REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Labinu

Broj: Pp -723/2025-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Loreni Frančula Marinović, uz sudjelovanje zapisničarke Daniele Husić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice FK zbog prekršaja iz čl. 22.st.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj: 70/2017, 126/2019, 84/2021, 114/2022 i 36/2024) i protiv okrivljenika KK zbog prekršaja iz čl. 22.st.4.istoga Zakona, pokrenutom optužnim prijedlogom Policijske postaje Pazin s ispostavom Buzet, nakon provedenog žurno postupka, dana 06.lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

1.Okrivljenica: FK.FK, bez nadimka, OIB: [osobni identifikacijski broj], od oca F i majke K, rođena **.**.1977. u [adresa] s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, administratorica, u izvanbračnoj zajednici, majka jednog djeteta, pismena, sss, zaposlena u Osnovnoj školi "Vazmoslav Gržalja" u Buzetu kao asistent sa mjesečnim prihodima od 700,00 eura, prekršajno osuđivana presudom Općinskog suda u Pazinu broj Pp-2016/2022 od 17.10.2023. koja je stekla pravomoćnost dana 17.10.2023. zbog prekršaja iz čl.22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 79,63 eura, kazneno neosuđivana

2.Okrivljenik: KK, bez nadimka, OIB: [osobni identifikacijski broj], od oca A i majke C, rođen **.**.1987.u [adresa] ([adresa]) s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, računovodstveni referent, u vanbračnoj zajednici, otac jednog djeteta, pismen, sss, zaposlen u Osnovnoj školi "Vazmoslav Gržalja" u Buzetu, s mjesečnim prihodima od 1.000,00 eura, prekršajno osuđivan presudom Općinskog suda u Pazinu broj Pp-2016/2022 od 17.10.2023. koja je stekla pravomoćnost dana 17.10.2023. zbog prekršaja iz čl.22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 79,63 eura, presudom Općinskog suda u Pazinu broj Pp-2614/2022 od 29.12.2022. koja je stekla pravomoćnost dana 29.12.2022. zbog prekršaja iz čl.22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 260,00 eura i izrečena mu je zaštitna mjera udaljenja iz zajedničkog kućanstva i zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji u trajanju od 1 (jednog) mjeseca, kazneno neosuđivan

k r i v i  s u

što su se dana 28.ožujka 2025. u vremenskom razdoblju od 18,30 do 20,14 sati u stanu u [adresa], na adresi [adresa], u nazočnosti maloljetnog sina AK (rođenog 2018.) nasilnički ponašali u obitelji na način da je okrivljenica glasno negodovala i povišenim tonom prekidala okrivljenika dok je razgovarao na mobitel, te mu upadala u riječ govoreći da će kasno doći kući i da neće biti sposoban ni za što, te da ju je on tijekom razgovora upozorio da mu ne upada u riječ a kako je ona nastavila da je počeo vikati na nju, da bi oko 20,00 sati kada ga je AK upitao da zašto je ljut povišenim tonom nekoliko puta rekao :" Pitaj mamu, ona je za sve kriva" a na njene riječi da trebaju pomoć stručne osobe nastavio vikati govoreći :"Samo tebi treba stručna pomoć da ti kaže tko je kriv" čime su uzajamno izazvali međusobnu uznemirenost i povredu dostojanstva,

dakle, što su kao osobe koje žive u izvanbračnoj zajednici u nazočnosti djeteta, protivno odredbi čl. 10.st.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, počinili psihičko nasilje u obitelji jedno prema drugom koje je kod njih prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost,

čime su počinili prekršaj iz čl. 22.st.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji radi čega im se primjenom istog propisa

i z r i č e

kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) dana – svakom

Temeljem čl.40. Prekršajnog zakona vrijeme uhićenja okrivljenika KK od strane djelatnika Policijske postaje Pazin s ispostavom Buzet od 23,20 sati dana 28.03.2025. do 13,00 sati dana 29.03.2025. kada je pušten na slobodu uračunava se u izrečenu kaznu zatvora kao dva dana zatvora, tako da se okrivljeniku KK

u t v r đ u j e

kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) dana

Temeljem čl.44 Prekršajnog zakona na utvrđenu kaznu zatvora se primjenjuje

UVJETNA OSUDA

kojom se određuje da se utvrđena kazna zatvora neće izvršiti ukoliko okrivljenici u roku od šest mjeseci ne počine novi prekršaj.

