REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 66 Ovr-1575/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

Z A K L J U Č A K

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Mirni Jakovac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja ĐMA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv ovršenika Bela Rosa j.d.o.o., Pregrada, Ulica Dragutina Kunovića 2A, OIB: 30840555587, zastupanog po punomoćniku Tomislavu Buliću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Stefanović, Krvavica, Bulić i Pletikosa u Zagrebu, D.T. Gavrana 13, radi ovrhe, dana 6. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika Bela Rosa j.d.o.o., OIB: 30840555587, za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju bjanko zadužnice potvrđene od javnog bilježnika Medine Karahasanović pod poslovnim brojem OV-9704/22, u dijelu kojim je prijedlog podnesen iz razloga propisanog člankom 50. stavak 1. točka 8. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, dalje u tekstu: OZ), u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a, kao neosnovan.

II. Odbija se prijedlog ovršenika Bela Rosa j.d.o.o., OIB: 30840555587, za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju bjanko zadužnice potvrđene od javnog bilježnika Medine Karahasanović pod poslovnim brojem OV-9704/22, kao neosnovan.

z a k l j u č i o j e

Upućuje se ovršenik, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog zaključka, pokrenuti parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava ovršenika nedopuštenim u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju bjanko zadužnice potvrđene od javnog bilježnika Medine Karahasanović pod poslovnim brojem OV- 9704/22, zbog razloga iz članka 50. stavak 1. točka 7. OZ-a, članka 50. stavak 1. točka 9. OZ-a i članka 50. stavak 1. točka 10. OZ-a.

Obrazloženje

1. U ovom postupku, protiv ovršenice je pokrenut postupak izravne naplate na temelju osnove – bjanko zadužnice potvrđene od javnog bilježnika Medine Karahasanović pod poslovnim brojem OV-9704/22, a sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“, broj: 68/18, 46/20 i 47/20).

2. Ovršenik je, na temelju članka 210. stavak 1. OZ-a, podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

3. Člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da se odluka o prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim donosi odgovarajućom primjenom odredaba OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi.

4. U prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, ovršenik je istaknuo razloge iz članka 50. stavak 1. točka 7. OZ-a, članka 50. stavak 1. točka 8. OZ-a, članka 50. stavak 1. točka 9. OZ-a i članka 50. stavak 1. točka 10. OZ-a, sve u vezi člankom 210. stavak 2. OZ-a.

5. U podnesku od 16. svibnja 2025. ovrhovoditelj je osporio navode ovršenika.

6. U odnosu na razlog iz članka 50. stavak 1. točka 8. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a.

7. Člankom 50. stavak 1. točka 8. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a je propisano da su pljenidba i prijenos nedopušteni ako nije ispunjen uvjet koji je određen ovršnom ispravom, osim ako zakonom nije drukčije propisano.

8. Iz navoda ovršenika proizlazi da isti sadržajno osporava zakonitost pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava jer je tražbina namirena, zbog čega isti smatra da nije ispunjen uvjet za pokretanje postupka izravne naplate.

9. Međutim, izneseni navodi ne predstavljaju razlog iz članka 50. stavak 1. točka 8. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a budući je namirenost tražbine razlog iz članka 50. stavak 1. točka 9. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a.

10. Slijedom navedenog, budući ovršenik nije dokazao postojanje razloga iz članka 50. stavak 1. točka 8. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a, odlučeno je kao pod točkom I. izreke rješenja.

11. U odnosu na razlog iz članka 50. stavak 1. točka 7. OZ-a, članka 50. stavak 1. točka 9. OZ-a i članka 50. stavak 1. točka 10. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a.

12. Člankom 52. stavak 3. OZ-a, u vezi s člankom 52. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da će sud zaključkom uputiti ovršenika da, u roku 15 dana od dana dostave zaključka, pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ako je ovršenik u svom prijedlogu istaknuo razloge iz članka 50. stavak 1. točaka 7. OZ-a, članka 50. stavak 1. točaka 9. OZ-a i članka 50. stavak 1. točaka 10. OZ-a, a ovrhovoditelj je osporio postojanje tih razloga ili se o njima nije očitovao, osim ako je ovršenik postojanje navedenog razloga dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegov prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (članak 52. stavak 4. OZ-a u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a).

14. Slijedom navedenog, obzirom je ovršenik u prijedlogu za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iznio razlog iz članka 50. stavak 1. točaka 7. OZ-a, članka 50. stavak 1. točaka 9. OZ-a i članka 50. stavak 1. točaka 10. OZ-a, ovrhovoditelj je osporio postojanje tih razloga, a nisu ispunjene pretpostavke iz članka 52. stavak 4. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a,na temelju članka 52. stavak 3. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a, odlučeno je kao u izreci ovog zaključka.

15. U prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, ovršenik je naveo da bi provedbom postupka izravne naplate bilo ugroženo njegovo poslovanje.

