Republika Hrvatska

Pr-6/2024-22

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji toga suda Heleni Topić Vuković, u pravnoj stvari tužitelja ĐR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Inge Ilin, odvjetnici u Osijeku, protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstvo obrane, Trg kralja Petra Krešimira IV 1, OIB:66486182714, zastupane po zamjenici Općinskog državnog odvjetnika u Osijeku, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 29. travnja 2024., u nazočnosti zamjenice Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku, punomoćnice tužiteljice, te uz javnu objavu presude, 6. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženici Republici Hrvatska, Ministarstvo obrane, OIB: 66486182714, da tužitelju ĐR, OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati naknadu neimovinske štete u iznosu od 7.900,00 EUR-a (slovima: sedam tisuća devet stotina eura) sa zateznim kamatama tekućim od dana 27. rujna 2023. godine do isplate, do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, sve u roku 15 dana.

II/ Nalaže se tuženici Republika Hrvatska Ministarstvo obrane, OIB: 66486182714, da tužitelju ĐR, OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati naknadu imovinske štete u iznosu od 880,83 EUR-a (slovima: osam stotina osamdeset eura i osamdeset tri centa) sa zateznim kamatama tekućom od 6. lipnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, sve u roku 15 dana.

III/ Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu preko dosuđene naknade neimovinske štete sa zateznim kamatama, u dijelu preko dosuđene naknade imovinske štete sa zateznim kamatama, kao i u dijelu sa zateznim kamatama koje se tekle na naknadu imovinske štete u iznosu od 880,83 EUR-a od 27.rujna 2023. do 5. lipnja 2025.

IV/ Nalaže se tuženici Republika Hrvatska Ministarstvo obrane, OIB: 66486182714, platiti tužitelju ĐR, OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak postupka u iznosu od 1.450,00 EUR-a (slovima: jedna tisuća četiri stotine pedeset eura) sa zateznim kamatama tekućom od 6. lipnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se sukladno čl. 186a st.1. Zakona o parničnom postupku 26. rujna 2023. obratio nadležnom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora, no o istom zahtjevu nadležno državno odvjetništvo nije odlučilo u propisanom roku od tri mjeseca. Pasivnu legitimaciju tužitelj temelji na čl. 25. Zakona o zaštiti na radu obzirom da je pretrpio ozljedu na radu za koju poslodavac- RH, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Tužitelj je zaposlenik Ministarstva obrane Republike Hrvatske, VP 1113, Vojarna 5, GBR „Slavonski sokolovi“, Vinkovci, Đ [adresa]. Dana 24. listopada 2022. oko 13,30 sati tužitelj je na svom radnom mjestu, za vrijeme redovitog radnog vremena, pretrpio ozljedu na radu. Do ozljede na radu došlo je na način da je tužitelj, prilikom obavljanja poslova ličenja na redovnom održavanju objekta broj 13, Vojarne 5. GBR „SLAVONSKISOKOLOVI“, pao s ljestava uslijed proklizavanja donjeg dijela ljestava. Tužitelj je pao s visine 2-3 metra te je tom prilikom zadobio osobito teške tjelesne ozljede. Kao posljedicu ozljede na radu, tužitelj je pretrpio teške tjelesne ozljede i to udarac glave, otvoreni prijelom gornjeg dijela lakatne kosti (ulne), prijelom glave radijusa desnog lakta, prijelom i dislokacija Ž. Tužitelj je nakon štetnog događaja primljen u Centar za hitnu medicinu - OHBP Opće županijske bolnice Vinkovci gdje mu je postavljena imobilizacija te je upućen u Klinički bolnički centar Osijek na odjel traumatologije radi izvođenja operativnog zahvata. Tužitelj je operiran dana 26. listopada 2022. te mu je ugrađen osteosintetski materijal (vijci). Dana 31. listopada 2022. tužitelj je otpušten iz bolnice uz preporuku obavljanja kompletnog oftalmološkog pregleda zbog ozljede (rane) glave s hematomima blizu očiju, omče za operiranu ruku, previjanja rane svaki drugi dan po liječniku i uzimanja potrebnih lijekova. Uslijed zadobivene teške tjelesne ozljede, tužitelj je trpio izrazite fizičke bolove u području desnog lakta, za vrijeme i nakon stradavanja, posebno što se radilo o otvorenom prijelomu. Tužitelj je trpio i bolove srednjeg intenziteta u dužem vremenskom trajanju. Ukočenost lakta i bolove tužitelj trpi i danas. Obzirom na okolnosti samog štetnog događaja- pad s visine od 2- 3 m na desnu ruku i udarac glavom te otvoreni prijelom lakatne kosti, tužitelj je trpio izraziti strah tijekom i neposredno nakon štetnog događaja, a kasnije i strah zbog operativnog zahvata i ishoda liječenja te posljedica koje će ozljeda ostaviti (posebno obzirom na njegovo zanimanje i životnu dob od 46 godina), koji strah je kod istog ostavio posljedice u vidu ozbiljnih poteškoća sa spavanjem, napetosti, smetnji koncentracije, pojačanog znojenja, povremene razdražljivosti i drugih poteškoća u funkcioniranju u svakodnevnom životu. Tužitelj je trpio i duševne bolove zbog umanjenja životnih aktivnosti, i to najprije privremenog karaktera za vrijeme liječenja, u kojem periodu nije bio sposoban za rad (na bolovanju od 25.10.2022. do 01.06.2023., ukupno više od 7 mjeseci), niti je mogao obavljati osnovne životne funkcije. Tužitelj trpi i duševne bolove zbog umanjenja životnih aktivnosti trajnog karaktera, obzirom na trajnu izrazitu kontrakturu (ukočenost) desnog lakta i reducirane kretnje lakta. Tužitelj drži da je ukupno umanjenje životnih aktivnosti najmanje 30%. Tužitelj trpi i neimovinsku štetu u vidu naruženosti, uslijed vidljivog postoperativnog ožiljka na desnom laktu i podlaktici. Tužitelj je trpio i imovinsku štetu u vidu potrebne tuđe pomoći i njege, jer nakon ozljede nije mogao samostalno obavljati osnovne životne funkcije. Tužitelj je trpio imovinsku štetu i u vidu kupnje potrebnih lijekova, troškova prijevoza na liječenje i fizikalne terapije kao i troškova parkinga.

1.1. Tijekom postupka tužitelj navodi ne postoje nikakvi razlozi da bi se poslodavac ekskulpirao od odgovornosti za štetni događaj te nema govora o tome da bi tužitelj postupao s krajnjom nepažnjom kako to tvrdi tuženik, a što već proizlazi iz dokaza priloženih uz tužbu.

