REPUBLIKA HRVATSKA

P-668/2023-42

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

STALNA SLUŽBA U KARLOVCU

Karlovac, Trg hrvatskih branitelja 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu, po sucu Goranki Boljkovac, na prijedlog sudskog savjetnika Ive Palaković Jerković, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, kojeg zastupa punomoćnica Dora Hanžeković Žuža, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Hanžeković & partneri d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 22, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Franjo-Krešimir Šenjug, odvjetnik u K & partneri odvjetničkom društvu d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi naknade štete u iznosu od 7.697,92 eura, nakon glavne i javne rasprave zaključene 30. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, na ročištu za objavu presude 6. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, platiti tužitelju CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, iznos od 7.697,92 eura (slovima: sedam tisuća šesto devedeset sedam eura i devedeset dva centa) sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023., pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućima:

- na iznos od 5.255,82 eura (slovima: pet tisuća dvjesto pedeset pet eura i osamdeset dva centa) od 25. listopada 2022. do isplate,

- na iznos od 2.442,10 eura (slovima: dvije tisuće četiristo četrdeset dva eura i deset centi) od 10. studenog 2022. do isplate, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747 platiti tužitelju CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862 troškove parničnog postupka u iznosu od 1.334,61 eura (slovima: tisuću tristo trideset četiri eura i šezdeset jedan cent) sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 6. lipnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana, dok se odbija tužbeni zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 125,00 eura (slovima: sto dvadeset i pet eura) s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućima od 6. lipnja 2025. do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 23. ožujka 2023. navodi da se 7. listopada 2022. oko 10,30 u Zagrebu na križanju Selske ceste i Zagrebačke avenije dogodila prometna nezgoda koju je skrivio vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka], KH, tuženikov osiguranik. Navodi da je KH ušao u navedeno križanje pod crvenim svjetlom na semaforu i sudario se s vozilom reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao ČH TH ušavši u raskrižje pod zelenim svjetlom na semaforu za njegov smjer kretanja, u kojoj prometnoj nezgodi je nastala imovinska šteta na vozilu reg. oznake [registarska oznaka]. Dalje navodi da je predmetnu nezgodu skrivio tuženikov osiguranik KH protiv kojeg je II. Postaja prometne policije Zagreb podnijela optužni prijedlog radi počinjenja prekršaja iz članka 59. stavak 1. točka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Također navodi da je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] koje je bilo oštećeno u predmetnoj prometnoj nezgodi bilo osigurano kod tužitelja policom kasko osiguranja broj 004626306242. Navodi da je tužitelj na temelju odštetnog zahtjeva isplatio svojoj osiguranici TH nastalu štetu na vozilu u iznosu od 7.697,92 eura i to 24. listopada 2022. u iznosu od 5.255,82 eura i 9. studenog 2022. u iznosu od 2.442,10 eura. Dalje, navodi da je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] na dan nezgode bilo obvezno osigurano kod tuženika policom osiguranja broj [broj police osiguranja], a da je vozač tog vozila kriv za nezgodu pa je tuženik odgovoran za štetu nastalu u predmetnoj prometnoj nezgodi. Navodi da je tužitelj isplatom štete svom osiguraniku stekao pravo regresa prema tuženiku sukladno odredbi članka 963. Zakona o obveznim odnosima. Dakle, tužitelj od tuženika potražuje isplatu iznosa od 7.697,92 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da nije sporna činjenica nastanka štetnog događaja od 7. listopada 2022. u Zagrebu u kojoj su sudjelovala vozila reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao KH, koje je bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj 8110069181 i reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao ČH, a za koje je bila zaključena polica kasko osiguranja kod tužitelja. Međutim, tuženik osporava da je vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka], KH, odgovoran za nastanak prometne nezgode. Ističe da se radi o prometnoj nezgodi u kojoj su sudjelovala dva motorna vozila u pokretu pa je o odgovornosti za štetu potrebno odlučiti primjenom odredaba o subjektivnoj odgovornosti odnosno po principu krivnje. Tuženik osporava postojanje regresne odgovornosti prema tužitelju navodeći da je temeljno pitanje vezano uz odgovornost sudionika predmetne prometne nezgode i razrješenja spornog odnosa među strankama je upravo to kojem je sudioniku prometne nezgode na semaforu bilo upaljen znak zelenog odnosno crvenog svjetla za njegov pravac kretanja pri čemu je teret dokaza na tužitelju. Navodi dalje da pretpostavke odgovornosti za naknadu štete trebaju biti ispunjene kumulativno kako bi isplatom naknade iz osiguranja prava prešla na osiguratelja te da je teret dokazivanja postojanja pretpostavki za štetnikovu odgovornost za konkretnu štetu na tužitelju. Tuženik osporava tužiteljeve tvrdnje da je vozač vozila osiguranog kod tuženika ušao u raskrižje dok mu je na semaforu bilo uključeno crveno svjetlo navodeći da je upravo iz iskaza svjedoka očevidaca i obavijesnih razgovora nakon prometne nesreće vidljivo da je vozač vozila osiguranog kod tužitelja ušao s vozilom u raskrižje za vrijeme kad je njemu na semaforu bilo upaljeno crveno svjetlo za njegov smjer kretanja dok je osiguraniku tuženika bilo upaljeno zeleno svjetlo za njegov smjer kretanja. Također, tuženik osporava visinu štete na vozilu reg. oznake [registarska oznaka] i zatraženi tijek zateznih kamata navodeći da zatezne kamate ne mogu početi teći prije dana zaprimanja odštetnog zahtjeva.

