka te je na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja u smislu odredbe članka 114. stavka 3. ZUS-a utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
9. Uvidom u spis upravnog postupka utvrđeno je da je tužitelj 29. prosinca 2022., kod nadležnog nositelja mirovinskog i invalidskog osiguranja u Bosni i Hercegovini, pokrenuo postupak za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu iza smrti oca RS na temelju invalidnosti.
10. Iz podataka spisa upravnog postupka proizlazi da je rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, broj spisa 449477 od 7. veljače 2007. priznato pravo na obiteljsku mirovinu počevši od 11. lipnja 2003., udovici umrlog osiguranika RS, BS i djeci LS i ZS.
11. Nadalje proizlazi da je tužitelju rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, broj spisa 449477 od 17. rujna 2014. prestalo pravo na obiteljsku mirovinu s danom 19. kolovoza 2014.
12. Iz podataka spisa proizlazi da je prvostupanjsko rješenje doneseno na temelju nalaza i mišljenja vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područni ured Zagreb KLASA: 140- 03/23-03/25, URBROJ: 426-04-08/7-23-2, evidencijski broj vještačenja 905584 od 12. svibnja 2023. kojim je utvrđeno da kod tužitelja ne postoji gubitak radne sposobnosti prije petnaeste godine života niti na dan prije smrti oca.
13. U drugostupanjskom upravnom postupku, provedenom povodom žalbe tužitelja, tuženik je, u skladu s člankom 133. stavkom 3. ZOMO pribavio nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda u Zagrebu, KLASA: 140-03/23- 03/25, URBROJ: 426-04-01/5-23-5, evidencijski broj vještačenja: 940242 od 1. rujna 2023., kojim je zaključeno da, nakon ponovnog uvida u svu priloženu dokumentaciju, Vijeće viših vještaka ne nalazi osnove za promjenom utvrđene ocjene.
14. Odredbom članka 39. stavka 4. ZOMO propisano je da potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.
15. Prema članku 69. ZOMO dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja i može se tim pravom koristiti i nakon navršene 15. godine života u razdobljima kada nije zaposlen, ali najduže do 18. godine života (stavak 1.). Dijete kod kojega nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti prema članku 39. stavku 4. ovoga Zakona, do dobi iz stavka 1. ovoga članka, ima pravo na obiteljsku mirovinu za vrijeme dok traje potpuni gubitak radne sposobnosti (stavak 2.). Dijete kod kojega nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti nakon dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu iz stavka 1. ovoga članka, a prije smrti osiguranika ili korisnika prava, ima pravo na obiteljsku mirovinu ako ga je osiguranik ili korisnik prava uzdržavao do svoje smrti (stavak 3.).
16. Imajući u vidu naprijed navedene zakonske odrede kao i činjenicu da je nalazom i mišljenjem vijeća viših vještaka od 1. rujna 2023., kojim je dana suglasnost na nalaz i mišljenje vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Područnog ureda Zagreb od 12. svibnja 2023. utvrđeno da kod tužitelja ne postoji potpuni gubitak radne sposobnosti prema članku 39. stavku 4. ZOMO i članku 69. stavku 2. ZOMO prije navršene 15 godine života niti na dan prije smrti oca nije bilo zakonske mogućnosti za drugačije odlučivanje u ovom upravnom sporu te tužbeni navodi tužitelja nisu odlučni.
17. Suprotno prigovorima iz tužbe Sud smatra da tuženik nije povrijedio zakon na štetu tužitelja kada je na citiranom nalazu i mišljenju vijeća viših vještaka utemeljio svoje rješenje. Naime, sud osporavano rješenje tuženika ocjenjuje zakonitim i to iz razloga što je provedenim vještačenjima oba stupnja nedvojbeno utvrđeno da kod tužitelja ne postoji potpuni gubitak radne sposobnosti prema članku 39. stavku 4. ZOMO.
18. Naime, tužitelju se ne može priznati traženo pravo samo na temelju toga što mu je u drugoj državi utvrđena invalidnost – potpuna nesposobnost za rad. Nalaz i mišljenja tijela vještačenja iz inozemstva ne obvezuju domaćeg vještaka u pogledu utvrđivanja invalidnosti u hrvatskom mirovinskom osiguranju. Svaka država primjenjuje svoj sustav ostvarivanja prava na davanja na temelju invalidnosti, pa tako primjenjuje i vlastitu definiciju invalidnosti koja sadržava zakonske i medicinske kriterije koji su svojevrsni njezinom sustavu socijalne sigurnosti, tržištu rada i drugim elementima koji se pri definiranju invalidnosti uzimaju u obzir.
19. Budući da je osporavano rješenje tuženika utemeljeno na pravilno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilnoj primjeni odredaba materijalnih propisa, tužbeni zahtjev je odbijen na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a te je odlučeno kao u točki I. izreke ove presude.
20. Sud je odbio zahtjev tužitelja za naknadu troška upravnog spora jer tužitelj u svom zahtjevu nije specificirao iznos troška koji potražuje niti je naveo sudske radnje za koje potražuje trošak spora, te je odlučeno kao u točki II. izreke presude.
U Osijeku 6. lipnja 2025.
Sudac
Tomislav Artuković
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
DNA:
1. Tužitelju, po opun. za primanje pismena - AS, [adresa]
2. Tuženiku