2. U odgovoru na tužbu tuženica je navela da ne osporava navode iz tužbe pod točkom o načinu nastanka štete i pasivnoj legitimaciji tuženika. Osporava odgovornost tuženika kao poslodavca tužitelja budući je do štetnog događaja i štete došlo isključivo radnjom tužitelja kao oštećenika. Navodi da iz Izvješće o nastanku i posljedicama izvanrednog događaja od 24. listopada 2023. proizlazi da je do štetnog događaja došlo u radno vrijeme i prilikom izvršenja zadaće, no suprotno navodima tužbe kao uzrok nastanka štete pod točkom 2.5 navodi se ljudski čimbenik. Nadalje, sukladno očitovanju tuženika Klasa: 813-02/23-1/7 od 27. prosinca 2023. slijedi da je tužitelj u trenutku nastanka štete bio sam, te stoga ne postoje dodatne činjenice niti dokumentacija o događaju, međutim nadalje se navodi da su aluminijske ljestve koje je tužitelj koristio za obavljanje radnog zadatka bile ispravne i nisu pukle nego je donji dio ljestava proklizao po betonskoj podlozi kada se tužitelj nalazio na vrhu ljestava, te da je tužitelj mogao pretpostaviti da bi do proklizavanja ljestava moglo doći jer je podloga na koju ih je postavio bila ravna betonska površina, te ljestve nisu imale nikakvo uporište. Zakon o radu, kao niti Zakon o obveznim odnosima ne daju definiciju krajnje, grube nepažnje. U sudskoj se praksi i pravnoj znanosti nepažnja određuje prvenstveno po objektivnim kriterijima. Krajnjom nepažnjom (nemarnošću) smatra se ponašanje subjekta koje ne udovoljava ni najnižem standardu, a to je pažnja prosječnog čovjeka. Prosječan čovjek obavljajući radnju penjanja u vis i rada na visini od 2-3 metra svakako je dužan uložiti pojačanu (veću) pažnju od obične, budući penjanje na ljestve podrazumijeva ograničenu mogućnost održavanja ravnoteže na uskom prostoru iznad tla, izvodeći pri tome određene kretnje, kao što su ličenje krova u predmetnoj stvari. Tužitelj je kao djelatna vojna osoba svakako bio obučen i kvalificiran za rad na visini, te je očigledno propustio uložiti dužnu razinu pojačane pažnje i prije uspeća na ljestve osigurati da krakovi ljestava budu stabilni, što znači da je u trenutku neposredno pred nastanak štetnog događaja bio nemaran i krajnje nesmotren, te se sam doveo u rizičnu situaciju koja je rezultirala padom sa ljestava. Odredbom članka 68. ZZR propisano je da je radnik obvezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih ranika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu. Tužitelj se nije pridržavao niti jedne od navedenih odredaba budući prije početka rada nije pregledao mjesto rada i nije uočio da se nalazi na ravnoj betonskoj podlozi zbog koje je bio dužan osigurati stabilnost aluminijskih ljestava koje je u svome radu koristio. Premda tuženica kao poslodavac odgovara za štetu koju radnik pretrpi na radu sukladno odredbama članka 111. stavak 1. Zakona o radu (NN93/14, 127/17, 98/19 – dalje u tekstu ZR) po načelu objektivne odgovornosti, odgovornost se ima utvrđivati i po općim propisima obveznog prava, te se u tom smislu odgovornost tuženice se ima cijeniti prema odredbi članka 1067. Zakona o obveznim odnosima (NN35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023) koji u odredbi stavka 2. propisuje da se vlasnik stvari oslobađa odgovornosti ako je šteta nastala isključivo radnjomoštećenika koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći niti otkloniti. Tuženik nadalje upozorava na odredbu članka 193. Zakona o službi o Oružanim snagama Republike Hrvatske (NN73/13, 75/15, 50/16, 30/18 – dalje ZSOSRH) kojom odredbom u stavcima 4. i 6. se propisuje da za ostale štete počinjene u vezi s obavljanjem službe Republika Hrvatska odgovara po općim propisima o naknadi šteta ali iznimno od odredbi stavaka 4. i 5. istog članka oštećeniku pripadniku Oružanih snaga ne pripada pravo na naknadu štete ako ostvaruje pravo na kolektivno osiguranje iz članka 126. istoga Zakona. Odredbom čl. 126. stavak 1. ZSOSRH propisano je da se djelatne vojne osobe kolektivno osiguravaju od posljedica nesretnog slučaja na teret državnog proračuna Republike Hrvatske. Dakle, odredbama ZSOSRH napravljena je iznimka od primjene članka 972. ZOO-a, te u konkretnom slučaju valja primijeniti odredbu čl. 193. stavak 6. ZSOSRH kao lex. specialis, kojom je određeno da oštećeniku ne pripada pravo na naknadu štete ako mu je isplaćena osigurnina. Predlaže u predmetnoj stvari pozvati u svojstvu umješača na strani tuženika: Croatia osiguranje d.d. Filijala Osijek, Trg Ljudevita Gaja 1., te osporava opseg i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva kao i postojanje ozljeda koje tužitelj navodi u tužbi budući iz očitovanja Službe za vojno zdravstvo tuženika Klasa: 702-01/23-01/23 od 10. listopada 2023. slijedi da je za tužitelja rehabilitacijski postupak završen 10. svibnja 2023., te da su posljedice ozljede u području desnog oka i lijeve potkoljenice sanirane bez posljedica. Zaostala je smanjena pokretljivost u desnom lakatnom zglobu lakšeg stupnja koja će umanjivati životnu aktivnost tužitelja do 15 %.

2.1. Tijekom postupka tuženica navodi da je zaprimio očitovanje Croatia osiguranje d.d. Zagreb iz kojega slijedi da je tužitelj po polici osiguranja naplatio štetu u iznosu od 1.619,17 EUR-a. Na pripremnom ročištu tuženica je odustala od prijedloga da se pozive u svojstvu umješača na strani tuženica Croatia osiguranje d.d. jer je su dobili podatke o isplati osigurnine.

3. Radi utvrđenja spornih činjenica sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u cjelokupan spis i svu priliježeću dokumentaciju te je pročitao Zahtjev za mirno rješenje spora (list spisa 6-9), potvrda o primitku pošiljke – povratnica (list spisa 10), prijava o ozljedi na radu (list spisa 1-14), medicinska dokumentacija (list spisa 15-42), Izvješće o nastanku i posljedicama izvanredno događaja (lis spisa 48-51), dopis Glavnog tajništva, Sektora za imovinske sporove i naknadu štete od 10.4.2024. s očitovanjem Croatia osiguranja od 9.3.2024. (list spisa 55-56), dopis Oružanih snaga RH od 27.6.2024. (list spisa 66-67), Odluka o rasporedu Ministarstva obrane, Oružane snage RH (list spisa 68), Opis radnog mjesta (list spisa 69-70), Nalaz i mišljenje vještaka (list spisa 71-76), Očitovanje vještaka (list spisa 98-99), te je saslušao svjedoke, vještaka i tužitelja.

4. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja protiv tuženice radi naknade štete koju je pretrpio na radu kada je za vrijeme radnog vremena, obavljajući radne zadatke i to poslove ličenja, pao sa ljestava s visine 2-3 metra pri čemu je zadobio osobito teške tjelesne ozljede.

6. Među parničnim strankama nije sporno da je tužitelj na radnom mjestu kod tuženice za vrijeme redovnog radnog vremena tijekom obavljanja poslova ličenja pao s ljestava, uslijed proklizavanja donjeg dijela ljestava te da je tom prilikom zadobio teške tjelesne ozljede, nije sporna ni pasivna legitimacija. Nije sporno da je poslove obavljao po nalogu poslodavca.

7. Među strankama je sporna odgovornost tuženice kao poslodavca tužitelja (tuženica navodi da je do štetnog događaja i štete došlo isključivo radnjom tužitelja), kao i visina tužbenog zahtjeva.