3. Na ročištu od 10. listopada 2023. tužitelj je ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva, a tuženik je ostao kod odgovora na tužbu. Na ročištu od 21. siječnja 2025. održanom u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, tužitelj je ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva.

4. Na ročištu od 30. travnja 2025. tužitelj je ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva, a tuženik je ostao kod odgovora na tužbu.

5. Odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj:

57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023.; dalje: ZPP) propisano je da sud odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Odredbom članka 219. ZPP-a propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika. Odredbom članka 221.a ZPP propisano je da ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

6. Radi utvrđenja činjeničnog stanja, sud je u tijeku postupka proveo dokaz uvidom u potvrdu MUP PU Zagrebačka II. Postaja prometne policije Zagreb od 20. prosinca 2022. (list 7 i 8 spisa), u policu osiguranja automobilskog kaska broj 004626306242 od 27. lipnja 2022. (list 9 spisa), u prometnu i vozačku dozvolu (list 10 i 11 spisa), u zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu od 7. listopada 2022. (list 12 spisa), u regresni zahtjev (list 13 spisa), u uvjete za osiguranje automobilskog kaska (list 14 do 21 spisa), pregled fakturirane i naplaćene premije po polici (list 22 spisa), u oznaku štete 62-AK-296663/22 (list 23 i 24 spisa), u oznaku štete 62-AK-296663/22 (list 25 i 26 spisa), u fotografije (list 27 do 46 spisa), u izvatke po transakcijskom računu (list 47 i 48 spisa), u dopis tuženika od 14. ožujka 2023. (list 49 spisa), u spis MUP PU Zagrebačka II Postaja prometne policije Zagreb sa skicom mjesta događaja (list 79 do 139 spisa), u spis Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu posl. br. Pp-9493/2023 (list 147 do 260 spisa), u podatke o fazama semafora i dostupnim kamerama (list 289 do 294 spisa) te je proveo dokaz prometnim vještačenjem po vještaku Nevenu Erešu i saslušanjem svjedoka UH, TH, KH i OH.

7. Tužitelj tužbom potražuje od tuženika plaćanje iznosa od 7.697,92 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućima na iznos od 5.255,82 eura od 25. listopada 2022. do isplate te na iznos od 2.442,10 eura do 10. studenog 2022. do isplate na temelju regresnog zahtjeva, dok tuženik osporava odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja.

8. Nesporno je između stranaka da je 7. listopada 2022. došlo do prometne nezgode u kojoj su sudjelovala vozilo marke BMW X5, reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao KH i koje je bilo osigurano od automobilske odgovornosti kod tuženika, te vozilo marke ŠKODA OCTAVIA, reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao ČH, koje je bilo osigurano kod tužitelja na temelju police kasko osiguranja.