16. U podnesku od 16. svibnja 2025. ovrhovoditelj je osporio osnovanost ovršenikovog prijedloga za odgodu.

17. Prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava nije osnovan.

18. Naime, člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da se na prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, dakle o navedenom prijedlogu se odlučuje odgovarajućom primjenom članka 65. OZ-a.

19. Člankom 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da sud može na prijedlog ovršenika odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom postupka izravne naplate trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna kako bi se spriječilo nasilje te ako, uz to, postoji i neki od razloga navedenih u točci 1. do 11. stavak 1. članka 65. OZ-a.

20. Slijedom navedenog, iz odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 1. OZ-a jasno je da se prijenos zaplijenjenih sredstava može odgoditi na prijedlog ovršenika samo ako se kumulativno ispune obje pretpostavke propisane člankom 65. stavak 1. OZ-a odnosno ako je ostvaren neki od pojedinačno navedenih razloga iz članka 65. stavak 1. točka 1. do 11. OZ-a te ako uz postojanje nekog od tih razloga postoji još i vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete, teško nadoknadive štete ili nasilja.

21. Postojanje navedenih kumulativnih pretpostavki dužan je dokazati ovršenik (članak 219. stavk 1. Zakona o parničnom postupku, "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19 i 80/22, dalje u tekstu: ZPP, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a), a što ovršenik u ovom postupku nije učinio.

22. Naime, ovršenik je dokazao postojanje prve kumulativne pretpostavke budući je dokazao da je podnio prijedlog za dopuštenje revizije, čime je ispunjen razlog iz članka 65. stavak 1. točka 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 1. OZ-a, a, osim toga, ovršenik je podnio prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz razloga propisanog člankom 50. stavak 1. točka 7. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 1. OZ-a, čime je ispunjen razlog iz članka 65. stavak 1. točka 5. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 1. OZ-a, međutim ovršenik nije dokazao postojanje vjerojatnosti nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete.

23. U tom smislu, sud ističe da vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja odnosno o tome jeli ovrhovoditeljeva imovina dostatna za povrat novčanih iznosa koji će u postupku izravne naplate biti preneseni ovrhovoditelju ako naknadno bude odlučeno da ovrhovoditelj ipak nije imao pravo na isplatu tih iznosa.

24. Zbog navedenog, ovršenik koji tvrdi da će mu pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta mora dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za eventualni naknadni povrat iznosa koji će u postupku izravne naplate biti zaplijenjen i prenesen, a što se dokazuje odgovarajućim ispravama (izvadak iz zemljišne knjige, potvrda Ministarstva unutarnjih poslova o vlasništvu motornog vozila, potvrda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o radnom statusu ovrhovoditelja i slično).

25. Ovršenik ne tvrdi da imovina ovrhovoditelja nije dostatna za povrat novčanih sredstava ako u postupku radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim bude utvrđeno da isti ipak nije imao pravo na namirenje tražbine, već vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete obrazlaže navodeći da bi provedba postupka izravne naplate bila otegotna za njegovo poslovanje, međutim navedeno nije šteta u smislu članka 65. stavak 1. OZ-a.

26. Naime, u postupku izravne naplate se prisilno namiruje tražbina ovrhovoditelja (vjerovnika), a čime se prisilno umanjuje ovršenikova imovina, zbog čega postupak prisilnog namirenja uvijek ima otegotne posljedice za poslovanje ovršenika pravne osobe. Stoga, kada bi se navedeno smatralo štetom u smislu članka 65. stavak 1. OZ-a, u svakom postupku prisilnog namirenja bi bile ispunjene pretpostavke za odgodu, a što nije smisao instituta odgode. Naime institut odgode, a što proizlazi i iz same odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a, se primjenjuje samo iznimno, što znači samo u onim situacijama u kojima je opravdaniji interes ovršenika da zaštiti svoju imovinu od mogućeg neosnovanog umanjenja nego interes ovrhovoditelja da bez odgađanja namiri svoju tražbinu utvrđenu ovršnom ispravom (osnovom za plaćanje).

27. Stoga, zauzimanje stava prema kojem se svaki negativan utjecaj prisilnog namirenja tražbine na poslovanje ovršenika smatra štetom u smislu članka 65. stavak 1. OZ-a bi primjenu instituta odgode prijenosa učinilo pravilom, a ne iznimkom, što bi imalo za posljedicu odgađanje provedbe prisilne naplate u svakom postupku prisilnog namirenja, slijedom čega je jasno da bi takav pravni stav bio rezultat pogrešnog tumačenja odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a.

28. Slijedom navedenog, sama okolnost što je provedba postupka izravne naplate otegotna za poslovanje ovršenika, nije dostatna za primjenu instituta odgode prijenosa zaplijenjenih sredstava.

29. Stoga, budući nisu ispunjene kumulativne pretpostavke iz članka 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a, odlučeno je kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

U Zagrebu, 6. lipnja 2025.

Sudac:

Mirna Jakovac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku osam (8) dana od dana dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek (članak 11. stavak 5. OZ-a).

DNA:

1. Ovrhovoditelju

2. Ovršeniku po punomoćniku