8. Iz Zahtjeva za mirno rješenje spora s povratnicama (list spisa 6-9) proizlazi da je tužitelj 26. rujna 2023. podnio tuženici zahtjev za mirno rješenje spora a u vezi naknade štete koja mu je nastala obavljajući radne zadatke kod tuženice kao poslodavca i to poslove ličenja. Tuženica je navedeni zahtjev za mirno rješenje spora primila 27. rujna 2023.

9. Iz prijave o ozljedi na radu (list spisa 1-14) proizlazi da je tužitelj 24. listopada 2023. zadobio ozljedu na radu u Vojarni 5. GRB „SLAVONSKI SKOLOVI“ – OBJEKT BROJ 13, vrsta ozljede : ostali oblici loma kostiju, te da je ozlijeđeni dio tijela lakat, podlaktica, te da se ozljeda zadobila za vrijeme uređenja vanjskog dijela objekta br.13. vojarne, te da je specifična aktivnost koju je ozlijeđeni izvodio – izvođenje ličilačkih radova prilikom redovnog održavanja objekta jer je došlo do proklizavanja donjeg dijela ljestava pri čemu je radnik pao sa visine 2-3 metra te zadobio udarac u glavu na kojoj je došlo do posjekotine na predjelu arkade, te loma podlaktice dese ruke.

10. Iz Izvješća o nastanku i posljedicama izvanrednog događaja (lis spisa 48-51) proizlazi da je do tužiteljeve ozljede došlo za vrijeme radnog vremena, u službi, prilikom izvršavanja radnih zadataka, a da je uzrok ljudski čimbenik. Nadalje, iz dopisa Glavnog tajništva, Sektora za imovinske sporove i naknadu štete od 27. prosinca 2023. proizlazi da je u trenutku tužiteljevog pada tužitelj bio sam, aluminijske ljestve koje je koristio bile su ispravne i one nisu pukle nego je donji dio ljestava proklizao po betonskoj podlozi kada se nalazio na vrhu istih. Smatraju da je mogao pretpostaviti da bi moglo doći do proklizavanja ljestava jer je podloga na koju ih je postavio betonska ravna površina te nema nikakvo uporište donjeg dijela ljestava.

11. Iz dopisa Glavnog tajništva, Sektora za imovinske sporove i naknadu štete od 10.4.2024. s očitovanjem Croatia osiguranja od 9.3.2024. (list spisa 55-56) da je tužitelj kao osiguranik 8. veljače 2024. prijavio štetu po polici osiguranja broj [broj police osiguranja] te da se ista vodi pod oznakom 70_NEZ_639_2024, da je navedena šteta likvidirana u iznosu od 1.619,17 EUR-a.

12. Iz Odluke o rasporedu Ministarstva obrane, Oružane snage RH (list spisa 68) proizlazi da se razvodnik ĐR raspoređuje po potrebi službe u ustrojstvenu jedinicu Hrvatska kopnena vojska, Gardijska oklopno-mehanizirana brigada, Satnija veze, mrežni vod, na ustrojstveno mjesto: poslužitelj sredstava veze i to od 1. ožujka 2020.

13. Iz Opisa radnog mjesta (list spisa 69-70) proizlazi da uz glavne zadaće koje se tiču satnije veze obavlja i dodatne zadaće i to na način da obavlja druge poslove i zadaće sukladno planovima, smjernicama i drugim aktima zapovjednika voda i satnije.

14. Iz Nalaza i mišljenja vještaka dr. med. Krunoslava Leke, specijaliste ortopeda (list spisa 71-76) proizlazi da je s obzirom na medicinsku dokumentaciju i klinički pregled kod tužitelja je uredna konfiguracija desnog lakta, prisutna fleksijska kontraktura od oko 15 st. uz ograničenu supinaciju desne podlaktice zadnjih 20 st. fleksija u desnom lakatnom zglobu ograničena zadnjih 5-10 st. GMS desne dominantne šake oslabljena u odnosu na lijevu šaku uz potpuni hvat desne šake kao i uredne kretnje susjednih zglobova. Lokalno s desne strane desnog lakta poslijeopracijski ožiljak u dubini oko 6 cm, palpatorna bolnost potkožno prominirajućih osteosintetskih vijaka. Kretnje prstiju desne šake uredne, potpune. Kod tužitelja je prisutna naruženost manjeg stupnja zbog ograničenih kretnji u laktu što je vidljivo drugim osobama u svakodnevnom životu, pretrpio je primarni strah jakog intenziteta neposredno prije i tijekom nezgode u trajanju od nekoliko trenutaka, sekundarni strah jakog intenziteta četiri dana, strah srednjeg intenziteta u trajanju od 14 dana, lakog intenziteta u trajanju od 4 mjeseca. Tužitelj je pretrpio bolnost jakog intenziteta u trajanju od 7n dana uzevši u obzir dva operacijska zahvata, te kuprianje bolnosti analgeticima, srednjeg intenziteta u trajanju od 14 dana te lakog intenziteta sveukupnog trajanja od 4 mjeseca uzevši u obzir stanje nakon dva operacijska zahvata te posljedičnu fizikalnu rehabilitaciju. Tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega druge nemedicinske osobe pri kućnom liječenju a pri obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti sveukupnog trajanja od 2 mjeseca kroz 4 sata dnevno. U periodu obuhvaćenim liječničkim nalazima od listopada 2022. do svibnja 2023. povezanih sa ozljeđivanjem (dva operacijska zahvata na koštano-zglobnom sustavu) bolovanje je bilo opravdano jer je svaki operacijski zahvat na dominantnom gornjem ekstremitetu donio i nemogućnost obavljanja radnih zadataka. Mišljenja je da kod tužitelja postoji smanjenje životne aktivnosti za 8% i to s obzirom na funkciju dominantne šake zdrave osobe njegove dobi i životne aktivnosti odnosno zanimanja koje obavlja.

14.1. Iz očitovanja vještaka na prigovore tužitelja proizlazi da se koristio Tablicama iz 2013. (u Nalazu i mišljenju pogrešno navedeno da je iz 2010.) autora N, B, V, E, Č, R, Š i dr., te je uzet u obzir postotak koji određuje smanjenu pokretljivost lakta dominantne ruke u lakom stupnju (oko 1/3 opsega) i umanjenu rotaciju podlaktice lakog stupnja i to primjenom Baltazarovog pravila.