9. Iz dokumentacije u spisu, neprijeporno je utvrđeno da je tužiteljev osiguranik prijavio štetu po ugovorenom punom kasku oznake 62-AK-29663/22 za vozilo ŠKODA OCTAVIA, te da je tužitelj napravio izvid štete broj 62-AK-29663/22 7. listopada 2022. te da je 31. listopada 2022. napravio naknadni izvid štete broj 62-AK-29663/22 za predmetno vozilo u Zagrebu. Također, iz izvatka po transakcijskom računu od 24. listopada 2022. (list 47 spisa) proizlazi da je tužitelj svom osiguraniku TH po polici kasko osiguranja (list 9 spisa) platio iznos od 5.255,82 eura (list 47 spisa) i 9. studenog 2022. iznos od 2.442,10 eura (list 48 spisa). Dakle, tužitelj je svom osiguraniku platio osigurninu sukladno odredbi članka 921. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023., 155/2023.; dalje: ZOO), koja propisuje da se ugovorom o osiguranju osiguratelj obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja.

10. Odredbom članka 963. stavka 1. ZOO, propisano je da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

11. Za subrogaciju osiguratelja, sukladno odredbi članka 963. stavka 1. ZOO, trebaju se ispuniti određene pretpostavke i to da je osiguratelj isplatio osigurninu na temelju ugovora o osiguranju, da osiguranik ima pravo na odštetni zahtjev prema trećoj osobi te da postoji odgovornost treće osobe za štetu za koju je isplaćena osigurnina. U konkretnom slučaju, tužitelj je platio štetu svom osiguraniku TH.

12. Iz dokumentacije u spisu, a osobito iz potvrde II. Postaje prometne policije Zagreb od 20. prosinca 2022., proizlazi da se dogodila prometna nezgoda 7. listopada 2022. u 10,30 na križaju Selske ceste i Zagrebačke avenije te da je zbog izazivanja prometne nesreće protiv vozača KH podneseno izvješće o počinjenom prekršaju iz članka 59. stavka 1. točka 1. kažnjivo po članku 59. stavku 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj: 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., 85/2022., 114/2022., 133/2023., 145/2024.; dalje: ZSPC) koja propisuje da na raskrižju i na drugom mjestu na kojem se upravlja prometom uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima (semaforima ili drugim uređajima), prometna svjetla za sudionike u prometu znače: 1) crveno svjetlo – zabranu prolaska.

13. Uvidom u spis Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu (list 147 do 260 spisa) utvrđeno je da je u prekršajnom postupku donesena pravomoćna presuda poslovni broj Pp-9493/2023 od 2. listopada 2023. kojom je okrivljenik KH oglašen krivim što je 7. listopada 2022. u 10,30 u Zagrebu upravljao osobnim vozilom marke BMW reg. oznake [registarska oznaka], kretao se zapadnim kolnikom Selske ceste, prometnom trakom za ravno i desno u smjeru juga te se dolaskom do raskrižja s kolnikom Zagrebačke avenije, na kojem se prometom upravlja semaforima koji su radili automatski i ispravno, zaustavio pred raskrižjem, a potom nastavio vožnju kroz raskrižje zadržavajući smjer kretanja za vrijeme dok je za njegov smjer kretanja bilo upaljeno crveno svjetlo, te je tom prilikom dolaskom do spojnog kolnika južnog kolnika Zagrebačke avenije sa Selskom cestom, na desnu bočnu stranu njegovog vozila prednjim desnim dijelom naletio osobni automobil ZG6581HT kojim je upravljao ČH spojnim kolnikom južnog kolnika Zagrebačke avenije sa Selskom cestom, prometnom trakom za lijevo u smjeru istoka a dolaskom do raskrižja s kolnikom Selske ceste ušao je u raskrižje i nastavio vožnju skrećući ulijevo na kolnik Selske ceste u smjeru sjeveroistoka, za vrijeme dok je za njegov smjer kretanja na semaforu bilo upaljeno zeleno svjetlo, te je kao vozač na mjestu na kojem se upravlja uređajem za davanje znakova prometnim svjetlima izazvao prometnu nesreću jer nije zaustavio svoje vozilo na znak crvenog svijetla na semaforu pri čemu mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 400,00 eura.

