Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-1593/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda, Borisa Mimice, kao predsjednika vijeća, Andree Boras-Ivanišević, kao suca izvjestitelja i Sonje Meštrović, kao člana vijeća, na temelju nacrta odluke koji je izradio sudski savjetnik Tomislav Vukman, u pravnoj stvari tužitelja TRIGLAV OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica Antuna Heinza 4, OIB: 29743547503, koje zastupa punomoćnik Hrvoje Lui, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika LOVAČKO DRUŠTVO „STRIJELAC“ 2000, Ježevo, Sportska ulica 35, OIB: 58794381764, koje zastupa punomoćnik Petar Petrović, odvjetnik u Sesvetama, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Dugom Selu, poslovni broj: P-1109/2019-63 od 19. svibnja 2023., na sjednici vijeća održanoj 6. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e:

I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Sesvetama, Stalne službe u Dugom Selu, poslovni broj: P-1109/2019-63 od 19. svibnja 2023.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troška sastava odgovora na žalbu, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom u dijelu pod točkom I. izreke, odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 1.878,03 eur/14.150,00 kn zajedno sa zateznim kamatama koje na iznos od 132,72 eur/1.000,00 kn teku od 25. siječnja 2018. do isplate te na iznos od1.745,30 eur/13.150,00 kn od 3. listopada 2018. do isplate, sve po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena."

1.1. Točkom II. izreke pobijane presude nalaže se tužitelju da tuženiku nadoknadi troškove parničnog postupka isplatom iznosa od 2.986,20 eura u roku od 15 dana.

2. Protiv navedene presude žali se tužitelj, pobijajući istu u cijelosti, zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 , 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/1, 70/19, 80/2022, 114/2022 i 155/23 dalje: ZPP), s prijedlogom da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu i usvoji tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja, podredno da ukine pobijanu presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. U odgovoru na žalbu tuženik u bitnom osporava žalbene navode tužitelja, predlažući da ovaj drugostupanjski sud žalbu tužitelja odbaci, podredno odbije kao neosnovanu i potvrdi presudu, a tužitelja obveže da pored već dosuđenih troškova postupka, tuženiku naknadi i trošak sastava odgovora na žalbu.

4. Žalba tužitelja nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 14.150,00 kn i to po osnovi isplaćene naknade na ime povreda prava osobnosti i troškova zastupanja SG, suvozačice u osobnom vozilu reg. oznake [registarska oznaka] osiguranom kod tužitelja policom osiguranja broj [broj police osiguranja], koje je sudjelovalo u prometnoj nezgodi od 8. listopada 2017. oko 00,40 sati između naselja Donja Greda i Obedišće Ježevsko, uslijed naleta srneće divljači.

6. Nije sporan nastanak predmetnog štetnog događaja i nije sporno da je spomenuto vozilo na dan predmetnog štetnog događaja bilo osigurano kod tužitelja, te nije sporna aktivna legitimacija tužitelja.

7. U ovoj fazi postupka sporna je uzročno-posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i zadobivenih ozljeda SG, suvozačice u osobnom automobilu osiguranom kod tužitelja.

8. Prvotno je za navesti da, suprotno žalbenim navodima tužitelja, u postupku pred prvostupanjskim sudom nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Za postojanje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a potrebno je da je izreka presude nerazumljiva ili da proturječi sama sebi ili razlozima presude, da presuda uopće nema razloga ili su ti razlozi nejasni i nerazumljivi, odnosno da postoji proturječnost o odlučnim činjenicama između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. Izreka pobijane presude je jasna i razumljiva te ne proturječi sama sebi ni razlozima presude. Razlozi pobijane presude su jasni, jer se iz njih bez dvojbe može iščitati kakav zaključak je prvostupanjski sud izvodio o postojanju odlučnih činjenica i iz kojih dokaza, a ne postoji ni proturječje o odlučnim činjenicama između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

8.1. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio njenom donošenju, ovaj drugostupanjski sud nije našao ni da bi bila počinjena bilo koja od bitnih povreda parničnog postupka koje su predviđene odredbom članka 354. stavak 2., točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a.

8.2. Nije ostvaren ni žalbeni razlog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je prvostupanjski sud potpuno i pravilno utvrdio odlučne činjenice za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovoj pravnoj stvari, te je za odlučna činjenična utvrđenja naveo potpune i jasne razloge, a kako ta utvrđenja nisu žalbenim navodima dovedena u sumnju, prihvaća ih i ovaj sud.