14.2. Očitujući se na pitanja i primjedbe tužitelja, na ročištu održanom 29. travnja 2025. vještak je naveo da ostaje kod svog Nalaza i mišljenja, kao i kod svog očitovanja. Navodi da se prilikom izrade Nalaza i mišljenja koristio tablicama od 2013. (Orijentacijske med. tablice smanjenja životne aktivnost dr. N i drugih autora), te navodi da je zabunom napisao u Nalazu da se koristio tablicama iz 2010. Postotak 8% smanjenja životne aktivnosti utvrdio je s obzirom na ozljede kod tužitelja i trenutog stanja pacijenta prilikom vještačenja, odnosno postupak koji određuje smanjenu pokretljivost lakta dominantne ruke u lakom stupnju do 1/3 opsega i umanjenu rotaciju podlaktice lakog stupanja do 1/3 opsega, a primjenom Baltazarovog pravila, odnosno da se uzima ozljeda koja ima najveći postotak smanjenja životne aktivnosti, sljedeća ozljeda donosi 50%, pa onda sljedeća ¼, s tim da ozljede moraju biti iz istog organskog sustava. Hvat šake pacijenta je potpun, kretnje prstiju šake su uredne i potpune u odnosu na suprotnu ne dominantu ruku, što je u skladu sa posljedicama ozljeda desnog lakatnog zgloba, što nije unutar određenog postotka smanjenja životne aktivnosti te se na takvo zdravstveno stanje ne utvrđuje postotak smanjenja životne aktivnosti. Prilikom pregleda tužitelja istom je objasnio da vještači trenutno stanje pacijenta, trenutno smanjenje životne aktivnosti i moguće komplikacije u budućnost. Kod tužitelja je u trenutku pregleda bilo završeno liječenje. U vezi prigovora tužitelja radi se kod tužitelja o smanjenju životne aktivnosti privremenog karaktera, navodi da je riječ o smanjenju životne aktivnosti trajnog karaktera, s tim da ističe da su u budućnosti moguće promjene u ozlijeđenom zglobu uvjetovane nastankom degenerativnih promjena, koje trenutnu nisu nastupile. Bolovanje se ne mora direktno odnositi na bolnost, nego je isto potrebno tijekom provođenja fizikalne terapije pacijenta, te je trajanje bolnosti uzeo prilikom ocjene fizičkih bolova koje je trpio. U odnosu na naruženost kod tužitelja može reći da je istu utvrdio s obzirom da tužitelj ima vidljivi postoperacijski ožiljak, koji je kirurški, duljine 6-7 cm, napravljen sa stražnje strane i koji će s vremenom izblijediti te da je vidljiv trećim osobama povremeno. Nadalje, u vezi pokretljivosti iz zgloba vidljiva je minimalna fleksijska kontraktura, odnosno savijanje u lakatnom zglobu, znači koje drugim osobama u svakodnevnom kontaktu nije toliko vidljivo i značajno, to je njegov stav da je svoju ocjenu lakog stupnja naruženja donio uzimajući u obzir ožiljak i minimalnu fleksijsku kontrakturu. Nadalje, navodi da je zadnji nalaz fizikalne terapije bio da su kretnje u laktu bile bolje nego što sam on vještačio. Prema tome, kada je vještačio bilo je 15 do 120 stupnjeva opsega kretnji u lakatnom zglobu, a prema zadnjem nalazu fizikalne terapije je bilo od 5 do 130 stupnjeva, to je bilo prema nalazu fizijatra u svibnju 2023. Dakle, iz tog nalaza proizlazi da je opseg kretnje u lakatnom zglobu bio bolji nego kada je vještačio, ali bile su lošije rotacijske kretnje, te da je tada vještačio tijekom bolovanja postotak smanjenja životne aktivnosti bi bio isti jer manji ne može biti. Navodi da je tužitelj na bolovanju bio 7 mjeseci jer je fizijatar odredio fizikalnu terapiju, te dok se ne postavi određene granice preko kojih ne može se ići, tužitelj je morao ići na fizikalnu terapiju. Morate biti na bolovanju dok ste u tijeku fizikalne terapije. Pretpostavlja da je bio zbog toga na bolovanju jer je operacijski zahvat završen, bolnost je trajala određeno vrijeme, a laka bolnost može trajati povremeno. Osim toga, to proizlazi iz nalaza iz svibnja 2023. odnosno da je liječenje po fizijataru završeno. Njegovo je mišljenje da je u tom periodu od 7 mjeseci postotak smanjenja životne aktivnosti isti postotku trajnog smanjenja životne aktivnosti. U vezi tablica iz 2013. navodi da nije pronašao da se nisam pronašao da se po njima vještači, niti da se ne vještači, a unazad nekoliko godina radi po tim tablicama, te ističe da to nisu tablice osiguravajućih kuća nego koje su ponuđene od strane Hrvatskog društva za med. vještačenja i Hrvatskog liječničkog zbora. U obavljanju vojnih aktivnosti kretnje tužitelja su zadovoljavajuće, ali nisu potpune, a mogućnost obavljanja istih je smanjenja i ovisi o vrsti poslova koje obavlja. Nadalje, naveo da ne može vještačiti postotak smanjenja mogućnosti obavljanja pojedinih poslova s obzirom da nije upoznat koje poslove isti obavlja. Navodi da pretpostavlja da je liječnik specijalist medicine rada nadležan za procjenu radne sposobnosti i mogućnosti obavljanja radnih zadataka u skladu sa zdravstvenim stanjem. U postotku ne bi mogao procijeniti koje poslove bi tužitelj mogao obavljati jer to nije njegova domena. Misli da je to izuzeto od njegovog vještačenja i to ne može. Nadalje, naveo je da je očito da je pacijent, s obzirom na svibanj 2023. i na vještačenje, odnosno na period u razmaku od godinu dana između nalaza iz svibnja 2023. i vještačenja, su se te kretnje pogoršale, ne zna je li ili nije to zbog toga što nije vježbao kod kuće i dolazio na redovne kontrole, koje su bile po potrebi. Nedostatak razgibavanja može dovesti do degenerativnih promjena, ali ne u roku od godine dana nego u dužem periodu, kao i nošenje težeg tereta ili većeg opterećenja desne ruke. Dodaje i to da pacijent ima ugrađene vijke te ne zna hoće li iste vaditi pa u slučaju da bude iste vadio može doći do smanjenja pokretljivosti u laktu. Pod pojmom „nošenje težeg tereta“ misli na nošenje težeg od 5 kg. Degenerativne promjene su u uzročno- posljedičnoj vezi sa ozljedom ali neće tako brzo nastati, s obzirom da lakatni zglob nije toliko opterećen.

14.3. Nalaz i mišljenje vještaka sud je ocijenio vjerodostojnim jer je izrađen u skladu s pravilima struke, te nema proturječnosti i nejasnoća. Vještak se i pisano i usmeno očitovao na primjedbe tuženika, te je iste primjedbe otklonio obrazlažući razloge zbog kojih smatra primjedbe tužitelja neosnovanima, a koje razloge prihvaća ovaj sud. Vještak je detaljno obrazložio koje tablice je koristi prilikom izrade Nalaza i mišljenja, a i detaljno se očitovao da trajanje bolnosti ne mora biti jednako trajanju bolovanja, jer da bolovanje može trajati dok se provodi terapija. Isto tako, vještak je detaljno obrazložio zašto smatra da on kao specijalist ortopedije se ne može očitovati na procjenu tužiteljeve preostale radne sposobnosti a s obzirom na ozljede i poslove koje obavlja tužitelj.