Temeljem čl.139.st.6. Prekršajnog zakona okrivljenici se oslobađaju obveze da naknade troškove postupka u cijelosti.

Obrazloženje

1.Policijska postaja Pazin s ispostavom Buzet je aktom kl: 211-07/25-5/8073, ur.br.511-08-26-25-1 od 29.03.2025. podnijela optužni prijedlog protiv okrivljenika CK i KK zbog prekršaja iz čl. 22.st.3. i 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji činjenično opisanih u izreci presude.

2.Kako je okrivljenik KK nakon počinjenja prekršaja uhićen isti je slijedećeg dana doveden sudu radi ispitivanja, te je protiv njega i imenovane okrivljenice sukladno odredbi čl. 221.st.1.tč.3. Prekršajnog zakona, proveden žuran prekršajni postupak.

3.Okrivljenici su porekli prekršaje za koje se terete.

4.Okrivljenica FK je iskazala da je u izvanbračnoj zajednici sa okrivljenikom 7-8 godina i da imaju zajedničkog sina starog sedam godina. Tijekom 2022.godine su imali dva slučaja nasilničkog ponašanja u obitelji u vezi čega su donesene sudske presude. Nakon toga okrivljenik više nije bio fizički nasilan prema njoj, osim što ju je nekad znao pljunuti ali je nasilje ispoljavao na način da je manipulirao njihovim sinom i da je vršio ekonomsko nasilje na način da je od svoje plaće manji dio davao za potrebe obitelji a veći dio zadržavao za sebe istovremeno očekujući od nje da cijelu svoju plaću daje za obitelj, te da ujedno skrbi o djetetu, obavlja sve kućanske poslove itd. Unatoč tome ona je ostala sa njim u izvanbračnoj zajednici radi interesa djeteta. Okrivljenica je navela da je teško bolesna i da joj je dijagnosticirana mi je multipla skleroza.

5.U odnosu na predmetni događaj okrivljenica je iskazala da je oko 18,00 sati okrivljenik bio u dnevnom boravku stana koji je u vlasništvu škole u kojoj oboje rade a koji koriste kao najmoprimci. Razgovarao je na mobitel, te je ona shvatila da dogovara odlazak na pikado. Normalnim tonom mu je rekla da u redu ali da ne dođe kasno kući jer da slijedećeg dana imaju obaveze. On je stao vikati na nju da ga ometa u razgovoru, te je ona izašla iz prostorije. Kad se vratila rekla mu je da vrijeme do odlaska na pikado svrhovito iskoristi s djetetom, da ugasi televizor i da se posveti sinu. On je tada stao vikati i govoriti joj da mu ne upada u razgovor dok telefonira, ističući da nikada ne ide van. Nakon toga je prestao razgovarati i počeo se duriti, te ga je njihov sin pitao da zašto je ljut i on mu je u više navrata povišenim tonom govorio da pita mamu i da je mama za sve kriva. Misli da se na taj način ponašao nasilnički i da je manipulirao djetetom koje je bilo žalosno jer je vidjelo da se svađaju. Ona mu je na to mirnim tonom rekla da ne mogu tako razgovarati i da bi trebali zatražiti pomoć od stručne osobe koja će objektivno sagledati situaciju. Sve se to događalo oko 20,00 sati i cijelo vrijeme je bio prisutan njihov sin. Kako je okrivljenik vikao ona mu je rekla da ne prihvaća taj ton i krenula je u hodnik. On je pošao za njom i vidjela je da u ustima skuplja pljuvačku. Odgurnuo ju je cijelim svojim tijelom u njeno tijelo jer nije htio sačekati da se pomakne kako bi on izašao van iz stana. Nakon toga je pozvala policiju jer je takvo njegovo postupanje kod nje izazvalo uznemirenost i povredu dostojanstva, kao i strah a veoma je uznemiren bio i njihov sin.

6. Okrivljenica je nadalje navela da ima namjeru odvojiti se od okrivljenika i raskinuti izvanbračnu zajednicu. Na upit je iskazala da se trenutno ne boji okrivljenika jer se on uvijek smiri nakon intervencije policije.

7.Okrivljenik je potvrdio da je 7-8 godina u izvanbračnoj zajednici sa okrivljenicom i da imaju zajedničkog sina. Ostao je u izvanbračnoj zajednici nakon dva sudska postupka i nakon što je pokrenuo proces za rastavu pred Centrom za socijalnu skrb u Pazinu, te nakon što održana dva savjetovanja i medijacija u [adresa] gdje nije postignut nikakav dogovor jer se bojao podići tužbu za skrbništvo iz razloga što okrivljenica uvjerljivije može prikazati laž nego on istinu.

8.U odnosu na konkretan slučaj smatra da između njega i okrivljenice nije bilo nasilničkog ponašanja, odnosno da on nije bio nasilan prema njoj a zapravo ni ona prema njemu, već da se radilo o verbalnom sukobu manjeg intenziteta a vezano uz to što je njoj smetalo da izađe sa prijateljima na pikado iako u posljednjih dvije godine nije izlazio i nema nikakav društveni život. Sa prijateljem je oko 18,20 sati putem mobitela dogovarao da se nađu na pikadu, na što su ga desetak dana ranije poticali i sin i okrivljenica. Čim je ona shvatila u kom smjeru ide razgovor počela je negodovati i prigovarati blago povišenim tonom, te ga je prekidala u razgovoru govoreći da će kasno doći kući. Molio ju je da ga ne prekida i da dopusti da završi razgovor i pritom nije bio agresivan, niti je na nju vikao. Kako nije mogao obaviti razgovor rekao je prijatelju da će se čuti kasnije a njoj je potom blago povišenim tomom rekao da mu ne upada u razgovor tijekom telefoniranja i pitao ju je da li postoji neki problem. Ona je na to rekla da je problem u tome što je ništa nije pitao a on je na to odgovorio da nije ni mogao kad ga je prijatelj tek nazvao. Tada se digao i otišao ispred stana, popušio je cigaretu, razmislio je i kada se vratio u stan rekao da je žalosno da dvije godine nije izašao sa prijateljima i da mu ona oko toga stvara problem. Ona je tada počela govoriti da trebaju stručnu pomoć i da može ići ako želi a on je odgovorio da ga je prošla volja i da ne želi nigdje ići. Njihov sin AK je cijelo vrijeme bio prisutan. Nakon toga je sa sinom gledao film, pa crtić a okrivljenica je nešto kuhala i potom su ona i sin večerali a on je odbio jesti jer nije imao apetita. Otprilike oko 20,00 sati sin ga je pitao da zašto je još uvijek ljut jer je vidio da je razočaran i tužan iako nije pokazivao nikakvu agresiju. Objasnio mu je da se nalazi u situaciji kao da bi njemu netko onemogućio da vidi prijatelje nakon što ih dvije godine nije vidio. Njihov sin je tada pokušao nagovoriti okrivljenicu da mu dopusti da ode na pikado a ona je odgovorila da nije kriva što je on (okrivljenik) takav, na što je on malo povišenim tonom rekao da je točno ona kriva. Prethodno je konstatirao da ne treba nikakva stručna osoba da vidi tko je kriv. Nakon svega toga digao se s kauča i krenuo u hodnik a okrivljenica je bila tamo i to ispred vratiju, stala mu je na put i stavila desnu ruku u visini njegovih prsiju. On je napravio još jedan korak ili dva i pritom su se dotaknuli ali je nije odgurnuo, već se ona nakon kontakta sama maknula u stranu i pozvala policiju.

9.Okrivljenik je istaknuo da se smatra da se okrivljenica ponaša posesivno i manipulativno, tako da on ispada kao nasilnik i ponavljač prekršaja iako se zapravo u konkretnom slučaju radilo o verbalnom sukobu između njih a ne nasilju. Okrivljenik je predložio ispitivanje svjedokinje FKH koja živi u susjednom stanu i koja objektivno može čuti viku iz njihovog stana kako bi potvrdila da vike nije bilo.

10.U dokaznom postupku je pročitano izvješće o počinjenom prekršaju na listovima 3- 4 spisa, izvješće o uhićenju na listovima 5-6 spisa, naredbe o određivanju mjere opreza na listovima 8-9 spisa, zapisnici o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu na listovima 16-17 spisa, obrasci procjene rizika od ponavljanja nasilničkog ponašanja na listovima 22-24 i 25-27 spisa, obrasci o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom na listovima 28-29 spisa i izvodi iz prekršajne evidencije na listovima 30-33 spisa, te je izvršen uvid u spise ovog suda broj 14. Pp-2016/2022 i 14. Pp-2614/2022 i socijalnu anamnezu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Pazin na listovima 46-47 spisa.