14. Prekršajni sud u obrazloženju presude, između ostalog, navodi da je prihvatio iskaz svjedoka oštećenika UH, koji je bio uvjerljiv i koji je ustrajno prilikom suočenja s okrivljenikom KH, ovdje tuženikovim osiguranikom, odlučno tvrdio da je prošao kroz raskrižje na znak zelenog svjetla, jasno obrazlažući sve detalje koji su se činili sporni okrivljeniku KH. Isto tako, iz prekršajnog spisa proizlazi da je da je saslušan svjedok ZH, a njegov iskaz predstavlja dokaz ispravom, koji je naveo da je bio u parkiranom vozilu zaustavljenom na zelenoj površini i pješačkoj stazi, a da se ispred njega nalazio semafor, te da je čuo udarac i odmah podignuo pogled pa vidio zeleno svjetlo na semaforu koje je označavalo slobodan prolaz za vozila koja su se kretala spojnim kolnikom i da je vidio da je vozač vozila Škoda očito skretao u lijevo na kolnik prema Selskoj cesti dok je bilo upaljeno zeleno svjetlo.

15. Odredbom članka 12. stavka 3. ZPP propisano da je u parničnom postupku sud u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim. Budući da parnični sud nije vezan takvom presudom donesenom u prekršajnom postupku te da su pravila o građanskopravnoj odgovornosti šira od kaznenopravne i prekršajnopravne odgovornosti, a tuženik osporava da je njegov osiguranik kriv za predmetni štetni događaj, sud je radi utvrđenja dinamike nastanka štetnog događaja proveo dokaz saslušanjem svjedoka KH, OH, UH, TH te prometnim vještačenjem.

16. Svjedok KH iskazao je da je prekršajni sud u Zagrebu donio presudu kojom je on proglašen krivim za prometnu nezgodu od 7. listopada 2022. kada se oko 10,20 vozio Selskom cestom od sjevera prema jugu i da je stao na semaforu na crveno svjetlo koje se upalilo točno kada je došao ispred semafora pri čemu se sa svojim autom nalazio prvi u desnoj traci. Iskazao je da je tu čekao oko minutu nakon čega se upalilo zeleno svjetlo i krenuo je svojim vozilom vozeći u desnoj traci. Naveo je da dok je čekao na semaforu, iz pravca kojim se kretao ČH, u raskrižje je ušlo najmanje pet automobila, a prije nego što se upalilo zeleno svjetlo u raskrižju iz tog pravca nije došlo ni jedno vozilo odnosno raskrižje je bilo čisto najmanje dvije do tri sekunde. Iskazao je i da je krenuo na zeleno svjetlo i vozio oko 20 metara kada je velikom brzinom naišao ČH i udario u njegovu desnu zadnju stranu vozila. Iskazao i da je on vozio oko 15 km/h jer je neposredno prije toga krenuo na semaforu, a ČH je vozio preko 30 km/h jer je njegovo vozilo odbacio za 10 metara i okrenuo za 180 stupnjeva.

17. Svjedok ĆH iskazala je da je sudjelovala u prometnoj nezgodi kao suvozač vozeći se Selskom cestom i da je vozilo stalo na raskrižju, u desnoj traci za ravno, na semaforu na crvenom svjetlu gdje su stajali oko jednu minutu nakon čega se upalilo zeleno svjetlo pa su krenuli s vozilom na zeleno svjetlo i da je s njezine desne strane došlo drugo vozilo koje se kretalo velikom brzinom, prema njezinoj procjeni oko 80 km/h, pa je rekla mužu da će ih to vozilo udariti i udarilo ih je u vrata a na njezinoj suvozačkoj strani se otvorio zračni jastuk nakon čega su zvali policiju.

