Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SPLITU

    Gundulićeva 27

    Split

    Poslovni broj: P Ob-233/2022-93

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Maji Karaman Grbavac kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ĆZ sa prebivalištem u [adresa], a stanuje na adresi [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Zvjezdani Barić, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika LZ sa prebivalištem u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], uz sudjelovanje mal. ŠZ, OIB [osobni identifikacijski broj] i mal. DZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], obje s prebivalištem u [adresa] i zastupane po posebnoj skrbnici MZ, iz Centra za posebno skrbništvo u Splitu Podružnica u Splitu, Gundulićeva 26a, radi razvoda braka i rješavanja pitanja o roditeljskoj skrbi, ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem i uzdržavanju mal. djeteta, nakon održane glavne rasprave, uz isključenje javnosti, zaključene dana 14. travnja 2025. u nazočnosti tužiteljice i punomoćnice tužiteljice, a u odsutnosti tuženika i posebne skrbnice mal. djece, a objavljene 6. lipnja 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Razvodi se brak između LZ, rođenog **.**.1984., OIB [osobni identifikacijski broj] i ĆZ (dj. Ć), rođene **.**.1994., OIB [osobni identifikacijski broj], koji brak je sklopljen 16. rujna 2014. godine u Solinu i upisan u Matici vjenčanih matičnog područja Solin za godinu 2014. pod rednim brojem 00095.

    II. Zajednička mal. djeca stranaka mal. FZ, rođena **.**.2014., OIB [osobni identifikacijski broj] i mal. IZ, rođena **.**.2018., OIB: [osobni identifikacijski broj], stanovat će zajedno sa majkom ĆZ na adresi [adresa], na kojoj adresi će biti prijavljeno prebivalište mal. djece.

    III. Roditelji ĆZ i LZ će zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb u odnosu na zajedničku maloljetnu djecu ŠZ i IZ.

    IV. Osobni odnosi oca LZ sa djecom mal. ŠZ i mal. DZ ostvarivati će se svaki treći vikend u mjesecu od petka nakon nastave mal. djece do nedjelje u 19,00 sati. U tjednu kada mal. djeca vikend provode kod oca osobni odnosi ostvarivati će se još i srijedom u trajanju od četiri sata, ovisno o školskim i izvanškolskim obvezama mal. djece. Kada mal. djeca ne provode vikend kod oca, otac će ostvarivati osobne susrete sa mal. djecom dva puta tjedno, utorkom i četvrtkom, u trajanju od četiri sata, ovisno o školskim i izvanškolskim obvezama mal. djece. Zimske i proljetne školske praznike mal. djeca će provoditi u polovini dijela kod majke, a u drugoj polovini kod oca, dok će ljetne školske praznike provoditi naizmjenično po 15 dana sa svakim od roditelja. Državne praznike i vjerske blagdane koji su neradni dani, mal. djeca provoditi naizmjenično kod svakog od roditelja.

    V. Nalaže se tuženiku LZ, OIB [osobni identifikacijski broj], doprinositi za uzdržavanje mal. ŠZ, OIB [osobni identifikacijski broj], za period od 22. rujna 2023. do 30. rujna 2023. iznos od 54,16 eura, od 1. listopada 2023. pa do 31. prosinca 2023. iznos od 203,15 eura mjesečno, od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2024. iznos od 229,60 eura mjesečno, a od 1. siječnja 2025. pa nadalje, dok za to budu postojali zakonski uvjeti, iznos od 264,00 eura mjesečno, najkasnije do 5-tog u mjesecu za tekući mjesec, s time da je na ime dospjelih a neisplaćenih mjesečnih obroka uzdržavanja za period od 22. rujna 2023. do 31. svibnja 2025. u ukupnom iznosu od 4.738,81 eura dužan isplatiti odjednom i to u roku od 15 dana, sve sa zateznom kamatom na svaki dospjeli a neisplaćeni mjesečni iznos kako slijedi:

    - za 9/23 iznos od 54,16 eura, počev od 22. rujna 2023. pa do isplate;

    - za 10/23 iznos od 203,15 eura, počev od 6. listopada 2023. pa do isplate;

    - za 11/23 iznos od 203,15 eura, počev od 6. studenog 2023. pa do isplate;

    - za 12/23 iznos od 203,15 eura, počev od 6. prosinca 2023. pa do isplate;

    - za 1/24 iznos od 229,60eura, počev od 6. siječnja 2024. pa do isplate;

    - za 2/24 iznos od 229,60 eura, počev od 6. veljače 2024. pa do isplate;

    - za 3/24 iznos od 229,60 eura, počev od 6. ožujka 2024. pa do isplate;

    - za 4/24 iznos od 229,60 eura, počev od 6. travnja 2024. pa do isplate;

    - za 5/24 iznos od 229,60 eura, počev od 6. svibnja 2024. pa do isplate;

    - za 6/24 iznos od 229,60 eura, počev od 6. lipnja 2024. pa do isplate;

    - za 7/24 iznos od 229,60 eura, počev od 6. srpnja 2024. pa do isplate;

    - za 8/24 iznos od 229,60 eura, počev od 6. kolovoza 2024. pa do isplate;

    - za 9/24 iznos od 229,60 eura, počev od 6. rujna 2024. pa do isplate;

    - za 10/24 iznos od 229,60 eura, počev od 6. listopada 2024. pa do isplate;

    - za 11/24 iznos od 229,60 eura, počev od 6. studenog 2024. pa do isplate;

    - za 12/24 iznos od 229,60 eura, počev od 6. prosinca 2024. pa do isplate;

    - za 1/25 iznos od 264,00 eura, počev od 6. siječnja 2025. pa do isplate;

    - za 2/25 iznos od 264,00 eura, počev od 6. veljače 2025. pa do isplate;

    - za 3/25 iznos od 264,00 eura, počev od 6. ožujka 2025. pa do isplate;

    - za 4/25 iznos od 264,00 eura, počev od 6. travnja 2025. pa do isplate;

    - za 5/25 iznos od 264,00 eura, počev od 6. svibnja 2025. pa do isplate; a zakonska zatezna kamata obračunata po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a u slučaju promjene kamate prema kamatnoj stopi koja se određuje čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, sve na račun ĆZ OIB [osobni identifikacijski broj] kao majke i zakonske zastupnice mal. ŠZ, otvoren kod PBZ banke IBAN: [broj bankovnog računa].

    VI. Nalaže se tuženiku LZ, OIB [osobni identifikacijski broj], doprinositi za uzdržavanje mal. DZ, OIB [osobni identifikacijski broj], počevši od 22. rujna 2023. pa do 30. rujna 2023. iznos od 46,04 eura, od 1. listopada 2023. do 31. prosinca 2023. iznos od 172,67 eura mjesečno, od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2024. iznos od 195,16 eura mjesečno, za mjesece siječanj i veljaču 2025. iznos od po 224,00 eura mjesečno, a od 1. ožujka 2025. pa nadalje, dok za to budu postojali zakonski uvjeti, iznos od 264,00 eura mjesečno, najkasnije do 5-tog u mjesecu za tekući mjesec, s time da je na ime dospjelih a neisplaćenih mjesečnih obroka uzdržavanja za period od 22. rujna 2023. do 31. svibnja 2025. u ukupnom iznosu od 4.145,97 eura dužan isplatiti odjednom i to u roku od 15 dana, sve sa zateznom kamatom na svaki dospjeli a neisplaćeni mjesečni iznos kako slijedi:

    - za 9/23 iznos od 46,04 eura, počev od 22. rujna 2023. pa do isplate;

    - za 10/23 iznos od 172,67 eura, počev od 6. listopada 2023. pa do isplate;

    - za 11/23 iznos od 172,67 eura, počev od 6. studenog 2023. pa do isplate;

    - za 12/23 iznos od 172,67 eura, počev od 6. prosinca 2023. pa do isplate;

    - za 1/24 iznos od 195,16eura, počev od 6. siječnja 2024. pa do isplate;

    - za 2/24 iznos od 195,16 eura, počev od 6. veljače 2024. pa do isplate;

    - za 3/24 iznos od 195,16 eura, počev od 6. ožujka 2024. pa do isplate;

    - za 4/24 iznos od 195,16 eura, počev od 6. travnja 2024. pa do isplate;

    - za 5/24 iznos od 195,16 eura, počev od 6. svibnja 2024. pa do isplate;

    - za 6/24 iznos od 195,16 eura, počev od 6. lipnja 2024. pa do isplate;

    - za 7/24 iznos od 195,16 eura, počev od 6. srpnja 2024. pa do isplate;

    - za 8/24 iznos od 195,16 eura, počev od 6. kolovoza 2024. pa do isplate;

    - za 9/24 iznos od 195,16 eura, počev od 6. rujna 2024. pa do isplate;

    - za 10/24 iznos od 195,16 eura, počev od 6. listopada 2024. pa do isplate;

    - za 11/24 iznos od 195,16 eura, počev od 6. studenog 2024. pa do isplate;

    - za 12/24 iznos od 195,16 eura, počev od 6. prosinca 2024. pa do isplate;

    - za 1/25 iznos od 224,00 eura, počev od 6. siječnja 2025. pa do isplate;

    - za 2/25 iznos od 224,00 eura, počev od 6. veljače 2025. pa do isplate;

    - za 3/25 iznos od 264,00 eura, počev od 6. ožujka 2025. pa do isplate;

    - za 4/25 iznos od 264,00 eura, počev od 6. travnja 2025. pa do isplate;

    - za 5/25 iznos od 264,00 eura, počev od 6. svibnja 2025. pa do isplate; a zakonska zatezna kamata obračunata po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a u slučaju promjene kamate prema kamatnoj stopi koja se određuje čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, sve na račun ĆZ OIB [osobni identifikacijski broj] kao majke i zakonske zastupnice mal. DZ, otvoren kod PBZ banke IBAN: [broj bankovnog računa].