15. Iz iskaza svjedoka ŽR proizlazi da sam događaj nije vidio. O štetnom događaju je čuo od kolega, čuo je da je tužitelj farbao drveni zabat, da je bio na ljestvama te da su vjerojatno ljestve proklizale te da je došlo do pada. Inače, oni su vatrogasna služba u Vojarni i mjesto događaja je bilo gdje se farbala zgrada u kojoj rade. Ljestve sa kojih je tužitelj pao su aluminijske ljestve, koje se mogu razvući i do visine 5 do 6 metara, podloga je bila betonska, a radi se o starijim ljestvama koje su derutne, ništa im nije falilo, nikakva prečka, ali su dosta dotrajale. Zadatke im daje Zapovjedništvo, a oni su dužni sami prijaviti štetu kada je uoče. Nije na mjestu štetnog događaja bio niti nakon što je tužitelj pao s ljestava, jer je bio slobodan. Nadalje, naveo je da je i on radio poslove kao tužitelj, te da se služio tim istim ljestvama, kao i drugi. Nije bilo drugih ljestvi, nisu mogli birati druge ljestve, bile su samo te. Navodi da nije čuo da je tužitelj u vrijeme štetnog događaja postupao nemarno, te navodi da je tužitelj dosta vješt. Misli da se to moglo dogoditi i njemu ili nekom drugom. Ljestve se sastoje od jednog kraka koji se naslanja na zid, što se tiče mehanizma podešavanja visine, ljestve se ručno podešavaju. Nadalje, naveo je kako izgledaju i ljestve koje se sastoje od jednog kraka bez podešavanja visine, odnosno da su to ljestve koje su ravne, koje imaju sve prečke, nemaju protukliznu zaštitu na dnu, aluminijske su te starije. Te navodi da su svi oni radili i koristili te ljestve. Nadalje, u vezi opisa ljestava na kojima je radio tužitelj naveo je da je pretpostavio da se radi o ljestvama o kojima je iskazivao jer je inače radio na takvim ljestvama. Imaju i drugačije ljestve, te moguće da se radilo o drugačijim ljestvama.

15. 1. Iskaza svjedoka ŽR sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem navodi da sam pad tužitelja s ljestvi nije vidio, kao i da im radne zadatke daje zapovjedništvo jer je iskaz svjedoka u tom dijelu jasan, detaljan, bez proturječnosti i nejasnoća. Iskaz svjedoka NR sud je ocijenio nevjerodostojnim u dijelu u kojem navodi da su imali samo jedne ljestve i to ljestve koje se mogu razvući jer je u tom dijelu u suprotnosti s iskazom tužitelja, čiji iskaz je sud ocijenio vjerodostojnim. Osim toga, sam svjedok je na kraju svog iskaza naveo da je pretpostavio s kojih ljestava je tužitelj pao, te da imaju i drugačije ljestve, te da je moguće da se radilo o drugačijim ljestvama.

16. Iz iskaza svjedoka BR proizlazi da radi u Vinkovcima u Vojarni, Satniji veze, a predmetni događaj nije vidio jer je bilo u vrijeme ručka i bio je na ručku. Zna da je tužitelj pao s ljestava, to je saznao od svih tamo koji su čuli ili vidjeli, ali on događaj nije vidio. Čuo je od tužitelja naknadno da je farbao te da su se u jednom trenutku ljestve povezle i da je on pao, kao i da nije mogao utjecati na to da to spriječi. Ne zna imaju li više ljestvi, uvijek koriste ljestve na razvlačenje (jednostruke koje se mogu razvući do otprilike 3 metra), ljestve posuđuju od Logistike. Ne zna postoje li drugačije, ravne ljestve, i koje se ne razvlače. Nakon što je tužitelj pao nije mu došao pomoći, drugi su mu došli pomoći, a poslije je bio na mjestu gdje je pao te je vidio ljestve i krv, ljestve su bile na razvlačenje. Podloga je bila betonska i misli da je zbog takve podloge pao. To se može dogoditi bilo kome, to je splet nesretnih okolnosti, radilo se o sekundama, a bio je na velikoj visini. Moguće je da su posuđivali ljestve i iz Kotlovnice. Kada je koga dopalo išli su po te ljestve, ne sjeća se. I jedne i druge ljestve su ravne, i one koje se razvlače i one koje se ne razvlače, isto su aluminijske samo jedne imaju mehanizam da se mogu razvući. I svi su radili i na jednim i drugim. Certifikat za rad na visinama nema, ali dobije zadaću od dočasnika koju mora napraviti. 30 godina je u vojsci, prošao je obuku za profesionalnog vojnika, ne za molera, te je osposobljen za rad na visini, zapravo ne zna. Nikada nije pao s ljestava, a saznanja o drugima nema. Ljestve je koristio na način da bi se popeo sam i koristio ljestve kako se koriste, ali igrom slučaja nije pao. U vrijeme kada je tužitelj 2022. pao s ljestava imao je možda koju kilu manje nego sada ali ne misli da je njegova tjelesna težina mogla utjecati na pad. Nadalje, navodi da misli da u trenutku kada se tužitelj nalazio gore i kada su ljestve proklizale da tužitelj nije mogao ništa učiniti da spriječi pad. Nadalje, navodi da je tužitelj možda mogao osigurati te ljestve, možda nije, on nije osiguravao i penjao se na isti način kao i tužitelj. Ne zna kako se mogu osigurati, a misli da nitko nije osiguravao ljestve niti im je itko rekao da ih osiguraju i kako da ih osiguraju. Od poslodavca nisu dobili nikakva sredstva za osiguranje ljestava. Nadalje, u vezi izgleda i opisa ljestvi navodi da ne može tvrditi jesu li ljestve bile na razvlačenje ili ne, može biti da su bile i ravne, a prošlo je puno vremena od toga.

16.1. Iskaz svjedoka BR sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem navodi da nije vidio pad tužitelja s ljestvi, te da je došao na mjesto štetnog događaja nakon pada tužitelja, kao i da su svi radili i s ljestvama koje se mogu razvući i koje se ne mogu razvući, odnosno nemaju mehanizam za produžavanje, kao i u dijelu u kojem navodi da nisu dobili nikakva sredstva od poslodavca za osiguranje ljestvi od proklizavanja, jer je u tom dijelu iskaz svjedoka jasan, detaljan, bez proturječnosti i nejasnoća. Iskaz svjedoka BR sud je ocijenio nevjerodostojnim u dijelu u kojem je naveo da je nakon pada tužitelja vidio ljestve s kojih je pao i da su ljestve bile na razvlačenje, jer je u tom dijelu iskaz svjedoka u suprotnosti s iskazom tužitelja, čiji iskaz je sud ocijenio vjerodostojnim. Osim toga, svjedok je naveo da je moguće da su bile donesene ljestve i iz Kotlovnice

17. Iz iskaza svjedokinje VR proizlazi da ne zna što se dogodilo na poslu i kako je tužitelj pao, znam samo da ju je njegov kolega (tužiteljev) nazvao da je njezin suprug iz bolnice u Vinkovcima upućen u Osijek da mu u Osijeku saniraju ruku. Pri prvoj posjeti vidjela je da je u jako lošem stanju i fizičkom i psihičkom, sjeća se da su mu oči bile krvave a ispod očiju je bilo crno. Zbog položaja ruke i zavoja nije bio samostalan u obavljanju određenih potreba pa ga tako morala hraniti, rezati mu meso, pomagati mu u tuširanju i oblačiti ga. Ona mu je pomagala, ne zna okvirno reći koliko je to sati bilo dnevno, nekada više nekada manje i to je trajalo otprilike 2 mjeseca. Na fizikalnu terapiju i liječenje je išao iz [adresa], vozila ga je njihovim automobilom. Sve skupa ga je vozila nekih 30-tak puta. Nisu dobili naknadu troškova puta od HZZO-a, a nisu ih ni tražili. Na rehabilitaciju su išli u Osijek. Kontrole su bile po potrebi, ne može se sjetiti koliko puta, ali svaki put ga je vozila. Kontrola i rehabilitacija nisu bile isti dan. Ne zna točno troškove. Radi se o 20-tak km u oba smjera. Imala sam i troškove parkiranja, a parkirala je oko bolnice, no ne sjećam se koliki je bio trošak parkinga. Trebao je kremu za tu ranu, ali ih ona nije podizala pa ne zna je li ih morao plaćati.

