Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Stalna služba u Slatini

Slatina, Trg sv. Josipa 12

Poslovni broj: Pn-5/2025-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Virovitici, Stalna služba u Slatini, po sucu toga suda Zoranu Šljivcu, u parničnom postupku po tužbi tužiteljice TB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Zlatku Šimeku, odvjetniku iz Koprivnice, protiv tuženika Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. Zagreb, Slovenska ulica 24, OIB: 52848403362, zastupanog po punomoćniku Dinku Rebroviću, odvjetniku iz Zagreba, radi naknade štete, nakon glavne rasprave održane u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, te ročišta za objavu i dostavu presude održanog 6. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. N a l a ž e s e tuženiku Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., Zagreb, Slovenska ulica 24,OIB: 52848403362, da tužiteljici TB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade imovinske štete isplati iznos od 4.117,96 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena koja teče od 7.6.2025. godine pa do konačne isplate, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.287,13 EUR zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 7.6.2025. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je protiv tuženika podnijela tužbu navodeći da se dana 13.4.2023. godine oko 11,20 sati dogodila prometna nesreća na način da je GB upravljala osobnim vozilom marke Fiat, tip Punto, reg. oznake [registarska oznaka] nepropisno se uključivala sa sporedne ceste na glavnu cestu, a da se prethodno nije uvjerila da tu radnju može izvršiti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, uslijed čega je prednjim desnim dijelom osobnog automobila udarila u lijevi bočni dio osobnog automobila marke BMW, reg. oznake [registarska oznaka] u vlasništvu tužiteljice. U vrijeme prometne nesreće osobno vozilo Fiat, tip Punto, reg. oznake [registarska oznaka] vlasništvo OB bilo je osigurano Policom od automobilske odgovornosti kod tuženika broj: 211014767995. U spomenutoj nesreći nastala je imovinska šteta na osobnom vozilu tužiteljice i to na: blatobranu, oblozi branika, rešetki zraka, prednjem lijevom svjetlu i dr.

2. Tužiteljica se u izvansudskom postupku obratila odštetnim zahtjevom prema tuženiku kao odgovornom osiguratelju, međutim, isti su zahtjev otklonili uz obrazloženje da nije moguće utvrditi postojanje uzročno posljedične veze oštećenja evidentiranih na vozilu. Tužiteljica je uložila prigovor na odluku tuženika, međutim, on je ostao kod ranije odluke o neosnovanom odštetnom zahtjevu. Kako tuženik odbija nadoknaditi nastalu imovinsku štetu, tužiteljica je nakon provedenog vještačenja postavila tužbeni zahtjev kao u izreci.

3. U odgovoru na tužbu tuženik čini nespornim da je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] na dan 13.4.2023. godine bilo osigurano kod tuženika od odgovornosti za štetu nanesenu trećim osobama, te temeljem navedene činjenice čini nespornim svoju pasivnu legitimaciju. Osporava nastanak štetnog događaja kako opisuje tužiteljica te osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti. Tuženik ističe da oštećenja koja su nastala na vozilu tužiteljice te oštećenja koja su nastala na vozilu osiguranika tužene, nisu mogla stati na način kako je to navedeno u prijavi štete. Prema oštećenjima koja su nastala na vozilu tužiteljice primarno oštećenje započinje na lijevom dijelu prednjeg branika oko mlaznice za pranje lijevog reflektora i proteže se preko lijevog dijela branika na lijevi aluminijski naplatak. Oštećenja na desnom boku vozila osiguranika tuženika marke Fiat Uno, reg. oznake [registarska oznaka] nisu mogla nastati u ovom štetnom događaju, a isto temeljem činjenice da je vozilo osiguranika tuženika bilo u primarnom kontaktu s lijevim dijelom prednjeg branika vozila tužiteljice, tada bi vozilo tužiteljice sa svojim lijevim dijelom prednjeg branika ušlo u desni bok osiguranika tuženika te bi oštećenja bila znatno veća od onih koja su prikazana. Oštećenja na oba vozila ne poklapaju se po mjestu i intenzitetu sudara.