18. Svjedok ČH iskazao je da je na dan štetnog događaja oko 11,00 ujutro čekao na raskrižju da se upali zeleno svjetlo te da je bio četvrti ili peti u koloni i kad se upalilo zeleno svjetlo krenuo je, a da zbog stupa od autoceste nije odnosno prekasno je vidio drugo vozilo i nije stigao zakočiti pa ga je udario u zadnji desni kraj. Iskazao je da se vozio Zagrebačkom cestom i skretao ulijevo u Selsku cestu te da mu je drugo vozilo, koje se kretalo ravno prema Areni, došlo s lijeve strane. Također je iskazao da mu brzina kretanja nije bila velika jer je bio u prvoj ili drugoj brzini vozeći se u koloni koja je krenula kad se upalilo zeleno svjetlo na semaforu. Naveo je da je na njegovom vozilu stradao desni prednji kraj.

19. Svjedok TH iskazala je da se na dan štetnog događaja oko 11,00 nalazila na stražnjem sjedalu iza suvozača i da joj je ispao mobitel pa se sagnula i zato je u trenutku nezgode udarila glavom u naslon suvozačevog sjedala. Iskazala je da su stajali na semaforu drugi ili treći u koloni, skrećući ulijevo i da su krenuli na zeleno svjetlo. Iskazala je i da ne zna kako je drugo vozilo udarilo u njihovo vozilo jer to nije vidjela.

20. Iz nalaza i mišljenja vještaka Nevena Ereša (list 272 do 278 spisa) proizlazi da je vozilo tužiteljevog osiguranika svojim prednjim desnim dijelom naletjelo na desnu bočnu stranu tuženikovog osiguranika pri čemu je kut među vozilima u trenutku sudara bio 130 do 140 stupnjeva te da se mjesto sudara gledano u smjeru kretanja vozila tuženikovog osiguranika, nalazilo u raskrižju u produžetku desne prometne trake. Također proizlazi da za brzinu kretanja oba vozila neposredno prije štetnog događaja i u trenutku ulaska u predmetno raskrižje nema elemenata jer na kolniku nisu utvrđeni nikakvi materijalni tragovi od kotača vozila ni konačni položaji vozila nakon sudara. Isto tako iz nalaza i mišljenja proizlazi da je u trenutku štetnog događaja promet raskrižjem bio reguliran semaforima i da je tehnički isključena mogućnost da su oba vozila mogla ući u raskrižje na znak zelenog svjetla za svoj smjer kretanja. Međutim, tehničkim putem nije moguće sa sigurnošću utvrditi kako je bilo stanje svjetala na semaforu tijekom nastanka predmetnog štetnog događaja pa nije bilo moguće utvrditi koje je vozilo ušlo u predmetno raskrižje kada je za njegov smjer kretanja bilo upaljeno crveno svjetlo. Dakle iz nalaza i mišljenja proizlazi da je moguće analizirati iskazane varijante nastanka štetnog događaja od strane sudionika i svjedoka te utvrditi njihovu tehničku vjerojatnost. Prema tome proizlazi da ako je vozilo tužiteljevog osiguranika ušlo u raskrižje na znak zelenog svjetla za svoj smjer kretanja, na način kako to iskazuje svjedok ĐH, svjedok TH i ČH, tada je vozilo tuženikovog osiguranika moralo ući u predmetno raskrižje na znak crvenog svjetla za svoj smjer kretanja, pa je u takvoj varijanti ulazak vozila tuženikovog osiguranika u raskrižje na znak crvenog svjetla za svoj smjer kretanja bio uzrok nastanaka predmetnog štetnog događaja. Isto tako proizlazi da ako je vozilo tuženikovog osiguranika ušlo u raskrižje na znak zelenog svjetla za svoj smjer kretanja taka je vozilo tužiteljevog osiguranika moralo ući u raskrižje na znak crvenog svjetla za svoj smjer kretanja pa je tada ulazak vozila tuženikovog osiguranika u raskrižje na znak crvenog svjetla za svoj smjer kretanja bio uzrok nastanka štetnog događaja. Isto tako, proizlazi da je visina nastale štete na vozilu tužiteljevog osiguranika 10.958,36 eura.