17.1. Iskaz svjedokinje VR sud je ocijenio vjerodostojnim jer je detaljan, jasan, bez proturječnosti i nejasnoća, te je u pogledu trajanja pomoći koju je pružala tužitelju u skladu s Nalazom i mišljenjem vještaka dr.med.Krunoslava Leke, te je u skladu i s iskazom tužitelja u vezi odlučnih činjenica.

18. Iz iskaza tužitelja ĐR proizlazi da su dobili zadaću da se obnovi zgrada jer je bila u derutnom stanju. On je dobio zadaću od zapovjedništva da ofarba daske od zabata. Popeo se na ljestve koje su imali, bio je jedno dvije do tri minute gore te su ljestve iskliznule, odsklizale unatrag te je pao na beton. Ljestve su ravne, na jednu vodu, aluminijske bez zaštitne gume, starije i one su neprodužive. U tom smo trenutku su bile te ljestve, a znali su koristiti i druge ljestve, a koje smo posuđivali od drugih postrojbi jer svoje nemaju, a ove s kojih je pao su bile posuđene iz Kotlovnice. U to vrijeme je imao sportske tenisice na nogama. Nije osposobljen za rad na visini, a prošao sam temeljenju vojnu obuku, ali mislim da ista ne obuhvaća osposobljavanje na rad na visini. Mislim da su ljestve proklizale jer nisu imale zaštitnu gumu na donjem dijelu. Ljestve je postavio na zid do vrha, a prije nego što se popeo provjerio je jesu li dobro stavljene, odnosno može li se sigurno popeti na njih. Dobio je neku odštetu od Croatia osiguranja u iznosu od 1.100,00 eura, odnosno, ne sjeća se točno iznosa, moguće da je dobio i 1.600,00 eura, ne sjećam se. Njegovo je liječenje završeno. Njegova supruga mu je pružala tuđu njegu i pomoć, možda 2 i pol mjeseca otprilike i to u vidu oblačenja, hranjenja, dobave namirnica, premještanja s kreveta i svega što je navela, a čiji iskaz je slušao. Nije osposobljavan za rad na siguran način niti je itko vršio nadzor nad njegovim radom. I drugi su radili na tim ljestvama, svih 15ak koji dežuraju, dnevno su radila dvojica ili trojica. Nitko nije vidio njegov pada jer je kolega koji je radio s njim otišao na ručak, a on je ručao ranije. Prilikom penjanja na ljestve učinio je sve što je mogao u tom trenutku i mislio je da nema opasnosti niti ugroze. Misli da se ponašao uobičajeno, savjesno je radio taj posao. Na fizikalnu terapiju i kontrole je išao otprilike oko 30tak puta, parking troškova i puta možda bi moglo biti otprilike 100,00 eura minimalno, a po jednom putovanju 25 do 30 kn. Dobivao sam tablete na recept, a poslije je kupovao kremu za ranu da brže zacijeli, ali nema račun. Otprilike je koštala oko 200,00 kn, koja je bila preporučena od doktorice. Jednom je kupio tu kremu. Nije to morao, ali mu doktorica rekla da kupi i to je bila njegova dobra volja. Ne zna kako se zvala krema.

18.1. Iskaz tužitelja sud je ocijenio vjerodostojnim jer je detaljan, jasan, bez proturječnosti i nejasnoća, te je u skladu s iskazima svjedoka BR i ŽR, u dijelu u kojem navodi da nitko nije vidio njegov pad s ljestvi kao i da je betonska podloga na koju je tužitelj pao i na kojoj su se nalazile ljestve. Nadalje, iskaz tužitelja suglasan je i s iskazom svjedokinje VR u dijelu u kojem je navela koliko je u tužitelju trajala tuđa pomoć i njega, u čemu se ista sastojala te da je tužitelj morao ići i na preglede kod fizijatra i na fizikalne terapije. Iskaz tužitelja sud je ocijenio vjerodostojnim i u dijelu u kojem je opisao kako izgledaju ljestve s kojih je pao, odnosno da su iste ravne, aluminijske, bez zaštitne gume, neprodužive, jer je u tom dijelu iskaz svjedoka jasan i detaljan, te je isti neposredno opažao ljestve na koje se penjao i s kojih je pao, dok svjedok ŽR na dan štetnog događaja nije bio na poslu jer je bio slobodan, a svjedok ER je iskazivao da su postojale neprodužive ljestve kakve je opisao tužitelj.

19. Ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno sud je utvrdio da se tužitelj prilikom obavljanja radih zadataka, na mjestu rada, za vrijeme radnog vremena, a prilikom ličenja prostorija poslodavca i pri potrebi da se ofarba daska od zabata, popeo na ljestve koje su ravne, bez mehanizma za produžavanje, bez zaštitne gume za sprječavanje proklizavanja, te su ljestve proklizale sa betonske podloge pri čemu je tužitelj pao s visine 2-3 metra te zadobio teške tjelesne ozljede, i to prijelom donjeg dijela desne nadlaktične kosti, otvoreni višekomadni prijelom gornjeg dijela desne laktne kosti, višekomadni prijelom gornjeg dijela desne palčane kosti, prijelom unutarrnjeg gležnja lijeve potkoljenice, poluisčašenje lijevog nožnog zgloba između gojenične i gležanjske kosti, ogrebotinu u području desnog oka (navedeno proizlazi iz Nalaz i mišljenja vještaka dr.med. Krunoslava Leke). Poslodavac tužitelja nije osposobio za rad na visini prilikom ličenja, niti je netko nadzirao navedeni rad tužitelja, a nije niti tužitelju osigurao sredstva za osiguranje ljestava od proklizavanja. Ljestve koje je tužitelj koristio u vrijeme štetnog događaja bile su ispravne.

20. Prema odredbi članka 111. st. 1. Zakona o radu (“Narodne novine” broj: 93/14 i 151/22., dalje u tekstu: ZR) ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

21. Odredbom čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ broj 71/14., 118/14., 154/14., 94/18. i 96/18., dalje u tekstu: ZZR/14), propisano je da se smatra da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti, dok je stavkom 2. istoga članka propisano da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati, niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

22. U vezi s navedenim potrebno je reći da navedenim zakonskim odredbama, koje su u odnosu na opći obveznopravni propis specijalne prirode, ni u kojem slučaju nije isključena primjena općih propisa obveznog prava. Naprotiv, kada naznačeni propisi nisu potpuno riješili pitanje objektivne odgovornosti poslodavca i kada ne sadrže cjelovita pravila o oslobođenju poslodavca od objektivne odgovornosti, već u tom dijelu izrijekom upućuju na primjenu općih propisa obveznog prava, tada se u slučaju naknade štete koju pretrpi radnik na radu i u svezi s radom, moraju primijeniti opće odredbe o oslobođenju od odgovornosti iz čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21. i 114/22., u nastavku: ZOO), tako u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske Revr-794/16-2 od 30. svibnja 2017.

