REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž R-58/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, po sucu toga suda mr.sc. Zlatku Pircu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ČF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po pun. Martini Radić Šunjić, odvj. u Splitu, protiv tuženika Klinički bolnički centar Split, OIB:51401063283, Split, Spinčićeva 1, zastupan po pun. Ivici Zaradiću, odvj. u Solinu, radi isplate, rješavajući žalbu tužitelja i tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu Poslovni broj: Pr-7309/2021-24 od 10. travnja 2025. dana 6. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I .Odbijaju se žalbe tužiteljice ČF i tuženika Klinički bolnički centar Split kao neosnovane i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu od 10. travnja 2025. poslovni broj Pr-7309/2021-24.

II .Odbijaju se zahtjevi tužiteljice i tuženika za naknadu troškova podnesenih žalbi te tužiteljice za naknadu troškova odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1.Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

„I. Nalaže se tuženiku Klinički bolnički centar Split OIB:51401063283, tužiteljici ČF, OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana isplatiti razliku manje isplaćene naknade bruto plaće u ukupnom iznosu od 761,83 eura zajedno s pripadajućom:

- zakonskom kamatom koja na iznos od 5,87 EUR teče od 15. siječanj 2017. - zakonskom kamatom koja na iznos od 12,65 EUR teče od 15. veljača 2017. - zakonskom kamatom koja na iznos od 8,58 EUR teče od 15. travanj 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 13,16 EUR teče od 15. svibanj 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 5,72 EUR teče od 15. lipanj 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 6,24 EUR teče od 15. srpanj 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 9,45 EUR teče od 15. kolovoz 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 5,87 EUR teče od 15. rujan 2017. - zakonskom kamatom koja na iznos od 12,85 EUR teče od 15. listopad 2017. zakonskom kamatom koja na iznos od 9,12 EUR teče od 15. studeni 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 9,16 EUR teče od 15. prosinac 2017.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 9,83 EUR teče od 15. siječanj 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 4,86 EUR teče od 15. veljača 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 3,94 EUR teče od 15. ožujak 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,48 EUR teče od 15. travanj 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 3,91 EUR teče od 15. svibanj 2018. - zakonskom kamatom koja na iznos od 9,33 EUR teče od 15. lipanj 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 9,16 EUR teče od 15. srpanj 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 6,28 EUR teče od 15. kolovoz 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 58,50 EUR teče od 15. listopad 2018. - zakonskom kamatom koja na iznos od 6,47 EUR teče od 15. studeni 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 1,97 EUR teče od 15. prosinac 2018.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 50,92 EUR teče od 15. siječanj 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 6,19 EUR teče od 15. veljača 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 77,30 EUR teče od 15. ožujak 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 20,84 EUR teče od 15. travanj 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 25,52 EUR teče od 15. svibanj 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 12,38 EUR teče od 15. lipanj 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 6,22 EUR teče od 15. kolovoz 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 16,61 EUR teče od 15. rujan 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 22,10 EUR teče od 15. listopad 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 24,21 EUR teče od 15. studeni 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 162,67 EUR teče od 15. prosinac 2019.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 25,31 EUR teče od 15. siječanj 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 16,46 EUR teče od 15. veljača 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 23,66 EUR teče od 15. ožujak 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 9,12 EUR teče od 15. svibanj 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 23,86 EUR teče od 15. listopad 2020.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,01 EUR teče od 15. listopad 2021.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 22,52 EUR teče od 15. studeni 2021.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,01 EUR teče od 15. srpanj 2022.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 1,71 EUR teče od 15. lipanj 2023.

- zakonskom kamatom koja na iznos od 0,81 EUR teče od 15. rujan 2023. do isplate, koja se zakonska kamata na navedene iznose do 31.12.2022. obračunava po stopi u skladu sa odredbom čl.29. st.2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 1.1.2023. pa do 31.12.2023. po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29. st.2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana trećeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1.1.2024. do isplate po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećanoj za 3 (tri) postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima.

II.Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici parnični trošak u iznosu od 827,95 eura na račun punomoćnika tužitelja odvjetnice Martine Radić Šunjić koji se kod OTP banke d.d. vodi pod brojem IBAN: [broj bankovnog računa] , sa zakonskom kamatom koja teče od presuđenja do isplate po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećanoj za 3 (tri) postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine. „

2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsku presudu pobija tužiteljica u točki II. Izreke (odluka o troškovima) zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1. - 3. Zakona o parničnom postupku (NN broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP).

2.1. Pozivajući se na pravo Europske unije te ističući da hrvatski sudovi štite subjektivna prava utemeljena na pravnoj stečevini europske unije smatra da je prvostupanjski sud pogrešno primjenio odredbu članka 186 b. ZPP-a te pogrešno primijenio materijalno pravo kada je odlučio da je uspjeh tužiteljice u postupku ocijenio sa 50%.

2.2. Predlaže da se u pobijanoj točki II. Izreke prvostupanjska presuda preinači i tužiteljici dosude zatraženi troškovi kao i troškovi podnesene žalbe.