    Obrazloženje

    1. Ovom sudu je dana 3. svibnja 2022. tužiteljica podnijela tužbu protiv tuženika, radi razvoda braka (sa mal. djecom) te u tužbi navela da su ona i tuženik sklopili brak 16. rujna 2014. g. u Solinu, da je u braku rođeno dvoje zajedničke djece, malodobna djeca FZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.2014. u [adresa], i IZ, OIB: [osobni identifikacijski broj],rođena **.**.2018. u Splitu. Dalje je tužiteljica navela da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni, da već duži vremenski period nisu podnošljivi, da među supružnicima nema međusobnog poštovanja i ne postoji mogućnost održavanja skladnih bračnih i obiteljskih odnosa. Supružnici da već 3 godine ne žive zajedno. Tužbenim zahtjevom u tužbi je zatražila donošenje presude o razvodu braka, da će mal. djeca stranaka stanovati sa majkom a sa ocem osobne odnose ostvarivati svaki drugi vikend od petka popodne do nedjelje popodne, te dva puta tjedno sukladno obvezama djece, te polovinu zimskih i proljetnih praznika dok će tijekom ljetnih praznika provoditi dva tjedna s ocem (točka II tužbenog zahtjeva) Točkom III tužbenog zahtjeva u tužbi zatražila je presudom naložiti tuženiku da za uzdržavanje mal. djeteta FZ doprinosi sa 1.000,00 kuna mjesečno, a za uzdržavanje mal. djeteta IZ sa iznosom od 1.000,00 kuna , od 02.05.2022. g. pa ubuduće, na račun majke djece. Točkom IV tužbenog zahtjeva predložila da roditelji razmjenu informacija u vezi s djecom vrše usmeno, telefonski, SMS-om, elektronskom poštom i na druge prikladne načine. Točkom V da roditelji buduća sporna pitanja u odnosu na roditeljsku skrb rješavaju u obiteljskoj medijaciji.

    2. Sud je rješenjem od 27.rujna 2022. mal. djeci imenovao posebnog skrbnika iz Centra za posebno skrbništvo, radi njihova zastupanja i zaštite njihovih prava i interesa u ovom postupku.

    3. Dopisom od 27.rujna 2022. sud je od nadležnog CZSS Split (sada Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Split- dalje HZZSR, PU Split) zatražio dostavu socijalne anamneze za predmetnu obitelj, nalaz i mišljenje stručnog tima o tome s kojim bi roditeljem mal.djeca trebala stanovati i prijedlog načina i vremena susreta i druženja mal.djece s drugim roditeljem.

    4. Sud je zakazao prvo ročište za 22. studenog 2022. te odredio tuženiku uz poziv za ročište dostaviti tužbu. Potom je tužiteljica podnijela 3. listopada 2022. podnesak – privremenu mjeru u kojem je navela da u posljednje vrijeme nije vidjela svoju djecu ni kako nema nikakvih informacija o njima a smatra da je djeci potrebna majka i da mora imati saznanja o njima kada se nalaze s ocem pa je dalje navela da kako će postupak trajati još neko vrijeme, a da tužiteljica na drugi način nije u mogućnosti ostvariti susrete i druženja sa zajedničkom mal. djecom stranaka, da onda traži od suda da donese rješenje o privremenoj mjeri kojim bi se odlučilo da će mal. djeca stanovati sa majkom, a sa ocem osobne odnose ostvarivati svaki drugi vikend od petka popodne do nedjelje popodne, te dva puta tjedno sukladno obvezama djece, te polovinu zimskih i proljetnih praznika dok će tijekom ljetnih praznika provoditi dva tjedna s ocem. Prijedlogom privremene mjere je zatražila naložiti tuženiku da novčano doprinosi za uzdržavanje svake od dvije mal. kćeri sa po 1.000,00 kn mjesečno.

    5. I taj prijedlog privremene mjere je sud naložio dostaviti tuženiku, a dostavljen je i Zavodu za socijalni rad kao i posebnoj skrbnici mal. djece, koja je podneskom od 16.11.2022. predložila saslušati stranke posebno na okolnost dosadašnje skrbi o mldb. djeci i o mogućnosti eventualnog postizanja dogovora među istima a u slučaju utvrđenja da nije moguće postići dogovor među strankama predložila se zatražiti mišljenje HZSR, Pu Split o prijedlogu privremene mjere a po primitku stručnog mišljenja HZSR –a posebna skrbnica da će postupiti sukladno čl. 240 Obiteljskog zakona.

    6. Prema dostavnici u sudskom spisu, tuženik je, nakon više neuspjelih dostava na adresu prebivališta tužbu, prijedlog privremene mjere, rješenje o imenovanju posebnog skrbnika mal.djeci te poziv za ročište 22. studenog 2022. zaprimio dana 29. listopada 2022. Tuženik koji je dakle bio uredno pozvan, nije pristupio na ročište 22.11.2022. niti se sudu očitovao podneskom o tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice niti na njen prijedlog privremene mjere.

    7. Na ročištu od 22. studenog 2022. punomoćnica tužiteljice je ostala pri tužbi i tužbenom zahtjevu, prijedlogu privremene mjere a obzirom da u Izvješću HZSR, PU Split o obveznom savjetovanju prije razvoda braka stoji da je evidentirano postojanje obiteljskog nasilja, predložila da ovaj sud od Općinskog prekršajnog suda u Splitu pribavi podatke odnosno presude o obiteljskom nasilju tuženika prema tužiteljici.

    8. Na istom ročištu sud je zakazao iduće ročište za 19. prosinca 2022, na istom odredio saslušanje parničnih stranaka na predmetne okolnosti, uz upozorenja u vezi izostanka s ročišta, udijelio im rok od 30 dana radi isticanja svih dokaznih prijedloga kao i za dostavu cjelokupne dokazne dokumentacije koja bi bila u vezi sa predmetom spora i navodima stranaka tijekom postupka, posebice dostavu dokumentacije o financijskom i imovnom stanju. Tuženika na zapisnik upoznao s time da se sudu (obzirom da nije pristupio na ročište niti se očitovao podneskom) da se sudu može očitovati podneskom na tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice i njen prijedlog privremene mjere pozivom na poslovni broj ovog predmeta.

    9. Istim raspravnim rješenjem sud je naložio i tužiteljici i tuženiku da se sudu u roku od osam dana od dana zaprimanja tog zapisnika podneskom očituju na koji način je svaki od njih dvoje kao roditelja provodio vrijeme sa djecom i na koji je način svaki od njih dvoje kao roditelja ostvarivao roditeljsku skrb prije pogoršanja obiteljskih odnosa, te kakva je bila dosadašnja skrb o djeci. Tužiteljica se u roku od 8 dana nije očitovala sudu podneskom, nije ni tuženik kojem dostava zapisnika prvo nije bila uredna na njegovu adresu kao ni poziv za ročište 19. prosinca 2022. koje je ročište stoga moralo biti odgođeno, a na kojem je tužiteljica inače navela da se djeca nalaze kod nje unatrag mjesec i pol dana.

    10. Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Split je sudu dana 9.veljače 2023. predao nalaz i mišljenje stručnog tima od 8.veljače 2023. koje je sud zaprimio 10. veljače 2023. te otpremio na dostavu punomoćnici tužiteljice, tuženiku, te posebnoj skrbnici mal. djece. Tuženik je navedeno mišljenje zaprimio 16.veljače 2023. te se ni na njega sudu nije očitovao podneskom, niti je uredno pozvan pristupio na ročište 14.veljače 2023. a kako je bio dostavom zapisnika od 19.12.2022. upozoren od suda na posljedice izostanka s ročišta određenog radi saslušanja stranaka to je sud na ročištu od 14.veljače 2023. odustao od izvođenja dokaza saslušanjem tuženika. Na ročištu održanom 14. veljače 2023. saslušana je tužiteljica.

    11. Na ročištu održanom 14. veljače 2023. punomoćnica tužiteljice je uvodno navela da se tužiteljica ne protivi se nalazu i mišljenju stručnog tima HZZSR-a, ustrajala u zahtjevu za razvodom braka, predložila donošenje odluke da će zajednička mal. djeca stanovati zajedno sa majkom na adresi L [adresa], na kojoj adresi bi bilo prijavljeno prebivalište mal. djece. Navela je da ona sa djecom i stanuje na toj adresi u kući u vlasništvu njenih roditelja, a da su djeca u zadnje vrijeme tjedan dana kod oca, tjedan dana kod majke. Predložila i zajedničku roditeljsku skrb. U odnosu na osobne odnose mal. djece s ocem, punomoćnica tužiteljice navela uvodno da je tužiteljica suglasna sa mišljenjem i prijedlogom stručnog tima HZZSR-a. U odnosu na uzdržavanje mal. djece, tužiteljica da ustraje u zahtjevu da se tuženika kao oca obveže da mjesečno novčano doprinosi za uzdržavanje djece, no smanjila ranije zatražene iznose (ranije je zatražila po 1.000,00 kn mjesečno za svako dijete), dok sada traži 720,00 kn mjesečno za stariju kći i 620,00 kn za mlađu. Obrazložila da je to iz razloga što je tuženik nezaposlen, te ima dvoje mal. djece koje je u obvezi uzdržavati pa je tim upravo predloženim iznosima uvažila njegovu financijsku situaciju, a i ukazala da to u biti iznosi polovicu minimalnog novčanog iznosa za uzdržavanje jednog djeteta životne dobi kakve su mal. kćeri stranaka. Navodi dalje da tužiteljica od tuženika više ne potražuje da presudom bude obvezan na plaćanje novčanog doprinosa za uzdržavanje djece, počev od 3. svibnja 2022. kao dana podnošenja tužbe u ovom predmetu, već predložila da isti na plaćanje uzdržavanja za djecu bude obvezan od dana donošenja rješenja o privremenoj mjeri pa ubuduće. Predlaže dospijeće plaćanja 15. u mjesecu za tekući mjesec i načinom plaćanja uzdržavanja na račun majke otvoren kod PBZ banke. Zatražila i zakonske zatezne kamate od dospijeća svakog mjesečnog iznosa pa do isplate.

    12. Hrvatski zavod za socijalni rad, PU Split je na prijedlog posebne skrbnice sudu 23. ožujka 2023. predao nadopunu mišljenja stručnog tima od 21. ožujka 2023. (što je sud zaprimio 28. ožujka 2023.) te je dopuna otpremljena na dostavu pun. tužiteljice, tuženiku i posebnoj skrbnici mal.djece. Tuženik ni nakon višestruko pokušanih dostava navedene nadopune mišljenja stručnog tima isto nije zaprimio. Naznake su dostavljača u vezi neisporuke tuženiku bile da obaviješten nije podigao pošiljku.

    13. Sud je 22. rujna 2023. donio rješenje o privremenoj mjeri kojom je određeno da će zajednička maloljetna djeca ĆZ OIB: [osobni identifikacijski broj] i LZ OIB: [osobni identifikacijski broj], maloljetna FZ OIB: [osobni identifikacijski broj] i maloljetna IZ OIB: [osobni identifikacijski broj], stanovati sa majkom ĆZ na adresi [adresa], na kojoj adresi će biti prijavljeno prebivalište mal.djece (toč. I.); da će roditelji ĆZ i LZ zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb u odnosu na zajedničku maloljetnu djecu ŠZ i IZ (toč. II.); da će se osobni odnosi oca LZ sa mal. djecom ŠZ i DZ u obliku susreta i druženja održavati uz nadzor treće stručne osobe koju će imenovati nadležni Zavod za socijalni rad, Područni ured Split, te će se susreti i druženja odvijati ovisno o školskoj smjeni mal. ŠZ i to na način kada je mal. djetetu nastava ujutro, održavati će se ponedjeljkom i četvrtkom u trajanju od dva sata, a kada je mal. djetetu nastava popodne, održavati će se utorkom u trajanju od jedan sat i petkom u trajanju od dva sata. Treća stručna osoba će u dogovoru s majkom preuzimati djecu i nalaziti se s ocem djece na dogovorenom mjestu susreta. U koordinaciji treće stručne osobe sa ocem dogovoriti će se točno mjesto i sat otpočinjanja susreta i druženja. Navedena privremena mjera održavanja osobnih odnosa oca sa mal. djecom pod nadzorom stručne osobe koju imenuje Hrvatski zavod za socijalni rad, određena je u trajanju od šest mjeseci računajući od dana kada Hrvatski zavod za socijalni rad imenuje osobu koja će obavljati nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa (toč. III.), te je naloženo tuženiku LZ da počev od dana donošenja ove privremene mjere novčano doprinosi za uzdržavanje mal.djeteta FZ sa iznosom od 95,56 Eur-a/720,00 kn a za mal. dijete IZ sa iznosom od 82,29 Eur-a/620,00 kn, sa dospijećem 5. u mjesecu za tekući mjesec i načinom plaćanja uzdržavanja na račun majke mal. djece ĆZ, sa zakonskim zateznim kamatama za slučaj zakašnjenja u plaćanju od dospijeća svakog mjesečnog iznosa pa do isplate i to kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

    14. Podneskom od 28. lipnja 2024. koji je kod suda zaprimljen 3. srpnja 2024., Hrvatski zavod za socijalni rad je predložio izmjenu gore citiranog rješenja o privremenoj mjeri na način da se ukine nadzor nad ostvarivanje osobnih odnosa oca sa mal. djecom, te prijedlogom ujedno specificirao dinamiku ostvarivanja osobnih odnosa oca s mal. djecom.

    15. Sud je predmetni prijedlog HZSR, PU Split dostavio na očitovanje tužiteljici, tuženiku i posebnoj skrbnici. Posebna skrbnica se podneskom očitovala da je suglasna s prijedlogom stručnog tima, a tužiteljica je na ročištu održanom 14. travnja 2025. izjavila da ustraje u prijedlogu da mal. djeca stanuju s njom, a u odnosu na osobne odnose i druženja tuženika i djece predložila je sudu donošenje meritorne odluke na način kako to predlaže HZSR u prijedlogu od 28. lipnja 2024., a što se tiče uzdržavanje predlaže sudu donijeti odluku o zakonskom minimumu za svako dijete.

    16. Tuženik se nije očitovao na predmetni prijedlog HZSR, PU Split od 28. lipnja 2024., koji mu je zajedno sa preostalom dokumentacijom (uključujući i dopunu mišljenja stručnog tima od 23. ožujka 2023.) uručen tek 24. ožujka 2025., budući da mu se predmetna pismena kao i pozivi na ročišta zakazana za 2. listopada 2024., 20. prosinca 2024., 22. siječnja 2025. nisu mogla dostaviti na adresu prijavljenog prebivališta u [adresa].

    17. Naime, sud je tek po izvršenoj terenskoj provjeri djelatnika policije na adresi prebivališta tuženika utvrdio da tuženik doista stanuje na adresi [adresa], te su mu ujedno pismena i uručena, zajedno sa pozivom na ročište zakazano za dan 14. travnja 2025. na koje se ponovno nije odazvao, iako je bio uredno pozvan.

    18. Tijekom postupka sud je u dokazne svrhe pregledao dokaznu dokumentaciju priloženu u spisu, između ostalog izvadak iz matice vjenčanih za stranke, matice rođenih za dijete, izvješće o obveznom savjetovanju prije razvoda braka HZSR, PU Split od 12. studenog 2021., dopis Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 30. studenog 2022., uvidom u e-spis pregledao je i presudu Općinskog prekršajnog suda u Splitu Pp J-335/2020 od 7. veljače 2022., rješenje Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 5. travnja 2022., poslovnog broja Ppž-3548/2022, presudu Općinskog prekršajnog suda od 19. travnja 2024., poslovnog broja Pp J-4272/2020, presudu Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 28. kolovoza 2024., poslovnog broja Ppž-6723/2024, presudu Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju, od 1. rujna 2021., poslovni broj Pp-9515/2021, presudu Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 10. ožujka 2022., poslovni broj Ppž- 13505/2021, presudu Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 24. studenog 2022., poslovni broj Pp-4710/2022, rješenje Visokog prekršajnog suda republike Hrvatske od 4. travnja 2024., poslovni broj Ppž-891/2023, presudu Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 11. veljače 2025., poslovni broj Pp-4942/2024, rješenje Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 23. travnja 2025., poslovni broj Ppž-3914/2025, presudu Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 3. lipnja 2022., poslovni broj Pp J-2192/2019- 22, rješenje Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 2. kolovoza 2019. Pp J- 2192/2019-22, presudu Visokog prekršajnog suda RH od 11. siječnja 2023. Ppž- 6844/2022, rješenje Visokog prekršajnog suda od 3. listopada 2019., broj IR-347/2019 prihvaćena žalba okrivljenika i, ukinuto prvostupanjsko rješenje i predmet vraćen na ponovljeni postupak koji se vodi pod poslovnim brojem Pp Ikp-475/2024, nalaz i mišljenje stručnog tima HZSR, PU Split od 8. veljače 2023., potvrdu o visini dohotka i primitaka za tužiteljicu za 2021. godinu i period siječanj-listopad 2022., podatke o plaći tuženik 19. prosinca 2022., dopunu mišljenja stručnog tima HZSR, PU Split od 21. ožujka 2023., izvješće stručnog tima od 25. lipnja 2024., izvješće MUP-a, PU Splitsko- dalmatinske od 17. prosinca 2024. i 24. ožujka 2025., dop. HZMO od 31. siječnja 2025., te je saslušao tužiteljicu, dok je od izvođenja dokaza saslušanjem tuženika sud odustao obzirom da se tuženik, uredno pozvan, nije odazvao pozivu suda na ročište zakazano radi saslušanja stranaka.

    19. Po ocjeni i analizi izvedenih dokaza na način kako propisuje čl.8.Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/1, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22,114/22 i 155/23 dalje: ZPP-a) sud je odlučio kao u izreci presude iz slijedećih razloga.

    20. Odredbom čl. 51. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 dalje ObZ) određeno je da će sud razvesti brak: 1.ako oba bračna druga predlažu razvod braka na temelju sporazuma, 2. ako utvrdi da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni ili 3. ako je od prestanka bračne zajednice protekla godina dana.