21. Tužitelj je na ročištu 21. siječnja 2025. predložio provođenje dopunskog prometnog vještačenja navodeći da vještak nije mogao utvrditi koje vozilo je ušlo u raskrižje na znak crvenog svjetla na semaforu, nakon pribave podataka o fazama rada semafora. Na ročištu od 30. travnja 2025. vještak je naveo da je iz podneska društva ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. vidljivo da ne postoji snimka štetnog događaja i da je vidljivo da su predmetni semafori u trenutku štetnog događaja radili u programu dva u kojem ciklus izmjene svjetala semafora na predmetnom raskrižju traje 90 sekundi te da je za smjer kretanja vozila tužiteljevog osiguranika signal ima oznaku V626 te zeleno svjetlo traje od 82 do 15 sekunde ciklusa dok uz smjeru kretanja tuženikovog osiguranika semafor ima oznaku V2 te zeleno svjetlo traje od 21 do najduže 75 sekundi ciklusa. Naveo je da opisana vremena i raspored faze semafora tehnički isključuje mogućnost da su oba vozila mogla ući na predmetno raskrižje na znak zelenog svjetla za svoj smjer kretanja pa ostaje zaključak iz pisanog nalaza da je jedno od vozila moralo ući u raskrižje na znak crvenog svjetla za svoj smjer kretanja. Proizlazi da i nakon dostavljene dokumentacije ostaje zaključak da nije moguće sa sigurnošću utvrditi koje je vozilo ušlo u raskrižje kada je za njegov smjer bilo upaljeno zeleno svjetlo pa i dalje vještak ostaje kod toga da su moguće dvije varijante nastanka štetnog događaja, a s obzirom na iskaze svjedoka i sudionika. Također, proizlazi da rad semafora nije povezan s drugim događajima ili podacima u spisu pa nije moguće zaključivati o stanju semafora u trenutku štetnog događaja te da nema elemenata za utvrđivanje brzine kretanja oba vozila u trenutku ulaska u raskrižje pa nije moguće zaključivati ni o mogućnostima izbjegavanja sudara.

22. Sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještaka Nevena Ereša, i to u pogledu nalaza i mišljenja od 16. rujna 2024. i navoda vještaka usmeno iznesenih na ročištu od 30. travnja 2025., jer nalazi da je vještak vještačenje proveo brižljivo i savjesno, te u skladu s pravilima znanosti i vještine.

23. Dakle, iz nalaza i mišljenja vještaka Nevena Ereša proizlazi da su moguće obje varijante nastanka štetnog događaja odnosno moguće je i da je KH, vozač vozila tuženikovog osiguranika, ušao u raskrižje na zeleno svjetlo na semaforu, ali i da je ušao na crveno svjetlo na semaforu, kao i da je moguće da je ČH, vozač vozila tužiteljevog osiguranika, ušao na raskrižje na zeleno svjetlo na semaforu, kao i da je ušao na crveno svjetlo na semaforu.

24. Međutim, sud je analizirajući brižljivo i savjesno iskaze saslušanih svjedoka, te posebno vodeći računa o životnoj uvjerljivosti i logičnosti danih iskaza, kao i sukladnost pojedinih iskaza drugim dokazima u spisu, poklonio vjeru iskazu svjedoka UH jer je njegov iskaz u skladu s iskazom svjedoka ZH koji je bio svjedok u prekršajnom postupku, a zapisnik o njegovom iskazu predstavlja dokaz ispravom. Sud posebno ukazuje da svjedok ZH nije bio sudionik prometne nesreće i stoga je njegov iskaz nedvojbeno nepristran. Dakle, iz zapisnika o iskazu svjedoka ZH proizlazi da je on vidio zeleno svjetlo na semaforu kad je čuo udarac i da je vozilo ŠKODA (kojim je upravljao ČH) ušao u raskrižje na znak zelenog svjetla.

25. S takvim iskazom svjedoka ZH suglasan je i iskaz svjedoka UH pri čemu sud ističe da iz iskaza UH proizlazi da je on bio 3. ili 4. u redu na semaforu. Dakle, iz navedenog proizlazi da je ČH ušao u raskrižje na znak zelenog svjetla na semaforu jer da je prošao na znak crvenog svjetla značilo bi i da su vozila ispred njega, također, prošla kroz raskrižje na znak crvenog svjetla, što sigurno nije životno moguće.