3.Pravodobnu žalbu podnosi i tuženik zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1-3 ZPP-a predlažući ujedno i dopune presude a stoga što smatra da prvostupanjski sud nije odlučio o tužiteljičinom povlačenju tužbe pa nema odluke o utuženom iznosu od 663,17 eura koliko iznosi razlika između dosuđenog i traženog.

3.1.Smatra da je prvostupanjski sud trebao donijeti dopunsku presudu pa kako tome nije tako da je presuda kontradiktorna a navedeno obrazlaže radnjama i postupanjima suda kao i tužiteljice koji su poduzeti tijekom postupka.

3.2.Također da zbog toga nije pravilno odlučeno o troškovima postupka te nije pravilno odmjeren uspjeh stranaka u postupku.

3.3.Predlaže da se presuda preinači i odbije tužbeni zahtjev u povučenom dijelu te u odluci o troškovima na način da se naloži tužitelju plaćanje troškova u korist tuženika, podredno, da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno utvrđivanje i odlučivanje. Traži troškove podnesene žalbe.

4.U odgovoru na žalbu tuženika tužiteljica smatra da su žalba i prijedlog tuženika neutemeljeni te pozivajući se na činjenicu da se radi o radnom sporu u kojem radnika treba smatrati slabijom stranom odnosa sukladno stavu sudske prakse tvrdnji je da je potrebno poslodavcu onemogućiti ograničenje prava radniku te se ujedno poziva na odluke Suda Europske unije kao i presude županijskih sudova posebno se osvrćući na institut „ stupnjevite tužbe“ te na naloge suda glede postavljanja određenog tužbenog zahtjeva prije provedenog vještačenja.

4.1.Također daje osvrt i na činjenicu da prvostupanjski sud nije odredio da se troškovi postupka a sukladno zahtjevu nisu doznačili na račun punomoćnika tužiteljice. Predlaže da se žalba tuženika odbije te traži troškove podnesenog odgovora na žalbu.

5. Odgovor na žalbu tužiteljice nije podnesen.

6. Žalbe nisu osnovane.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom neisplaćene razlike plaće za otežane uvjete rada, za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom za sve odrađene sate; za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve odrađene sate; te naknade za bolovanje i za vrijeme korištenja godišnjeg odmora uzimajući u obzir stvarne iznose plaća, za razdoblje 01.11.2016. do 30.09.2024.

8.U obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud je stajališta da je tužiteljev radni odnos reguliran Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje: ZR), Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18, dalje: KU/18), Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 35/19, dalje: Dodatak I. KU), Dodatkom II (NN 92/19) te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17, 47/18, 2/19, dalje: TKU), te ističe da se plaća sastoji od osnovne plaće i dodataka na

plaću, da su dodaci na plaću novčani primici radnika koje radnik ostvaruje na temelju posebnog propisa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu i to: otežani uvjeti rada, prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, rad blagdanom, uvećanje za navršene godine radnoga staža, rad u smjenama i sl., da za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće, te da je visina naknade plaće određena kao prosječna plaća koja je radniku isplaćena u prethodna tri mjeseca, uračunavajući sva primanja u novcu.

9.Pozivajući se na odredbe članka 94., 95. stavak 1. ZR-a, članka 49. stavak 9. KU/18, članka 37. KU(NN 126/11), članka 36 KU ( NN 143/13) članka 57. stavak 1., članak 58. KU, članak 55 Temeljnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, članak 21. Dodatka II. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstveno osiguranje(NN 92/19), članak 66 i 67 Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstveno osiguranje (NN126/!!) članak 57. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstveno osiguranje (NN 143/13) članak 58 Temeljnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama(NN 127/17) te članak 60 ZR/09 odnosno članak 81 ZR/14 prvostupanjski sud je stajališta da plaću tužitelja čini osnovna plaća s pripadajućim uvećanjima, da osnovna plaća ne postoji samo u redovnom radu, već se osnovna plaća tužitelju isplaćuje za svaki efektivno odrađeni sat, bilo u redovnome, bilo u prekovremenom radu, a svaki efektivno odrađeni sat se uvećava za one dodatke koji u tome satu postoje, da se uvećanja obračunavaju za sve sate u kojima su ostvareni i obračunavaju se od vrijednosti osnovne plaće te se ista kumuliraju ukoliko se ostvari pravo na više uvećanja budući ni iz jedne odredbe KU ne proizlazi da radniku to uvećanje pripada samo za ostvarenu redovnu satnicu, odnosno da se uvećanje plaće po osnovi prekovremenoga rada i uvećanje po osnovi otežanih uvjeta rada i drugih predmetnih dodataka međusobno isključuju, pa da zdravstveni radnici koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada prema KU, imaju pravo na te dodatke (kumulativno) i za sate ostvarene u prekovremenom radu, kako proizlazi i prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda RH na sjednici Građanskog odjela održanoj 9. prosinca 2019.