23. Međutim, koje odredbe ZOO-a treba primijeniti, ovisi od činjenice je li šteta nastala kao posljedica skrivljenog ponašanja ili djelovanja opasne stvari odnosno opasne djelatnosti, što znači da se odgovornost može temeljiti na presumiranoj krivnji ili na objektivnom kriteriju uzročnosti.

24. U konkretnom slučaju radi se o opasnoj djelatnosti - rad na visini na ljestvama, na visini od 2-3 metra, pri čemu se tužitelj ne može držati za ljestve nego su mu ruke zauzete ličenjem, a ljestve su stavljene na betonsku podlogu bez protuklizne zaštite, pa stoga treba primijeniti objektivni kriterij uzročnosti, odnosno načelo objektivne odgovornosti (tako i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 4669/2019- 2 od 5. travnja 2022.).

25. Odredbom čl. 1063. ZOO-a propisano je da šteta nastala u vezi s opasnom stvari odnosno opasnom djelatnosti potječe od te stvari odnosno djelatnosti, osim ako se ne dokaže da one nisu bile uzrok štete

26. Odredbom čl. 1064. ZOO-a propisano je da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

27. Odredbom čl. 1067. ZOO-a propisano je da se vlasnik oslobađa od odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti (st.1.). Vlasnik stvari se oslobađa odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivom radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti (st. 2.). Vlasnik se oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

28. U konkretnom slučaju, za štetu od opasne djelatnosti odgovara tuženica, ali se može osloboditi od odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala isključivom radnjom tužitelja ili treće osobe, koju nije mogla predvidjeti i čije posljedice nije mogla izbjeći ili otkloniti. Tuženica, na kojoj je teret dokaza da je šteta nastala radnjom tužitelja ili treće osobe, tijekom postupka navodila je da je šteta nastala kao posljedica tužiteljeve nepažnje ali nije dokazala, niti predlagala dokaze kojima bi dokazala iz kojih radnji tužitelja proizlazi tužiteljeva nepažnja ili nemar, te je u prilog svojih tvrdnji dostavila Izvješće o nastanku i posljedicama izvanrednog događaja (lis spisa 48-51) koju je sastavila tuženica. Iz navedenog Izvješća proizlazi da je tužitelj mogao pretpostaviti da bi moglo doći do proklizavanja ljestava jer je podloga na koju ih je postavio betonska ravna površina te nema nikakvo uporište donjeg dijela ljestava.

28.1. Nakon provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da se tužitelj na ljestve popeo i počeo ličiti, ljestve su bile na jednu „vodu“ i naslonjene na zid, te je u jednom trenutku došlo do proklizavanja ljestvi. Tužitelj je rad na visini obavljao sukladno radnom zadatku s opremom tuženice, nije bio obućen za rad na visini na poslovima ličenja, nije niti imao osobu koja je nadzirala njegov rad, ljestve nisu imale protukliznu zaštitu, podloga je bila betonska, a tuženica nije osigurala sredstva za osiguranje ljestvi od proklizavanja.

28.2. Slijedom navedenoga, ovaj sud je utvrdio da tužitelj svojim radnjama u vrijeme štetnog događaja nije pridonio nastanku štete, nije postupao protivno uputama poslodavca, odnosno šteta nije nastala isključivom radnjom tužitelja, niti treće osobe, a tužitelj nije niti doprinio nastanku štete, nego je za štetu odgovorna tuženica sukladno čl. 1064. ZOO-a

29. Radi utvrđenja visine štete sud je proveo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Krunoslavu Leko. Na temelju Nalaza i mišljenja vještaka, kao i očitovanja vještaka sud je utvrdio da je kod tužitelja je prisutna naruženost manjeg stupnja zbog ograničenih kretnji u laktu što je vidljivo drugim osobama u svakodnevnom životu, pretrpio je primarni strah jakog intenziteta neposredno prije i tijekom nezgode u trajanju od nekoliko trenutaka, sekundarni strah jakog intenziteta četiri dana, strah srednjeg intenziteta u trajanju od 14 dana, lakog intenziteta u trajanju od 4 mjeseca. Tužitelj je pretrpio bolnost jakog intenziteta u trajanju od 7 dana uzevši u obzir dva operacijska zahvata, te kuprianje bolnosti analgeticima, srednjeg intenziteta u trajanju od 14 dana te lakog intenziteta sveukupnog trajanja od 4 mjeseca uzevši u obzir stanje nakon dva operacijska zahvata te posljedičnu fizikalnu rehabilitaciju. Tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega druge nemedicinske osobe pri kućnom liječenju a pri obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti sveukupnog trajanja od 2 mjeseca kroz 4 sata dnevno. U periodu obuhvaćenim liječničkim nalazima od listopada 2022. do svibnja 2023. povezanih sa ozljeđivanjem (dva operacijska zahvata na koštano-zglobnom sustavu) bolovanje je bilo opravdano jer je svaki operacijski zahvat na dominantnom gornjem ekstremitetu donio i nemogućnost obavljanja radnih zadataka. Mišljenja je da kod tužitelja postoji smanjenje životne aktivnosti za 8% i to s obzirom na funkciju dominantne šake zdrave osobe njegove dobi i životne aktivnosti odnosno zanimanja koje obavlja.

30. Odredbom članka 1100. st. 1. i st. 2. ZOO-a propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, s time da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Naime, sukladno odredbi članka 19. st. 1. i st. 2. ZOO-a, svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti, pod kojima se razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

31. Slijedom toga uzimajući u obzir intenzitet i trajanje fizičkih bolova, straha, naruženosti i smanjena životne aktivnosti sud je utvrdio da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, čime joj je nastala neimovinska šteta sukladno čl. 19. st. 2. ZOO-a u vezi čl. 1100. i 1046. ZOO-a. Nadalje, tužitelju pripada pravo na naknadu imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege, te naknade troškova prijevoza na fizikalne vježbe sukladno čl. 1095. st. 1. ZOO-a.

32. Ovaj sud je sukladno odredbi čl. 1100. ZOO-a u vezi čl. 19. st. 1. i 2. ZOO-a ,a imajući na umu Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete od 29. studenog 2002. i pravnom shvaćanju zauzetom na sjednicama Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (u nastavku:VSRH) održane 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020., dosudio tužiteljici naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti prema kvalifikatornim kriterijima: pretrpljenih fizičkih bolova iznos od 2.800,00 EUR-a, straha iznos od 2.600,00 EUR-a, duševnih bolova zbog smanjenja životnih aktivnosti u iznosu od 8% iznos od 1.500,00 EUR-a, naruženosti u manjeg stupnja vidljivo trećima (iznos od 1.000,00 EUR-a, što ukupno iznosi 7.900,00 EUR-a. Slijedom navedenoga, tuženica je dužna tužitelju na ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti platiti iznos od 7.900,00 EUR-a sa zateznim kamatama tekućim od 27.rujna 2023. odnosno od dana podnošenja Zahtjeva za mirno rješenje spora pa do isplate sukladno čl. 1103. u vezi čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao pod toč. I/ izreke.