11.Iz pravomoćne presude broj 14.Pp-2016/2022-5 proizlazi da su okrivljenici 27.08.2022. počinili psihičko nasilje jedno prema drugome a iz pravomoćne presude broj 14.Pp-2614/2022-4 proizlazi da je okrivljenik 28.12.2022. počinio psihičko nasilje prema okrivljenici kao izvanbračnoj supruzi.

12.Sud nije prihvatio dokazni prijedlog okrivljenika da se provede ispitivanje svjedokinje na okolnost da nije čula viku jer je izvođenje opisanog dokaza ocijenio nepotrebnim.

13.Nakon ovako provedenog postupka, polazeći pritom od navoda obrane okrivljenika i ostalih provedenih dokaza, ocjenjujući pritom svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, te dovodeći utvrđene činjenice u međusobnu vezu, sud nalazi da su okrivljenici počinili prekršaje za koje se terete.

14.Naime, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji zabranjuje nasilje u obitelji.

15.U smislu rečenog Zakona nasilje u obitelji je primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci, te zanemarivanje potreba osoba s invaliditetom ili osoba starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

16.U dokaznom postupku je nesporno utvrđeno da okrivljenici FK i KK žive u izvanbračnoj zajednici oko 7-8 godina i da imaju zajedničko dijete iz čega proizlazi da su, sukladno odredbi čl. 8. st.1. i 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, osobe na koje se primjenjuju odredbe rečenog Zakona.

17. U dokaznom postupku je nadalje nesporno utvrđeno da je između okrivljenika kritične prigode došlo do svađe vezano uz namjeru okrivljenika da izađe sa društvom a čemu se okrivljenica očito protivila, te da su zbog toga tijekom vremenskog razdoblja od dva sata jedan drugome upućivali primjedbe i kritike, te direktno i indirektno jedan drugoga optuživali za probleme u njihovoj vezi i izbjegavali uobičajenu obiteljsku komunikaciju potpuno odvojeno obavljajući određene aktivnosti (šutjeli, durili se, izbjegli zajedno večerati …). Pritom su u međusobnoj komunikaciji, kako sami navode, koristili barem povišen ton tako da je nedvojbeno da se radilo o obliku međusobnog zlostavljanja u kojem su koristili riječi, ponašanja i manipulacije kako bi narušili emocionalno stanje druge osobe.

18.Nesporno je nadalje utvrđeno da se sve to događalo u nazočnosti njihovog maloljetnog sina čime su izazvali i njegovo uznemirenje tako da je on, osjetivši napetost u odnosu i ponašanju između roditelja, pokušao posredovati kod majke da ocu dopusti izlazak ujedno provjeravajući da li se i zašto otac još uvijek ljuti.

19.Stoga sud nije prihvatio navode obrane okrivljenika da se u konkretnom slučaju radilo o verbalnom sukobu manjeg intenziteta a ne nasilničkom ponašanju, te je savjesnom ocjenom svih izvedenih dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima sukladno odredbi čl.88. Prekršajnog zakona, polazeći od dužine trajanja događaja i okolnosti da je postojala opasnost progradiranja istoga u fizički sukob o čemu su iskazivala oba okrivljenika, te da je kao posljedica izazvanog straha i nelagode kod okrivljenice zatražena intervencija policije, sud našao da su okrivljenici opisanim postupanjem u nazočnosti djeteta uzajamno jedno kod drugoga izazvali uznemirenost i povredu dostojanstva odnosno, da su jedno prema drugome počinili psihičko nasilje, te da su time izazvali uznemirenost i kod zajedničkog djeteta, radi sud izvodi zaključak da su time ostvarili zakonsko biće prekršaja iz čl. 22.st.3. u svezi čl. 10.tč.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

20.Iako tužitelj okrivljenika tereti za kvalificirani oblik prekršaja iz čl. 22.st.4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji sud je ocijenio da on nije mogao počiniti navedeni prekršaj s obzirom da prethodno nije bio oglašen krivim za prekršaj iz čl. 22.st.3. rečenog Zakona tj. nasilničko ponašanje u nazočnosti djeteta, već je u dva navrata oglašen krivim za osnovni oblik prekršaja iz čl. 22.st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

21.Isto tako ni okrivljenica nije oglašena krivom za prekršaj iz čl. 22.st.2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji iako tužitelj u činjeničnom opisu optužnog prijedloga navodi da je ponovila nasilje i to iz razloga što je pravno ne tereti za taj prekršaj, već za prekršaj iz čl. 22.st.3. istoga Zakona koji je u postupku dokazan.

