REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U BJELOVARU
STALNA SLUŽBA U KRIŽEVCIMA
48260 KRIŽEVCI
Ivana Zakmardija Dijankovečkog 14
Poslovni broj: Pn-130/2018-130
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Bjelovaru – Stalna služba u Križevcima po sucu toga suda Miroslavu Lovrekoviću kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja LT OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po odvjetnicima Zajedničkog odvjetničkog ureda Zlatko Gregurić, Tatjana Figač-Gregurić, Hrvoje Mladinić odvjetnicima u Bjelovaru, protiv tuženika Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. OIB: 52848403362, Slovenska ulica 24, Zagreb, zastupano po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Kožul i Petrinović d.o.o. odvjetnicima u Zagrebu, radi naknade štete, nakon javne i glavne rasprave zaključene 15. travnja 2025. godine, u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 6. lipnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku WIENER OSIGURANJU Vienna Insurance Group d.d., Slovenska ulica 24, Zagreb, OIB: 52848403362 isplatiti tužitelju LT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade neimovinske štete iznos od 8.619,62 eura sa zateznom kamatom tekućom od 11.12.2017. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena do 31.12.2022. godine, a od 01.01.2023. godine do 29.12.2023. godine po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja da mu tuženik na ime naknade neimovinske štete isplati iznos od 957,73 eura.
III. Nalaže se tuženiku WIENER OSIGURANJU d.d. isplatiti tužitelju IT na ime naknade imovinske štete iznos od 19.319,01 eura sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, tekućom od 6. lipnja 2025., kao dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve u roku od 15 dana.
IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja da mu tuženik na ime naknade imovinske štete isplati iznos od 3.195,06 eura.
V. Tuženik je dužan tužitelju naknaditi parnični trošak u iznosu od 12.425,92 eura sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, tekućom od dana donošenja odluke o trošku tj. 6. lipnja 2025. godine pa do isplate, u roku od 15 dana.
VI. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja da mu tuženik isplati parnični trošak u iznosu od 1.875,00 eura.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio ovom sudu tužbu 9. srpnja 2018. godine u kojoj navodi da je dana 03.06.2015. godine sudjelovao u prometu kao suputnik u osobnom automobilu marke VW Golf reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao DT, a na koje vozilo je udario upravljajući svojim vozilom marke Fiat Bravo reg. oznake [registarska oznaka] CT. Vozilo [registarska oznaka] vlasništvo ST bilo je osigurano kod tuženika ugovorom - policom osiguranja broj [broj police osiguranja]. Zbog prometne nezgode u kojoj je stradao tužitelj, vozač - osiguranik tuženika CT je oglašen krivim presudom broj K-302/16-68 Općinskog suda u Bjelovaru dana 21. ožujka 2018. godine i to zbog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa- izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 277 st. 1 Kaznenog zakona. Kako je nezgodu prouzročio vozač koji je osiguranik tuženika, tuženik odgovara za štetu tužitelju po polici osiguranja broj [broj police osiguranja]. Ozljede koje je tužitelj zadobio okvalificirane su kao teške tjelesne ozljede. U prometnoj nezgodi tužitelj je zadobio teške tjelesne ozljede u vidu oguljotine kože čela, rane razderotine obje noge i razdor zglobne čahure i sveza-ligamenata lijevog koljena uz posljedičnu nestabilnost lijevog koljenog zgloba. Liječen je u Općoj bolnici Koprivnica u razdoblju od 03.06.2015. – 10.06.2015. godine zbog razdora ligamenata, meniska i zglobne čahure, te zbog razderotine mišića na bedru. Operiran je, nakon čega je imao imobiliziranu nogu gipsom, a potom longetom. Rane razderotine su mu šivane. Nakon toga je obavljao kontrole u kirurškoj službi iste bolnice, u više navrata. U Domu zdravlja u Križevcima obavljao je pretrage i preglede, te fizikalne terapije. Ponovno je operiran u Općoj bolnici Koprivnica radi rekonstrukcije prednje križne sveze, gdje je liječen u razdoblju od 05.06. -10.06.2017. godine radi rekonstrukcije ligamenata lijevog koljena. Za vrijeme liječenja tužitelj je više puta izvrgnut različitim pretragama i pregledima, rendgenskim zračenjima, obavljao je više desetaka fizikalnih terapija, zbog trošenja lijeka Martefarin morao je puno puta vaditi krv radi kontrole protrombinskog vremena. Nakon svake operacije, a po skidanju gipsa, koristio se sa dvije podlaktične šake, tijekom noći i prilikom hoda morao je koristiti tutor longetu, provoditi vježbe i postepeno jačati nogu uz postepeno opterećenje. Ortozu je morao nositi sve do odlaska u toplice, tj. tijekom 6 tjedana u kojem razdoblju također nije mogao samostalno raditi ništa u domaćinstvu već mu je bila potrebna tuđa pomoć. Osim vježbi koje je obavljao kod kuće te fizikalne terapije, boravio je i u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u Varaždinskim toplicama u razdoblju od 24.10.2017. godine do 21.11.2017. godine. Zbog zadobivenih ozljeda tužitelj je trpio brojne i različite neugodnosti tijekom procesa liječenja i rehabilitacije, doživio je znatnu hipotrofiju muskulature, bio primoran raditi dodatne posebne vježbe za jačanje muskulature, trošiti lijekove koje nikada prije nije trošio i zbog kojih je morao učestalo vaditi krv. Uslijed dviju operacija koljena zaostali su mu veliki ožiljci, jedan u obliku slova „S“ veličine oko 20-ak cm, a drugi oko 8 cm, drugačije strukture i boje kože, a ima i manje ožiljke od razderotina mišića. Uslijed svih događaja i dva operativna zahvata, trpio je znatne i opsežne fizičke bolove, strahove od medicinskih zahvata, ishoda liječenja i općeg zdravstvenog stanja te zaostalih posljedica. Trpio je i trpi strahove zbog daljnjeg sudjelovanja u prometu. Osjeća duševnu bol i nelagodu zbog šepanja, zbog zaostalih ožiljaka koji su jako vidljivi, kao i zbog atrofične muskulature. Ožiljci ga i danas povremeno svrbe i smetaju. Ružni su, vidljivi, pa ne nosi kratke hlače, što mu pričinja duševne boli. Ne može čučnuti ni klečati, boli ga koljeno kod promjene vremena i kod naglih, osobito rotirajućih pokreta i hoda po neravnom terenu. U odnosu na prethodno zdravstveno stanje, smatra da je došlo do izvjesnog pogoršanja što mu umanjenje životne i radne aktivnosti, što mu također pričinja duševne boli. Naime, ograničena mu je pokretljivost zgloba koljena u odnosu na razdoblje prije ozljeđivanja kada nije imao nikakvih tegoba, te mu je rečeno da je zaostalo omekšanje hrskavice ozlijeđenog koljena (hondromalacija). Navedeno predstavlja povedu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Za vrijeme dok je imao gips morao je mirovati i trebala mu je pomoć druge osobe u punom opsegu za sve aktivnosti, trebala mu je i pratnja za odlaske liječniku jer sam nije mogao voziti niti putovati, kasnije, kada je imao longetu trebala mu je pomoć za obavljanje svakodnevnih poslova i pomoć kod obavljanja osobne higijene i oblačenja, podizanja i premještanja, nabavke i pripreme hrane, a sam nije mogao obavljati nikakve kućne poslove. Pomoć su mu pružale supruga L, majka UT i sestra BT. Pomoć mu je trebala nakon svake operacije u razdoblju od četiri mjeseca. Zbog svega navedenog tužitelj ima pravo na naknadu štete zbog poreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i to zbog povredom izazvanih fizičkih i duševnih boli i straha, te umanjenja životne i radne aktivnosti, kao i duševnih boli zbog naruženosti, te na ime tuđe pomoći i njege koju su mu pružale druge osobe za vrijeme bolesti i oporavka. Potražuje naknadu štete temeljem čl. 1100 st. 1 i st. 2 i čl. 1095 st.1 ZOO, u iznosu od 60.000,00 kuna. Tužitelj je imao i različite materijalne troškove uzrokovane ozljedom i posljedičnim liječenjem. Kako je mjesto stanovanja tužitelja udaljeno od [adresa] oko 35 km, a u tamo je putovao na operativne zahvate, nakon svakog zahvata na kontrole, više puta radi naručivanja na specijalističke preglede, radi odlaska anesteziologu, na fizikalne terapije. Najmanje dvadesetak puta je putovao u [adresa]. Mjesto stanovanja je od [adresa] udaljeno oko 5 km, a u [adresa] je odlazio radi vađenja krvi, na RTG pregled, radi dobivanja uputnica za specijalističke preglede, na kontrole i po lijekove. Imao je i troškove za vrijeme boravka u bolnici za higijenske potrepštine i hranu, sokove, voće. Jednako tako i za vrijeme putovanja radi okrijepe, zbog udaljenosti i nemogućnosti voženje automobilom jer je putovao vlakom, autobusom ili su ga prevozile druge osobe. Tužitelj je kupovao različite medicinske potrepštine i lijekove koji ne idu na recept kao npr. elastične zavoje, komprese, flastere, kreme za rane, tablete protiv bolova, obloge za hlađenje otečenog koljena, kremu za ožiljke, za troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, sukladno čl. 1095 st.1 ZOO tužitelj potražuje naknadu u iznosu od 6.000,00 kuna. Tužitelj se prije ozljeđivanja bavio klesarskim poslovima, radeći za dnevnicu kod majstora klesara na postavljanju nadgrobnih spomenika i klesarskih radova. Zbog ozljeđivanja je izgubio zaradu koju je tako ostvarivao u visini od 250,00 kuna dnevno. Taj iznos bi predstavljao čistu zaradu jer je od osobe kod koje je radio uvijek dobivao plaćen trošak prehrane (tzv. gablec) i imao je organizirani prijevoz. Kako u razdoblju od 2,5 godine nije mogao obavljati poslove, a radio bi ih da nije bilo nezgode, izgubio je zaradu od minimalno 30.000,00 kuna. Predlaže da sud presudom kojom naloži tuženiku isplatu utuženog iznosa sa pripadajućim zakonskim kamatama tekućim od dana presuđenja pa do isplate. Potražuje trošak.
2. U svom odgovoru na tužbu od 23. kolovoza 2018. godine tuženik čini nespornim da je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] na dan 3. lipnja 2015. godine bilo osigurano kod tuženika (Osiguranje vlasnika vozila od odgovornosti za štetu nanesene trećim osobama), te temeljem navedene činjenice čini nespornom svoju pasivnu legitimaciju. Tuženik čini nespornim štetni događaj naveden u toč. III tužbe kao i odgovornost za štetu vozača vozila reg. oznake [registarska oznaka] temeljem čl. 1069. st. 3. ZOO-a. Tuženik ističe doprinos tužitelja šteti zbog pristanka na vožnju s vozačem pod utjecajem alkohola, a u visini od 30%, a sukladno čl. 1092. ZOO-a. Vozač AT upravljao je vozilom s koncentracijom alkohola u krvi od 0,86 g/kg uslijed čega je bio relativno nesposoban za sigurnu vožnju i vozačke sposobnosti su mu bile smanjene, a što je utjecalo na nastanak štetnog događaja. Ukoliko tužitelj spori iznesene činjenice, tuženik predlaže da sud službenim putem pribavi kazneni predmet K-302/2016 koji se vodio pred Općinskim sudom u Bjelovaru, te da se nakon pribave istog izvede dokaz toksikološkim vještačenjem na okolnost koncentracije alkohola u krvi vozača i utjecaja iste na vozačke sposobnosti, te dokaz prometnim vještačenjem dinamike štetnog događaja radi utvrđenja da je vozač dijelom uzrokovao štetni događaj na način da je kršio prometna pravila po pitanju sigurnog upravljanja vozilom u prometu (brzina). Tuženik čini nespornim da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju dobio ozljede kojim je povrijeđeno njegovo pravo osobnosti, međutim osporava visinu tužbenog zahtjeva s tog osnova. Tuženik u cijelosti osporava zahtjeve s osnova "različitih troškova" i izmakle dobiti, obzirom uz tužbu nisu priložene isprave kao dokazi na iznesene činjenice. Tuženik o parnici predlaže obavijestiti CT iz [adresa], obzirom je isti zbog upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola izgubio prava iz osiguranja, te će tuženik eventualnu isplaćenu naknadu imati pravo potraživati od istoga u okviru njegove odgovornosti za štetu. Također predlaže o parnici obavijestiti Uniqa osiguranje d.d. Planinska 13A, Zagreb, obzirom je vozilo kojim je upravljao DT koji je dijelom odgovoran za štetu bilo osigurano kod navedenog osiguravatelja. Obavijest predlaže učiniti dostavom ovog podneska s prilozima. Potražuje trošak.
3. Podneskom od 24. prosinca 2024. tužitelj konačno specificira tužbeni zahtjev, na način da sukladno nalazu i mišljenju gospodarskog vještaka Zorana Milobare od 15. veljače 2024. godine, potražuje imovinsku štetu na ime izgubljene zarade u iznosu od 18.562,74 eura /139.861,00 kn i na ime troškova liječenja i putovanja tužitelj potražuje iznos od 796,34 eura/6.000,00 kn. Temeljem nalaza i mišljenja medicinskog vještaka dr. med. Boris Kirina od 25. travnja 2022. godine, tužitelj potražuje sljedeće iznose neimovinske i imovinske štete na ime tuđe njege i pomoći:
- za bolove iznos od 3.000,00 eura
- za strah iznos od 2.000,00 eura
- za smanjenje životnih aktivnosti iznos od 2.800,00 eura
- za naruženje iznos od 4.145,00 eura
- za tuđu njegu i pomoć iznos od 3.115,00 eura (623 h x 5,00 eura/h), odnosno, 11.945,00 eura neimovinske štete te 3.115,00 eura imovinske štete na ime tuđe njege i pomoći. Obzirom da je tuženik tužitelju isplatio nesporan iznos neimovinske štete u iznosu od 2.322,65 eura /17.500,00 kn, tužitelj potražuje neimovinsku štetu u iznosu od 9.577,35 eura, dok na ime imovinske štete potražuje ukupan iznos od 22.514,08 eura zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom i troškovima postupka.
4. Podneskom od 7. siječnja 2025. tuženik prije upuštanja u raspravljanje o glavnoj stvari izjavljuje da se protivi preinaci tužbenog zahtjeva učinjenoj navedenim podneskom jer je tužitelj istim povisio, a ne uskladio tužbeni zahtjev i to za ukupan iznos od 15.628,90 EUR (za iznos od 1.047,84 EUR s osnova tuđe pomoći i njege i za iznos od 14.581,06 EUR s osnova navodno izgubljene zarade) te time preinačio tužbu. Pritom tuženik napominje kako se na predmetni slučaj nikako ne može primijeniti praksa na koju se poziva tužitelj vezano uz pitanje dopuštenosti preinake s obzirom da je u pogledu potraživanja tužitelja s osnova tuđe pomoći i njege preinaka tužbe učinjena neovisno o provedenom vještvu (isključivo iz razloga jer je tužitelj mišljenja da mu pripada viša cijena sata tuđe pomoći i njege od one koja bi bila primjerena) dok je pak u pogledu pitanja navodno izgubljene zarade tužitelj proizvoljno tužbom potraživao navodno izgubljenu zaradu u visini dnevnice (s obzirom na činjenicu navodnog rada na crno) da bi sada potraživao istu kao da je neposredno prije štetnog događaja bio formalno zaposlen. Ukoliko Naslovni sud iz nerazumljivih razloga dopusti i ovu preinaku tužbe i tužbenog zahtjeva, tuženik svakako ističe prigovor zastare u odnosu na preinačeni dio, a obzirom je od štetnog događaja i navodno izgubljene zarade pa do učinjene preinake nedvojbeno protekao zastarni rok, koje stajalište potvrđuje i sudska praksa.
5. Raspravnim rješenjem od 23. siječnja 2025. sud je dopustio preinaku tužbenog zahtjeva jer smatra da će ista doprinijeti konačnom rješenju pravnog odnosa među strankama.
6. Radi utvrđenja spornih činjenica u dokaznom postupku sud je izvršio uvid u presudu, medicinsku dokumentaciju, mišljenje vještaka /list 8-44/, skica lica mjesta /list 47/izvadak iz sudskog registra /list 192-194/, sudska praksu /list 200-209/, kalkulator /list 218/, priloge uz nalaz gospodarskog vještaka /list 231-271/, sudska praksa /list 324-328/, svjedodžba /list 352-353/ proveden je dokaz saslušanjem svjedoka CT /107/, KT /107/, UT /108/, ŽT /111/, RT /231-231/, Darka Švogora/231-232/ i tužitelja IT /237-238/ tužiteljice NT /94-95/. Proveden je dokaz prometno tehničkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku prometno tehničke struke, Zlatku Tothu iz Zagreba nalaz i mišljenje /list 118-128/, dopuna nalaza /140-141/, i iskaz /list 158/, medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. sc. Boris Kirin, dr. med. Iz Bjelovara nalaz /177180/ i iskaz/227-228/, medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Augustu Mijiću, spec. kirurg iz Zagreba, nalaz i mišljenje /list 54-57/ i iskaz /list 78/, gospodarskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dipl. oec. Zoranu Milobari iz [adresa], nalaz i mišljenje /list 248-250/, dopuna /346-347/ iskaz/348/ te kombiniranim prometno tehničkim i sudsko medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku prometno tehničke struke, Zlatku Tothu iz Zagreba nalaz i mišljenje /list 297- 299/, dopuna nalaza /309/ i iskaz /330/, po sudsko medicinskom vještaku specijalistu sudske medicine Petru Škaviću dr. med. Iz Zagreba, nalaz /291-295/, iskaz /list 330/.
7. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.
8. Nije sporno da je dana 03.06.2015. godine tužitelj sudjelovao u prometu kao suputnik u osobnom automobilu marke VW Golf reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao DT, a na koje vozilo je udario upravljajući svojim vozilom marke Fiat Bravo reg. oznake [registarska oznaka] CT, čije vozilo je nesporno bilo osigurano kod tuženika ugovorom - policom osiguranja broj [broj police osiguranja]. Nije sporno ni da je zbog navedene prometne nezgode u kojoj je stradao tužitelj, vozač - osiguranik tuženika CT oglašen krivim presudom broj K-302/16-68 Općinskog suda u Bjelovaru dana 21. ožujka 2018. godine i to zbog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa-izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227 st. 1 Kaznenog zakona.
9. Nije sporna odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja, a sud je temeljem odredbe čl. 12. st. 3. ZPP-a vezanu pogledu postojanja kaznenog djela vezan za pravomoćnu presudu Općinskog suda u Bjelovaru broj K- 302/16-68 od dana 21. ožujka 2018. godine kojom je osiguranik tuženika CT, proglašen krivim što je 03. lipnja 2015., oko 19,10 sati, između mjesta Tkalec i Veliki Raven, upravljajući osobnim automobilom marke Fiat Bravo, reg. oznaka [registarska oznaka] u kojem se nalazio putnik VT, državnom cestom D41, iz smjera Vrbovca u smjeru grada [adresa], protivno odredbama članka 199. stavka 2. i članka 43. stavka 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pod utjecajem alkohola u koncentraciji od najmanje 1,20 g/kg u krvi, uslijed čega je bio u tolikoj mjeri pod utjecajem alkohola da su njegove vozačke sposobnosti zbog toga bile smanjene, te ne vodeći računa o položaju vozila, brzini i smjeru kretanja drugih sudionika u prometu, iako svjestan da vožnjom u takvom stanju i na takav način može dovesti u opasnost druge sudionike u cestovnom prometu, i pristajući na to, u nastavku vožnje započeo radnju skretanja u lijevo na nerazvrstanu cestu za vrijeme kada se DT upravljajući osobnim automobilom marke VW Golf, reg. oznake [registarska oznaka] sa dvoje putnika ŠT i LT, već nalazio na lijevoj prometnoj traci u punoj fazi pretjecanja njegovog osobnog automobila, uslijed čega je na lijevoj prometnoj traci došlo do udara lijeve bočne strane njegovog osobnog automobila marke Fiat Bravo reg. oznake [registarska oznaka] u prednju desnu stranu osobnog automobila marke VW Golf, reg. oznake [registarska oznaka] uslijed kojeg udara je taj automobil reg. oznake [registarska oznaka] sletio u lijevi putni jarak te se potom prevrnuo na krov, kojom prilikom je putnik JT zadobio tešku tjelesnu ozljedu u vidu oguljotine kože čela, rane razderotine obje noge i razdor zglobne čahure i sveza – ligamenata lijevog koljena uz posljedičnu nestabilnost koljenog zgloba, dakle, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za tijelo ljudi, prouzročivši tešku tjelesnu ozljedu druge osobe, čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, označeno i kažnjivo po članku 227. stavku 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 dalje: Kazneni zakon ) .
10. Nije sporno niti da je štetnim događajem tužitelj zadobio teške tjelesne ozljede. Ozljede koje je tužitelj zadobio okvalificirane su kao teške tjelesne ozljede u vidu oguljotine kože čela, rane razderotine obje noge i razdor zglobne čahure i sveza-ligamenata lijevog koljena uz posljedičnu nestabilnost lijevog koljenog zgloba. niti da mu je na ime neimovinske štete tuženik s osnove neimovinske štete (isplatio nesporan iznos od 2.322,65 eura.
11. Sporna je visina naknade neimovinske štete preko isplaćenog nespornog dijela štete u iznosu od 2.322,65 eura, visina imovinske štete i doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja.
12. Odredbom čl. Čl. 199. st, 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama /NN 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17, dalje ZSPC/ je propisano da Vozač vozila kategorije A1, A2, A, B, BE, F, G i AM ne smije upravljati vozilom na cesti niti početi upravljati vozilom ako je pod utjecajem droga ili lijekova ili ako u krvi ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.
13. Odredbom čl. 43. st. 1 i 2. ZSCP-a je propisano da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.
14. Odredbom čl. 227 st. 1 Kaznenog zakona /NN br. 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015, 101/2017, dalje KZ/ je propisano da sudionik u cestovnom prometu koji kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu velikih razmjera, pa zbog toga prouzroči tešku tjelesnu ozljedu druge osobe ili imovinsku štetu velikih razmjera, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
15. Odredbom čl. 921. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, dalje ZOO) propisano je da se ugovorom o osiguranju osiguratelj obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu, a ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja.
16. Odredbom čl. 943. st. 1. ZOO-a propisano je da kad se dogodi osigurani slučaj, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od 14 dana, računajući od kad je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio.
17. Člankom 1100. st. 1. ZOO-a je propisano dao u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Stavkom 2. istog članka je propisano da pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.
18. U odnosu na istaknuti prigovor tuženika doprinosa tužitelja šteti zbog pristanka na vožnju s vozačem pod utjecajem alkohola, a u visini od 30%, a sukladno čl. 1092. ZOO-a., jer vozač vozila u kojem je tuženik bio putnik AT upravljao vozilom s koncentracijom alkohola u krvi od 0,86 g/kg uslijed čega je bio relativno nesposoban za sigurnu vožnju i vozačke sposobnosti su mu bile smanjene, a što je utjecalo na nastanak štetnog događaja, sud isti nije cijenio osnovanim jer iz presude Općinskog suda u Bjelovaru broj K-302/16-68 od dana 21. ožujka 2018. godine kojom je osiguranik tuženika CT, proglašen krivim nesporno proizlazi da je isključivo osiguranik tuženika prouzrokovao prometnu nezgodu u kojoj je ozlijeđen tužitelj, a vozač vozila u kojem je suputnik bio tužitelj je kritične zgode upravljao vozilom pravilno u okvirima dopuštene brzine, na mjestu gdje je pretjecanje bilo dopušteno na dopušten i pravilan način. Kako navedenim nije utvrđena odgovornost vozača vozila u kojem je tužitelj bio suputnik, to posebno ne postoji odgovornost niti doprinos tuženika nastanku štetnog događaja, iz razloga jer se je vozio sa vozačem koji bi eventualno bio relativno nesposoban za sigurnu vožnju i vozačke sposobnosti su mu bile smanjene.
19. Iz nalaza i mišljenja prometno tehničkog vještaka Zlatka Totha iz Zagreba proizlazi da se prilikom spornog štetnog događaja vozilo Golf kretalo iz pravca [adresa] brzinom od 89 km/h, bilo je u preticanju po svojoj lijevoj traci kolnika i došlo do sudara s vozilom Fiat, prije sudara vozilo je intenzivno kočenja u dužni traga desnog kotača od 5,5 metara dok 14,4 metra prije mjesta sudara vozilo nije bilo intenzivno kočeno. Vozilo Fiat je ispred vozila Golf započelo skretanje u lijevo prema makadamskom prilaznom kolniku, a pri takvom lučnom skretanju se kretalo brzinom od 15-20 km/h. Do prvog kontakta između vozila je došlo između prednje strane vozila Golf i prednjeg lijevog blatobrana vozila Fiat, dolazi do odbačaja i zanošenja vozila Fiat u pravcu kazaljke na satu, a vozilo Golf se okrenulo na krov i u konačnom položaju se zaustavilo u lijevom putnom jarku, u trenutku sudara brzina vozila Golf je iznosila oko 75 km/h, iz kojeg razloga vozač nije poduzeo kočenje na cijelom putu do mjesta sudara vještačenjem se ne može utvrditi, a u slučaju da je vozilo bilo intenzivno kočeno na cijelom putu i tada bi došlo do sudara, a sudarna brzina vozila Golf bi iznosila oko 60 km/h. Vozač Golfa je pravovremeno reagirao kočenjem u trenutku kada je bilo vidljivo da vozilo Filat započinje skretanje u lijevo, a intenzivnim kočenjem na cijelom putu do mjesta sudara izbjegao bi sudar u slučaju da se kretao svim brzinama manjem od 72 km/h, u trenutku kada je vozilo Fiat započelo sa skretanjem na lijevu polovicu kolnika, tada je vozilo Golf već bilo započelo preticanje i nalazilo se na svojoj lijevoj traci kolnika, a vozač vozila Fiat u trenutku započetog skretanja u lijevo je pravilnom provjerom mogao uočiti da je vozilo Golf započelo s preticanjem po lijevoj traci, i u slučaju da je stoga odustao od skretanja u lijevo, time bi propustio vozilo Golf i nezgoda bi bila izbjegnuta.
20. Iz iskaza prometno-tehničkog vještaka saslušanog na ročištu od 12. svibnja 2021. proizlazi da je vještak dinamiku prometne nezgode utvrdio na temelju materijalnih tragova, deformacija vozila i konačnih položaja vozila. Iz utvrđene dinamike proizlazi međusobni položaj vozila u trenutku započetog skretanja vozila Fiat. U tom trenutku vozila Golf nije cijelom širinom prešlo na lijevu stranu ali je sa 50% širine vozila prošlo na lijevu stranu kolnika. Time je bilo jasno da je započelo preticanje i da je prešlo sa svoje desne strane kolnika. Da li je i koje vozilo i u kojem trenutku imalo uključen pokazivač pravca vještačenjem se ne može utvrditi, a što je i navedeno u pisanom nalazu i mišljenju. Vezano za komentar brzine kretanja koju je utvrdio da je iznosila 89 km/h i usporedbe s brzinom koju je utvrdio prethodno drugi vještak o 98,90 km/h odgovaram da je koristio pretpostavljene parametre za izradu brzine i pri tome izračunu ostajem u cijelosti. Drugi vještak je očito koristio neke druge parametre međutim razlika između naših brzina iznosi oko 10%, a što se zbog vrste tehničkog proračuna može i prihvatiti. Vezano za komentar i citat o alkoholiziranosti navodi da komentar i obrazloženje stanja alkoholizirane osobe te hipotetsko nagađanje njegovih procjena prometnih situacija nije u domeni tehničke struke i vještačenja prometnog vještaka. Naime, za navedeno nisu kompetentni i to spada u domenu vještačenja vještaka toksikologa. Vezano za utvrđivanje neispravnosti kočionog sustava navodi da to nije nigdje utvrđeno, a što prethodni vještak tvrdi. S obzirom da je utvrđeni trag prednjeg desnog kotača potpuno ravan, to ukazuje da je u trenutku kočenja i nastanka tog traga kočioni sustav bio ispravan. Naime, u slučaju da bi kod takvog kočenja kočio samo prednji desni kotač tada bi se pojavio moment kočione sile oko težišta vozila i vozilo bi neminovno ušlo u zanošenje u desno. S obzirom da se to nije dogodilo slijedi da je određenu kočionu silu imao i prednji lijevi kotač, a pri tome nije došlo ili do formiranja traga ili taj trag nije utvrđen. Definitivno, ponavlja u slučaju nejednolikog kočenja prednjih kotača neminovno po zakonima fizike mora doći do zanošenja vozila. Vezano za utvrđivanje vremena reakcije vozača navodi da je u izračunu računao sa većom vrijednosti od 0,8 sekundi plus 0,2 sekunde sile porasta za usporenje u kočionom hidrauličnom sustavu. Navodi da je u skicu ucrtao položaj vozila Golf u trenutku reakcije vozača kočenjem, te položaj vozila Fiat u kojem se nalazilo kada je vozač vozila Golf počeo kočenjem. U tim položajima vozilo Golf je prešlo za oko pola širine vozila na svoju lijevu stranu, a vozilo Fiat se nalazilo prednjim lijevim uglom do središnje linije kolnika i ukošenom položaju gdje se vidjela namjera sretanja na sporedni kolnik, a tehničkim putem se ne može pretpostaviti ili utvrditi zašto je vozač vozila Golf prije sudara odustao od intenzivnog kočenja. Navodi da bi nezgoda bila izbjegnuta u slučaju da vozilo Golf uopće nije krenulo u preticanje nego da se vozilo svojom desnom polovicom kolnika i u trenutku dolaska do vozila Fiat prošlo tik uz desni rub kolnika. Naime, s obzirom na sudarni položaj vozila Fiat vozilo bi u slučaju da se kreče uz desni rub kolnika ostao slobodan prostor za prolaz pored stražnjeg desnog ugla vozila Fiat. Pod pravilnom provjerom od strane vozača Fiat podrazumijeva se da je u tom trenutku on provjerio prometnu situaciju iza sebe i da je uočio ulazak vozila Golf u preticanje.
21. Sud prihvaća u potpunosti ovakav nalaz i mišljenje prometno tehničkog vještaka jer je isti dat stručno i objektivno na temelju izvršenog očevida s rekonstrukcijom i temeljem cjelokupne dokumentacije u spisu kojem nije prigovarao tužitelj, a u svojem iskazu se obrazloženo očitovao na sve prigovore tuženika, dok je sud temeljem odredbe čl. 12. st. 3. ZPP-a vezano u pogledu postojanja kaznenog djela vezan za pravomoćnu presudu Općinskog suda u Bjelovaru broj K-302/16-68 od dana 21. ožujka 2018. godine kojom je osiguranik tuženika CT, proglašen krivim
22. Da bi utvrdio da li je kod tužitelja IT došlo s obzirom na tjelesne ozljede koje je zadobio do povrede prava osobnosti sukladno čl. 19. st. 2. ZOO-a sud je u ovom postupku proveo medicinsko vještačenje po medicinskom vještaku dr. sc. Borisu Kirin. Iz njegovog nalaza i mišljenja proizlazi da je isti izrađen na temelju medicinske dokumentacije i pregleda IT, te da je isti nastradao u prometnoj nezgodi 3. lipnja 2015. godine kao suvozač u osobnom automobilu, kojom prilikom je zadobio rupturu ligamenta patele, rupturu prednje ukrižene sveze i medijalnog koleteralnog ligamenta lijevog koljena što predstavlja teške tjelesne ozljede, a kao posljedica navedenih ozljeda došlo je do nestabilnosti lijevog koljena i nemogućnosti ekstenzije koljena, a rane razderotine obje noge i oguljotine u području čela predstavljaju tjelesne ozljede. Liječenje tužitelja je dovršeno 11. prosinca 2017. godine, a obzirom na sadašnji klinički nalaza u koleraciji s priloženom medicinskom dokumentacijom može ustvrditi da je nakon provedenog liječenja kod tužitelja zaostalo trajno smanjenje životnih i radnih sposobnosti od 15% zbog zaostale hipotrofije m.quadricepsa i razvoja femero-pateralne artoze lijevog koljena, zbog čega će tužitelj morati ulagati pojačane napore pri svim aktivnostima koje iziskuju čučanje, klečanje, hod uz i niz stepenice te duže stajanje. Napominje da obzirom na vrste zadobivenih ozljeda i provedenog operativnog liječenja se može kod tužitelja očekivati daljnje napredovanje posttraumatske artroze koljena što može uvjetovati daljnje operacijsko liječenje u smislu implantacije totalne endoproteze koljena. Prilikom ozljeđivanja i tijekom liječenja, uzimajući u obzir i broj operativnih zahvata tužitelj je trpio bolove koji su bili ukupno gledajući:
- jakog intenziteta u trajanju od 8 dana,
- srednjeg intenziteta u trajanju od 15 dana,
- slabog intenziteta u trajanju od 8 tjedana.
Tuđa njega i pomoć nemedicinskog osoblja bila je potrebna tužitelju po 8 sati dnevno nakon prvog operativnog zahvata i otpusta iz bolnice 10. lipnja 2015. godine do 7. srpnja 2015. godine kada mu je skinuta imobilizacija, a od 7. srpnja 2015. godine po 4 sata dnevno kroz slijedećih mjesec dana. Nakon drugog operativnog zahvata i otpusta iz bolnice 10. lipnja 2017. godine tuđa njega i pomoć nemedicinskog osoblja bila je potrebna tužitelju po 8 sati dnevno kroz 4 tjedna, te po 3 sata dnevno kroz slijedeća 3 tjedna. Tužitelj je pretrpio primarni strah jakog intenziteta u trenutku ozljeđivanja, sekundarni strah jakog intenziteta je potrajao tijekom tri dana od ozljeđivanja do operativnog zahvata, srednje intenziteta 5 dana, te slabog intenziteta koji se manifestirao kao zabrinutost za ishod liječenja koji je potrajao slijedeći mjesec dana. Nakon drugog operativnog zahvata kod tužitelja je bio prisutan sekundarni strah slabog intenziteta kroz mjesec dana koji se manifestirao kao zabrinutost za ishod liječenja. Brojni ožiljci na lijevoj natkoljenici, koljenu i potkoljenici /šest ožiljaka/ i na desnoj natkoljenici i potkoljenici /4 ožiljka/ predstavljao naruženje jakog stupnja uočljivo trećima samo ponekad.
23. Iz iskaza medicinskog vještaka saslušanog na ročištu od 16. veljače 2023. proizlazi da je vidljivo iz priložene medicinske dokumentacije da se radilo o ozljedama tri ligamenta koljena, a koje sam podobno naveo u svom nalazu, a te ozljede su liječene operativno u dva navrata. Prvo je neposredno nakon ozljede počinjeno šivanje ligamenta patele, medijalnog kolateralnog ligamenta, te šivanje ostero medijalno dijela zglobne čahure. Tijekom prvog operativnog zahvata ustavljeno je i puknuće prednje ukrižane sveze koljena a čija je rekonstrukcija učinjena u drugom navratu. Nakon provedenih operativnih zahvata, brojnih fizikalnih terapija, ambulantno i stacionarno kod tužitelja je zaostala hipertrofija mišića kvadricepsa, a čija posljedica je poremetnja u kliznom putu patele što dovodi do porasta tlaka u patelofemoralnom zglobu, a što se manifestira prednjom koljenskom boli. U ovom slučaju radi se o bolnosti hrskavici patele, radi čega je tužitelju otežano čučanje, klečanje, hod uz i niz stepenice te javljanje bolova prilikom nošenja težih tereta. Kod tužitelja je to trajno, a iz priložene med. dok. proizlazi da se isti držao svih uputa. Navodi da je naveo vrlo precizno u svom nalazu i mišljenju tijekom učinjena ta dva operativna zahvata zašto je bila potrebna tuđa pomoć u tom opsegu. Nakon prvog operativnog zahvata, tužitelj je bio otpušten kući sa uputama da smije opteretiti operiranu nogu samo do 25 kg, da mora koristiti štake pri hodu, a i nosio je imobilizaciju dakle stabilizacijsku ortozu za koljeno dugu, od prepone do gležnja. I to 8 sati dnevno, a 7.srpnja od kada je skinuta imobilizacija, ta pomoć je bila potrebna 4 sata dnevno. Nakon drugog operacijskog zahvata 2017. g. također je tužitelj nosio dugu imobilizaciju, nije smio opterećivati nogu, a oporavak nakon takve operacije traje 6 mjeseci. U odnosu na prigovor naruženja navodi daje u nalazu naveo vrlo precizno broj i dužinu svih ožiljaka, i smatram da su isti uočljivi trećima samo ponekad, na plaži, kod nošenja kratkih hlača. Navodi da je tokom liječenja bilo opravdano korištenje od strane tužitelja gelova i tableta protiv bolova odnosno masti za protiv ožiljaka, a koji lijekovi se uzimaju prema preporuci, a ne na recept, a ti se preparati moraju platiti u punom iznosu. Navodi da je nakon operacije tužitelj također ukoliko je želio izbjeći češće rađenje nalaza krvi morao koristiti i niskomolekularlne lijekove koje je morao nadoplatiti, dio i po punoj cijeni, a također je morao kupiti elastične zavoje, odnosno posebne kreme protiv ožiljaka. Smatra da nije trebao koristi zavoj i komprese za previjanje, jer su ožiljci nakon operacije bili uredno zarasli. Prilikom pregleda tužitelja centimetrom je mjerio opseg kvadricepsa i dužinu ožiljaka, kako je to u nalazu naveo. Posebno ističe da otklanja prigovor tuženika koji se odnosi na 15% smanjena tjelesnih sposobnosti. Navodi da se mišljenje od 15% smanjena tjelesne sposobnosti odnosi na stanje tužitelja nakon završetka liječenja. Misli da niti dalje korištenje teretane i vježbanja ne bi promijenilo stanje u odnosu na smanjenje tjelesne aktivnosti. Navodi da su svi ožiljci tužitelja uredno zacijelili, ali su vidljivi, na lijevoj nozi ima ih 5, a na desnoj 4 i variraju kako je, to naveo u svom nalazu. Ne može odgovoriti na pitanje da li bi tužitelj izbjegao predmetne ozljede tijekom štetnog događaja, da je bio vezan sigurnosnim pojasom, ali mislim da je ozljede koljena mogao zadobiti i da je bio vezan sigurnosnim pojasom, ali to je predmet posebno prometno med. vještačenja, a nije predmet ovog vještačenja.
24. Sud prihvaća u potpunosti ovakav nalaz i mišljenje medicinskog vještaka jer je isti dat stručno i objektivno na temelju cjelokupne medicinske dokumentacije za tužitelja, te na temelju pregleda tužitelja, kojem nije prigovarao tužitelj, a u svojim iskazu se obrazloženo očitovao na sve prigovore tuženika.
25. Svjedok CT saslušan na ročištu od 16. svibnja 2019. iskazivao je:
"Dana 3. lipnja 2019. godine ja sam se kretao iz pravca Gostovića prema Velikom Ravnu i između Tkalca prema Velikom Ravnu izašao sam iz jednog oštrog zavoja upalio sam lijevi žmigavac i započeo skretati u lijevo. Već sam bio na tom putu šodranom na koji sam namjeravao skrenuti, odnosno već sam skoro i skrenuo kada mi se auto zarotirao i ja sam vidio jedan drugi auto da je preletio preko mog auta i sletio na krov u kanal. U tom vozilu su bile tri osobe, odnosno sam jedna osoba je ostala u autu dok je tužitelj JT kojeg poznajem iz viđenja bio ispred auta u travi, dok je vozač DT hodao oko auta. Istina je da sam ja bio pod utjecajem alkohola da mi je utvrđena koncentracija alkohola od 1,20 g/kg ja sam kod kuma u Gostoviću popio tri pive na brzinu u roku od 10 minuta ali osjećao sam se sposoban za vožnju. Ja sam proglašen krivim za ovu prometnu nesreću, ne znam točno da li je presuda pravomoćna, ali mislim da je, jer se nisam žalio. Zavoj koji sam spominjao je bio meni u desno. Ja sam prije skretanja u lijevo pogledao cestu i ispred i iza sebe i nisam uočio nikakva vozila koja bi me ometala u skretanju. Moje cijelo vozila je bilo već na toj šodranoj cesti na koju sam skretao. Ja ne mogu objasniti kako je mene pogodilo to vozilo znam da je to kontakta "štrajfanja" došlo u prednjem lijevom dijelu mojeg vozila ne mogu točno objasniti kako je do toga došlo. Moguće je da ja ako sam tako govorio u kaznenom postupku neposredno prije skretanja u lijevo nisam provjerio situaciju iza sebe na cesti. Pojašnjavam da ja u momentu samog skretanja u lijevo nisam provjerio cestu iza sebe ali sam prije toga napravio provjeru točno koliko prije skretanja to se sada ne mogu sjetiti.
