Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7 Poslovni broj Gž-782/2024-2

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Branki Ježek Mjedenjak, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja IC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Josip Anzulović Mirošević, odvjetnik u Supetru, protiv protustranaka 1. ŠC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. DC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojih zastupa punomoćnik Gordan Lolić, odvjetnik u Supetru, i 3. LC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi uređenja međe, odlučujući o žalbi predlagatelja podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru, poslovni broj R1-288/2023 od 8. veljače 2023., 6. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru, poslovni broj R1-288/2023 od 8. veljače 2023.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbacuje se prijedlog radi uređenja međe.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu podnosi predlagatelj pozivajući se na sve žalbene razloge iz članka 353. stavka 1. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud utvrđuje da je rješenjem toga suda poslovni broj R1-772/15 od 5. svibnja 2016., uređena međa između nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da međa, kao i prije pokretanja toga postupka radi uređenja međe, odnosno od 2007., ide pravcem koji na skici stalnog sudskog vještaka za geodeziju Tomislava Čipčića od 22. travnja 2016., koja skica čini sastavni dio tog rješenja, prolazi točkama A-B-C, što u naravi predstavlja sredinu betonskog zida koji razdvaja nekretnine stranaka, što znači da je navedenim rješenjem međa određena na istom mjestu na kojem je bila i prije provođenja tog postupka uređenja međe.

6. Dalje prvostupanjski sud utvrđuje da su se stranke na ročištu održanom 8. veljače 2024. izričito suglasile da između predmetnih nekretnina postoji betonski zid i to na mjestu prikazanom u nalazu vještaka za geodeziju Čipčića od 22. travnja 2016., iz čega proizlazi da je međa između nekretnina stranaka uređena. Slijedom navedenoga, prvostupanjski sud zaključuje da postojeći betonski zid koji se nalazi između nekretnina u vlasništvu stranaka predstavlja među, obzirom da je međa definirana kao linija koja razdvaja dvije susjedne nekretnine i koja se u naravi označava međašnim znacima kao što su zidovi, razne vrste ograda i sl.

7. Stoga, imajući u vidu da su stranke suglasno potvrdile da svaka od njih posjeduje svoje nekretnine upravo do granica predmetnog zida, prvostupanjski sud zaključuje da postojeća međa nije sporna, a da predlagatelj u svom zahtjevu radi uređenja međe sadržajno osporava protustrankama vlasništvo dijela nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to u površini koja predstavlja razliku između katastarskog i stvarnog stanja na terenu, a o čemu sud u predmetnom izvanparničnom postupku nije ovlašten raspravljati. Slijedom navedenoga, prvostupanjski sud odbacuje prijedlog radi uređenja međe.

8. Pazeći po službenoj dužnosti povodom podnesene žalbe na bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na temelju članka 365. stavka 2. u vezi s člankom 381. ZPP-a, nije utvrđeno da bi u postupku pred prvostupanjskim sudom i donošenjem prvostupanjskog rješenja bila ostvarena koja od navedenih procesnih povreda.

9. Prema odredbi članka 103. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014., 81/2015. i 94/2017., dalje: ZV), ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među.

10. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je rješenjem poslovni broj R1- 772/15 od 5. svibnja 2016. uređena međa između predmetnih nekretnina u vlasništvu stranaka na način da među u naravi predstavlja sredina betonskog zida koji razdvaja nekretnine, zatim da su stranke suglasne da predmetni betonski zid i dalje postoji te da stranke u posjedu svojih nekretnina upravo do granica predmetnog betonskog zida.

11. Kada je međa pravomoćno uređena, postoji presumpcija vlasništva svakog od susjeda do međe koju je sud označio ako u propisanom prekluzivnom roku iz članka 103. stavka 6. ZV-a nije pokrenuta parnica radi utvrđivanja jačeg prava.

12. Točno je da svaki od susjeda ima pravo zahtijevati uređenje međe ako je ona sporna.

13. Međutim, nema osnove za uređenje međe ako je samo predlagatelj nezadovoljan međom koja je pravomoćno utvrđena, postojeća, nepovrijeđena te objektivno vidljiva.

14. Slijedom navedenog, valjalo je primjenom odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje, te odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

15. Iako je prvostupanjski sud trebao odbiti prijedlog radi uređenja međe, odbačaj prijedloga je s procesnopravnog aspekta povoljniji način rješavanja predmeta, stoga je pobijano prvostupanjsko rješenje potvrđeno.

U Rijeci 6. lipnja 2025.

Sutkinja

Branka Ježek Mjedenjak