26. Prema tome, iz navedenog proizlazi da je ČH ušao u raskrižje na znak zelenog svjetla na semaforu, a s obzirom na to da je vještačenjem utvrđeno da su semafori radili ispravno, odnosno s obzirom na to da je sud utvrdio da je ČH ušao u raskrižje na znak zelenog svjetla, nedvojbeno je da je samim time tuženikov osiguranik, KH, morao ući u raskrižje na znak crvenog svjetla na semaforu, pa sud nalazi da svjedok KH neistinito iskazuje da je on na znak zelenog svjetla ušao u raskrižje. Dakle, sud je utvrdio da je za štetni događaj isključivo kriv vozač vozila osiguranog kod tuženika, KH, jer je upravo on prošao kroz raskrižje na znak crvenog svjetla.

27. Odredbom članka 1072. stavka 1. ZOO propisano je da kad šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj, a odredbom stavka 2. istog članka propisano je da ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje. Odredbom stavka 3. istoga članka propisano je da ako nema krivnje nijednog, vlasnici odgovaraju na jednake dijelove ako pravičnost ne zahtijeva što drugo.

28. Kako je sud već prethodno naveo, granice građanskopravne odgovornosti su šire od kaznenopravne ili prekršajnopravne odgovornosti, a za nastalu štetu sudarom dvaju vozila, odgovara vlasnik vozila koji je kriv za štetni događaj.

29. Dakle, sud je utvrdio da je za štetni događaj isključivo kriv vozač vozila osiguranog kod tuženika, KH, pa je na temelju odredbe članka 1072. stavka 1. ZOO, tuženik dužan snositi štetu prouzročenu pogonom dvaju vozila. S obzirom na to da je tužitelj naknadio štetu svom osiguraniku TH u iznosu od 7.697,92 eura, valjalo je usvojiti tužbeni zahtjev i odlučeno je kao u točki I. izreke ove presude.

30. Vezano uz početak tijeka zakonskih zateznih kamata, sud ukazuje na odredbu članka 1086. ZOO, koja propisuje da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete. Za tužitelja je šteta nastala na dan plaćanja troškova popravka vozila svom osiguraniku, odnosno, 24. listopada 2022. i 9. studenog 2022. pa je tuženikovo osporavanje tijeka zakonskih zateznih kamata u cijelosti neosnovano. Stopa zakonskih zateznih kamata određena je sukladno odredbi članka 29. st. 2. ZOO za ostale odnose.

31. O troškovima parničnog postupka sud je odlučio primjenom odredbe članka 154. stavka 1. ZPP, prema vrijednosti predmeta spora od 7.697,92 eura, koji se odnose na trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/2023.) i to za zastupanje na ročištu 21. siječnja 2025. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9. 1.), za zastupanje na ročištu 30. travnja 2025. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9.1.) uvećano za PDV u iznosu od 100,00 eura, te troškove vještačenja u iznosu od 500,00 eura i troškove vještaka od 30. travnja 2025. u iznosu od 149,46 eura, kao i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 61,72 eura, sukladno odredbi Tbr. 1.1. Tarife sudskih pristojbi sadržane u Zakonu o sudskim pristojbama (Narodne novine broj: 118/2018., 51/2023.; dalje: ZSP) te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 123,43 eura, sukladno odredbi Tbr. 2. 1. Tarife sudskih pristojbi sadržane u ZSP. Dakle, tuženik je tužitelju dužan naknaditi ukupan iznos od 1.334,61 eura. Sukladno odredbi članka 151. stavka 3. ZPP, na trošak parničnog postupka tužitelju pripadaju i zakonske zatezne kamate tekuće od dana donošenja presude do isplate, po stopi iz članka 29. stavka 2. ZOO za ostale odnose. Istovremeno, neosnovan je tužiteljev zahtjev za naknadu troškova zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 125,00 eura jer se presuda objavljuje na e-Oglasnoj ploči pa nema potrebe za dolaskom na ročište. O troškovima postupka odlučeno je u točki II. presude.

Karlovac, 6. lipnja 2025.

Sudac

Goranka Boljkovac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana objave presude.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćnici Dori Hanžeković Žuža, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Hanžeković & partneri d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 22

2. Tuženiku po punomoćniku Franji-Krešimiru Šenjugu, odvjetniku u Grgić & partneri odvjetničkom društvu d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282