22.Okrivljenici su stoga oglašeni krivima i kažnjeni.

23.Za rečeni prekršaj Zakon propisuje novčanu kaznu u iznosu od najmanje 1.100,00 eura ili kazna zatvora u trajanju od najmanje 45 dana

24.Prilikom određivanja vrste i mjere kazne koju će primijeniti sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja prekršaja u smislu čl.36. Prekršajnog zakona.

25.Otegotnom okolnošću na strani okrivljenika sud je ocijenio činjenicu da su već bili prekršajno osuđivani radi nasilničkog ponašanja a olakotnih okolnosti sud nije našao.

26.S obzirom na navedene okolnosti, stupanj krivnje svakog pojedinog okrivljenika koji su mogli i morali biti svjesni protupravnosti svoga postupanja, te su na to pristali, kao i težinu i opasnost počinjenog djela i njegove posljedice, te svrhu kažnjavanja okrivljenicima je između alternativno propisane novčane kazne i kazne zatvora izrečena kazna zatvora kao stroža sankcija jer se njeno izricanje ukazuje nužnim s obzirom da do sada izrečene novčane kazne u odnosu na okrivljenike nisu polučile svrhu.

27.Kako je okrivljenik KK nakon počinjenog prekršaja uhićen o čemu je sastavljeno izvješće o uhićenju koje je sadržano u prekršajnom spisu vrijeme za koje je bio lišen slobode uračunato je u izrečenu kaznu zatvora.

28.Međutim, cijeneći okolnosti slučaja a naročito činjenicu da su okrivljenici roditelji maloljetnog djeteta o kojem moraju skrbiti, kao i da su redovno zaposleni i da je to izvor egzistencije za njih i njihovo dijete na izrečenu kaznu zatvora je primijenjena uvjetna osuda jer je ocijenjeno da se i bez izvršenje kazne može očekivati ostvarenje svrhe kažnjavanja, te je određeno da se kazna zatvora neće izvršiti ukoliko okrivljenici tijekom vremena kušnje od šest mjeseci ne počine novi prekršaj.

29.Iako su okrivljenicima naredbama policije izrečene mjere opreza zabrane približavanja, uspostavljanja i održavanja uzajamnih veza na udaljenosti manjoj od 100 metara a okrivljeniku KK i mjera opreza zabrane posjećivanja stana na adresi [adresa], te iako su prema imenovanom okrivljeniku navedene mjere produljene rješenjem suda od 29.03.2025. na rok od dva mjeseca od isteka mjera opreza izrečenih naredbama policije istome nije izrečena predložena zaštitna mjera zabrane približavanja, uspostavljanja i održavanja veze s FK na udaljenost manjoj od 100 metara jer iz socijalne anamneze Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Pazin proizlazi da je isti nakon predmetnog događaja odselio iz zajedničkog stana kod svojih roditelja, te da je i za vrijeme trajanja mjere opreza redovito ostvarivao osobne odnose s djetetom uz posredovanje okrivljenice tako da je nedvojbeno da nema potrebe za izricanjem takve mjere.

30.Isto tako sud se nije upuštao u utvrđivanje činjenice da li je okrivljenik odgurnuo okrivljenicu jer isto nije obuhvaćeno u činjeničnom opisu optužnog prijedloga a sud je dužan držati se činjeničnog opisa djela iz optužnog prijedloga i nije ovlašten isti proširivati.

31.Odluka o trošku temelji se na uvodno citiranim propisima, te su okrivljenici u cijelosti oslobođeni dužnosti naknade paušalnog troška postupka jer ostvaruju male prihode i uzdržavaju jedno dijete, te sud ocjenjuje da bi dosuđivanjem troška bilo dovedeno u pitanje njihovo uzdržavanje.

U Labinu, 06.lipnja 2025.

Zapisničarka :

Sutkinja :

Daniela Husić,v.r.

Lorena Frančula Marinović,v.r.

POUKA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda.

Dostaviti :

- okrivljenicima

- Hrvatski zavod za socijalni rad – Područni ured Pazin

- tužitelju

- spis