    21. Odredbom čl. 53. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 dalje ObZ) propisano je da ako bračni drugovi ne sastave plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi koji sadrži sporazum o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati i način ostvarivanja roditeljske skrbi, ostvarivanju osobnih odnosa djeteta i roditelja s kojim dijete neće stanovati i visini uzdržavanja djeteta, odluku o tim pitanjima sud će po službenoj dužnosti donijeti u postupku radi razvoda braka pokrenutog tužbom.

    22. Odredbom čl. 56. st. 1. ObZ-a propisano je da ako bračni drugovi imaju zajedničko maloljetno dijete, povodom tužbe za razvod braka mogu predložiti s kojim će roditeljem dijete stanovati i način ostvarivanja roditeljske skrbi, ostvarivanje osobnih odnosa djeteta i roditelja s kojim dijete neće stanovati i visinu uzdržavanja djeteta. Stavkom 2. istog članka propisano je da ako bračni drugovi nisu tužbom predložili uređenje ovih pitanja, sud će o tome odlučiti po službenoj dužnosti.

    23. Također, odredbom čl. 413. st. 1. toč. 1. ObZ-a propisano je da će sud odlučiti po službenoj dužnosti s kojim će roditeljem dijete stanovati, ostvarivanja roditeljske skrbi i osobnih odnosa djeteta sa roditeljem te uzdržavanjem djeteta odlukom suda kojom se utvrđuje da brak ne postoji ili se poništava ili razvodi te o drugim slučajevima razdvojenog života roditelja.

    24. Obiteljskim zakonom je također uređena roditeljska skrb, koju čine odgovornosti, dužnosti i prava roditelja, u svrhu zaštite i promicanja djetetovih osobnih i imovinskih prava te dobrobiti. Roditelji su dužni o pojedinačnim sadržajima roditeljske skrbi razgovarati i sporazumijevati se s djetetom u skladu s njegovom dobi i zrelošću. U temeljne sadržaje roditeljske skrbi ulazi pravo i dužnost zaštite osobnih prava djeteta na zdravlje, razvoj, njegu i zaštitu; odgoj i obrazovanje; ostvarivanje osobnih odnosa i određivanje mjesta stanovanja te pravo i dužnost zastupanja djetetovih osobnih i imovinskih prava i interesa (čl. 91. i 92. ObZ-a). Roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nad svojom maloljetnom djecom, ostvarivanje roditeljske skrbi je pravo, obveza i dužnost roditelja. Oba roditelja imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb. Roditelji su dužni prilikom zajedničkog ostvarivanja roditeljske skrbi sporna pitanja pokušati riješiti sporazumno (čl. 104., čl. 106. ObZ-a.). Kad roditelji trajno ne žive zajedno, dužni su ostvarivanje roditeljske skrbi sporazumno urediti planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, koji mora biti potvrđen od suda, a ako nema sporazuma roditelja, odluku donosi sud (čl. 107., 461 – 467. Obiteljskog zakona).

    25. Odredbom čl. 104. st. 1. ObZ-a propisano je da roditelji imaju prava i dužnosti ravnopravno zajednički i sporazumni ostvarivati roditeljsku skrb, a stavkom 4. da su roditelji dužni prilikom zajedničkog ostvarivanja skrbi sporna pitanja pokušati riješiti sporazumno.

    26. Odredbom čl. 416. st. 1. i 2. ObZ-a propisano je da će prije donošenja odluke o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj skrbi i osobnim odnosima djeteta s drugim roditeljem, sud omogućiti djetetu da izrazi svoje mišljenje, sukladno odredbama Obiteljskog zakona, utvrditi na koji je način svaki od roditelja provodio vrijeme s djetetom i na koji je način ostvarivao roditeljsku skrb o djetetu prije pogoršanja obiteljskih odnosa i po potrebi pribaviti nalaz i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad ili ovlaštenog sudskog vještaka, te uzeti u obzir postojanje obiteljskog nasilja. Sud će također u postupku posebno cijeniti spremnost svakog od roditelja na suradnju u postupku obveznog savjetovanja i spremnost svakog od roditelja na poticanje ostvarivanja osobnih odnosa djeteta sa drugim roditeljem, pri čemu navedena spremnost na suradnju nije od važnosti u slučajevima obiteljskog nasilja.

    27. Osobna prava djeteta su propisana čl. 84. ObZ- a tj. da dijete ima pravo živjeti sa svojim roditeljima, a u slučaju da dijete ne stanuje s oba roditelja da ima pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljima i drugim bliskim osobama s kojima ne stanuje.

    28. Odredbom čl. 119. st. 1. ObZ-a navedeno je kako dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom neovisno o njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi. Osobni odnosi s djetetom mogu se ostvarivati izravno u kraćim ili duljim razdobljima u obliku susreta i druženja ili boravkom djeteta kod osobe koja ima pravo ostvarivati osobne odnose s djetetom (čl. 121. st. 1. ObZ-a).

    29. Tužiteljica je prije ovog sudskog postupka ishodila Izvješće HZSR, PU Split o obveznom savjetovanju prije razvoda braka, Izviješće je od 12.studenog 2021 i iz istog je razvidno da je tužiteljica pokrenula taj postupak obveznog savjetovanja, da se uredno odazvala pozivima HZSR, PU Split, a da tuženik, suprug i otac djece nije pristupao na obvezno savjetovanje unatoč višekratnim pozivima Zavoda, te se iz tog razloga smatra da je odbio sudjelovati u navedenom postupku. U izviješću HZSR, PU Split je podatak da su se roditelji fizički separirali tri godine ranije, te da je evidentirano postojanje obiteljskog nasilja. Iz toga razloga nije provođen postupak obiteljske medijacije. Dakle, tužiteljica i tuženik nisu postigli Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi pa je tužiteljica pokrenula kod suda ovaj brakorazvodni postupak, u kojem se tuženik odlučio na pasivno držanje.

    30. Iz priloženog izvatka iz matice vjenčanih, nesporno je utvrđeno da su stranke sklopile brak 16. rujna 2014. godine u Solinu i koji brak je upisan u Matici vjenčanih matičnog područja Solin za godinu 2014. pod rednim brojem 00095.

    31. Utvrđeno je i da stranke imaju dvoje zajedničke mal. djece i to mal. ŠZ, rođenu **.**.2014., OIB [osobni identifikacijski broj] i mal. IZ, rođenu **.**.2018., kako je to sudu i razvidno iz priloženog izvatka iz matice rođenih za djecu.

    32. Utvrđeno je i da predmetni roditelji već dulje vrijeme ne žive zajedno i da među njima nema sporazuma s kojim će roditeljem mal. djeca stanovati, a posljedično tome ni sporazuma o osobnim odnosima mal. djece s drugim roditeljem ni o uzdržavanju.

    33. Pregledom mišljenja stručnog tima Zavoda za socijalni rad od 8. veljače 2023., kojeg je sud pribavio sukladno odredbi čl. 416. st. 1. i 2. ObZ-a , sudu je razvidno da se temelji na obradi po socijalnom radniku, višekratnim razgovorima sa roditeljima i mal. djecom, terenskim izvidom i uvidom u raspoloživu dokumentaciju službe Zavoda. Utvrđenja stručnog tima dalje se izlažu kako slijedi.

    34. Tako su sudu razvidni podaci iz socijalne anamneze za tuženika, rođenog **.**.1984. u Splitu, da su mu roditelji preminuli, da je osim njega u braku njegovih roditelja rođeno još šestero sestara i dvojica braće, s tim da je LZ najmlađe dijete. Razvidno je dalje da je tuženik stručnom timu naveo da je tijekom odrastanja svjedočio sukobima roditelja i da je njegova obitelj bila u tretmanu socijalne službe. Isti je po zvanju vozač, a prema posljednjim informacijama koje je stručni tim dobio od tuženika, isti radi „na crno“ dakle neprijavljeno kao osobni zaštitar. Podatak je da je tuženik urednog zdravstvenog stanja. Prema podacima iz evidencije službe Zavoda za socijalni rad, tuženik je bio osuđen na kaznu zatvora u trajanju od pet godina zbog udruživanja u dilersku organizaciju, u zatvoru bio četiri i pol godine od 2008. -2012. g. Nakon toga je još određeni period imao uvjetnu osudu. Tijekom 2014. i 2015. je tuženik pri službi Zavoda bio korisnik prava na Zajamčenu minimalnu naknadu. Podatak je da je stambeni status tuženika prema dostupnim informacijama upitan obzirom se radi o socijalnom stanu u kojem je ostao živjeti nakon smrti svojih roditelja, a aktualno u vrijeme izrade mišljenja stručnog tima Zavoda od 8. veljače 2023. u stanu živi sam te nije izvjesno da će mu se omogućiti daljnje korištenje stana. Stručni tim Zavoda za socijalni rad nije imao dodatna saznanja o anamnezi oca jer im se tuženik nije javljao na telefon, niti odazivao na pismene pozive.