33. Nadalje, s obzirom na to da iz Nalaz i mišljenja vještaka dr. med. Krunoslava Leke proizlazi da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć (nekvalificirana) četiri mjeseca u trajanju od 4 sata dnevno, tužitelju pripada naknada imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 2.400,00 EUR-a, te naknada štete za trošak prijevoza na fizikalne terapije u iznosu od 100,00 EUR-a, što je sud utvrdio na temelju iskaza tužitelja i svjedokinje VR. Dakle, ovaj sud ocijenio kao cijenu sata tuđe pomoći i njege iznos od 5,00 EUR-a po satu, te je sukladno čl. 223. ZPP-a u svezi s odredbom članka 1095. ZOO-a utvrdio da tužitelju pripada pravična novčana naknada na ime tuđe pomoći i njege u iznosu od 2.400,00 EUR-a, te iznos od 100,00 EUR- na ime troška prijevoza na terapije, što ukupno iznosi 2.500,00 EUR-a. Budući da je tužitelju tijekom postupka tuženica dostavila dokaz da je tužitelju Croatia osiguranje d.d. na ime naknade štete isplatila iznos od 1.619,17 EUR-a, a s obzirom da nije navedeno na koju štetu, imovinsku ili neimovinsku, se odnosi isplaćeni iznos, ovaj sud je navedeni iznos umanjio od iznosa imovinske štete (tako i u odluci Županijskog suda u Splitu broj Gž R-761/2021 i Županijskog suda u Rijeci broj , te tužitelju pripada naknada imovinske štete u iznosu od 880,83 EUR-a sa zateznim kamatama koje teku od 6. lipnja 2025. pa do isplate. Naime, naknada štete zbog tuđe pomoći i njege, kao i imovinska šteta na ime troškova prijevoza određena je prema cijenama u vrijeme presuđenja, pa su stoga zatezne kamate na iznos od naknade navedene imovinske štete dosuđene od dana presuđenja pa do isplate sukladno čl 1095. ZOO-a, pa je odlučeno kao pod toč. II/ izreke.

33.1. U vezi osigurnine koja je tužitelju isplaćena potrebno je reći da odredbom čl. 193. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 73/13, 75/15, 50/16, 30/18 dalje ZSOSRH) u stavcima 4. i 6. propisano je da za ostale štete počinjene u vezi s obavljanjem službe Republika Hrvatska odgovara po općim propisima o naknadi šteta, ali iznimno od odredbi stavaka 4. i 5. istog članka, oštećeniku pripadniku Oružanih snaga ne pripada pravo na naknadu štete ako ostvaruje pravo na kolektivno osiguranje iz članka 126. toga Zakona. Odredbom čl. 126. st. 1. ZSOSRH propisano je da se djelatne vojne osobe kolektivno osiguravaju od posljedica nesretnog slučaja na teret državnog proračuna Republike Hrvatske, s time da se o uvjetima i načinu ostvarivanja prava donosi pravilnik. Dakle, odredbama ZSOSRH napravljena je iznimka od primjene čl. 972. ZOO-a, te u konkretnom slučaju valja primijeniti upravo odredbu čl. 193. st. 6. ZSOSRH kao lex specialis, a kojima je određeno da oštećeniku pripadniku Oružanih snaga ne pripada pravo na naknadu štete ako mu je isplaćena osigurnina, stoga je ovaj sud iznos imovinske štete umanjio za iznos isplaćene osigurnine.

34. U preostalom dijelu tužbeni zahtjev je odbijen kao neosnovan i odlučeno je kao pod toč. III/izreke, odnosno tužbeni zahtjev je odbijen kao neosnovan u dijelu preko dosuđene naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti, kao i u dijelu preko dosuđene naknade imovinske štete, kao i sa zateznim kamatama na naknadu imovinske štete koje su tekle na navedeni iznos prije presuđenja, odnosno od 27.rujna 2023. do 5. lipnja 2025.

35. Nadalje, potrebno je reći da je tužitelj na ročištu održanom 29. travnja 2024. predložio predlaže da se vještak dodatno očituje na okolnosti - koje poslove u sklopu svog radnog mjesta tužitelj više ne može obavljati, a s obzirom da je tužitelj profesionalni vojnik u dobi od 49 godina, te može li se baviti sportom, odnosno da uzme u obzir prilikom ocijene smanjenja životne aktivnosti osobnost tužitelja i ono što tužitelj doista obavlja u svom životu.

35.1. Sud je odbio navedeni dokazni prijedlog tužitelja jer se vještak već očitovao što može vještačiti te kako je vještačio, odnosno da vještak kao specijalist ortopedije ne može procjenjivati koje poslove može ili ne može obavljati tužitelj, može li se baviti sportom. Naime, navedeno zapravo predstavlja procjenu radne sposobnosti tužitelja, a za što vještak smatra da nije kompetentan.

36. Sud je odbio i dokazni prijedlog za saslušanjem svjedoka ČR i RR jer su odlučne činjenice u dovoljnoj mjeri raspravljene i odluka se može donijeti na temelju izvedenih dokaza.

37. Odredbom čl. 154. st. 2. ZPP-a propisano je da ako stranka djelomično uspije u parnicu, sud će najprije utvrditi postotak u kojem je svaka od njih uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovaraju postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i u pogledu dokazivanja osnove tužbenog zahtjeva.

37.1. U konkretnom slučaju, tužitelj je u sporu uspjela sa osnovom 100%, s visinom je uspio 52%, te uspjeh u sporu iznosi 76%. Nadalje, tuženica je u sporu uspjela 24% (sa osnovom je uspio nije uspio u sporu, a sa visinom 48%).

37.2. Nadalje, od uspjeha tužitelja koji je u većoj mjeri uspio u sporu oduzet je postotak uspjeha tuženice, pa uspjeh tužitelja iznosi 28%. Tužitelju je priznat trošak sastava zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 500,00 EUR-a sukladno Tbr.8. toč. 1. Tarife o nagrada i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023., u nastavku: Tarifa), trošak sastava tužbe u iznosu od 500,00 EUR-a sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife, trošak zastupanja na ročištima 13.lipnja 2024., 15.listopaa 2024. i 29. travnja 2024. za svako ročište u iznosu od 500,00 EUR-a sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, trošak sastava podnesaka od 20. studenog 2020., što sveukupno iznosi 3.000,00 EUR-a uvećano za 25% PDV-a iznosi 3.750,00 EUR-a. Budući da je tužitelj u sporu uspio 28% pripada mu naknada troška u iznosu od 1.050,00 EUR-a, navedenom trošku pridodan je trošak predujma za vještačenje u iznosu od 400,00 EUR-a, što sveukupno iznosi 1.450,00 EUR-a sa zateznim kamatama koje teku od presuđenja, odnosno od 6. lipnja 2025. pa do isplate, te je odlučeno kao pod toč. IV/izreke. Nije priznat trošak sastava podneska od 13. lipnja 2024. jer nije bio potreban za parnicu sukladno čl. 155.st. 1. ZPP-a. Naime, navedenog dana održano je i ročište, te je tužitelj navode iz podneska mogao iznijeti na ročištu. Tužitelju nije priznat trošak

Osijek, 6. lipnja 2025.

Sutkinja

Helena Topić Vuković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se predaje putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DOSTAVITI:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika