Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj: P-1455/2019-65

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U CRIKVENICI

    STALNA SLUŽBA U KRKU

    Bodulska 2/d, Krk

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Crikvenici - Stalna služba u Krku, po sutkinji Tini Gorički, u pravnoj stvari tužiteljice-protutužene GT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Vukić i partneri d.o.o. iz Rijeke, protiv tuženika-protutužitelja 1. GTS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ĆTS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. ĆT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćnicama odvjetnicama iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Ana Albaneze Babić i Jasmina Milosavljević iz Krka, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 28. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 6. lipnja 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice-protutužene koji glasi:

    "I. Zabranjuje se tuženicima-protutužiteljima korištenje i prolaz preko k. č. [katastarska čestica] upisano u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Nova i tuženicima se nalaže da prestanu prolaziti i koristiti k. č. [katastarska čestica] Baška, upisano u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Nova te im se zabranjuje svako uznemiravanje vlasništva tužiteljice-protutuženice na k. č. [katastarska čestica], upisano u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- Nova, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

    II. Prestaje pravo stvarne služnosti "prolaza pješice preko čestice k. č. br. [katastarska čestica] Baška sa 237 m[2] u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Nova i to po cijeloj dužini istočne međe navedene čestice širine od 0,71 m do 0,91 m i ukupne dužine od 19,95 m, označeno u nalazu i mišljenju vještaka rozim slovnim oznakama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L i rozom šrafurom, sve sukladno nalazu i mišljenju mjerničnog vještaka Tomislava Vidmara od 25. travnja 2022. godine koji nalaz čini sastavni dio ove presude kao poslužnog dobra u korist k. č. br. [katastarska čestica] Baška sa 134 m[2] u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Nova kao povlasnog dobra"."

    II. Utvrđuje se postojanje prava stvarne služnosti prolaza pješice preko čestice k. č. br. [katastarska čestica] Baška sa 237 m[2] u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Nova i to po cijeloj dužini istočne međe navedene čestice širine od 0,71 m do 0,91 m i ukupne dužine od 19,95 m, označeno u nalazu i mišljenju vještaka rozim slovnim oznakama A-B-C-D-E-F-G- H-I-J-K-L i rozom šrafurom, sve sukladno nalazu i mišljenju mjerničnog vještaka Tomislava Vidmara od 25.travnja 2022. godine koji nalaz čini sastavni dio ove presude, kao poslužnog dobra, u korist k. č. br. [katastarska čestica] Baška sa 134 m[2] u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- Nova kao povlasnog dobra, koja je vlasništvo tuženika-protutužitelja.

    III. Ovlašćuju se tuženici-protutužitelji da u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, zatraže upis prava služnosti prolaza pješice preko zemljišne čestice k. č. br. [katastarska čestica] Baška sa 237 m[2] u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Nova i to po cijeloj dužini istočne međe navedene čestice širine od 0,71 m do 0,91 m i ukupne dužine od 19,95 m, označeno u nalazu i mišljenju vještaka rozim slovnim oznakama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L i rozom šrafurom, a sve sukladno nalazu i mišljenju mjerničnog vještaka Tomislava Vidmara od 25. travnja 2022. godine, koji nalaz čini sastavni dio ove presude, a u korist k. č. br. [katastarska čestica] Baška sa 134 m[2] u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Nova.

    IV. Nalaže se tužiteljici-protutuženoj da naknadi tuženima-protutužiteljima parnični trošak u iznosu od 4.226,55 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 6. lipnja 2025. pa do isplate, u roku od 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Tužbenim zahtjevom konačno uređenim u podnesku od 4. svibnja 2023. (list 226 spisa) tužiteljica-protutužena (u daljnjem tekstu tužiteljica) u točki I. traži da se tuženicima-protutužiteljima (u daljnjem tekstu tuženicima) zabrani korištenje i prolaz preko k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-nova, naloži da prestanu prolaziti i koristiti k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-nova te da im se zabrani svako uznemiravanje vlasništva tužiteljice na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok točkom II. traži da se sudi "prestaje pravo stvarne služnosti prolaza pješice preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-nova i to po cijeloj dužini istočne međe navedene čestice širine od 0,71 m do 0,91 m i ukupne dužine 19,95 m, označeno u nalazu i mišljenju vještaka rozim slovnim oznakama A-B- C-D-E-F-G-H-I-J-K-L i rozom šrafurom, kao poslužnog dobra u korist k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-nova kao povlasnog dobra" a potražuje i parnični trošak. U prilog tužbenom zahtjevu tužiteljica navodi da je vlasnica k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-nova a da ju tuženici uznemiravaju time što prolaze preko tih nekretnina. K. č. br. [katastarska čestica] u tijeku ovog postupka poništena je i spojena u k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-nova što je u svom nalazu i mišljenju utvrdio vještak,

    2. Tuženici u odgovoru na tužbu osporavaju da bi uznemiravali tužiteljičino pravo vlasništva jer da na nekretnini tužiteljice imaju pravo stvarne služnosti prolaza pješice koje da se izvršava već preko pedeset godina. Služnost da izvršavaju putem širine od pola do jednog metra te u dužini od 20 metara i tvrde to je jedini pristupni put sa nekretnine tuženika k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-nova, u naravi vrta, na [adresa] koja da je označena kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-nova, a isto tako i jedini pristupni put od kuće tuženika sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-nova do vrta koji se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-nova. Dio nekretnine tužiteljice na kojem postoji služnost da se vidno razlikuje od preostalog dijela jer je u punoj dužini obostrano tvrdo ograđen, dijelom košen a dijelom betoniran i ima nekoliko stepenica te se koristi ne samo od strane tuženika već i od strane ostalih vlasnika okolnih vrtova i zgrada. Tuženici su podnijeli i tužbu kojom traže utvrđenje postojanja prava stvarne služnosti i njezin upis u zemljišnu knjigu te su predlagali odrediti prekid ovog postupka do okončanja tog postupka. Nije određen prekid ovog postupka već je taj postupak spojen s ovim te se tužba tuženika kojom traže utvrđenje postojanja prava stvarne služnosti smatra protutužbom.

    3. Tuženici u protutužbi tvrde da imaju pravo služnosti prolaza pješice preko nekretnine tužiteljice jer je prolaz koristila još njihova prednica, majka ŽT i to preko pedeset godina, od kada je kupila kuću na adresi [adresa] pa da su tužitelji služnost stekli dosjelošću u smislu čl. 229 ZV-a. Majka tuženika da je kuću kupila upravo zbog vrta uz kuću odnosno blizine i neposrednog pristupa do vrta koji se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-nova. Protutužbenim zahtjevom traže utvrđenje postojanja prava stvarne služnosti prolaza pješice preko k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-nova i to po cijeloj dužini istočne međe navedene čestice širine od 0,71 m do 0,91 m i ukupne dužine 19,95 m, označeno u nalazu mišljenju vještaka Tomislava Vidmara od 25. travnja 2022. slovnim oznakama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L i rozom šrafurom, kao poslužnog dobra u korist k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-nova kao povlasnog dobra te da se tuženici ovlaste na upis tog prava služnosti prolaza pješice u zemljišnim knjigama.

    4. Tužiteljica u odgovoru na protutužbu (list 62- 64 spisa) osporava da bi tuženici stekli pravo služnosti jer tvrdi nisu koristili taj prolaz kao put do k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- nova. Pored toga tvrdi da tuženici imaju još najmanje dva puta koja ne opterećuju nekretninu tužiteljice, kojima da sa svoje nekretnine odnosno sa javnog puta imaju pristup do k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-nova. Stoga ako bi sud i utvrdio da su tuženici stekli dosjelošću pravo služnosti prolaza pješice preko nekretnine tužiteljice smatra da ta služnost nema nikakvu razumnu svrhu te postoje odmah i uvjeti za njezino ukidanje jer tuženici imaju nesmetani prolaz u svoju nekretninu sa javne površine.

    5. Tuženici osporavaju iznesene tvrdnje tužiteljice da nisu koristili sporni prolaz kao put do k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-nova, a to da je u postupku radi smetanja posjeda poslovnog broja Psp-57/2019 tvrdila i sama tužiteljica kao i njezin suprug UT pa da su sada tužiteljičine tvrdnje kontradiktorne sa tvrdnjama tužiteljice u postupku radi smetanja posjeda. U postupku radi smetanja posjeda i svjedoci TT i DT da su potvrdili da su do svojih vrtova koji graniče s vrtom tuženih oduvijek pristupali spornim prolazom. Tvrde da se k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-nova u naravi ne koristi kao put, da je u potpunosti obrastao i nepristupačan te se njime eventualno može pristupiti do ulice Dol a ne do [adresa] u kojem dijelu se nalazi kuća tuženika. Tim putem vrt da je od kuće tuženika udaljen 182 metra dok je spornim putem moguća komunikacija između kuće i vrta u duljini od svega 20 metara. Tvrde da vrt koriste svakodnevno, više desetaka puta, primjerice da bi u vrt postavili rublje na sušenje, pokosili vrt, napravili roštilj, otuširali se, a što da nije prikladno činiti preko puta koji u naravi ne postoji kako tužiteljica tvrdi i koji je deset puta duži od postojećeg te stoga smatra da nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 242 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima da bi se služnost ukinula jer da služnost niti ne čini štetu nekretnini tužiteljice jer je put vidno odijeljen od preostalog dijela nekretnine u vlasništvu tužiteljice niti postoji drugi jednako prikladan prolaz. Dodaju da je sporu između stranaka prethodilo protivljenje tuženih zahtjevu tužiteljice u postupku pred Upravnim odjelom za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša za uklanjanje dvije postojeće stambene zgrade i izgradnju nove na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-nova.

    6. Tijekom postupka tužiteljica je obavijestila sud da su tuženici zagradili kamenjem prolaz sa javnog puta na svoju nekretninu a tuženici su obavijestili sud da je tužiteljica na spornom prolazu sagradila betonski zid i postavila betonsko korito.

    7. Na glavnoj raspravi proveden je dokaz čitanjem dokumentacije priložene spisu i to: izvadaka iz zemljišne knjige, izvoda iz katastarskog plana za k. o. [katastarska općina]- nova od 25. srpnja 2018., pravomoćnog rješenja ovog suda poslovnog broja Psp- 57/2019-15 od 27. svibnja 2019., preslike pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu poslovnog broja O-3575/2000 od 22. prosinca 2000. iza pok. ŽT, poziva strankama na uvid u spis predmeta radi izjašnjenja upućenog od Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša 25. ožujka 2019. (list 70 spisa), geodetskog situacijskog nacrta sačinjenog od tvrtke Nekretnine d.o.o. Rijeka ovlaštenog inženjera geodezije ZT (list 71,72 i 74 spisa), nacrta građevinske situacije novog stanja potpisane po HT dipl. ing. arh. ovlaštenoj arhitektici (list 73 spisa), preslike rješenja Županijskog suda u Rijeci poslovnog broja Gž-1582/2019-2 od 10. rujna 2019. Pregledane su fotografije koje su uz odgovor na tužbu dostavili tuženici (list 18-24 spisa), fotografije sačinjene na uviđaju 7. srpnja 2021., fotografije sačinjene kod ponovnog uviđaja 22. veljače 2023. Pročitan je zapisnik o dokazima izvedenim prije izmjene suca – uviđaju uz prisutnost geodetskog vještaka održanom 7. srpnja 2021., kao i nalaz i mišljenje vještaka Tomislava Vidmara od 24. siječnja 2022. (list 129-148 spisa) te dopuna istog od 25. travnja 2022. (list 175-176 spisa), a proveden je i novi uviđaj 22. veljače 2023. radi neposrednog opažanja novog suca. Saslušane su i stranke osim tuženika ĆT koji da je teško pokretan te svjedoci UT, DT, ŽTS, IT, ĐT, KT i LT.

    8. Ocjenjujući sve provedene dokaze sukladno čl. 8. ZPP-a, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan dok je protutužbeni zahtjev tuženika osnovan.

    9. U ovom je postupku trebalo utvrditi da li su tuženici dosjelošću stekli pravo služnosti prolaza pješice preko nekretnine tužiteljice i ukoliko jesu da li su se ispunili uvjeti za ukidanje tog prava i sukladno tome treba li naložiti zabranu prolaska i uznemiravanja prava vlasništva tužiteljice.

    10. Provedenim dokazima utvrđeno je:

    - da je tužiteljica vlasnica k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-nova;

    - da su tuženici vlasnici k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-nova upisane s kulturom voćnjak površine 134 m[2] (izvadak na listu 8 spisa P-2038/2019);

    - da su tuženici vlasnici stambene zgrade tlocrtne površine 66 m[2] i dvorišta površine 6 m[2] sve sagrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-nova (izvadak na listu 9 spisa P-2038/2019);

    - da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-nova s kulturom put površine 77 m[2] upisana kao javno dobro u općoj uporabi (izvadak na listu 10 spisa P-2038/2019);

    - da su tuženici naslijedili svoju majku ŽT iz [adresa], koja je rođena 1917. a umrla 2000., pri čemu se u rješenje u nasljeđivanju navode nekretnine starih oznaka u k. o. [katastarska općina], prije nego je u postupku obnove zemljišne knjige formirana k. o. [katastarska općina]-nova (rješenje na listu 11-13 spisa P- 2038/2019);

    - da je između ovdje tuženih GTS i ĆTS kao tužiteljica i ovdje tužiteljice GT i njezinog supruga kao tuženika vođen spor zbog smetanja posjeda pod poslovnim brojem Psp-57/2019 koji je pravomoćno okončan (rješenje na listu 30-33 spisa) na način da je odbijen tužbeni zahtjev kojim su tužiteljice tražile da se utvrdi da su ih GT i UT smetali u posljednjem mirnom suposjedu prolaza koji se nalazi na dijelu k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-nova na način da su "postavili dvoja željezna vrata sa cilindričnim bravama" te tako isključili tužitelje od dotadašnjeg suposjeda prolaza, naloži tuženicima da uklone vrata i zabrani im se takvo ili slično smetanje suposjeda, s obrazloženjem da bi radnja kojom bi tužiteljice bile isključene od dotadašnjeg suposjeda bila zaključavanje vrata no tu radnju tužiteljice nisu u tužbenom zahtjevu navele kao radnju smetanja posjeda a da se samo postavljanje vrata ne može okarakterizirati kao čin smetanja posjeda. Takav stav prvostupanjskog suda potvrdio je i Županijski sud u Rijeci u svom rješenju posl. br. Gž-1582/2019-2 od 10. rujna 2109. navodeći da "i pod pretpostavkom da je točna tvrdnja tužitelja da su postavljena željezna vrata bila zaključana do očevida i da su tuženici odbili predati tužiteljicama ključ tih vrata ni u tom slučaju ne bi bilo osnove udovoljiti tužbenom zahtjevu tužiteljica za pružanje posjedovne zaštite na način kako su to tužiteljice zatražile postavljenim tužbenim zahtjevom. To zato jer zaključavanje vrata i odbijanje zahtjeva tužiteljica da im se preda primjerak ključa cilindrične brave nisu označeni u tužbenom zahtjevu kao čin smetanja posjeda već je kao čin smetanja označeno postavljanje vrata". Ono što je također razvidno iz pravomoćno okončanog spora zbog smetanja posjeda je da su ovdje tužiteljica GT i njezin suprug UT osporili da bi dvoja vrata koja je postavio UT bila zatvarana odnosno tvrdili su da je ovdje tuženicima, a isto tako i vlasnicima drugih nekretnina koji do svojih nekretnina prolaze pješačkim prolazom, omogućen neometan prolaz, što da je i potvrđeno uviđajem kada je utvrđeno da su brave iako postavljene plombirane;

    - da je GTS i ĆTS od strane Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša bio upućen poziv od 25. ožujka 2019. na uvid u spis predmeta radi izjašnjenja u postupku izdavanja građevinske dozvole za uklanjanje dvije postojeće stambene građevine i izgradnju zamjenske poluugrađene obiteljske kuće P+1 i rekonstrukciju postojeće pomoćne građevine na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-nova u naselju Baška na adresi [adresa] (poziv na listu 70 spisa)

    - iz geodetskog situacijskog nacrta sačinjenog od tvrtke Nekretnine d.o.o. Rijeka ovlaštenog inženjera geodezije ZT (list 71,72 i 74 spisa) utvrđeno je prijašnje stanje (list 71 i 72) odnosno da su na čestici postojala četiri objekta te se u ravnini sa objektima s desne strane nalazio gore suhozid a dolje betonski zid tako da je prostor sada spornog prolaza bio od ostatka građevne čestice odijeljen suhozidom, betonskim zidom i sa dva objekta, a što je vidljivo i na fotografijama predanim uz odgovor na tužbu;

    - iz nacrt građevinske situacije novog stanja potpisane po HT dipl. ing. arh. ovlaštenoj arhitektici (list 73 spisa) i geodetske situacije sa lista 74 spisa, utvrđeno je da su projektom predviđene samo postojeće stepenice na početku prolaza dok nisu predviđene stepenice i visinska razlika zatečena na uviđaju 2023. godine, izgradnja betonskog korita a niti su bile uopće prikazane korealcije sa susjednim nekretninama jer u projektu nije prikazan način ograđivanja nekretnine već samo granice građevinske čestice.

    11. Pročitan je zapisnik o uviđaju provedenom 7. srpnja 2021. (list 116-118 spisa) na kojem je utvrđeno da se kuća tuženika nalazi na adresi [adresa], da se do vrta udaljenog po prilici 30 metara od kuće tuženika prolazi po betonskoj stazi na kojoj se zatječu dvoja kovana vrata koja se slobodno otvaraju, da je put zidom odvojen od preostalog dijela nekretnine tužiteljice, da je nekretnina tuženika pokošena nekretnina na kojoj je zasađeno nekoliko voćaka i malo cvijeća a osim toga tu se nalazi ležaljka, suncobran i stol sa stolicama. Na tom uviđaju tužiteljica je pokazala i dva alternativna načina pristupa pa prvi put vodi kroz natkrivenu terasu objekta uz vrt tuženika a koja nekretnina da je u vlasništvu treće osobe, supruga tužene IT. Za silazak iz prostora vrta u zatvorenu terasu treba se spustiti po metalnim ljestvama jer je terasa na otprilike metar nižoj razini od one vrta. Drugi alternativni put vodi od sjevernog dijela vrta ulicom Dol prema zapadu a potom jugu do spoja sa [adresa] te dalje istokom [adresa] da bi se uspinjanjem stepenicama prema sjeveru došlo do obiteljske kuće tuženika. Sve navedeno prikazano je na fotografijama koje je sačinio sud, a u nalazu i vještak.

    12. Iz nalaza i mišljenja vještaka Tomislava Vidmara (list 129-148 spisa) utvrđeno je da je na licu mjesta pokazana k. č. br. [katastarska čestica] (k. č. br. [katastarska čestica] ne postoji više, poništena je i spojena u k. č. [katastarska čestica]). Pristupni put, zabranu korištenja kojeg traži tužiteljica a utvrđenje postojanja prava služnosti prolaska pješice kojim traže tuženici, prikazan je na skici lica mjesta linijom roze boje, dužine 21 m a predstavlja betoniranu stazu koja vodi od kuće tuženika na adresi [adresa] do vrta na k. č. br. [katastarska čestica], širina iznosi 0,9 m dok je najuži dio nešto uži cca 0,7 m. Prikazan je u prilogu broj 4 na fotografijama 1 i 2. Vlasnik nekretnine na kojoj se nalazi put je tužiteljica GT.

    13. Alternativni pristupni put kojeg je pokazala tužiteljica, opisan na očevidu kao prvi alternativni put, prikazan je na skici lica mjesta narančastom bojom a dužina iznosi 42 m. Dijelom prolazi [adresa] (k. č. br. [katastarska čestica], javno dobro u općoj uporabi) u dužini cca 19 m, zatim skreće sjeverno te se nastavlja betoniranom stazom preko k. č. [katastarska čestica] (vlasnik ST, [adresa]), k. č. [katastarska čestica] (vlasnik GT) i k. č. [katastarska čestica] (vlasnik NT) do objekta koji nosi broj 61B, ulazi u objekt na k. č. br. [katastarska čestica] (vlasnik NT) a do vrta se dolazi metalnim ljestvama zbog visinske razlike vrta i natkrivenog prostora. Širina alternativnog puta iznosi cca 1m, a najuži dio predstavlja prolaz kroz vrata/prozor.

    14. Drugi alternativni pristupni put koji je pokazala tužiteljica prikazan je na skici lica mjesta linijom zelene boje a njegova dužina iznosi 188 m. Prolazi preko k. č. [katastarska čestica], zatim k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica]. Sve te nekretnine upisane su kao javno dobro u općoj uporabi osim k. č. [katastarska čestica] koja je u suvlasništvu fizičkih osoba.

    15. Tužiteljica na nalaz i mišljenje nije imala primjedbi, smatra da je vještak utvrdio najbitnije u ovom postupku a to je da postoji neposredan pristup na nekretninu tuženika sa javnog puta k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-nova koji je prohodan i postoji i tuženici mogu slobodno doći njime do svoje nekretnine, stoga ne postoji razlog za služnost preko nekretnine tužiteljice i treba ju ukinuti. Navodi da nije bitno koliko tuženicima treba od jedne njihove nekretnine pa do druge jer nitko pa ni tuženici nema pravo tražiti da su sve njihove nekretnine povezane najkraćim putem.

    16. Tuženici su također prihvatili nalaz i mišljenje vještaka. U odnosu na alternativne pristupe koje vještak naziva verzija dva i tri navode da verzija dva tj. alternativni pristupni put nije adekvatan niti opravdan jer prolazi preko nekretnina u vlasništvu trećih osoba, a završni dio preko ograđene okućnice, natkrivene terase na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-nova, a postoji i visinska razlika od 120 cm između vrta i natkrivenog prostora, otvor prema vrtu da je prozor te se kao takav ne može koristiti kao prolaz. Verzija tri također da nije prihvatljiva jer se radi o putu dužine 188 metara koji prolazi preko čitave [adresa], preko ulice Dol, na putu se nalazi veliki broj stepenica pa je neživotno da bi predstavljao razlog za ukinuće služnosti koja ničim ne opterećuje nekretninu jer je prostor na kojem se izvršava i zidom odijeljen od ostatka. Postojeći put da se koristi preko pedeset godina, da je kuća kupljena zajedno sa vrtom, da je neophodna svakodnevna neometana komunikacija između kuće i vrta odnosno prijenos vrtnog namještaja, pristup s dječjim kolicima, doprema vrtnog materijala, vode i sličnog potrebnog za održavanje vrta kao i odlaganje organskog otpada. Predlaže da vještak dopuni nalaz na način da na prilogu br. 1 svog nalaza grafički prikaže put preko kojeg se vrši služnost s izmjerenom širinom i dužinom a također i prikaže ga slovima i posebnom bojom, a sve kako bi navedeni prilog mogao biti sastavni dio presude, što je vještak i učinio i dostavio dopunu od 25. travnja 2022. na koju stranke nisu imale primjedbi.

    17. Tužiteljica smatra da je jedini razlog zbog kojeg tuženici žele proći preko njezine nekretnine njihova komocija, odnosno minimalno vrijeme za prolazak do čestice, da vrt ima neposredan doticaj sa nekretninom u vlasništvu supruga jedne od tuženica, da nekretnina nije nikakva nekretnina od životne važnosti nego neuređeni vrt.

    18. 22. veljače 2023. proveden je i novi uviđaj radi neposrednog opažanja novog suca. Uviđaj je ovog puta započeo na mjestu na kojem tužiteljica tvrdi da tuženici imaju direktan pristup sa javnog puta (k. č. br [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-nova) a koji pristup je prikazan na fotografiji na listu 208 i 209 spisa. U odnosu na taj ulaz tužiteljica je podneskom od 11. prosinca 2022. obavijestila da su tuženici zagradili prolaz sa javnog puta na svoju nekretninu a tužena GTS potvrdila je da nije vidjela sadašnju situaciju i da je ranije tu bio samo konopac s natpisom privatno. Nakon ulaska u vrt preko naslaganog kamenja utvrđeno je da je na mjestu gdje su ranije bila postavljena željezna vrata sada sagrađen zid te betonirano korito na prolazu i dalje postojećem prilikom uviđaja održanog 2021. tako da se sada prolazom ne može proći. Prolazi se zatim po putu označenom zelenim na nalazu vještaka kao i po putu označenom na nalazu narančastom bojom koji prolazi i kroz objekt u odnosu na kojeg prema vrtu postoji visinska razlika a postoje vrata kojima se izlazi u vrt.

    U odnosu na protutužbeni zahtjev

    19. Tužiteljica je iskazala da nikad nije vidjela tužene da prolaze po putu po kojem tvrde da su prolazili. GTS, njezinog supruga i djecu tvrdi viđala je da prolaze po javnom putu dok tuženu UTS nije viđala niti na javnom putu jer ista ne dolazi u [adresa] pa ju nije vidjela dvadeset do trideset godina osim na sudu. ČT da koristi kuću na kbr. 63 ljeti a njega nije vidjela da uopće koristi vrt niti da prolazi spornim putem. Na javnom putu tuženicu GTS, supruga i djecu da je vidjela jer da je i ona po tom putu prolazila do jedne njezine nekretnine koja se nalazi na području iznad tog puta a na upit punomoćnika odgovara da je to nekretnina na kojoj se nalaze ovce i koju daje u najam. Ona da do te svoje nekretnine nije nikada prolazila na način da bi prolazila ljudima kroz dvorište. Naglasila je da je tužena GTS jednom prilikom gurnula njezinu majku kada je GTS fotografirala njezin objekt a nije sigurna oko čega su se posvađale niti zna kada je to bilo. Potvrdila je, što je uostalom vidljivo i iz fotografija i iz geodetske situacije na listu 71 i 72 spisa a i uviđajem 7. srpnja 2021. da je sporni dio bio odijeljen od preostalog dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-nova te je na licu mjesta pokazala je da je taj zid bio na mjestu gdje je sada sagrađen zid betonskog korita paralelan s kućom. Na upit zašto je taj dio nekretnine bio ograđen u odnosu na ostatak nekretnine odgovorila je da je tako bilo od starine, da je ona nekretninu naslijedila u takvom stanju od svojih roditelja, koji su ju također stekli nasljeđivanjem od maminog ujaka.

    20. Svjedok UT iskazao je da su željezna vrata postavili zbog ovaca i tada da je stigla prva tužbu kojom se zahtijevalo pravo prolaza. Nikada da prije nego su postavili vrata nije vidio tuženike da bi prolazili, vidio ih je samo da sjede na terasi kuće. Tužena da je potpisala geodetski elaborat koji je prethodio izdavanju građevinske dozvole pa da mu nisu jasni njezini daljnji postupci. U geodetskom elaboratu da su bile jasno prikazane granice čestica te ne vidi razlog da se nešto svojata ukoliko je prethodno potpisan elaborat. Na adresi [adresa], da boravi stalno od 2007. a dolazi već 40 godina i tvrdi nikada nije vidio tuženike da bi prošli. Istaknuo je da su objekti koji su se ranije nalazili na nekretnini bili drugačije postavljeni tako da im je sporni prolaz bio iza leđa. Nikada mu niti punica nije rekla da bi netko prolazio niti je bilo ikakvih sporova između njegove punice i GTS jedino se sjeća jednog sukoba kada da je GTS udarila njegovu punicu letvom. Tvrdi da tuženici vrt ne održavaju osim GTS koji dođe na dva tjedna i pokosi. DT također nije nikada vidio da bi prošao spornim putem. Vrata koja je postavio najprije da se nisu zaključavala a kasnije da su se počela zaključavati jer je prijavio gradilište. TT isto nikada nije vidio da bi prolazio preko spornog prolaza a on više ni nema česticu u blizini jer ju je on od njega kupio prošli mjesec, radi se o k. č. [katastarska čestica], a pretpostavlja da je TT do nje pristupao preko k. č. [katastarska čestica] ili 1561. Svjedok je sada vlasnik k. č. [katastarska čestica] a vlasništvo je stekao 2022. DT za ljetnih mjeseci imao je u najmu k. č. [katastarska čestica]. Prema građevinskoj dozvoli da na spornom dijelu nije bilo predviđeno građenje ikakvog objekta a ukoliko punomoćnica tuženika misli na kako ona to naziva betonsko korito isto da ne podliježe građevinskoj regulativi. Tuženici da su prigovarali projektu pri čemu da su se žalili na stavke koje ne podliježu građevinskoj regulativi. Na upit da li su tuženici iznosili primjedbe vezane za prolaz da isti mora ostati slobodan svjedok odgovara da to nije u građevinskoj dozvoli, da je ista na 9 strana te da su otklonjene sve primjedbe. Tuženici da se nisu žalili na izdanu građevinsku dozvolu. TT da se nikad nije žalio na građevinsku dozvolu niti tražio prolaz a to je sada i bespredmetno jer više nije vlasnik čestice na tom području.

    21. Iskaz tužiteljice i njezinog supruga sud ocjenjuje neistinitim u dijelu da nikada, i to kakao kaže svjedok UT u 40 godina, nisu vidjeli tuženike da prolaze preko dijela tužiteljičine nekretnine pobliže označenog u izreci. Taj dio njihovog iskaza u suprotnosti je sa samom tužiteljičinom tvrdnjom iz tužbe u kojoj tužiteljica tvrdi da tuženici uznemiravaju njezino pravo vlasništva jer po njezinoj nekretnini prolaze. Suprotno proizlazi i iz pravomoćnog rješenja iz postupka smetanja posjeda poslovnog broja Psp- 57/2019-14 (list 31 spisa) u kojem postupku je kao što je razvidno iz obrazloženja tvrdila da je ovdje tuženicama omogućen nesmetani prolaz kao i vlasnicima drugih nekretnina koji prolaze pješačkim prolazom. U ovom predmetu pak tvrdi da nikada ne samo da nije vidjela tuženike već nije vidjela niti TT koji da i prodaje tu nekretninu, niti DT koji da tu niti nema nekretninu u vlasništvu, imao je u najmu nekretninu na mjestu gdje tuženica GTS sada ima kućicu ali također da nije prolazio spornim putem. Isti su iskazivali neuvjerljivo, a i itekako su zainteresirani za ishod postupka. Tužiteljica je paušalno navela da ima nekretninu iznad javnog puta bez iznošenja ikakvih detalja, naziva, broja čestice, na koju je odlazila toliko često da bi čak srela i tuženu OT, njezinog supruga i djecu na javnom putu, iako je nekretninu kako navodi dala u najam za ispašu u kojem dijelu je njezin iskaz bio potpuno neuvjerljiv, usmjeren isključivo na pokušaj prikazivanja da su tuženici na svoju nekretninu pristupali javnim putem iako su u vezi prolaza prijeporom podnijeli i tužbu zbog smetanja posjeda. Iskaz tužiteljice i svjedoka UT ocjenjuje se istinitim jedino u dijelu opisa ranijeg izgleda nekretnine, koji uostalom proizlazi i iz fotografija, geodetske situacije s lista 71 spisa i uviđaja od 7. srpnja 2021. Neistinitom se ocjenjuje tvrdnja UT da je željezna vrata postavio radi ovaca, kraj činjenice da je nekretnina tužiteljice prema prijeporu bila ograđena.

    22. S druge strane sud prihvaća istinitim iskaz tužene GTS. Iako naravno zainteresirana za ishod postupka iskazivala je uvjerljivo, detaljno te je ocjena suda da je govorila istinu. Primjerice iako je netko od tuženika ili netko po njihovom odobrenju od vremena kada je proveden prvi uviđaj pa do drugog uviđaja očito naslagao kamenje na ulazu na nekretninu s javnog puta, tužena je odmah rekla da ona to stanje nije vidjela, da je tu ranije bio samo konop s natpisom privatno. Također je iskreno priznala da je doista bilo došlo do sukoba između nje i tužiteljičine majke ali za razliku od tužiteljice koja je to bez detalja istaknula iskazala je da je do toga došlo jer se protivila gradnji koju je izvodila tužiteljičina majka koju gradnju je ona htjela fotografirati. Iskazala je da je njezina majka 1957. godine kupila kuću na adresi [adresa] i uz tu kuću je kupila i vrt, jer se tada tako prodavalo a i svaka kuća na tom području da je imala na ovom području iznad vrtove. Da je tada kupljena kuća s vrtom proizlazi i iz iskaza svjedoka DT koji je iskazao da je poznavao majku i oca tuženika koji su tu kuću kupili poslije drugog svjetskog rata a navodno je i vrt pripadao uz tu kuću. To je potvrdila i svjedokinja AT koja je iskazala da je kuću na adresi [adresa] kupila 1959. a obitelj ČT je kuću kupila prije njih. Tužena ŠT iskazala je da su isključivo ovim putem dolazili u vrt gdje su imali smokve koje im je posadio FT svejtioničar, a u vrtu su sušili i rublje. I ostali susjedi da su prolazili tim putem pa čak i preko njihovog vrata prilikom izvođenja građevinskih radova. Na nekretnini tužiteljice da su se nalazila dva objekta štalice a u kući na adresi [adresa] da je živio G koji je u štalicama držao blago. Majka tužiteljice RT da je naslijedila svoju tetu te je nakon toga majka tužiteljice sa suprugom FT dogradila dvije štalice te je tužena s njome vodila spor glede te njezine dvije gradnje pa je tako došlo do svađe i fizičkog obračuna kada je htjela tu gradnju fotografirati. FT i RT da im nikad nisu osporavali prolaženje a niti Ć prije njih. Posljednjih dvadeset godina da su prolazili kao i ranije. Problemi su nastali kada su iznenada postavljena najprije jedna željezna vrata na istom mjestu gdje se i sada nalaze koji spor da su izgubili jer je sud utvrdio da vrata nisu zaključena i da je prolaz nesmetan. Posljednji puta prošla je spornim prolazom kada su tužili. U posljednje dvije godine našli su čovjeka koji kosi ne zna kuda ulazi ali budući da mora odvoziti travu pretpostavlja da to čini odozgo s kamionetom. Javni put raščišćen je nedavno zbog radova vezanih za postavljanje kanalizacije. Naime njezin suprug da je htio sagraditi wc u kućici koju je kupio pa je htio postaviti kanalizaciju preko [adresa] koji put pripada tužiteljici čemu se suprug tužene protivio pa je općina našla način da se kanalizacija spoji preko ulice Dol pa se raščistio taj javni put. Posljednjih godina vrt koriste za opuštanje, sunčanje i tuširanje, a suše i robu a ima i sušilo u kući na kojem također suši robu.

    23. Tužena ĆTS iskazala je da se sjeća da je kod kupnje kuće uvjet bio da vrt bude blizu kuće jer je njezina majka Ž te je voljela raditi u vrtu. U vrtu se nalazila smokva, marelica, sušilo se rublje. Ona je dolazila u [adresa] zimi jer ljeti boravi na Pelješcu, za dolazaka je dolazila u vrt, njezina kćer ga uređuje donosi sadnice ružmarina, bilo bi im otegotno dolaziti javnim putem noseći rublje, sadnice. Imali su nesmetano pravo služnosti sve dok nisu postavljena željezna vrata na što da su odmah reagirali a koji spor da su izgubili jer vrata nisu zaključana te je u tom postupku tužiteljica tvrdila da imaju nesmetan pristup te zbog toga nisu smetani. Iako ona ne dolazi više u [adresa] dolaze njezina djeca, posebno kćer U. Njezina djeca da nisu nikad bila u kući IT nemaju ključ te ne mogu preko njegove nekretnine pristupati do vrta. U tom se dijelu da ne mogu pristupati do vrta preko nekretnine IT iskaz tužene ocjenjuje neistinitim jer je suprotno iskazao sam IT. Međutim činjenica da tuženici sada dolaze do vrta tim putem što ističe punomoćnik tužiteljice prouzročena je kako su i iskazali tuženici činjenicom da im je prolaz zapriječen izgradnjom zida i korita i da je u tijeku sudski spor.

    24. Iskaze tuženica sud ocjenjuje istinitim i jer su potvrđeni iskazima svjedoka.

    25. Tako je svjedok DT iskazao da je njegova baka imala na tom području dvije parcele pa je na skici lica mjesta pokazao k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], dok da je k. č. [katastarska čestica] bila vlasništvo TT. Do nekretnine njegove bake da su postojala tri prilaza od čega je on koristio sporni prilaz i prilaz preko nekretnine u vlasništvu T i D, a prolaz koji on nije koristio da je bio javni put koji je vodio od Dola prema groblju. Svi stanari kuća sa tog područja da su pristupali do svojih vrtova preko spornog prilaza a kasnije da su uklonili gromaču pa su prilazili preko Polićevog vrta a to je kasnije opet zatvoreno. Živio je u [adresa] ali je skoro svake godine dolazio u [adresa] i to na adresu [adresa]. Viđao je IT kao i njegovog tasta i punicu da pristupaju preko spornog prolaza do vrta budući da se preko drugog prolaza koji je bio preko Orškovićevog vrta trebalo spustiti sa gromače tako da taj prolaz uopće nisu koristili. IT nije viđao da koristi javni put budući da ga niti on nije koristio jer je ovaj bio kraći. IT nije imao drugog pristupa do vrta dok nije kupio terasu iz koje sada vode vrata u vrt, a obitelj svjedoka je ranije koristila tu terasu a na korištenje im ju je dala ĐT. Njegova obitelj da je koristila k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] sve do otprilike 2021. Od 1969. do 2007. puno je puta prošao spornim putem jer je to bio kraći put. Dok je on koristio terasu nije bilo vrata koja su vodila u vrt. RT da su morali vidjeti da tuda prolaze ljudi. Nikada nije bilo svađe u vezi tog puta, a tuda je prolazio i TT. Put da su koristili još i dok isti nije bio betoniran tek ga je kasnije betonirao navodno CT.