26. Svjedok BT saslušana na istom ročištu iskazivala je: "Ja sam kao tužiteljeva sestra njemu puno pomagala i to na način da smo ili suprug ili ja ili kasnije moja kćer ga vozili najprije iz bolnice, pa kasnije u bolnicu na razne kontrole, vađenje konaca, svi pregledi su bili u [adresa], previjanja u [adresa], isto tako vozili smo ga u Varaždinske Toplice gdje je bio 5 ili 6 tjedana s time da je preko tjedana bio tamo, za vikend smo ga vozili doma jer nije bilo terapija i nakon toga ili u nedjelju navečer ili ponedjeljak ujutro vračali natrag. Ja sama ne mogu točno reći koliko je tih vožnji bilo, bilo je puno jer je trajalo ukupno 3 godine s obzirom da je imao 2 operacije. Nakon prve operacije neposredno po izlasku iz bolnice bio je takoreći nepokretan, morao je strogo mirovati, pomagala mu je majka ali i ja, prali smo ga na krevetu, jeo je na krevetu, imao je WC u sobi jer nije moga do WC-a. Noga mu je bila užasno otečena i puna šavova. Ja ne znam točno kakve je točno ozljede moj brat imao osim ozljede noge, ali znam da je bio sav izubijan i izgreben. Trpio je bolove, govorio je da ga jako boli, jaukao je, nismo mu smjele davati tablete osim prema preporuci liječnika od 4-6 sati. Ja se zbog proteka vremena ne mogu sjetiti koliko su trajali ti bolovi. Znam da je 3-4 mjeseca bio skoro u potpunosti nepokretan, tek onda je smio spustiti nogu dolje. U bolnici na kontrole i slično smo ga vozili svojim automobilom, sjedio je otraga, a nogu je podigao na sic. Brat se žali da još uvijek ima bolove, zna mu koljeno iskočiti, ne može raditi kao prije. On se bavio građevinom, bavi se još uvijek. Sada je u radnom odnosu ali je bio u ono vrijeme ne sjećam se. Na nozi ima jako vidljive ožiljke. Ponavljam da ta tri-četiri mjeseca nije mogao apsolutno ništa raditi već sam rekla da je bio skoro potpuno nepokretan, poslije je hodao uz pomoć štaka s time da se na nogu nije smio oslanjati. Nakon 7-8 mjeseci počeo je hodati bez štaka s time da nisam baš potpuno u to sigurna. Poslove vezane za kuhanje, pranje veša, slično je obavljala naša majka."
27. Svjedok UT saslušana na istom ročištu iskazivala je:
"Kad je moj sin došao iz bolnice 3-4 tjedan je bio takoreći nepokretan ležao je u krevetu, na mogu se nije smio uopće osloniti, trebalo ga je okretati nije mogao čak niti na WC, WC je imao priručno u sobi. Ja sam ga njegovala pomagala mi je moja kćer BT, kuhala sam hranu sam mu nosila na krevet, na krevetu sam ga prava i sve ostalo. Nakon druge operacije situacija je bila još teža nije se mogao niti pomaknuti čini mi se četiri tjedna, nakon toga se malo mogao kretati uz pomoć štaka. Dakle, ja sam ga u potpunosti njegovala tijekom cijelog oporavka uz pomoć kćeri koja se sastojala u tome da ga je ona vozila kuda je trebala, a pomagala mi je ako ga je trebala okrenuti i sl. nekada i susjeda. Moj sin ima i sada posljedice šepa, noga ga boli, ne može raditi kao prije jer dugo ne može stajati. On je završio građevinsku školu i radio je kao građevinar i sada radi taj isti posao. Mogu reći da sam ja njemu ukupno pomagala oko 4 mjeseca nakon prometne nesreće, a možda i više. Trpio je bolove i pio radi toga tablete protiv bolova. Nekada mu je medicinska sestra došla u kuću dati injekciju kada ga je jako boljelo. Boli ga i danas, zna mu iskočiti neka kvržica koja ga boli. Ima ožiljke od operacija koji su vidljivi."
28. Svjedok ŽT saslušan na ročištu od 29. srpnja 2019. iskazivao je: "Ja sam upravljao svojim osobnim automobilom marke WV Golf krećući se iz pravca Vrbovca u pravcu [adresa]. Vidljivost je bila dobra jer je bio dan. Na suvozačkom mjestu je bio tužitelj, a na zadnjem sjedalu je bio suputnik MT. Ja sam uočio vozilo marke Fiat Bravo koje se kretalo ispred mojeg vozila odlučio sam se na preticanje, skrenuo sam u lijevu kolničku traku poslije jednog zavoja, na ravnom dijelu ceste. Moj prednji dio vozila je bio paralelno sa stražnjim dijelom Fiata Bravo kada je on iznenada počeo skretati u lijevo. Ja sam kočio ali bez obzira na to kočio sam skrenuo malo u lijevo na bankinu pokušao sam ga izbjeći ali udario sam ga u prvi lijevi kotač. Istina je da sam ja bio pod utjecajem alkohola sa koncentracijom alkohola čini mi se od 0,84 promila međutim unatoč tome ja sam se osjećao sposobnim za vožnju. Ja sam se zbog proteka vremena, a valjda i zbog šoka točno ne sjećam se kako se to dogodilo no znam da je tužitelj izletio kroz prednje staklo i da je bio u livadi. Ustvari mi smo se okrenuli na krov sve su to bili trenuci moje vozilo počelo se dimit, neki čovjek koji je naišao sa svojim autom imao je aparat za gašenje požara pa mislim da je pošpricao auto. ja i MT smo ostali u autu i izašli smo kroz prtljažnik. Sjećam se da kada smo ga našli da ga boli noga. Meni je inače tužitelj firmani kum ali mi se baš puno ne družimo, ja znam da on radi na građevini ali gdje je i kod koga neposredno prije ovog događaja radio, dali je bio u radnom odnosu to meni nije poznato. Meni je tužitelj tih dana neposredno prije prometne nesreće pomagao raditi na jednoj kući gdje sam inače ja radio i vozio sam ga doma u [adresa]. Ja znam da je tužitelj bio u bolnici jer sam mu bio u posjeti ali je bio u toplicama to ne znam, znam da je jako dugo bio na štakama, ako mu je trebalo što pomoći uvijek sam mu uskočio. Ja sam vozio brzinom od oko 80 do najviše 90 km/h, ja sam kočio kada sam vidio da Fiat Bravo skreće ulijevo. Na mjestu gdje je došlo do prometne nesreće je isprekidana crta koja dijele kolničke trake. Mislim da tužitelj nije bio vezan sigurnosnim pojasom. Ja ne znam koliko je tužitelj dugo čekao kada je došao po mene, odnosno ja sam ustvari taj isti dan posudio tužitelju auto da odveze djecu u bolnicu, ono je auto meni vratio i ja sam ga onda vraćao u [adresa]. Znam da je ručak bio kod čovjeka kod kojeg smo radili, ja nisam pio poslije ručka nego prije ručka, tužitelj nije vidio da sam ja pio jer je došao 5-10 minuta prije ručka."
29. Svjedok RT saslušan na ročištu od 21. ožujka 2023. iskazivao je:
"Ja sam prije mirovine radio kao klesar, izrađivao sam spomenike zajedno s tužiteljem i znam da je tužitelj kao klesar mogao tijekom 2015. godine zarađivati oko 5.000,00 kuna mjesečno kao klesar. Mogu reći da je tijekom 2016. i 2017. godine plaća bila slična. Ja nisam upoznat sa ozljedama tužitelja i ne znam koliko bi ta ozljeda umanjila njegove radne sposobnosti. Na posebno pitanje pun. tužitelja mogu reći da sam ja 2015. godine bio obrtnik, a tužitelj je bio moj radnik i radio za mene klesarske poslove. U to vrijeme se radilo svako radni dan, nekada i subotom, nedjeljom se nije radilo. Tužitelj je kod mene uz plaću imao osiguran i gablec kao i dodatno plaćene putne troškove za benzin i sl. Mogu reći da prilikom radova na klesarskim poslovima se ne može sjediti i raditi, mora se stajati, sagnuti, čučnuti i kleknuti, moraju se nositi tereti i sl. Na posebno pitanje pun. tuženika mogu reći da sam u mirovini oko 3 godine. Ja se ne sjećam kako su se zvali moji radnici 2015. godine, imao sam 3 radnika, ali se ne sjećam njihovih imena. Ne sjećam se ni da li je svjedok ET, koji je vani i kojega sam vidio pred sudnicom radio za mene. Znam da je za mene radio OT. Mogu reći da je tužitelj kod mene bio prijavljen zdravstveno i mirovinski, ali ne sjećam se točno u kojem periodu, radio je kod mene poslove obrađivanje kamena, brusio je, polirao, postavljao spomenike i betonirao. Mogu reći da ti poslovi uključuju stajanje, hodanje oko spomenika i sl., a nikako sjedenje. Mislim da je kod mene tužitelj radio barem godinu dana prije ozljeđivanja, a radio je kod mene svaki dan, a radno vrijeme je bilo od 07:00 sati do 17:00 sati po popodne, a nekada i duže. Ja mislim da je na dan ozljeđivanja tužitelj radio kod mene. Ja sam tužitelju putne troškove plaćao na način da sam mu dao paušalni iznos, oko 50,00 kuna dnevno. Plaću sam isplaćivao mjesečno, od oko 4.800,00 kuna, 5.000,00 kuna 5.200,00 kuna ovisi o količini poslova. Isplata plaće išla je na ruke, a doprinosi su se plaćali kako su se plaćali preko računa. Ja sam tužitelju osigurao radnu opremu cipele, hlače, bluzu i sl. sve što ide. Moj obrt i dalje radi ali ja više nisam vlasnik jer sam u mirovini. Tužitelj je dolazio sam na posao svojim prijevozom. "
30. Svjedok ET saslušan na istom ročištu od 29. srpnja 2019. iskazivao je: "Ja znam da je moj šogor, tužitelj radio kod RT kao klesar, prije prometne nezgode, znam da su u to vrijeme dnevnice bile oko 300,00 do 350,00 kuna, ja sam u to vrijeme radio u Njemačkoj pa ne znam točno kolika mu je bila plaća. Znam da je radio kao klesar, valjda polove betonaže, šalanje i slično što se radi u klesarstvu. Znam da su ga moja supruga i kćer nakon povrede vozili u bolnicu, pomagale su mu, bile su mu podrška, nije sam mogao ni hodati, brinule su se o njemu i sl. Ja ne znam u kolikoj je mjeri on sada sposoban jer ne živimo u istom kućanstvu i ne vidimo se često. Znam da je prije povrede tužitelj planirao ići sa mnom u Njemačku raditi zidarske poslove jer sam mu ja sa mojim bivšim gazdom ugovarao poslove za tužitelja, odnosno spojio sam ih, međusobno su se dogovarali ali nisu dogovorili posao zbog stradavanja tužitelja. Na posebno pitanje pun. tužitelja mogu reći da sam ja imao satnicu kao kranista od 8,5 eura, a zidari su imali od 7,5 do 8,0 eura po satu. Ja sam radio u Münchenu za firmu "Izgradnja" d.o.o. Domašinec. Ja sam u Njemačkoj radio od 1993. godine tako da bi radio dvije godine pa bi imao pauzu, pa radio dvije godine, pa pauza, a prije 4,5 godine sam se vratio u Hrvatsku i više ne radim u Njemačkoj. Cijena dnevnice mi je poznata zbog toga jer sam u vrijeme kada nisam mogao raditi u njemačkoj kada sam bio "u pauzi" radio u našim firmama i to kao prijavljeni radnik, imam 33 godine staža. Ja ne znam kolike je dnevnice isplaćivao gospodin RT niti koliko je tužitelj zarađivao kod njega, a iznos koji sam ja naveo je bila okvirna dnevnica u građevini i sličnim poslovima. Ja ne znam od kada je tužitelj radio za gos. RT, znam da je radio svaki dan, a ja sam jednom mjesečno dolazio doma pa nisam upoznat sa detaljima. Ja pretpostavljam da je on radio svaki dan, nisam ja bio kraj njega da bi to znao, mislim da je normalno da se radi svaki dan. Na posebno pitanje pun. tužitelja mogu reći da sam ja informacije o tužitelju uglavnom dobivao preko moje suprug koja je njegova sestra, a viđali smo se povremeno jer sam ja kada sam došao u Hrvatsku došao u petak navečer, a u nedjelju bi poslije ručka išao na put, radi čega smo slabo kontaktirali."
31. Tužitelj JT saslušan kao stranka iskazivao je:
"Predmetnog dana 03.06.2015. godine ja sam radio zidarske radove u Preseki. Taj dan sam bio i u Bjelovaru u bolnici te sam po moje kolege s posla došao u Preseku, i kada smo završili sa poslom krenuli smo prema [adresa]. Naše vozilo je vozio DT, vlasnik vozila, i putem smo stali u Preseki u jednom kafiću, tamo sam popio gemišt ili dva i krenuli smo prema [adresa]. Ja sam sigurno bio vezan sigurnosnim pojasom. U mjestu Raven je vozač vozila u kojem sam se ja vozio krenuo u preticanje drugog vozila i u trenutku kada smo već bili poravnati vozač drugog vozila je učinio radnju skretanja na lijevo i izašao ispred nas, te je nađe vozilo udarilo u drugo vozilo i to je posljednje čega se sjećam. Ja sam došao k sebi u livadi pokraj ceste. Tom prilikom sam pretrpio ozljede glave, koljena i razderotine po nogama. Meni je liječenje trajalo dugo, ni sada ne mogu reći točno, imao sam dvije operacije koljena i koljeno me još sada boli. Sada mogu hodati ali mi je problem klečanje, čučanje, što je bitno za posao kojim se bavim, smetaju me i promjene vremena. Ja se ne sjećam što je vozač vozila u kojem sam bio putnik pio kada smo stali na piće, ali znam da je to bila jedna ili dvije runde tako da nisam mogao vidjeti da bi on bio eventualno alkoholiziran. Ja sigurno godinu dana nakon prve, koja je uslijedila odmah i nakon druge operacije koja je bila godinu dana poslije nisam mogao raditi, bila mi je pogrebna i tuđa pomoć i to za sve, jer sam bio 6 mjeseci na štakama. Sada radim, zaposlen sa u Tvrtki Filabeton na mjestu zidara. Na posebno pitanje punomoćnice tužitelja odgovaram da zbog toga što mi je teško čučati i klečati i sjediti, imam poteškoće sa obavljanjem poslove koje radim kao zidar. Također na poslu se moram i penjati i silaziti po skelama, a i to mi je problem kao i penjanje po stepenicama. Meni su nakon operacije na tijelu ostali veliki ožiljci po nogama, koji su i danas vidljivi i grdo izgledaju i to me smeta. Posebno kada idem negdje na kupanje, čak me i dijete pita što mi je to. Ja sam na liječenje i terapiju išao na način da su me vozili i to moja sestra, šogor, druga sestra. Za vrijeme što nisam mogao raditi, ja bih sigurno mogao raditi zidarske, čak sam imao dogovoreno odlazak na rad u Njemačku, tako da zbog te povrede sam izgubio zaradu, koja se sastojala od dnevnice od 250,00 kuna, putnih troškova i troškova gableca. Dakle ukupno oko 300,00 kuna po danu. Ja sam se prije ozljeđivanja bavio klesarskim poslovima radio sam na groblju i sl. i to kod RT. I on bi me da se nije dogodila prometna nezgoda prema našem dogovoru zaposlio. Na posebno pitanje punomoćnika tuženika, mogu reći da je DT, prilikom preticanja najvjerojatnije dao žmigavac, ne sjećam se, to sam mogao vidjeti kao suvozač, ali sada se stvarno ne sjećam. To je bilo poslije zavoja tako da vozilo u kojem sam bio vozilo nije moglo postići veliku brzinu. Taj posao koji sam radio predmetnog dana bio je posao kod kolege, "fuš" , a nezgoda se dogodila na radni dan, to znam jer sam bio taj dan u bolnici a inače sam sa tim kolegama radio vikendom. U Preseki smo zidali jedan zid i krovište, zapravo zatvarali stepenište i taj posao je trajao oko 3 dana, a na tom poslu sam radio samo vikendima. Ja se ne sjećam što sam rekao policiji prilikom očevida, bio sam pod lijekovima, a ne sjećam se gdje sam i šta govorio. Na posebno pitanje punomoćnika tuženika da :"Jeste li u trenutku prometne nezgode bili vezani sigurnosnim pojasem", tužitelj odgovara: "Znam, da sam bio vezan dok smo kretali, na put, ali se ne sjećam da li sam točno u trenutku prometne nezgode bio vezan sigurnosnim pojasom", a dok smo stali na piće ja znam da sam ja pio gemište. Na piću u Preseki sam stao sa I, D i gazdom. Ja mislim da sam ja bio prijavljen dok sam radio klesarske poslove tako mi je gazda rekao, mislim da sam bio kod njega bio zaposlen u trenutku prometne nezgode, i to zbog toga što mi je on tako rekao. Svako dan u tjednu sam radio klesarske poslove, a radio sam od jutra do mraka, tu nema radnog vremena. Ja se ne sjećam na koji način mi je isplaćivana plaća, da li samo na ruke ili u banci. Dobivao sam uz plaću novce za gablec i za prijevoz. Ja sam nakon prve operacije išao na fizikalnu terapiju, a nakon druge operaciju sam bio i u Varaždinskim toplicama na rehabilitaciji i išao sam na fizikalnu terapiju.
32. Sud je prihvatio iskaz tužitelja jer je isti životan, logičan i uvjerljiv i u skladu s materijalnim dokazima koji su izvedeni tijekom postupka.
33. Iz nalaza i mišljenja gospodarskog vještaka proizlazi da je tužitelj koji je u vrijeme kada se dogodila prometna nezgoda obavljao poslove u klesarstvu i postavljanju spomenika te zarađivao dnevnicu u iznosu od 250,00 kn dnevno, odnosno ovisno o trajanju i vrsti poslova mjesečnu plaću od 4.800,00 kn do 5.200,00 kn, Kako tužitelj navedene poslove nije bio u mogućnosti raditi 2,5 godine, a u dokumentaciji priloženoj spisu nema podataka da je tužitelj za vrijeme i nakon liječenja primao naknadu za bolovanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, što je vještak zaključio temeljem izjava svjedoka te podataka relevantnih za utvrđivanje visine neto plaće za predmetne poslove i to: Priopćenje „Prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zaposlenih prema stupnju stručne spreme i po djelatnostima za 2015., 2016. i 2017. godinu“ i prema podacima Državnog zavoda za statistiku RH, prema kojima je grupa djelatnosti F – 43 Specijalizirane građevinske djelatnosti ostvarila iznose prosječno isplaćenih mjesečnih neto plaća za cijelu podgrupu djelatnosti i sve stupnjeve stručne spreme: u 2015. godini – 4.480,00 kn, u 2016. godini – 4.683,00 kn, u 2017. godini – 4.755,00 kn. Slijedom navedenog iz vještačkog nalaza i mišljenja proizlazi da je tužitelj u razdoblju od 2,5 godine od dana prometne nezgode 03. lipnja 2015. godine, do završetka liječenja na ime rada u klesarskim poslovima i postavljanju spomenika izgubio zaradu u iznosu od 139.861,00 kn.
34. Iz dopune nalaza i mišljenja gospodarskog vještaka 18. ožujka 2025. proizlazi da ako se obračun izgubljene zarade, temeljem prigovora tuženika, izvrši prema podacima o isplaćenoj mjesečnoj neto plaći za nekvalificirane radnike u istoj grupi djelatnosti da izračun izgubljene zarade od 03.06.2015. do 30.11.2017. godine (2,5 godine) tužitelja iznosi ukupno 102.676,00 kn odnosno 13.627,45 EUR preračunato po važećem tečaju za konverziju, a utvrđeni iznosi neto plaća u obračunima predstavljaju iznose plaće koji su već umanjeni za obvezna davanja (doprinose, porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada).
35. Sud u potpunosti ovakav nalaz i mišljenje gospodarskog vještaka jer je isti dat stručno i objektivno na temelju cjelokupne dokumentacije za tužitelja, te na temelju pribavljenih relevantnih podataka, jer je istim vještak izračunao i izgubljenu zaradu kvalificiranog građevinskog ranika i uvažavajući prigovor tuženika izvršio izračun prema podacima o isplaćenoj mjesečnoj neto plaći za nekvalificirane radnike u istoj grupi djelatnosti.
36. Iz nalaza i mišljenja sudsko-medicinskog vještaka Petra Škavića proizlazi da iz stanja spisa proizlazi da je tužitelj JT, rođen **.**.1983. godine stradao dana 3.6.2015. godine oko 19,10 sati kao suvozač osobnog vozila u sudaru s drugim osobnim vozilom. Pregledom i tijekom liječenja tužitelja utvrđene su ozljede i postavljene sljedeće dijagnoze: - oguljotine kože čela, rane razderotine kože obje noge, razdor zglobne čahure i sveza (ligamenata) lijevog koljena s posljedičnom nestabilnošću lijevog koljena. Utvrđene ozljede su medicinski objektivno utvrđene i opisane te stoje u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnom prometnom nesrećom. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da je do prvog kontakta došlo između prednje strane vozila GOLF i prednjeg dijela prednjeg lijevog blatobrana vozila FIAT, a koje je skrenulo na svoju lijevu traku kolnika. U sudaru je ostvarena promjena brzine vozila Golf, u kojemu se na suvozačkom mjestu nalazio tužitelj, od 33,9 km/h te je na njega djelovalo ubrzanje od oko 8,7 G radi čega je njegovo tijelo poletjelo prema naprijed i nešto ulijevo. Nakon sudara vozilo GOLF se okrenulo na krov i u konačnom položaju se zaustavilo u lijevom putnom jarku. Prilikom rovanja po zemlji iz vozila je ispalo vjetrobransko staklo i suvozač – tužitelj. S obzirom na ispadanje tužitelja iz vozila proizlazi kao nesporno da tužitelj, u trenutku prometne nesreće, nije bio vezan sigurnosnim pojasom, budući da se isto ne bi dogodilo u slučaju vezivanja sigurnosnim pojasom. Prema svemu navedenome, iz stanja spisa, prometnog dijela ovog kombiniranog vještačenja te medicinske dokumentacije tužitelja proizlazi medicinski logičan slijed prometne nesreće dinamike utvrđene po prometnom vještaku - nevezivanja tužitelja sigurnosnim pojasom –– polijetanja nevezanog tijela tužitelja prema naprijed i ulijevo – ispadanja tužitelja iz kabine vozila kroz prednje vjetrobransko staklo te zadobivanja utvrđenih ozljeda. O vrsti i težini ozljeda koje bi tužitelj zadobio u predmetnoj prometnoj nesreći u slučaju vezivanja sigurnosnim pojasom nije moguće zaključivati, budući da bi isto spadalo u domenu nagađanja, a ne vještačenja.
37. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Zlatka Totha kombiniranom sudsko medicinskom i prometno tehničkom vještačenju, proizlazi da je uvažavajući sudarni položaj i daljnji pravac kretanja vozila golf, tijelo suvozača je u trenutku sudara poletjelo prema naprijed i nešto u lijevo, dok iz dopune nalaza proizlazi da je u nalazu prometno tehničkog vještaka nalazu i mišljenju od 30.10.2019. godine je na str. 3 je navedeno da se tužitelj nalazio na mjestu suvozača u vozilu GOLF. Po njegovom iskazu on je nakon sudara izletio iz vozila na livadu kroz vjetrobransko staklo i do dolaska hitne on se ničega ne sjeća, da je u nalazu i mišljenju od 16.07.2024. godine, a za potrebe medicinskog vještačenja, izračunata promjena brzine vozila GOLF i navedeno je da je prilikom rovanja po zemlji iz vozila je ispalo vjetrobransko staklo i suvozač – tužitelj, dok u svom nalazu i mišljenju vještak Petar Škavić dr. navodi da obzirom na ispadanje tužitelja iz vozila proizlazi kao nesporno da tužitelj u trenutku prometne nesreće, nije bio vezan sigurnosnim pojasom, budući da se isto ne bi dogodilo u slučaju vezivanja sigurnosnim pojasom, slijedom čega vještak zaključuje da iz navedenog u nesporno proizlazi da tužitelj u trenutku nezgode nije bio vezan sigurnosnim pojasom.
38. Iz iskaza sudsko medicinskog vještaka proizlazi da iz prometnog dijela kombiniranog vještačenja proizlazi da je tužitelj prilikom prevrtanja vozila izletio kroz prednje vjetrobransko staklo, te je, a s obzirom na karakteristike utvrđene ozlijede lijevog koljena istu zadobio prigodom pada i doskoka na lijevu nogu pri čemu je došlo do rotacije u lijevom koljenu, a pri tome je stopalo bilo fiksirano, te opterećeno težinom tijela. U prilog ovom mehanizmu nastanka komplicirane unutarnje ozljede lijevog koljena ide i činjenica da na lijevoj nozi u području lijevog koljena nisu utvrđene i opisane izvana vidljive ozljede, pa iz navedenoga proizlazi da tužitelj nije bio vezan sigurnosnim pojasom dok se na pitanje teoretske prirode da li bi iste zadobio u slučaju vezivanja sigurnosnog pojasa ne mogu odgovoriti budući da bi isto spadalo u domenu nagađanja. Vještak navodi kako površinske ozljede donjih udova mogu nastati neovisno o vezivanju sigurnosnog pojasa prigodom sudara udarcima navedenih dijelova u neke dijelove tupo-tvrde prepreke unutar kabine vozila, a sve s obzirom na veliku pokretljivost donjih udova. Utvrđena komplicirana ozljeda lijevog koljena tipično nastaje izvrtanjem i rotacijom noge u području koljena, a što se u pravilu viđa pri opterećenju noge, te se ne viđa kao tipična kod osoba stradalih unutar kabine vozila u slučaju vezivanja sigurnosnim pojasom. Naime, do ozljeđivanja donjih udova i zglobova u slučaju vezanosti sigurnosnim pojasom može doći uslijed odupiranja o podnicu vozila pri čemu se najčešće viđaju indirektno nastale ozljede gležnja, odnosno kuka. Vezano za utvrđene površinske ozljede kože čela tužitelja navodim kako pri utvrđenoj dinamici odigravanja predmetnog štetnog događaja, a s obzirom komplicirano odvijanje prometne nesreće /frontalni sudar i prevrtanje vozila/ nije moguće isključiti da bi iste mogle nastati i u slučaju vezivanja sigurnosnim pojasom.
39. Sud prihvaća u potpunosti ovakav nalaz i mišljenje provedenog kombiniranog prometno tehničkog i sudsko medicinskog vještačenja je isti dat stručno i objektivno na temelju cjelokupne medicinske dokumentacije u spisu i temeljem nalaza i mišljenja prometnog vještaka u kombiniranom sudsko medicinskom i prometno tehničkom vještačenju, a u svojim iskazu se sudsko medicinski vještak obrazloženo očitovao na sve prigovore tužitelja i tuženika.
40. Obzirom da je provedenim kombiniranom sudsko medicinskom i prometno tehničkom vještačenjem utvrđeno da tužitelj u vrijeme štetnog događaja nije bio vezan sigurnosnim pojasom, što proizlazi iz navoda samog tužitelja dijelu u kojem navodi "Znam, da sam bio vezan dok smo kretali, na put, ali se ne sjećam da li sam točno u trenutku prometne nezgode bio vezan sigurnosnim pojasom" i činjenice da je nakon prometne nezgode tužitelj zatečen izvan vozila u kojem je bio suvozač, sud smatra dokazanom činjenicu da tužitelj u trenutku štetnog događaja nije bio vezan sigurnosnim pojasom. Zbog navedenog sud smatra da je tužitelj zbog nevezivanja sigurnosnim pojasom, sukladno čl. 177. st. 3. ZOO-a djelomično pridonio nastanku štete sa 10%. Iako bi tužitelj vjerojatno dijelom izbjegao ozljeđivanje u pretrpljenom obimu, posebno ozljedu lijevog koljena, obzirom na iz karakteristike utvrđene ozlijede proizlazi da je istu zadobio prigodom pada i doskoka na lijevu nogu pri čemu je došlo do rotacije u lijevom koljenu, a pri tome je stopalo bilo fiksirano, te opterećeno težinom tijela, sud drži da do nezgode ne bi došlo da osiguranik tuženika nije uzrokovao predmetnu prometnu nezgodu, imajući u vidu navode medicinskog vještaka dr. sc. Borisa Kirina dr. med. da misli da je tužitelj mogao ozljede koljena zadobiti i da je bio vezan sigurnosnim pojasom, pa se stoga to što I-tužitelj nije bio vezan sigurnosnim pojasom cijeni kao njegov doprinos nastanku štete od 10%. Naime, tužitelj nije uzrokovao prometnu nezgodu nevezivanje sigurnosnim pojasom. Navedeno posebno proizlazi iz činjenice da je osiguranik tuženika, pravomoćnom presudom proglašen krivom za kazneno djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa - izazivanjem nesreće u kojoj je tužitelj pretrpio teške tjelesne ozljede. Slijedom navedenog, posebno imajući u vidu odredbe čl. 12. st. 3. ZPP koje propisuju propisuje da je u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učionica vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom je oštećenik oglašen krivim, te činjenicu da je za nastanak odnosa odgovornosti za štetu potrebno je da postoje: štetnik, oštećenik, štetna radnja, šteta, i uzročna veza između štetne radnje i štete, je osiguranik tužitelja odgovoran i za ozljede koje je pretrpio tuženik, a koje moguće ni bi nastale da je isti bio vezan sigurnosnim pojasom u omjeru od 90 %.
41. Kako tuženik ne osporava nastanak štetnog događaja niti da je vozilo marke Fiat Bravo reg. oznake [registarska oznaka] vlasništvo ST bilo je osigurano kod tuženika ugovorom - policom osiguranja broj [broj police osiguranja], u vrijeme nastanka štetnog događaja dok odgovornost osiguranika tuženika temeljem odredbe čl. 12. st. 3. ZPP koje propisuju propisuje da je u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učionica vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom je osiguranik tuženika oglašen krivim, što proizlazi iz provedenog prometno tehničkog vještačenja to tužitelj osnovano potražuje naknadu neimovinske i imovinske štete nastale osiguranim slučajem od tuženika kao osiguravatelja.
42. Sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a, a imajući u vidu i Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske, sud smatra da tužitelj osnovano za bolove jakog intenziteta u trajanju od 8 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 15 dana i slabog intenziteta u trajanju od 8 tjedana osnovano potražuje iznos od 3.000,00 eura. Obzirom je sukladno nalazu i mišljenju medicinskog vještaka utvrđeno da je tužitelj pretrpio primarni strah jakog intenziteta u trenutku ozljeđivanja, sekundarni strah jakog intenziteta je potrajao tijekom tri dana od ozljeđivanja do operativnog zahvata, srednje intenziteta 5 dana, te slabog intenziteta koji se manifestirao kao zabrinutost za ishod liječenja koji je potrajao slijedeći mjesec dana te da je i nakon drugog operativnog zahvata kod tužitelja je bio prisutan sekundarni strah slabog intenziteta kroz mjesec dana koji se manifestirao kao zabrinutost za ishod liječenja to tužitelj osnovano za pretrpljeni strah potražuje iznos od 2.000,00 eura. Nadalje, tužitelj osnovano za po medicinskom vještaku utvrđenom smanjenju životnih aktivnosti od 15 % osnovano potražuje iznos od 2.800,00 eura, dok za naruženje u vidu brojnih ožiljaka na lijevoj natkoljenici, koljenu i potkoljenici /šest ožiljaka/ i na desnoj natkoljenici i potkoljenici /4 ožiljka/ što predstavljao naruženje jakog stupnja uočljivo trećima samo ponekad tužitelj osnovano potražuje iznos od 4.145,00 eura.
43. Budući, među strankama nije sporno da je tužitelju na ime mirnog rješenja spora ponuđen i isplaćen na ime neimovinske štete iznos od 2.322,65 eura, temeljem odredbe čl. 921. u vezi odredbe čl. 1100. st. 1. ZOO-a tužitelj osnovano potražuje na ime neimovinske štete daljnji neplaćeni iznos od 9.577,35 eura.