4. U dokaznom postupku sud je saslušao tužiteljicu TB (list 45-46), svjedokinju GB (list 43-44), stalnog sudskog vještaka Maria Pažina dipl. ing. (list 93-94) i stalnu sudsku vještakinju Natašu Koronc mag. ing. prometa (list 161- 163) te je izvršio uvid u izvješće o prometnoj nesreći (list 4), u pregled oštećenja (list 5), u preslik prometne dozvole (list 6-8), u fotografije automobila BMW reg. oznake [registarska oznaka] (list 9-10), u fotografije automobila Fiat reg. oznake [registarska oznaka], u fotografiju (list 12), u opis načina i tijeka prometne nezgode (list 13), u dopis (list 14), u očitovanje na prigovor u vezi s naknadom štete u odštetnom zahtjevu od 4.5.2023.g. (list 15), u preslik univerzalnog naloga za plaćanje (list 16), u izvješće o prometnoj nesreći (list 40), u fotografije automobila BMW (list 41-42), u fotografije automobila (list 48-65), u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Maria Pažina dipl. ing. od 25.2.2024. godine (list 69-74), u očitovanje stalnog sudskog vještaka Maria Pažina dipl. ing. od 11.3.2024. godine (list 86), te u nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje Nataše Koronc mag. ing. prometa od 17.3.2025. godine (list 127-149).

5. Temeljem iskaza tužiteljice (list 45-46) i svjedokinje GB (list 43-44) utvrđeno je da se je dana 13.4.2023. godine u [adresa] dogodila prometna nesreća na način da je GB koja je upravljala osobnim automobilom marke Fiat Punto, reg. oznake [registarska oznaka] koje je osigurano kod tuženika od odgovornosti, kada se je kretala s parkirališta ispred Kauflanda u [adresa], te s navedenim automobilom udarila u prednji lijevi kraj i dio kotača automobila od tužiteljice marke BMW, reg. oznake [registarska oznaka], koji se je kretao s cestom od sela Požara prema glavnoj cesti. Nakon udara automobil tužiteljice odbačen je prema rubnjaku koji ga je odbio nazad. Prema navodima tužiteljice na automobilu marke BMW, je oštećen prednji branik, plastike na braniku, napukao je lijevi far, oštećena je lijeva prednja aluminijska felga, oštećena je prednja desna felga kako je udarila u rubnjak. U trenutku nesreće tužiteljica se je kretala s automobilom brzinom od 30 do 40 km/h i propadivala je kiša. Automobil je izletio pred nju jer vozačica uopće nije gledala. Izlijetanje automobila Fiat Punto sa sporedne ceste na glavnu cestu potvrdila je i svjedokinja GB koja se smatra krivom, jer je s automobilom izašla pred tužiteljicu. Napomenula je da prije naleta automobila tužiteljicu nije vidjela. Oštećenja na automobilu BMW je u svome iskazu potvrdila svjedokinja GB (list 43-44).

6. Prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka Nataše Koronc mag. ing. prometa od 17.3.2025. godine (list 127-149) distribucija oštećenja nastalih na vozilima ukazuje na to da je primarni kontakt kod sudara uspostavljen između lijevog ugla vozila BMW i desne bočne strane u predjelu zadnjeg boka, prednjih i zadnjih desnih vrata, te desnog blatobrana vozila Fiat Punto, a uzdužne osi zatvarale su međusobno put od oko 19 ̊. Postavljanjem vozila u sudarni položaj proizlazi da je gledano iz smjera kretanja oba vozila došlo gotovo u samom T raskrižju, odnosno spoju poprečnog priključka trgovačkog centra "Kaufland". U trenutku primarnog kontakta BB je izlazila sa poprečnog priključka vozilom Fiat Punto i uključivala se u promet skretanjem u lijevo s priključka trgovačkog centra "Kaufland", uzdužnom osi vozila ukošenog pod kutom od oko 30 ̊ prema zapadnom rubu kolnika, a vozilo je najvjerojatnije bilo u fazi ubrzavanja.

U istom trenutku TB se sa vozilom BMW kretala ulicom Sajmište iz smjera jug – sjever, sebi desnom stranom kolnika pretpostavljajući središnjim dijelom, te vozilo vjerojatno nije bilo usporavano kočenjem.

Obzirom da nisu poznata mjesta gdje su se zaustavila oba vozila nakon prometne nesreće te obzirom da osim jednog vidljivog traga plastike, čiji položaj nije definiran zapisnikom o očevidu policije niti skicom u mjerilu, nije moguće tehničkim putem izračunati brzinu kretanja vozila, neposredno prije i u trenutku sudara.