    35. Prema socijalnoj anamnezi za tužiteljicu, rođenu **.**.1994. u Splitu u braku roditelja, roditelji su joj u mirovini, dobrog zdravlja i vitalni, žive u [adresa] na predjelu Visoka. U braku njenih roditelja rođena su još dva sina, za koju braću je tužiteljica opisala da je sa oba u vrlo dobrim odnosima a svoje je djetinjstvo opisala kao lijepo negirala traume tijekom djetinjstva i odrastanja. U osnovnoj školi da je bila odlična učenica, prosjek 5.0, no da je nakon upisa u srednju školu popustila. Prvotno je upisala Gimnaziju Marka Marulića, no zbog lošijih ocjena ispisala se iz gimnazije te upisala srednju turističku školu, smjer HTT. Navela da je zbog lošeg školskog uspjeha pala drugi razred srednje škole. Upitana o razlozima drastične promjene školskog uspjeha i gubitka motivacije za školu, kratko navela da više nije htjela učiti. Nakon završetka srednje škole, do sada stekla blizu 4 godine radnog staža (navela da je čistila apartmane, 2 god. radila u kafiću “Aquarius“ koji da je bio u vlasništvu nje i supruga LZ, kratko radila u trgovini “Nike“ te aktualno godinu i pol dana radi kao prodavačica u trgovini “Victa“. U odnosu na kafić koji su ona i tuženik držali, navela da tuženik nije uredno podmirivao troškove, pa da su zbog neplaćanja nastupile ovrhe, te da kako je ona zajedno s tuženikom bila vlasnica kafića, navela da je ona do sada isplatila 20.000,00 kn te da će do Božića podmiriti sva dugovanja. Dalje su podaci da tužiteljičina primanja od zaposlenja iznose 6.000,00 kn te dječji doplatak u iznosu od 500,00 kn. Podatak je da tužiteljica trenutno živi u stanu u obiteljskoj kući svojih roditelja, a prethodno je bila u podstanarstvu kao privremenom rješenju. Nije ostvarila novu partnersku vezu. Navela je da je dobrog zdravlja, da je tuženika upoznala 2012. godine kada je imala 18 g, ušli su u emocionalnu vezu, nedugo potom počeli živjeti zajedno u podstanarskom stanu na Žnjanu. U kolovozu 2014.su sklopili građanski brak. Tužiteljica opisala da je u brak primarno ušla zbog trudnoće te pritiska njenih roditelja da sklopi brak obzirom na trudnoću. Iako je njen otac prvotno bio jako ljut na nju zbog veze s tuženikom, navela je da je njen otac kasnije prihvatio tuženika. Po smrti tuženikovih roditelja su se supružnici preselili u stan na Mertojaku u Splitu gdje su do tada stanovali tuženikovi roditelji, neko, vrijeme živjeli zajedno s tuženikovom sestrom i njenim partnerom. Opisala dalje da je tijekom zajedničkog života s tuženikom s vremenom shvatila da je s njim „teško komunicirati“, navela da ju je da ju je tuženik često znao fizički udariti, a za što da su svjedoci tuženikova sestra i brat, dva tuženikova prijatelja. Navela da to tada nije prijavljivala policiji. Za takvo tuženikovo ponašanje smatra da je najvećim dijelom zaslužna droga koju je, prema njenim navodima, on povremeno konzumirao, inače da je tuženik „dobra osoba“. Upitana je o drogi koju je konzumirao, pa navela da ne zna o kojim drogama se radilo te da je uvjerena da tuženik koristi marihuanu „na svakodnevnoj razini“, a da je za vrijeme zajedničkog života istu „sigurno“ konzumirao. Osim fizičkog nasilja, opisala je da je tuženik nad njom vršio i psihičko i ekonomsko nasilje, da je sve htio kontrolirati, da joj nije dozvoljavao da ide kod svojih roditelja, da je imao ljubomorne ispade i da ju je optuživao da pokušava privući pažnju drugih muškaraca, da joj je oduzeo mobitel, ključeve i novac te da ju je želio financijski držati ovisnom o sebi jer nije radila. U veljači 2018. g., kada je mal. DZ imala dvije godine, tužiteljica je odselila s djecom na Visoku u Splitu kod svojih roditelja. Nakon toga, povremeno bi dolazila kod tuženika u stan na dan-dva, no s vremenom je uvidjela da partnerski odnos ne funkcionira, da tuženik nije prihvaćao kraj njihove partnerske veze. Navela dale da joj se prve dvije godine nije javljao, samo povremeno, a kad bi nazvao da joj je upućivao uvrede i prijetnje, primjerice „zapalit ću te“, „ubit ću te“. Kada bi je sreo vani, opisala da ju je pljucao, vikao na nju, lupao joj po autu, u prisutnosti mal djece te opisala da je takvo tuženikovo ponašanje spram nje trajalo do 2020/2021 g, kada ga je ona počela prijavljivati policiji. Što se tiče raspodjela uloga i brige za djecu tijekom zajedničkog života, prema navodima tužiteljice, ona je vodila glavninu brige o djeci, no navela da je tuženik bio topao prema djeci, da je nosio djevojčice kada su išli vani te da nikad nije vikao na njih. Upitana o tuženikovom zaposlenju tijekom bračne zajednice, navela da je znao otići u Njemačku na mjesec dana ili na otoke, nakon čega bi se vratio s novcima. Upitana o poslovima koje je obavljao, navela je da je jedno vrijeme radio kao zaštitar, ali da je „sigurno i dilao“, odnosno da mu je zanimanje zaštitara možda bilo „paravan za druge stvari“ kako je opisala kao i to da se on „jako dobro skriva“ i da „nestane kad osjeti da ga traže“.

    36. Glede mal. djece stranaka, obje djevojčice su rođene u braku tužiteljice i tuženika, iz uredne trudnoće i urednog poroda. Rani razvoj djevojčica protekao je uredno. Mal. ŠZ je urednog zdravstvenog stanja i u vrijeme izrade mišljenja stručnog tima od 8.2.2023. je pohađala drugi razred drugi razred OŠ Mertojak, a mal. DZ vrtić „Mali Cvijetak“, te je i ona dobrog zdravstvenog stanja. Podaci su dalje da je predmetna obitelji Zavodu za socijalni rad , PU Split poznata od 2018. g. kada je zaprimljena obavijest II. Policijske postaje Split da je tuženik počinio prekršaj iz čl. 4. Zakona od zaštiti od nasilja u obitelji spram supruge, ovdje tužiteljice. Iz razgovora stručnog tima sa supružnicima stekli su saznanja da je Prekršajni sud u Splitu tuženika proglasio krivim, izrečena mu kazna zatvora u trajanju do osam dana i novčana kazna, tuženik im naveo da se žalio na tu presudu, a u zatvoru bio četiri dana i platio novčanu kaznu. Tužiteljica i tuženik su u tom razgovoru sa djelatnicima zavoda svoje odnose opisali urednim, naveli da se nasilje dogodilo nakon svađe, tuženik naveo da je njegova reakcija u odnosu na suprugu bila neprimjerena. Negirali su im pojavu nasilničkih ponašanja u obitelji, naveli da je gore opisana situacija bila izolirani incident.

    37. Dalje su podaci da je HZSR, PU Split u kolovozu 2019. g. zaprimio obavijest II. Policijske postaje Split o prijavljenom psihičkom i tjelesnom nasilju od strane tuženika nad suprugom ĆZ u prisutnosti mal ŠZ. Tužiteljica je opisala da je tijekom braka bilo i psihičkog i fizičkog nasilja, što je i bio povod njenog odlaska od tuženika tj. razdvajanja, tada navela da je povod za tuženikovo nasilno ponašanje obično bila tuženikova ljubomora ili ukoliko bi mu nešto prigovorila budući da je samostalno obavljala kućanske poslove i brinula o djeci. Navela da se situacija pogoršala kad je otišla od tuženika jer joj je putem poruka počeo prijetiti da će „ubiti nju i njenu obitelj“, da će je „zapaliti“, da će „zapaliti kuću u kojoj živi“ i sl. U odnosu na zajedničku djecu, tužiteljica je tada navela da tuženik nikad nije bio nasilan. Tada je bio podatak da tada zadnjih mjesec dana tuženik intenzivnije viđa djecu, posebno mal. ŠZ koju odvede sa sobom, primjerice na bazen ili kod svoje sestre, dok je mal. DZ tada manje viđao jer se dijete još dojilo. Što se tiče spornog događaja od 30. srpnja 2019. g. kad se nasilje dogodilo, tužiteljica opisala da je ju je tuženik autom pokupio s posla (sezonski je zaposlena kao čistačica u hotelu), a s obzirom da je prethodno mal. ŠZ bila s tuženikom, to se i ona zatekla u automobilu na stražnjem sjedištu. Opisala da je sve bilo u redu dok je tuženik nije pitao kad će se ona vratiti (što je često pita) a ona mu odgovorila da sve ovisi o njemu, nakon čega je tuženik kako je opisala eksplozivno reagirao, počeo se derati na tužiteljicu i optuživati je da se viđa s nekim drugim, a dijete je u toj situaciji poklopilo uši. Opisala je da je tuženiku rekla da se ne želi svađati te ga pokušala smiriti, da je tuženik navodno vozio 100 km/h te joj je tijekom svađe počeo čupati torbicu i skidati sunčane naočale, radi čega ga je tužiteljica udarila po glavi kako je opisala te i to da je nakon prijave spornog događaja, tuženik manje uznemiruje. Dalje su podaci da je 17. rujna 2019. g. proveden razgovor djelatnika Zavoda sa tuženikom u Zavodu kada je isti upitan o događaju od 30. srpnja 2019., naveo da ga je tužiteljica zvala da je pokupi nakon posla te da se između njega i nje u automobilu dogodila „svađa u afektu“ u trajanju od 2 minute, dok je mal. ŠZ sjedila na stražnjem sjedištu. Kao povod svađe naveo je neslaganje oko odlaska mal. ŠZ kod njega. Kazao da je dijete željelo otići s njim, no da se tužiteljica tome protivila, da je on na kraju tužiteljicu uredno ostavio ispred njene kuće, a dijete je odveo sa sobom te da je djevojčica bila kod njega 2-3 dana. Stručni tim navodi da je u opisivanju navedenog događaja tuženik davao vrlo kratke izjave te da se općenito stječe dojam da svojim neozbiljnim pristupom umanjuje značaj cjelokupne situacije. Upitan o tome viđa li s tužiteljicom, odgovorio im tada da je neki dan ranije od toga s njom i djecom bio na pizzi i da su zajedno proveli oko 5 do 6 sati. Tada im je naveo i da tada zadnja tri dana on i tužiteljica vrlo dobro funkcioniraju. Opisao da problemi i svađe u odnosu s tužiteljicom uvijek nastaju zbog djece te smatra da je problem u tome što mu tužiteljica diktira ritam viđanja djece. Verbalizirao je ljubav prema mal. kćerima, naveo da su mu kćeri sve, da bi za njih sve učinio te da mu pružaju mir u duši. Izjavio je da tužiteljicu voli i da će raditi na očuvanju braka. Upitan o tome kako bi opisao tužiteljicu kao majku, naveo je stručnom timu da bi joj „od 1 do 10 dao ocjenu 20“, a isto tako i sebi kao ocu.