9. Iz prvostupanjskog postupka u bitnom proizlazi:

- da je na uviđaju na licu mjesta saslušan svjedok TG, vozač vozila osiguranog policom osiguranja kod tužitelja, koji je u bitnom naveo da je spomenute večeri vozio brzinom između 50 i 60 kilometara na sat iz smjera Ježeva prema Zagrebu, kada je ispred njega izletjela srna na cestu, te je došlo do udara, uslijed čega je nastala manja šteta na prednjem lijevom dijelu vozila, dok je njegova supruga kao suvozačica zadobila trzajnu ozljedu vrata. Na spomenutom uviđaju saslušan je i policijski djelatnik GG koji je suglasno ranije navedenom iskazivao o nastanku predmetnog štetnog događaja.

- da iz pisanog nalaza i mišljenja od 27. veljače 2020. stalnog sudskog vještaka za promet Nevena Ereša u bitnom proizlazi da je brzina vozila prije naleta tehnički mogla iznositi iskazanih 50 do 60 km/h, te da se u trenutku započinjanja radnje prelaženja kolnika od strane divljači vozilo osiguranika tužitelja nalazilo udaljeno do mjesta naleta oko 9,8 metara pa da je osiguranik tužitelja tada čak i reagirao intenzivnim kočenjem, ne bi uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta i do naleta bi ipak došlo jer mu je zaustavni put kočenjem iznosio čak 26,3 metara dok je isti na raspolaganju imao put od samo 9,8 metara. Na navedeni nalaz i mišljenje tužitelj nije imao primjedbi

- da je svjedokinja SG u iskazu navela kako je u predmetnom štetnom događaju zadobila određene ozljede po licu, nosu i određene ozljede na vratnom dijelu kralježnice, te je istaknula kako je tužitelj tražio potvrdu njene liječnice da li je ikada prije liječena u odnosu na kralježnicu, kao i da joj je isplaćena naknada štete u iznosu od oko 10.000,00 kn, ali joj nikada nije isplaćena naknada radi štete na vozilu.

- da je s obzirom na istaknuti prigovor nepostojanja uzročno posljedične veze između predmetnog štetnog događaja i zadobivenih ozljeda kralježnice SG, proveden dokaz sudsko-medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Petru Škaviću, dr. med., te iz nalaza i mišljenja istog od 10. svibnja 2022. u bitnom proizlazi da utvrđeni znakovi oštećenja vratne kralješnice (napetost mišićja vratne kralješnice godine, te izravnanje fiziološke lordoze), kao i s njim povezane tegobe (bolovi u vratu, sindrom vrtoglavice) nisu posljedica ozljeđivanja već, ranije postojećih degenerativnih promjena vratne kralješnice. U mišljenu spomenuti vještak također ističe da temeljem nalaza i mišljenja, kao i usmene konzultacije s prometnim vještakom u kojemu isti navodi da je u predmetnom događaju ostvarena promjena brzine vozila u kojemu se oštećena nalazila u trenutku naleta na divljač bila znatno manja od 5 km/h, proizlazi kako oštećena nije mogla zadobiti ozljedu u vidu istegnuća mišićja vratna kralješnice budući da nisu zadovoljeni uvjeti za njezin nastanak.

- da je na nalaz i mišljenje medicinskog vještaka tužitelj istaknuo primjedbe, navodeći da se nalaz ne može temeljiti na telefonskom razgovoru sa drugim vještakom, pa je prvostupanjski sud radi otklanjanja navedenog nedostatka najprije usmeno na ročištu za glavnu raspravu od 30. kolovoza 2022. saslušao vještaka Petra Škavića, a potom je pozvao prometnog vještaka Nevena Ereša da dopuni svoj nalaz i mišljenje odgovarajućim izračunom promjene brzine predmetnog vozila prilikom naleta na divljač. Pritom je vještak sudske medicine Petar Škavić ostao u cijelosti kod svog nalaza i mišljenja od 10. svibnja 2022., dok je prometni vještak Neven Ereš izradio pisanu dopunu svog nalaza i mišljenja od 3. listopada 2022. u kojoj je utvrdio kako relativno mala oštećenja prednjeg branika i prednje lijeve svjetiljke vozila u odnosu na višestruko veću masu vozila osiguranika tužitelja od mase divljači ukazuju na zaključak da je naletom na divljač mogla biti ostvarena i relativno mala promjena brzine od najviše 5 km/h.