10. Prihvaćajući nalaz i mišljenje vještaka za financije i računovodstvo kao objektiva i argumentiran a iz koje je utvrđeno da za razdoblje od 01.11.2016. do 30.09.2024. nije obračunavan dodatak za posebne uvjete rada na sate prekovremenog rada u razdoblju do 31.03.2020. da za razdoblje od 01.11.2016. do 30. 9. 2024.:

-potraživanje po osnovi neobračunatih dodataka za posebne uvjete rada iznosi 323,61 EUR, - manje obračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad, koji proizlazi iz neobračunatih dodataka na prekovremeni rad, iznosi 62,85 EUR, da ukupno potraživanje tužitelja koje proizlazi iz neobračunatih dodataka na prekovremeni rad iznosi 386,46 EUR, te manje obračunata naknada za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad temeljem prosječne mjesečne plaće obračunate i isplaćene u prethodna tri mjeseca iznosi 375,37 eura ta da ukupno potraživanje iznosi 761,83 eura prvostupanjski sud u tom iznosu prihvaća tužbeni zahtjev budući je tužiteljica sukladno nalazu i mišljenju postavila tužbeni zahtjev

11.Ovakav materijalno pravni pristup prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud.

12. Naime osnovanost osnove tužbe kao ni visinu dosuđenog dijela niti jedan od žalitelja ne osporava već je kod tužiteljice prijepor oko dosuđenih troškova postupka a kod tuženika je prijepor oko obveze donošenja odluke o povučenom dijelu tužbenog zahtjeva.

13. Neosnovano tuženik u žalbi ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a budući presuda nema takvih nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka je razumljiva i ne proturječi sama sebi niti razlozima presude, a u obrazloženju su navedeni svi razlozi o odlučnim činjenicama, te o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika.

13.1. Drugostupanjski sud također nije utvrdio postojanje niti jedne od ostalih bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti.

14. Vrijednost predmeta spora u ovom predmetu je 761,83 eura, pa ovaj spor spada u sporove male vrijednosti u smislu članka 458. ZPP-a.

Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti sukladno članku 467. ZPP-a može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, osim povrede iz članka 354. stavak 2. točka 3. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, pa žalbene navode koji se odnose na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje drugostupanjski sud nije razmatrao a žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja istaknut je u obje žalbe a u konkretnom sporu ne može se presuda pobijati zbog toga žalbenog razloga.

15.U konkretnom slučaju te prijeporu oko instituta „stupnjevite tužbe“ valja navesti da se kod iste kao vrijednost predmeta spora mjerodavnog za odluku o troškovima postupka uzima prvotno naznačena vrijednost predmeta spora a ako ona nije naznačena onda se ona sukladno odredbi članka 40. stavak5. ZPP-a predmnijeva u iznosu od 6630,00 eura a nakon konačne specifikacije tužbenog zahtjeva vrijednost spora je vrijednost novčanog zahtjeva ( članak 40. stavak 1. ZPP-a) pri čemu specificiranje ranijeg tužbenog zahtjeva kod stupnjevite tužbe ne predstavlja djelomično povlačenje tužbe.

16. Prema tome neosnovano je u žalbi tuženik tvrdnji da je prvostupanjski sud trebao donijeti dopunsku presudu kojom bi odbio dio prvo postavljenog tužbenog zahtjeva pa je žalba tuženika neosnovana.

17. No, po ocjeni ovog suda prvostupanjski sud je također u pravu kada ističe da je tužiteljica tužbeni zahtjev postavila previsoko i kada se uzme u obzir i visina ali i osnova te da se prema nalazu i mišljenju vještaka specificirani tužbeni zahtjev ne temelji na istoj činjeničnoj osnovi pa je sukladno tome pravilno primjenom odredbe članka 154. stavak 2 ZPP-a a uzimajući u obzir uspjeh stranaka donio pobijanu odluku o troškovima (točka II. Izreke)

18. Što se tiče tvrdnji tužiteljice da je o troškovima trebalo odlučiti na način da se isti dostave na račun punomoćnika tužiteljice ovaj sud je stajališta da takvim tvrdnjama ta pozivanjem na odredbe Zakona o obveznim odnosima i Zakona o odvjetništvu nemaju utjecaja na pravilnost i zakonitost odluke odnosno da odluka u tom dijelu sadrži sve bitne elemente propisane odredbama ZPP-a pa je i žalba tužiteljice neosnovana.

19.Zbog iznesenog valjalo je odbiti žalbu stranaka i potvrditi prvostupanjsku presudu te na temelju članka 368. stavak 1. ZPP-a presuditi kao u izreci.

20. Odluka o zatraženim troškovima žalbi temelji se na odredbi članka 166. stavak 1. ZPP-a , a o zatraženim troškovima odgovora na žalbu odlučeno je na temelju članka 155. ZPP-a. Isti trošak naime po ocjeni ovog suda nije bio neophodan za uspješno vođenje postupka.

U Slavonskom Brodu 6. lipnja 2025.

Sudac:

mr.sc. Zlatko Pirc