    38. Nadalje, iz mišljenja stručnog tima proizlazi da su u siječnju 2020. god. ponovno od II. Policijske postaje zaprimili obavijest o psihičkom nasilju između tuženika i tužiteljice u nazočnosti njihove mal. djece. Nakon toga, u prosincu 2020. g. tužiteljica se prvi put požalila službi Zavoda radi poteškoća u roditeljskoj suradnji s ocem djece, zbog očevog ne vraćanja mal. ŠZ i neomogućavanja joj kontakta s djetetom te je tužiteljica izrazila zabrinutost zbog situacije s tuženikom jer je on dva tjedna prije odveo mal. ŠZ i do trenutka razgovora, prema riječima tužiteljice, nije joj vratio dijete niti joj omogućio kontakt s djetetom. Tada im je tužiteljica navela da joj je tuženik dva tjedna ranije, tj.03. prosinca 2020. g., zatražio da uzme dijete a da se ona s istim nije složila, kazujući mu da ne može uzimati dijete kako mu padne na pamet i da se zajedno moraju prethodno dogovoriti a on njoj rekao da mu ona neće određivati kad će on viđati djecu te da je odveo mal. ŠZ kod sebe a tužiteljica tu situaciju prijavila policiji. Podaci su da je tuženik naposljetku odveo mal. ŠZ kod sebe te je tužiteljica navela da joj dijete ne vraća i onemogućava joj da se čuje s djetetom. Tada su također postojale teškoće da majka stupi u kontakt s mal. kćeri budući da je, prema navodima majke, kada bi zvala mal. ŠZ na mobitel, dijete joj naizgled odbilo pozive. Podaci su da je tuženik kao izgovor za navedeno tužiteljici kazivao da dijete ne želi ići kod nje. Majka je savjetovana da što prije pri CZSS pokrene postupak obveznog savjetovanja kako bi se formalno uredilo pitanje roditeljske skrbi i izbjegle situacije u kojima otac po vlastitom nahođenju uzima i vraća djecu.

    39. Nadalje, HZSR, PU Split u prosincu 2020. g. također zaprimio obavijest II. Pol. post. Split o psihičkom nasilju između roditelja ispoljenom kroz međusobno vrijeđanje u nazočnosti zajedničke mal. djece. S roditeljima je u siječnju 2021. g. proveden razgovor na iste okolnosti. Majka se uredno odazvala na razgovor te se požalila da od 03. prosinca 2020. g. kad je otac odveo mal. ŠZ, nije vidjela ni čula kćer te da je nazove na telefon, no da joj se dijete ne javlja, pa da joj preko Whatsappa šalje srca. Navela da je tuženika blokirala, kao i on nju. Dalje su podaci da se u HZSR, PU Split nakon oko 15 minuta razgovora s majkom, pojavio otac koji je odbio sjesti te je zahtijevao da ga se zasebno primi jer ne može biti u istoj prostoriji gdje je tužiteljica. U mišljenju stručnog tima se navodi da je tada isti nedistanciran u kontaktu, obraćao se više puta stručnoj djelatnici s „ti“, davao sarkastične primjedbe, opširno verbalizira, kako o aktualnim temama, tako i o potpuno sporednim te ga je teško zaustaviti. Podaci su da je pri tome tužiteljica šutjela, nije mu se obraćala ni reagirala na njegove optužbe i provokacije. Otac je te prigode naveo da želi da djeca stanuju s njim te da će on preuzeti odgoj djece i „izvesti ih na pravi put“. Negativno je usmjeren spram majke djece, okrivljavao je za neomogućavanje viđanja djece, iznosi negativne informacije o njoj, no na kraju je pristao omogućiti da se mal. ŠZ vidi s majkom i sestrom. Podaci su da je majka navela da se ne osjeća ugodno osobno dolaziti do njegovog stana po djecu te joj je od HZSR, PU Split predloženo da s njom u pratnji ide netko od članova obitelji ili da član obitelji preuzme dijete.

    40. Dalje se navodi da su u travnju 2021. g. obavljeni nenajavljeni terenski izvidi na adresama roditelja, da su tada mal. djevojčice boravile na adresi s majkom u njenoj obiteljskoj kući, da je majka navela da se otac s djecom zadnja dva mjeseca slabije viđa, ali da se čuje s kćerima preko mobitela skoro svaki dan. Navela da su ga i ona i kćeri zadnji put vidjele dva mjeseca ranije, a da je prije tada dva dana došao i donio kćerima vrećicu slatkiša. Što se tiče njene tadašnje komunikacije sa ocem , navela je da je slabo u kontaktu s njim, da joj on i dalje šalje uvredljive poruke, da joj piše kako je „razorila obitelj“, „sve uništila“, i da je istovremeno poziva da se vrati da se pomire. Po dolasku tima HZSR, Pu Split na adresu oca zatečen je on i brat pri preuređivanju stambenog prostora te su podaci da im je tada kazao da se viđa s djecom te da im je prije dva dana odnio slatkiše, da je mal. ŠZ bila s njim kroz prosinac i siječanj, a da je i mal. DZ u ožujku bila kod njega 15 dana. Naveo im tada da zbog posla ima u planu otići za Hamburg i Berlin kad pandemija završi.

    41. Nadalje, da je HZSR, PU Split u kolovozu 2021. g. zaprimio obavijest II. Policijske postaje Split u kojoj se navodi da je tužiteljica 13. kolovoza 2021. g. prijavila nesuglasice u komunikaciji s ocem mal. djece, a koje da se očituju u verbalnom vrijeđanju od strane oca i stvaranju neugodne atmosfere prilikom preuzimanja mal. djece. Povodom zaprimljene prijave, HZSR, PU Split je 10. rujna 2021. g. kontaktirao tužiteljicu koje je navela da je situacija i dalje nepromijenjena, da tuženik i "dalje radi po svom“, da on stalno zove mal. ŠZ na mobitel, da je „maltretira“ i da je dijete radi toga nemirno. Navela da je ona kupila mal. ŠZ novi mobitel te da tuženik nije dao djetetu da koristi njen mobitel, pa da joj je dao svoj mobitel. U odnosu na prijavu, opisala je da je tuženik uzeo mal. ŠZ ispred trgovine Victa te da je dijete nakon toga kod njega bilo 2-3 tjedna, bez da ju je ona vidjela ili čula. Opisala da je on prije nego je odveo mal. ŠZ kći kontinuirano zvao na mobitel, pitao je „gdje je mama“, „daj mi mamu“ te na taj način počeo uznemiravati dijete, a da tužiteljicu nije kontaktirao direktno jer ga je ona blokirala na mobitel budući da joj je stalno slao uvredljive i neugodne poruke kako se navodi. Tužiteljica je navela i da je djetetu kazala da ne želi razgovarati s tatom i da neće uzeti mobitel, a da je mal. ŠZ postala uznemirena. Zatim da se pojavio tuženik bijesan i ljut, tužiteljica s djecom krenula u auto i zatvorila se bojeći se da je on ne bi udario, a djevojčice su bile izvan auta. Navela da se tuženik počeo bijesno derati i vikati na nju, govorio da mu neće braniti da viđa djecu i sl. Podaci su da je majka HZSR, PU Split na razgovoru 23. rujna 2021. g. navela da je mal. ŠZ i dalje s ocem da joj se dijete ne javlja, da odbija njene pozive, a da joj otac ništa ne javlja u vezi djeteta. Navela da u početku nije imala novi broj mobitela koji je tuženik kupio mal. ŠZ, pa da nije mogla kontaktirati dijete, a da je prethodni dan poslala poruku tuženiku kad može čuti ŠZ, te da joj je tada tuženik poslao djetetov novi broj. Kazala da je prethodni dan dva puta zvala mal. ŠZ, no da joj se dijete nije javilo. Tada navela da smatra da dijete zbog oca ima osjećaj da se njoj ne smije javljati. Kasnije tijekom razgovora saznalo se da je mal. ŠZ otac **.**.2021. ipak doveo majci zajedno s torbom i knjigama na dva dana budući da je navodno morao ići na Vis. Majka im je navela da je mal. ŠZ kad ju je otac vratio kući, ostavila svoju torbu u koju je stavila knjige pokraj vanjskih, ulaznih vrata, „u slučaju da otac dođe, kako ne bi napravio scenu“, odnosno da odmah može izletjeti vani s torbom ako se otac pojavi. Majka je kazala kako je mal. ŠZ „jadna“, da više „ne zna gdje je ni što je“. Š je s obitelji provela dva dana, a nakon toga ju je otac opet bez najave odveo. Majka je iznijela da otac ne zna djetetu reći kad će doći, odnosno da dođe po nju bez najave, radi čega je dijete stalno pod stresom, u stanju pripravnosti, a što demonstrira i prethodno opisana situacija gdje je dijete pripremilo torbu s knjigama na ulazna vrata.