7. Brzina kretanja vozila Fiat Punto u trenutku sudara i na putu skretanja u lijevo procijenjena je na temelju iskustvenih pokazatelja. Obzirom na oštećenja vozila i na navedene podatke u spisu može se uzeti prihvatljivim da je prosječna brzina kretanja vozila Fiat Punto na putu skretanja bila oko 15 km/h, dok se vozilo BMW u trenutku sudara kretalo brzinom od oko 34 km/h u trenutku primarnog kontakta ukošeno za 1 ̊ u desnu stranu i najvjerojatnije nije bilo usporavano kočenjem.

8. Za vozačicu BMW vozilo Fiat Punto je započelo predstavljati realnu opasnost u trenutku uključivanja u promet s poprečnog priključka, skretanjem u lijevo u ulicu Sajmište, odnosno kada je prednjim krajem vozila započela prelaziti istočni rub kolnika. Kod mjesta započetog uključivanja u promet pa do mjesta sudara, vozilo Fiat Punto se kretalo zakrivljenom putanjom polumjera zakrivljenosti od oko 10,00 m te je ostvarilo putni zakret u lijevu stranu za oko 50 ̊. To znači da je vozilo Fiat Punto od mjesta započetog uključivanja u promet pa do mjesta sudara prešlo put od oko 8,72 m, a taj put vozilo Fiat Punto je prešlo kroz vrijeme od oko 2,09 sekundi. U trenutku započetog skretanja vozila Fiat Punto, vozilo BMW od mjesta sudara je bilo udaljeno oko 19,62 m.

9. Kako je analiza pokazala, u trenutku kada se vozilo Fiat Punto od mjesta sudara bilo udaljeno oko 8,72 m i kada se vozilo nalazilo na obilježenom pješačkom prijelazu i prednjim krajem prelaziti istočni rub kolnika, te kada je započelo predstavljati realnu opasnost za vozačicu vozila BMW, a koje je u tom trenutku od mjesta sudara bilo udaljeno od oko 19,62 m, vozila su za vozačice bila međusobno uočljiva.

10. Uzrok nastanka prometne nesreće je taj što se vozačica automobila Fiat Punto GB s poprečnog priključka, krećući se s parkirališta trgovačkog centra "Kaufland" uključivala u promet skretanjem u lijevo u ulicu Sajmište, koja ulica je s prednošću prolaska, tako da je oduzela prednost vozilo BMW, kojim je ulicom Sajmište upravljala TB i koje vozilo je dolazilo s njezine desne strane, te ga je mogla pravovremeno uočiti bez obzira na navod o kretanju kombi vozila na desnoj strani Sajmišta prema mjestu Požari.

11. Iz dostupnih podataka i temeljem izvida štete proizlazi da je na osobnom automobilu BMW 5, reg. oznake [registarska oznaka] i vozilu Fiat Punto, reg. oznake [registarska oznaka] u štetnom događaju od 13.4.2023. godine nastupila materijalna šteta. Troškovi popravka vozila BMW bez uključenog PDV-a iznosi 3.294,377 EUR, a s uključenim PDV-om iznosi 4.117,96 EUR. Sva oštećenja na vozilu BMW i Fiat Punto odgovaraju mehanizmu i dinamici prometne nesreće koja se dogodila kao rezultat čeono bočnog sudara pri uključivanju vozila Fiat Punto u promet na cestu s prednošću prolaza.