    26. Svjedokinja ŽTS iskazala je da joj je poznato da obitelj ĆTS nema pristup svojoj nekretnini a to joj je poznato jer ima kuću u blizini na adresi [adresa]. Čula je od susjeda T da je zapriječen prolaz. Sa Z nikad nije razgovarala o ovom prolazu. Prepoznaje prolaz na fotografijama broj 1 i 2 na prilogu broj 1 iz nalaza i mišljenja vještaka. Obitelj ĆTS poznaje od 1959. kada je svjedokinja kupila kući u [adresa] te joj poznato da je obitelj ĆTS kroz taj prolaz išla od 1959. i koliko joj je poznato nikada se nitko tome nije protivio. I ona je tim prolazom prolazila kao dijete a i kasnije cijelo vrijeme što joj nitko nije branio. Nije prolazila otkad su postavljena vrata. Ona je koristila vrt obitelji ĆTS jer su tamo sušili veš, šetala je psa tamo i brala smokve sedamdesetih godina a psa je šetala dok nisu postavljena vrata. Nikad nije do vrta dolazila s javne ceste.

    27. Svjedokinja ĐT iskazala je da je od 1978. godine na nekretnini pored tužiteljičine gdje ima terasu i vrtnu kuhinju. Sa majkom tuženika da je prolazila spornim putem u vrt na kavu i po smokve i to od 1980. pa do 2004., 2005. godine. 2000. godine je umrla majka tuženika pa je nakon toga išla rjeđe. Kada je išla s majkom tuženika po smokve tužiteljičini roditelji da to nikada nisu branili sve dok se sada nije pojavio Bojanin suprug UT. Na samom kraju puta da je bila konoba njezinog susjeda koji da je isto do nje dolazio tim putem. Odvod kišnice s ljetne kuhinje išao je na predmetni put kojeg da je ona čistila od lišća s krova i bojala zid. Prodala je kuću koja se nalazila na adresi [adresa] IT kupio je od nje ljetnu kuhinju i terasu a to je bilo nakon smrti VT negdje 5-6 godina prije nego je prodala i kuću a kuću je prodala prije zagrebačkog potresa i korone.

    28. Iskaz svjedoka DT, AT i ĐT sud ocjenjuje istinitim u cijelosti. Isti kao vlasnici kuća na području [adresa] a DT kao korisnik nekretnina, imaju neposrednih saznanja, iskazivali su detaljno, a nisu ni zainteresirani za ishod postupka, svjedokinja ĐT je kuću i prodala. Svjedok DT iako je živio u [adresa] svake je godine dolazio u [adresa] u kuću na [adresa].

    29. Svjedok IT, suprug tužene GTS, iskazao je da H imaju kuću u [adresa] te se do vrta uvijek prolazilo spornim prolazom a to je činio i on osobno a dolazio je tamo svakog ljeta i tome ima 40 i više godina. Na tom putu da ga je znala dočekati i trava visoka do brade te je nakon što suprugin otac to više nije mogao održavati on nastavio održavati taj put, čistiti ga i kositi. Tim su prolazom prolazili i najbliži susjedi. Otkada su vrata postavljena za ulaz u vrt koristi se ulaz sa njegove parcele straga koja je kupljena 2015. jer su morali nekako doći do vrta. Ostavio je ključ kućice da ga mogu koristiti svi H radi pristupa vrtu a osigurao je i crijevo za vodu da povrće mogu i zaliti. Navodi da vrt tuženika završava u jednoj gromači i tamo je put kojim prolaze ovce a od te gromače može se spustiti do vrha ulice Dol. Iz ulice Dol se može samo do gromače a onda tek do vrta, Dol je samo silazna ulica. Iskaz svjedoka sud ocjenjuje u cijelosti istinitim, jer je u skladu s iskazima ostalih svjedoka koji govore o dugogodišnjem prolazu njegove obitelji njegove supruge a i slikovito je opisao da ga je znala dočekati trava do brade pa je očito isti put kosio dakle prije nego što je betoniran. Neistinitim se iskaz ocjenjuje jedino u dijelu da se iz ulice Dol ne može pristupiti skroz do vrta.

    30. Svjedok KT, zet tužene ĆTS iskazao je da u [adresa] dolazi od 1998. kada je kćer imala skoro godinu dana te navodi da je za života roditelja tužiteljice situacija bila normalna, postojao je betonirani put koji je postojao još i za vrijeme ovog spora i taj je put bio odijeljen zidom i to da desne strane od nekoliko susjeda a da lijeve strane postojao je zid spremišta, zatim zid sa metalnim vratima kojima se ulazilo na parcelu tužiteljice odnosno u njezin voćnjak dok su postojala još jedna vrata koja su vodila u dvorište tužiteljice. Tim putem da su normalno prolazili i nije bilo nikakvih problema do postavljanja željeznih vrata u kojem sporu je tužiteljica tvrdila da su vrata postavljena zbog ovaca i mi smo tražili da budu otključana ili da nam se da ključ. Sada je prolaz anuliran budući da je sazidan zid a sagrađen je i cvjetnjak. Otac njegove punice da je kupio kuću sa vrtom koji je pripadao kući i do kojeg se dolazilo prolazom koji je sada anuliran. U vrtu da su imali posađeno povrće, voćke, djeca su se igrala. Na tom području nekada da su se nalazili sve vrtovi, ukupno osam vrtova, sporni prolaz da je omogućavao da se dođe do četiri vrta a drugim se prolazom dolazilo do druga četiri vrta. Od četiri vrta do kojih se dolazilo ovim prolazom sada postoji samo vrt tuženika dok je tužiteljica s vremenom ostala tri vrta kupila. Za alternativni put navodi da nije adekvatan jer se spušta niz stepenice a zatim se hoda uzbrdo i to 200 metara pri čemu je na ulici i gužva jer se radi o glavnoj ulici. Nekretnina da je u naravi vrt a ne nekretnina na koju se dođe i u njoj boravi pa da je potrebno često dolaziti i odlaziti. Drugi alternativni prolaz da je također dijelom u vlasništvu JT iz [adresa] a dalje kroz objekt praktički kuću a gdje borave djeca od familije GTS a postoji i visinska razlika. Ukoliko je IT rekao da je ostavio ključ i crijevo za vodu to je onda tako ali on ga ne misli koristiti. Na upit da li je znao koje su granice građevinske dozvole odgovara da svakako nije bilo ucrtano zatvaranje puta niti izgradnja korita za cvijeće. I za navedenog svjedoka iako zainteresiranog sud nalazi da govori istinu jer iskazuje sukladno kao i nezainteresirani svjedoci.