    42. Utvrđeno je i da je 12. studenog 2021. g stručni tim Zavoda za socijalni rad, PU Split predmetnim roditeljima izrekao mjeru stručne pomoći i potpore u trajanju od šest mjeseci, da se na izricanje mjere, unatoč dva upućena pismena poziva i pokušaje uspostave telefonskog kontakta, nije se odazvao tuženik, tužteljica jest. Podaci su daj e voditelj mjere se tuženikom uspio ostvariti dobru suradnju tijekom trajanja mjere u sklopu koje je tuženik na susretima s voditeljem djelovao je motivirano i nenasilno, spremno na suradnju, no nakon susreta ili poziva s tužiteljicom, tuženik bi postao jako uzrujan. Podaci su da bi uvrede upućene tužiteljici WhatsApp porukama uslijedile s tuženikove strane nakon što bi ona kasnila s dogovorom ili ne bi ispoštovala neki dio dogovora. Usred uzrujanosti tuženik bi prema dogovoru kontaktirao voditelja te bi u afektu znao izreći riječi prijetnje, ali bi unutar istog tog razgovora rekao da neće ništa napraviti. Podaci su da ciljeve vezane za razvijanje međusobne komunikacije oboje roditelja nije ispoštovalo, a prema voditelju mjere, jako brzo bi se pokušaj minimalne pristojne komunikacije pretvorio u vrijeđanje od strane oca. Dalje je utvrđeno da je po završetku mjere stručne pomoći, stručni tim Zavoda utvrdio da je i dalje narušena roditeljska suradnja i komunikacija koja sprječava roditelje u urednom roditeljskom funkcioniranju koje bi bilo u interesu mal. djece pa je roditeljima ponovno izrečena mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora dana 19. svibnja 2022.g u trajanju od 6 mjeseci. Uvidom u Izvješća voditeljice predmetne mjere, kao i iz učestale telefonske komunikacije s istom, stručni tim je saznao da navedena mjera ne ispunjava svrhu niti zadane ciljeve obzirom tuženik odbija suradnju, kako sa službom zavoda tako i s voditeljicom te mjere. Nakon izricanja mjere, stručni tim pozivao je oca na razgovor u HZSR, PU Split no na dva pismena poziva nije odazvao (kolovoz 2022. g. i listopad 2022. g) te nije bio dostupan putem mobitela. Tuženik je od kada je preuzeo djecu, prema kazivanju tužiteljice, na svom mobilnom telefonu blokirao istu te na takav način onemogućio komuniciranje s drugim roditeljem, a što je bilo posebice važno obzirom da majka nije mogla stupiti u kontakt s mal. djecom.

    43. Dalje se iznose podaci da je 30. srpnja 2022. tuženik pozvao policiju kad je tužiteljica došla po djecu na kućna vrata, jer ju je tuženik prethodno blokirao i nije uzvraćao pozive, kao ni mal. ŠZ, a prije toga majka je doznala da mal. ŠZ plače te je prije odlaska kod tuženika nazvala voditeljicu mjere tražeći savjet kako da postupi jer se boji tuženikove reakcije. Voditeljica je potom kontaktirala tuženika i obavijestila da će majka doći po djecu a on naveo da je mal. ŠZ bolesna, da je on u ljekarni i da joj kupuje lijekove. Voditeljica mjere je stručnom timu navela da je po dolasku na adresu majka zatekla djecu same u stanu i popričala s njima, a voditeljica s kojom je majka bila na liniji cijelo vrijeme savjetovala joj je da pričeka tuženika i da se pokuša dogovoriti. Podaci su da je po dolasku tuženika došlo do sukoba između roditelja, da je tuženik zatvorio vrata tužiteljici koju je voditeljica preko mobitela čula da mu govori da spremi djecu, da je ona došla po njih. Nakon nekoliko pokušaja da s ocem dogovori preuzimanje djece, podaci su da otac nije pristao na isto te je pozvao policiju, kao i tužiteljica. Policija je obavijestila majku da je otac upravo prijavio nasilje od strane tužiteljice spram njega na način da mu je lupala po vratima i derala se. Voditeljica je napomenula da tijekom navedenog događaja nije čula povišene tonove ili udaranje budući da je cijelo vrijeme bila na liniji s majkom. Policija je obavila razgovor s roditeljima i djecom te su po završetku postupanja od strane policije djeca ostala s ocem. Uz to, voditeljica je navela tada da majka nije vidjela djecu od početka školske godine, da od srpnja do rujna 2022. g. nije imala urednu komunikaciju s ocem djece, a kada bi ostvarila kontakt s istim, razgovor bi bio vrlo sličan. Voditeljica je opisala da tuženik započne sa svojom uobičajenom pričom u dobrom tonu, da bi nakon njenih pitanja i inzistiranja da djeca moraju viđati i majku, od njega uslijedile salve uvreda na majku i njenu brigu, pa onda i na uplitanje voditeljice i uopće njeno zvanje. Inzistirao je da su djeca kod njega najbolje zbrinuta, da majka radi, pa da ih ionako ona ne čuva, već netko drugi, a on da je slobodan i da djeca imaju kod njega sve što žele, voditeljici mjere napomenuo da je ona na strani majke te da joj je već sve rekao i da nisu potrebna postupanja od strane nje ili HZSR, stoga „neka ga se ostavi na miru s njegovom djecom“. Voditeljica je kazala da je suradnja s majkom djece primjerena, da se ista odaziva dogovorima i da se zapravo čuje samo s njom. Tužiteljica je navela da je u kontaktu s tuženikovom obitelji od kojih je tražila pomoć, ali da svi izražavaju nemoć u smislu utjecaja na tuženika, te je navela voditeljici mjere da smatra da otac primjereno brine za djecu, ali da je s druge strane brine što im govori o njoj i zašto joj se djeca ne javljaju. Dalje su podaci da je od rujna do listopada 2022.g., voditeljica mjere navela da su prisutne jednake poteškoće kao i u lipnju 2022. g., da otac ne komunicira s majkom i voditeljicom, majka nema kontakt s mal. djecom te ih ponovno nije vidjela duži vremenski period (od 5.rujna 2022.do početka listopada 2022. g) da je kod oca primjetan otpor te isti smatra kako je „sve rečeno“ i da „nema potrebe da se išta čini“, da se njega „ostavi na miru s njegovom djecom“, voditeljica mjere je navela i da tuženik u rijetkim razgovorima vrijeđa tužiteljicu, ali i voditeljicu, jer smatra da voditeljica zadire u odnos njega i tužiteljice i da je voditeljica na strani majke. Podaci su da je voditeljica mišljenja da je majka suradna, no da kod nje postoje oscilacije u traženju svojih roditeljskih prava, savjetovala je majku da unaprijed pokuša dogovoriti termin kad će doći po djecu te da bude asertivnija u pokušajima uspostave stabilnog rasporeda viđanja djece. U rujnu 2022. godine voditeljica je stručnom timu Zavoda uputila izvanredno izvješće u kojem je navela da majka nije vidjela mal. djecu dva tjedna, a da joj na poruke ne odgovara niti otac djece ni mal. ŠZ da je tužiteljica 18. rujna 2022.gdošla kod tuženika da bi se pokušala dogovoriti s njim da vidi djecu a da je navedeni događaj završio ponovno intervencijom policije. Otac je pozvao majku djece da ostane na večeri, ali kada su krenuli razgovarati o njihovom odnosu i načinu uređenja roditeljske skrbi, prema navodima voditeljice, a sukladno onome što joj je rekla majka, otac djece počeo je plakati budući da je majka odbila obnoviti partnerski odnos s njim i zajednički život s njim i djecom. Budući da su mal. djeca bila prisutna tijekom navedenog događaja, podaci su da su i djeca počela plakati potaknuta reakcijom oca. Voditeljica mjere je navela da joj je majka i ranije napominjala da otac često plače ispred djece i govori „ne ostavljajte me, što ću ja bez vas“, pri čemu ih grli i zapomaže. Također, da otac djeci govori pred majkom da ona „radi“, da je „odabrala posao, a ne njih (djecu)“. Također, voditeljica je kazala kako mal. ŠZ i mal. DZ, iz nepoznatih razloga, ne kontaktiraju majku kad su s ocem te da ne odgovaraju majci, iako ista stalno napominje mal. ŠZ da joj se javi, međutim da se to rijetko dogodi. Voditeljica mjere je kao veliku teškoću izdvojila to što otac nikad ne kaže koliko će djeca biti s njim da bi majka mogla planirati aktivnosti s djecom, a da je opisana situacija već drugi put da majka ide po djecu po najavi i da je pozvana policija, a što posljedično dovodi do emocionalnog stresa mal. djeci. Slično tome, da otac djece ukoliko su djeca kod majčinih roditelja (bake i djeda), a majka je na poslu, bez najave majci dođe po djecu, a djeci prethodno javi da budu spremne u određeno vrijeme te da mal. ŠZ (koja se, prema navodima voditeljice, uvijek javlja na očeve pozive) spremi sestru DZ te zajedno odu s ocem. Podaci su da majčini roditelji čuvaju djecu dok je majka na poslu, ali prema navodima majke i voditeljice, isti se ne mogu nositi s ocem djece te majka djece svojim roditeljima ne želi priređivati dodatni stres obzirom na nepredvidljivo i verbalno agresivno ponašanje oca djece. Prema navodima majke, takve situacije su se već događale, na način da je otac galamio po kvartu, stoga je majka htjela izbjeći da njeni roditelji ponovo prolaze kroz to. Voditeljica mjere je mišljenja da se radi o manipulaciji s djecom od strane oca, te je ista apelirala na stručni tim jer smatra da je situacija, zbog prethodno opisanih ponašanja oca izmakla kontroli, da su djeca previše opterećena narušenim odnosom roditelja te eskalacijama njihovih nesuglasica. Voditeljica smatra da se preko mal. ŠZ prelamaju sukobi i nesuglasice roditelja te zaključuje na temelju ponašanja i reakcija mal. djeteta da je preopterećena istim i da to ne može izraziti riječima. Smatra da otac djece svojom pričom i stavom kod djeteta izaziva nemoć. Navodi da mal. ŠZ nije sklona razgovorima vezanim za probleme roditelja, a što je vidljivo kada mal. ŠZ tijekom razgovora izbjegava navedenu temu i završava razgovor (odlazi iz prostorije). Voditeljica mjere im je navela da majka naglašava da je otac često znao grliti ŠZ na rastanku i govoriti joj: „Kako ću ja bez tebe, fališ mi, ti si moja…..“. Također, voditeljica iznosi kako mal. ŠZ u tada zadnje vrijeme majci šalje poruke „ja bih ostala s tatom“, „mama, ja bih da me on vodi u školu“, dok ranije djevojčica nije kontaktirala majku niti odgovarala na pozive. Slično tome, majka je voditeljici mjere ispričala da je za rođendan mal. ŠZ pokušala telefonski dobiti mal. kćer, no da joj dijete nije uzvratilo poziv niti se javilo na poruku koju joj je poslala. Voditeljica mjere je dalje navela da otac na poruke majke odgovara na sljedeći način: „Što ćeš ti kupiti, ko da si s njima!“, „Što mi radiš ovo dici? Stvaraš od njih debile“ ili „Ostavi ih sa mnom, tužne su, one su mi sve, ostavi ih u miru, molim te. Dogovorit ćemo se, doći će ti one, nemoj danas“. Majka je napomenula voditeljici da je otac djeci ispred nje rekao: „Majka je izabrala posao, a ne vas“. Voditeljica je mišljenja da otac vjerojatno osjeća ljutnju što majka radi i samostalna je, pa time i neovisna o njemu.