12. Vještakinja je u svome iskazu na raspravi potvrdila svoj pisani nalaz i mišljenje te je istakla da su oštećenja na osobnom automobilu marke BMW očekivana kod zamašenog kontakta koji je kontinuirani kontakt dva vozila koja se kližu jedan uz drugi pod nekakvim kutem, što znači da nije okomito na pravac kretanja. Obzirom na elastičnost materijala i smjer djelovanja sile oštećenja se prenose na bočne slojeve karoserije. U trenutku primarnog kontakta došlo je do blagog zanošenja vozila BMW te se zanosilo blago u desno, dok se stražnji dio Fiat Punta zanosio u lijevo stražnjim krajem, a prednjim u desno, što dodatno pojašnjava raspored i geometriju nastalih oštećenja na vozilima. Na BMW-u su se oštećenja pojavljivala u predjelu ugla i prednjem lijevom dijelu vozila, dok je vozilo Fiat Punto zadobilo kontakt u predjelu C stupa i praga gdje je vozilo konstrukcijski čvršće. Iz tog razloga oštećenja na vozilima nisu istog vizualnog intenziteta. Masa vozila BMW je znatno veća, jednako tako se vozilo BMW kretalo većom brzinom od Fiat Punto te se ta razlika u energiji gibanja i inerciji rezultirala na tragu kontakta, te se trag kontakta produžavao uzdužno uz karoseriju Punta po cijeloj bočnoj strani, znači od primarne točke stražnjeg dijela prema naprijed, što obuhvaća cijeli bočni dio Fiat Punta. Put sraza je bio oko 19 ̊, vozilo BMW se kretalo gotovo pravocrtno malo ukošeno prema lijevo, što se vidi iz Skice tj. iz nalaza te je upravo taj kontakt pod kutem uzrokovao karakterističnu zamašenu odnosno kliznu štetu duž vozila Fiat Punto. Vozilo BMW je opremljeno senzorima te obzirom da se dogodio čeoni bočni udar aktivirao se mehanizam koji je omogućavao otvaranje haube, što se općenito aktivira prilikom čeonih naleta na pješaka. Oba senzora su se otvorila te je to prikazano u nalazu. Većina automobila imaju aktuatore tj. senzore koji se aktiviraju kod čeonog naleta. Oštećenja na automobilu Fiat Punto su nastala na prednjim desnim vratima odnosno na zadnjim i prednjim desnim vratima, a ne lijevim. Vozačica vozila BMW nije imala tehničku realnu mogućnost izbjegavanja sudara i eventualno kočenje u trenutku moglo bi dovesti tek do smanjenja intenziteta kontakta, ali ne i do izbjegavanja samog sudara. Zaključak vještakinje je da se vozilo BMW pod kutem od oko 19 ̊ naslonilo na bočnu stranu Fiat Punta što je dovelo do tzv. zamašene štete odnosno klizanja vozila BMW preko karoserije vozila Fiat Punto. Nalaz i mišljenje vještakinje Nataše Koronc koji je potvrđen iskazom na glavnoj raspravi i koji je logičan i obrazložen, sud je prihvatio u cijelosti. Nalaz vještaka sačinjen je stručne osobe te jasno obrazložen i logičan, te ga je sud prihvatio u cijelosti. Kako je vještak odgovorio na postavljena pitanja i nije bilo nejasnoća, sud nije prihvatio prijedlog tuženika za provođenjem novog vještačenja.

13. Kako je osiguranik tuženika prema nalazu vještaka isključivo odgovoran za nastalu štetu na automobilu tužiteljice, tuženik je kao osiguratelj temeljem čl. 964. st. 1. i čl. 1089. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 – dalje: ZOO) nastalu štetu utvrđenu nalazom vještaka u iznosu od 4.117,96 EUR dužan podmiriti tužiteljici zajedno sa zakonskim zateznim kamatama počev od dana donošenja presude pa sve do isplate.

14. Kako je tužba preinačena nakon provedenog vještačenja, sud je temeljem čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP) istu dopustio jer smatra da je to svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

15. Tužiteljica je u ovome predmetu u cijelosti uspjela u sporu, te joj je tuženik temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a dužan podmiriti parnične troškove u iznosu od 2.287,13 EUR, a koji se sastoje od troškova sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR, od troškova zastupanja na pet rasprava u iznosu od 1.000,00 EUR, od troškova sastava dva potrebna podneska u iznosu od 400,00 EUR, od troškova zastupanja na dva ročišta za objavu presude u iznosu od 200,00 EUR, od sudske pristojbe na tužbu i presudu u iznosu od 88,96 EUR, te od troškova vještačenja u iznosu od 398,17 EUR. Navedene troškove tuženik je dužan platiti tužiteljici zajedno s zakonskim zateznim kamatama počev od dana donošenja presude pa do isplate.

16. Stoga je odlučeno kao u izreci.

U Slatini 6. lipnja 2025.

Sudac:

Zoran Šljivac

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Tužiteljica po punomoćniku Zlatku Šimeku, odvjetniku iz Koprivnice, T

[adresa],

2. Tuženik po punomoćniku Dinku Rebroviću, odvjetniku iz Zagreba, II. Barilovićka 7.