- da je prethodno opisana dopuna nalaza i mišljenja vještaka Nevena Ereša dostavljena sudsko medicinskom vještaku Petru Škaviću, koji je u svom dopunskom očitovanju od 27. siječnja 2023. utvrdio kako tako mala promjena brzine nije dovoljna da čak niti u osoba s otprije postojećim oštećenjem vratne kralježnice dovede do trzajne ozljede vrata, te da takva promjena brzine nije dovoljna da dovede do pogoršanja od ranije postojećeg stanja oštećenja vratne kralježnice, budući da ista rezultira ljuljanjem, a nikako trzajem vrata

10. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev na temelju utvrđenja da iz provedenog postupka nepobitno proizlazi kako ozljede vratne kralježnice SG nisu u uzročno posljedičnoj vezi sa predmetnim štetnim događajem, te da tako mala ostvarena promjena brzine predmetnog vozila nakon naleta na divljač nije mogla sa sudsko medicinskog stanovišta uzrokovati navedene ozljede, već su iste kod SG postojale od ranije, posebno ističući kako iz iskaza same svjedokinje SG proizlazi kako je tužitelj prilikom obrade odštetnog zahtjeva očito sumnjao da li su ozljede vratne kralježnice SG mogle nastati u predmetnom štetnom događaju, ali joj je unatoč tome isplatio odštetu.

11. U žalbi tužitelj u bitnom ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka budući da tuženik do zaključenja prethodnog postupka nije osporio uzročno-posljedičnu vezu između ozlijede SG i predmetnog štetnog događaja, te da je isti bio prekludiran i iznošenju tog prigovora. Ostalim žalbenim navodima osporava utvrđenja proizašla iz provedenih vještačenja smatrajući da vještaci nisu obavili svoj zadatak objektivno i sukladno pravilima struke, te da je sud neosnovano odbio prijedlog za provođenjem novog kombiniranog vještačenja.

12. Odredbom članka 963. stavka 1. Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., dalje: ZOO) propisano je da Isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

12.1. Prema odredbama članka 1046. ZOO-a šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

12.2. Odredbom članka 1063. ZOO-a propisano je da šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

13. Pravilno je prvostupanjski sud postupio kada je odbio tužbeni zahtjev, obzirom da tužitelj nije dokazao postojanje uzročno posljedične veze između predmetnog štetnog događaja i zdravstvenog stanja suvozačice SG. Navedeno proizlazi iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka te vještaka sudske medicine, kao i provedenog dopunskog vještačenja, koja su provedena u skladu s pravilima znanosti i struke, te koja tužitelj žalbenim navodima nije doveo u pitanje, već se njegovi navodi svode na izraženo nezadovoljstvo rezultatom provedenog vještačenja. Pravilno je prvostupanjski sud odbio prijedlog tužitelja za provođenje novog kombiniranog prometno-sudsko-medicinskog vještačenja. Naime, tijekom postupka već su provedena oba relevantna vještačenja, prometno i sudsko- medicinsko, a njihovi rezultati međusobno su usklađeni, te je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da nakon što su spomenuti vještaci objedinili svoje nalaze da je time postignut istovjetan učinak kao da je odmah određeno kombinirano vještačenje, dok bi provođenje dodatnog vještačenja bilo bi suprotno načelu ekonomičnosti postupka. Konačno, neosnovani su žalbeni navodi tužitelja da tuženik do zaključenja prethodnog postupka nije osporio uzročno-posljedičnu vezu između ozlijede SG i predmetnog štetnog događaja, obzirom da isti u odgovoru na tužbu izričito navodi da nije jasno na koji je način tužitelj utvrdio uzročno posljedičnu vezu između radnje uginule životinje i ozlijede SG.

14. Također, tužitelj posebno obrazloženo ne osporava odluku o troškovima postupka. S obzirom da drugostupanjski sud sukladno članku 365. stavku 2. ZPP-a, kada ispituje odluku o troškovima postupka, ne pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava, to se ovaj sud nije upuštao u ocjenu jesu li sve radnje za koje je tuženiku priznat trošak zastupanja po punomoćniku uistinu bile potrebne za vođenje ovog postupka, niti u to je li visina priznatih troškova tuženiku pravilno odmjerena, a sve uslijed izostanka takvih žalbenih navoda tužitelja.

15. S obzirom da nisu ostvareni žalbeni razlozi tužitelja, niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je temeljem odredbe iz članka 368. stavka 1. ZPP-a, odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske presude.

16. Zahtjev tuženika za naknadom troška sastava odgovora na žalbu odbijen je jer isti nije bio potreban za vođenje postupka (članak 155. ZPP-a), pa je stoga odučeno kao u točki II. izreke.

U Splitu, 6. lipnja 2025.

Predsjednik vijeća

Boris Mimica