44. Kako iz nalaza i mišljenja medicinskog vještaka bi proizlazilo da je tužitelj trebao ukupno 623 sati, tuđe pomoć, to osnovano potražuje na ime potrebne tuđe pomoći i njege za 623 h potrebnih sati x 25 kuna sat), iznos od 15.575,00 kuna/2.066,49 eura.
45. Iz priložene medicinske dokumentacije /17-44/, izjava saslušanih svjedoka UT i TT, priloženih proizlazi da je tužitelj je imao i različite materijalne troškove uzrokovane ozljedom i posljedičnim liječenjem. Kako je mjesto stanovanja tužitelja udaljeno od [adresa] oko 35 km, a u tamo je putovao na operativne zahvate, nakon svakog zahvata na kontrole, više puta radi naručivanja na specijalističke preglede, radi odlaska anesteziologu, na fizikalne terapije dvadesetak puta, dok je mjesto stanovanja je od [adresa] udaljeno oko 5 km, a u [adresa] je odlazio radi vađenja krvi, na RTG pregled, radi dobivanja uputnica za specijalističke preglede, na kontrole i po lijekove te je imao je i troškove za vrijeme boravka u bolnici za higijenske potrepštine i hranu, sokove, voće troškove vezane za različite medicinske potrepštine i lijekove koji ne idu na recept kao npr. elastične zavoje, komprese, flastere, kreme za rane, tablete protiv bolova, obloge za hlađenje otečenog koljena, kremu za ožiljke, što proizlazi i iz mišljenja, nalaz i iskaza medicinskog vještaka to tužitelj za troškove liječenja i druge potrebne troškove s sukladno čl. 1095 st.1 ZOO tužitelj osnovano potražuje naknadu u iznosu od 6.000,00 kuna/796,34, a kojoj naknadi se tuženik i nije posebno protivio.
46. Kako je sud u potpunosti prihvatio nalaz i mišljenje gospodarskog vještaka jer je isti dat stručno i objektivno na temelju cjelokupne dokumentacije za tužitelja, te na temelju pribavljenih relevantnih podataka, jer je istim vještak izračunao i izgubljenu zaradu kvalificiranog građevinskog ranika i uvažavajući prigovor tuženika izvršio izračun prema podacima o isplaćenoj mjesečnoj neto plaći za nekvalificirane radnike u istoj grupi djelatnosti, dok iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da je tužitelj u vrijeme štetnog događaja zarađivao dnevnicu od oko 250,00 kuna te uvažavajući činjenicu da klesarske radove ne može obavljati nekvalificirana osoba, već da za kvalitetno obavljanje istih treba određeno stručno znanje, koje se i posebno plaća, to je sud prihvatio izračun gospodarskog vještaka u kojem je izvršio obračun izgubljene zarade za navedenu dnevnicu, odnosno dnevnice za specijalizirane građevinske radnike, pri tom ne uzimajući u obzir činjenicu da je tužitelj naknadno dostavio svjedodžbu o završenom školovanju tužitelja za zanimanje zidara.
47. Slijedom navedenog sud zaključuje da tužitelj osnovano na ime izgubljene zarade u periodu od dana štetnog događaja 03.06.2015. do dana utvrđenog završetka liječenja po medicinskom vještaku 30.11.2017. godine, osnovano potražuje iznos od 18.562,74 eura/139.861,00 kuna.
48. Iako se tuženik protivio usklađenju tužbenog zahtjeva tužitelja sukladno nalazu i mišljenju medicinskog i gospodarskog vještaka te izmjene Orijentacijskih kriterija za utvrđivanje pravične novčane neimovinske štete, nakon zaključenja prethodnog postupka, sud je raspravnim rješenjima od 16. veljače 2023. i 23. siječnja 2025. jer smatra da će preinaka doprinijeti konačnom rješenju pravnih odnosa između stranaka, a tužitelj bez svoje krivnje, odnosno do izrade nalaza i mišljenja medicinskog i gospodarskog vještaka, odnosno izračuna visine štete koju je tužitelj pretrpio, nije mogao preinaku izvršiti prije zaključenja prethodnog postupka. Naime, sud smatra da nalaz vještaka koji se temelji na istim činjeničnim okolnostima na kojima se temelji tužba predstavlja opravdan razlog za preinaku tužbe ukoliko se preinačenim zahtjevom ostvaruje pravo tužitelja na pristup sudu u smislu ostvarivanja legitimnih očekivanja prava na potpuno obeštećenje.
49. Također, sud nije prihvatio prigovor zastare tuženika preinačenog dijela tužbenog zahtjeva sukladno pravnom shvaćanju zauzeto na sjednici Građanskog odjela VSRH održane 27. svibnja 2024. godine kojim je zauzeto stajalište da u slučaju kad je preinaka tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove (neprava preinaka) moguća i dopuštena (članak 190. i 191. ZPP), zastara se prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva.
50. Radi iznesenog, obzirom na utvrđenu ukupnu imovinsku štetu u iznosu od 9.577,35 eura i ukupno utvrđenu neimovinsku štetu u iznosu od 21.465,57 eura, imajući u vidu doprinos nastanku štetnog događaja tužitelja zbog nevezivanja sigurnosnim pojasom od 10 %, temeljem odredbe čl. 921. u vezi odredbe čl. 953. st. 1. ZOO-a, tuženik je kao osiguravatelj obvezan tužitelju temeljem predmetnog osiguranog slučaja na ime nastale neimovinske štete isplatiti osigurninu u iznosu od 8.619,61 eura, a na ime na ime nastale imovinske štete isplatiti osigurninu u iznosu od 19.319,01 eura.
51. Kako tuženik novčanu obvezu na ime prijavljene neimovinske štete nije isplatio po dospijeću, u roku od 14 dana od dana zaprimanja obavijesti da se osigurani slučaj dogodio, koju obavijest je nesporno zaprimio 26. 11. 2017., temeljem odredbe čl. 183. st. 1. i odredbe čl. 29. st. 1. i 2., u vezi odredbe čl. 943. st. 1. ZOO-a dužan je platiti tužitelju i zakonsku zateznu kamatu tekuću na iznos od 10. prosinca 12. 2018. pa do isplate.
52. Također temeljem odredbe čl. 183. st. 1. i odredbe čl. 29. st. 1. i 2., tuženik je dužan platiti tužitelju i zakonsku zateznu kamatu tekuću na iznos od 19.319,01 eura kune od dana presuđenja, 6. lipnja 2025. pa do isplate.
53. Obzirom na ukupni utuženi iznos na ime neimovinske i imovinske štete od 32.091,43 eura i dosuđeni iznos od 27.938,62 eura, tužitelj koji je u odnosu na osnov uspio u cijelosti, dok je u odnosu na visinu uspio u omjeru od 74%, odnosno ukupno u omjeru od 87 %, temeljem odredbe čl. 154. st. 3. ZPP-a osnovano od tuženika potražuje trošak parničnog postupka koji se sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, dalje OT) i Zakonu o sudskim pristojbama (NN br. 26/03 (pročišćeni tekst), 125/11, 112/12 i 157/13, dalje ZSP) trošak sastava tužbe u vrijednosti od 250 bodova (Tbr.7. t.1. i 54 OT), trošak sastava podneska od 2. studenog 2018. godine u vrijednosti od 250 bodova (Tbr.8. t.1. i 54. OT), trošak sastava podneska od 25. veljače 2020. godine u vrijednosti od 250 bodova (Tbr.8. t.1. i 54. OT), trošak sastava podneska od 25. studenog 2019. godine u vrijednosti od 250 bodova (Tbr.8. t.1. i 54. OT), trošak sastava podneska od 10. lipnja 2020., 30. kolovoza 2022., 9. prosinca 2022., 25. siječnja 2023., 17. travnja 2023., 22. ožujka 2024., 24. prosinca 2024., 25. ožujka 2025. u vrijednosti od 100 bodova svaki (Tbr.8. t.3. i 54. OT), trošak zastupanja na ročištu od 15. studenog 2018. godine u vrijednosti od 250 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), na ročištu od 17. siječnja 2019. godine u vrijednosti od 250 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), na ročištu od 19. ožujka 2019. godine u vrijednosti od 50 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), na ročištu od 16. svibnja 2019. godine u vrijednosti od 250 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), na ročištu od 29. srpnja 2019. godine u vrijednosti od 250bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT) na ročištu od 4. rujna 2019. godine u vrijednosti od 250 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT) na ročištu od 12. svibnja 2021. godine u vrijednosti od 250bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT) na ročištu od 16. veljače 2023. godine u vrijednosti od 250 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT) na ročištu od 21. ožujka 2023. godine u vrijednosti od 250 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), na ročištu od 11. svibnja 2023. godine u vrijednosti od 250 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), na ročištu od 27. ožujka 2024. godine u vrijednosti od 250 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), na ročištu od 23. siječnja 2025. godine u vrijednosti od 250 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), na ročištu od 21. ožujka 2025. godine u vrijednosti od 250 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT), na ročištu od 15. travnja 2025. godine u vrijednosti od 250 bodova (Tbr.9. t.1. i 54 OT) i na ročištu za objavu presude u vrijednosti od 50 bodova (Tbr. 9. t.3. i 54 OT), postupku iznosi 1062,50 bodova x 2,00 EUR/bod, odnosno 10700,00 eura trošak PDV 25% u vrijednosti od 2.675 eura, što ukupno iznosi 13.375,00, što obzirom na uspjeh tužitelja u ovom postupku u iznosu od 87% iznosi 11.636,25 eura. Navedeni iznos je uvećan za troškove koji su bili nužni za donošenje odluke u ovom postupku koji su tužitelju priznati u punom iznosu a odnose se na trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 270,22 eura, trošak gospodarstvenog vještačenja u iznosu od 400,00 eura, trošak prometnog vještačenja u iznosu od 119,45 eura, tako da ukupan parnični trošak dosuđen tužitelju iznosi 12.425,92 eura. Ovaj trošak tužitelju je dužan naknaditi tuženik u roku od 15 dana zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja odnosno od 6. lipnja 2025. godine.
54. Sud nije priznao tužitelju trošak sastava podnesak od 3. travnja 2019. i 9. travnja 2019., u ukupnom iznosu od 250 eura, jer isti nisu bili nužni za vođenje ovog postupka. Također nije priznat tužitelju trošak sastava podneska, 30. kolovoza 2022.,17. travnja 2023., 22. ožujka 2024., 24. prosinca 2024., 25. ožujka 2025. preko dosuđenog iznosa od 250 eura za svaki podnesak u smislu odredbe Tbr. 8, t.3. OT. 55. Radi iznesenog presuđeno je i riješeno kao u izreci.
U Križevcima, 6. lipnja 2025.
Sudac
Miroslav Lovreković
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude može se izjaviti žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude.
Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje.
Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. Zakona o parničnom postupku).