    31. Svjedokinja LT, kćer tužene GTS, rođena 1968. iskazala je da je put između kuće na adresi [adresa] i pripadajućeg vrta oduvijek postojao a to zna jer da od prve godine života dolazi u [adresa] gdje je boravila i sa djedom i bakom prije nego je krenula u školu i to od Uskrsa do Božića i tijekom ljetnih praznika svake godine i oduvijek su kuća i vrt bili jedno. U vrtu da su njezini baka i djed uzgajali povrće, baka bi ju slala u vrt po lovor i peršin. Voda za zalijevanje nosila se iz kupaone spornim putem a baka je navečer odlazila i u vrt sjediti, gledati ružu, imala je smokve. Nakon smrti bake i djeda kuću su naslijedili svi tuženici pa se kuća počela koristiti vremenski podijeljeno odnosno svaki suvlasnik bi boravio u kućio po tri tjedna što se vrtilo kroz godinu. Nakon što je završen postupak smetanja mogli su proći kroz željezna vrata jer su bila otključana međutim kada je tužiteljica započela s gradnjom ponovno su zaključali donja vrata ali su tada mislili u redu oni sada grade to je sada gradilište a mislili smo da se i tako ne smije ništa mijenjati tijekom ovog spora, da bi onda odjednom vidjeli da je niknuo betonski zid na mjestu drugih željeznih vrata i shvatili da tužiteljica ide za tim da im trajno onemogući korištenje prolaza. U postupku gradnje tužiteljica da je uklonila štalicu, istočni zid prvog južnog vrtića i dobila građevinsku dozvolu na temelju rekonstrukcije ilegalno sagrađenih objekata, uklonila zid koji je ograđivao put i produžila svoje dvorište sve do vrtova I i T. Spornim prolazom da su prolazili i TT i DT i mnogu drugi ljudi a i ljudi povremeno kada bi išli na autobusnu stanicu. Također da su ljudi kod njih u vrtu sušili rublje, njezina baka da je bila široka duša i držala susjedstvo na okupu dok nisu došli RT i CT koji su se također prilagodili iako su bili iznajmljivači a došli su otprilike 1988. (kad je ona imala 20 godina). Prije njih je tu bio stari Ć koji je imao kuću ispod njihove i koji je počeo otkupljivati vrtove. I navedena svjedokinja, iako zainteresirana na sud je ostavila dojam iskrenosti i iznimne emotivne vezanosti za predmetni vrt.

    32. Iz iskaza svjedokinje ŽTS utvrđeno da je je obitelj GTS najkasnije od 1959. kada je svjedokinja kupila kuću (a vjerovatno i ranije budući da su H kupili kuću prije njih) spornim prolazom prolazila do vrta. Iu iskaza svjedokinje ĐT također je utvrđeno da je s VT prolazila spornim prolazom na kavu i brati smokve i to sve do njezine smrti. Sporni prolaz i vizualno je jasno izgledao kao prolaz i to odijeljen zidovima prije nego je tužiteljica izmijenila njegov izgled te nema dvojbe da su za njegovo postojanje i za prolazak kako tuženika tako i ostalih korisnika vrtova znali i tužiteljica i njezini prednici CT a još i Ć, koji da je tu držao blago u štalicama koje su zatim nadogradili roditelji tužiteljice. S obzirom da je iz iskaza svjedoka i tuženika utvrđeno da je još MT pedesetih godina započela izvršavati sadržaj prava služnosti prolaza pješice prijeporom sud utvrđuje da je još MT kao vlasnica vrta na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-nova stekla pravo služnosti prolaza pješice u korist te nekretnine kao povlasne.

    33. Odredbom čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da će se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu toga Zakona prosuđivati prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, što u konkretnom slučaju znači u vrijeme kada su se ostvarili zakonski uvjeti za stjecanje prava služnosti dosjelošću prema odredbama onog propisa po kojem su tuženici prvo takvo pravo stekli.

    33.1. Pravila bivšeg Općeg građanskog zakonika (OGZ) su se na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine, broj 73/91) primjenjivala do 1. rujna 1980. – dana stupanja na snagu Zakona o osnovnim i vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine, 53/91, dalje ZOVO), a ZV je stupio na snagu 1. siječnja 1997.

    33.2. Pravnim pravilima paragrafa 1470. OGZ propisano je da gdje nema urednih javnih knjiga ili pravo služnosti nije u njih upisano, pošten je posjednik takvog prava može to pravo dosjelošću steći tek poslije 30 godina. Kako iz provedenog postupka proizlazi da je prednica tuženika MT (Marija) Mihelić sa korištenjem spornog prolaza počela (najkasnije) 1959. a 1. rujna 1980. je na snagu stupio ZOVO, koji se primjenjuje u Republici Hrvatskoj na temelju odredbi Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima (Narodne novine, broj 53/91), koji je regulirao ovu materiju i čije se odredbe, nakon njegovog stupanja na snagu, imaju primjenjivati na stjecanje prava služnosti, to proizlazi da od 1959. (pa ni ako se uzme 1957. kao godina koju kao godinu kupovine kuće s vrtom navodi tuženica GTS) nije prošlo dovoljno vremena za stjecanje prava stvarne služnosti dosjelošću na temelju pravnih pravila paragrafa 1470. OGZ.

    33.3. ZOVO je propisivao kraći rok za stjecanje prava služnosti dosjelošću. Naime odredbom čl. 54. st. 1. ZOVO propisano je da se stvarna služnost zasniva dosjelošću kada je vlasnik povlasnog dobra faktično ostvarivao služnosti za vrijeme od 20 godina, a vlasnik poslužnog dobra tome se nije protivio. Stoga, primjenom odredbe čl. 54. st. 1. ZOVO, protekom roka od 20 godina, prednica je tuženika još stekla stvarno pravo služnosti dosjelošću na nekretnini prednika tužiteljice pa su tuženici nasljeđivanjem VT isto naslijedili, a i nastavili izvršavati slijedom čega je protutužbeni zahtjev osnovan.

    U odnosu na zahtjev tuženika za ukidanje služnosti i posljedično zabranu prolaska tuženicima

    34. Odredbom čl. 242 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da izgubi li pravo služnosti razumnu svrhu, vlasnik poslužne stvari može zahtijevati da se ono ukine; ako nije što posebno određeno, odluku o ukinuću donijet će sud na zahtjev vlasnika poslužne stvari, bez obzira na pravni temelj na kojem je ta služnost bila osnovana (stavak 1). Stavkom dva propisano je da će sud će na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine svojom odlukom ukinuti nužni prolaz, a i drugu služnost puta, bez obzira na to na kojem je temelju osnovana, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji prolaz, ili drugi jednako prikladan prolaz, koji vlasniku poslužnoga zemljišta čini manje štete, ili pak jednako prikladan javni prolaz.

    35. Potrebno je stoga nakon što je sud utvrdio da tuženici imaju pravo služnosti prolaza pješice bilo utvrditi da li je to pravo izgubilo razumnu svrho odnosno da li postoji drugi prikladniji ili jednako prikladan prolaz koji vlasniku poslužnog zemljišta čini manje štete ili pak jednako prikladan javni prolaz.

    36. Što se tiče tvrdnje tužiteljice da tuženici na svoju nekretninu mogu pristupiti putem koji je u nalazu i mišljenju vještaka nazvan verzija dva i označen narančastom bojom isti prolazi preko k. č. [katastarska čestica] koja je javno dobro u općoj uporabi, ali u nastavku preko k. č. br. [katastarska čestica] koja je vlasništvo BT iz [adresa], k. č. [katastarska čestica] koja je u vlasništvu tužiteljice te k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] koje su u vlasništvu ET. Stav je suda da se pravo služnosti ne može ukinuti u slučaju da postoji prikladniji ili jednako prikladan prolaz preko nekretnina koje su u vlasništvu trećih osoba. U skladu sa citiranom zakonskom odredbom sud će ukinuti služnost puta ako utvrdi da postoji drugi prikladniji prolaz ili drugi jednako prikladan prolaz koji vlasniku poslužnog zemljišta čini manje štete pa je dakle taj prikladniji ili jednako prikladan prolaz na nekretnini vlasnika poslužnog zemljišta ili ako postoji jednako prikladan javni put - a ne može se ukinuti služnost puta ako postoji prikladniji ili jednako prikladan prolaz preko nekretnine koja je u vlasništvu treće osobe a ovdje su to JT i NT (tako i ŽS Varaždin u odluci Gž-1299/2018-2 od 28. studenog 2018.). Stoga je s obzirom da taj put prelazi preko nekretnina trećih osoba suvišno uopće razmatrati njegovu prikladnost, međutim uzgredno se navodi da prolaz kroz nečiji objekt kao služnost koja bi postojala u korist svakodobnog vlasnika druge nekretnine, jer se naime radi o stvarnoj a ne osobnoj služnosti da bi uopće bilo relevantno što je trenutni vlasnik k.č. na kojoj se nalazi objekt suprug jedne od tuženica, svakako nije prikladan.

    37. Što se tiče tvrdnje tužiteljice da tuženici imaju jednako prikladan javni prolaz, iz nalaza i mišljenja vještaka zaista proizlazi da k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-nova ima izlaz na javno dobro u općoj uporabi - k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-nova. Na tom mjestu prilikom drugog uviđaja bilo je naslagano kamenje, međutim radi se o ogradi koju su sami vlasnici povlasnog dobra ili netko uz njihovo odobrenje naknadno postavili dok se tu ranije nalazio samo konop sa natpisom privatno, što je potvrdila sama prvotuženica.

    37.1. Međutim zakonski uvjet je da je taj put jednako prikladan. Iz iskaza tuženica i svjedoka utvrđeno je da je vrt kupljen uz kuću na adresi [adresa], da je majka tuženika tu kuću kupila upravo zbog blizine vrta, da su taj vrt tuženici koristili praktički kao sastavni dio kuće - na istom sjedili, tuširali se, sušili rublje, polijevali vrt vodom iz kuće. Putem za koji tužiteljica tvrdi da je jednako prikladan da njime tuženici pristupaju do vrta tuženici bi umjesto da vrtu pristupaju prolazom na kojem su izvršavali služnost morali pristupati putem dugim 180 metara koji vodi kroz staru jezgru i to najprije spuštajući se dolje između ostalog i preko više stepenica a trenutni vlasnici povlasne nekretnine su osobe rođene 1943., 1945. i 1947. godine, zatim gurajući se s turistima ulicom Dol u centru [adresa]. Pri tome je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] također u vlasništvu trećih osoba. Prema ocjeni ovog suda služnost nije izgubila razumnu svrhu, niti je alternativni put jednako prikladan. Naime tuženici nisu prestali svoju nekretninu koristiti na način na koji su ju i ranije koristili, već je tužiteljica potpuno ignorirajući služnost prolaza pješice koju su tuženici izvršavali, koja je i fizički bila odijeljena od nekretnine tužiteljice te joj izvršavanje iste prije nije činilo nikakvu štetu, odlučila da će pravac služnosti sada postati dio njezinog dvorišta srušivši zid koji je ranije preostali dio njezine nekretnine jasno dijelio od prolaza po kojem se izvršavala služnost, te je postupanje tužiteljice isključivi razlog zašto služnost sada nekretninu tužiteljice opterećuje jer joj prolazi kroz dvorište što prije nije bio slučaj. Tužiteljičino mijenjanje izgleda prijepora za vrijeme trajanja sudskog spora također je indikativno i usmjereno sa mišlju da će izmjenom izgleda doprinijeti svom cilju ukidanja služnosti. Valja reći da niti u projektu nije bila predviđena niti gradnja stepenica i postojeća visinska razlika na nekadašnjem prolazu niti gradnja betonskog korita što međutim doista nije predmet građevinske regulative kako to ističe svjedok UT, a na projektu nisu bile uopće prikazane niti korelacije sa susjednim nekretninama jer u projektu nije prikazan način ograđivanja nekretnine već samo granice građevinske čestice. Prema projektu na mjestu stepenica i visinske razlike predviđena je samo nivelacija terena te prema projektu niti geodetskoj situaciji novog stanja nije bilo vidljivo da neće biti moguće prolaziti do vrta tuženika. Činjenica da je tužiteljica ili njezin suprug kupila sve okolne vrtove osim vrta tuženika također ne znači da je služnost izgubila razumnu svrhu.

    38. Ocjenom svih provedenih dokaza i rezultata cjelokupnog dokaznog postupka ovaj sud ocjenjuje da alternativni put prikazan kao verzija tri nije jednako prikladan za pristup na nekretninu tuženika s obzirom na način na koji se ista iskorištava a to je da služi prema načinu uporabe kao sastavni dio kuće s obzirom da se radi o kući u staroj jezgri [adresa], slijedom čega je tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen u cijelosti jer niti su ispunjeni uvjeti iz čl. 242 ZV-a niti tuženici uznemiravaju tužiteljičino pravo vlasništva jer ih na prolazak pješice ovlašćuje utvrđeno postojeće pravo služnosti.

    39. O troškovima postupka odlučeno je temeljem odredbe čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a. Tužiteljica je u cijelosti izgubila parnicu pa je dužna tuženicima naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka a to je trošak zastupanja po odvjetniku i to za sastav tužbe 100 bodova temeljem Tbr. 7. toč. 1 Tarife o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne Novine 138/2023, dalje u tekstu Tarifa), trošak sastava odgovora na tužbu 100 bodova temeljem Tbr. 8. toč. 1 Tarife, trošak zastupanja na osam ročišta i to za svako 100 bodova temeljem Tbr. 9 Toč 1. Tarife, trošak četiri obrazložena podneska i to podneska od 6. veljače 2020., 25. veljače 2022., 22. ožujka 2022. i 6. lipnja 2022. temeljem Tbr. 8. toč. 1 Tarife za svaki 100 bodova, što ukupno iznosi 1400 bodova. Pri tome je vrijednost boda propisana tarifom 2,00 eura pa to iznosi 2.800,00 eura. Navedeni iznos uvećan je zbog zastupanja više osoba za 20 posto temeljem Tbr. 40 Tarife pa to iznosi 3.360,00 eura. Na taj iznos obračunat je PDV pa ukupni trošak zastupanja kojeg je tužiteljica dužna naknaditi tuženicima iznosi 4.200,00 eura. Osnovan je i zahtjev tuženika za naknadu troška sudske pristojbe na tužbu (P-2038/2019) u iznosu od 26,55 eura pa ukupni trošak iznosi 4.226,55 eura.

    39.1. Tuženicima su temeljem članka 27. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP-a ("Narodne novine", broj 80/22), dosuđene zatezne kamate na parnični trošak po stopi zatezne kamate određene čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima tekućoj od donošenja donošenja presude do isplate.

    39.2. Odbijen je zahtjev tuženika za naknadu troška sastava podneska od 4. travnja 2023. i 26. siječnja 2023. jer je u njima izneseno što je moglo biti izneseno i na ročištima.

    U Krku 6. lipnja 2025.

    Sutkinja:

    Tina Gorički

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od petnaest dana od dana održanog ročišta za objavu. Žalba se podnosi putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje županijski sud.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.