    44. Obzirom na saznanja od voditeljice mjere, podaci su da je stručni tim HZSR više puta pokušao stupiti u kontakt s ocem djece, ali bezuspješno, nije se odazivao na pisane pozive ni odgovarao na telefonske pozive. Dana 23. rujna 2022. g po pozivu stručnog tima u HZSR, PU Split pristupila je tužiteljica, navela da djecu nije vidjela 19 dana, da je u tom periodu pokušavala stupiti u kontakt s ocem djece ali bezuspješno, da je opisala ranije opisani događaj kada ju je tuženik pozvao da ostane na večeri te navela da je mal. ŠZ bila u strahu, da se zatvorila u sobu i rekla da mora učiti za školu, a prema navodima majke kazala je: „Ako se mislite svađati, izađite vanka“. Opisala dalje da je do konflikta došlo prilikom razgovora oko uređenja roditeljske skrbi kada je otac tražio da se dogovore da mal. djeca budu tjedan dana kod majke, a tjedan dana kod oca, na što je majka pokušala ocu djece objasniti kakvo je njezino radno vrijeme i da bi htjela da mal. djeca žive s njom, a sve navedeno je dovelo do reakcije oca, te je isti počeo plakati. Prema kazivanju majke, u tom trenu otac je pozvao mal. ŠZ pitajući je s kime će ona živjeti nakon čega je mal. ŠZ počela plakati vidjevši da i otac plače što je posljedično dovelo do toga da se i mal. DZ rasplakala. Potom je majka izašla iz stana, a o događaju je obavijestila policiju i voditeljicu predmetne mjere.

    45. Stručni tim je iznio mišljenje, s kojim je suglasan i ovaj sud, da je opisano ponašanje oca u kojem dovodi dijete da bira roditelja s kojim će živjeti potpuno neprimjereno i predstavlja pretešku odluku koje dijete ne može donijeti te stvara djetetu konflikt lojalnosti, a u koji je dijete već “uvučeno“. Stručnom timu je majka dalje navela da otac manipulira djecom na način da im govori da je on „sam“ i da „nema nikoga“ (roditelji su mu preminuli) te na taj način vrši pritisak na djecu i kod njih izaziva osjećaj krivnje i sažaljenja, da je mal. ŠZ rekao da ih je „mama napustila jer radi…mama je kurva“, tužiteljica je navela da je tuženik blokirao nju i voditeljicu, a da mal. ŠZ otac zove kada god on to želi te da joj tada, grubim i strogim tonom kaže: „Kupi prnje, ajmo ća“ Tužiteljica je stručnom timu navela da pokušava stupiti u kontakt s mal. ŠZ, ali da joj kći ne odgovara na poruke ili ako joj odgovori, da poruke s djetetovog mobitela vjerojatno piše tuženik ili ih piše dijete pod pritiskom oca. Tužiteljica je navela da smatra da tuženik brine za mal. djecu u smislu zadovoljavanja osnovnih životnih potreba, ali da se boji da otac djeci govori neprimjereno o njoj kao majci, navodeći da im govori „mama vas je ostavila jer radi“ te svoje zaposlenje navodi kao nešto što tuženik problematizira duže vrijeme jer isti smatra da nema potrebe niti svrhe da majka preuzima mal. djecu obzirom je zaposlena. O istome je stručni tim izvijestila i voditeljica mjere. Majka je navela da je zaposlena u trgovini, radi tjedan ujutro , tjedan popodne a kada je ona na poslu s mal. djecom su njezini roditelji. Kada su djeca kod nje, otac ih zove kad god želi te ona ne brani kontakte oca s mal. djecom. Voditeljica mjere je napomenula da sa tuženikom nema kontakt jer on izričito naglašava da se „nemaju zašto nalaziti“, da ona, a kako joj je zadnji put kada je pokušala nazvati tuženika, njegov broj je bio nedostupan, sumnja da ju je tuženik blokirao. Voditeljica mjere se samo jednom vidjela s tuženikom zbog njegovog odbijanja suradnje. Pritom voditeljica tvrdi kako je tuženikov iskaz na HZSR- u da služba može doći kod njega kad hoće, samo na verbalnoj razni obzirom na njeno iskustvo, da nju tuženik nikad nije pozvao u stan, niti nazvao, te navela da on iz vlastite perspektive vjerojatno smatra da ni nema potrebe za tim budući da on viđa djecu kad hoće i ne vidi prepreke za svoje ponašanje. Voditeljica je mišljenja da otac uredno zadovoljava osnovne potrebe djece, dodajući da je i majka također istog mišljenja. Međutim, voditeljica smatra da otac ima utjecaja na djecu i da sustavno majci uskraćuje viđanje s njima te pravi scene na majčino traženje djece, od ispada, plakanja, uvlačenja djece u cijelu priču do negativnih i uvredljivih poruka majci. Otac umanjuje majčinu brigu i skrb o djeci na neprimjeren način, a što je voditeljica mjere zamijetila i temeljem poruka koje je isti uputio majci. Otac, po mišljenju voditeljice mjere, smatra da je on taj koji voli svoju djecu i da on najbolje zna što je za njih dobro, a što ne, da on ne vidi potrebu za HZSR-om ni voditeljicom mjere, da on smatra da djeci ništa ne nedostaje i da će im on sve pružiti i financijski omogućiti u životu. Voditeljica mjere je navela i da joj se tuženik znao pohvaliti da djecu vodi u restorane, u hotel Lav na kupanje u bazene, pa voditeljica mjere smatra da je i to jedan od načina kojim otac nastoji pridobiti i zadržati djecu kod sebe. Navela je da je u iznajmljenom stanu kod majke manji prostor, ali da majka djecu često vodi na Visoku kod djeda i bake gdje, po mišljenju voditeljice, djeca imaju puno bolje uvjete i društvo. Istovremeno, voditeljica navodi kako otac vozi djecu u autu, iako da isti, po kazivanju majke djece, nema položen vozački ispit, smatrajući time da je iznad zakona, propisa i nadležnih institucija. Navodi se da se tuženik učestalo u razgovoru poziva na poznanstvo s poznatim osobama i primjerice angažiranje poznatih odvjetnika za koje tvrdi da će mu pružiti pomoć. Dalje su podaci da je 18. listopada 2022.voditeljica mjere stručne pomoći kontaktirala stručni tim Zavoda navodeći da su mal.djeca trenutno kod majke jer da je otac predao djecu majci pa je stručni tim zavoda potom kontaktirao tužiteljicu koja je navela da je pedagoginja OŠ „Mertojak“ koju pohađa mal. ŠZ, potaknula tuženika da odblokira tužiteljicu pa mu je tužiteljica nakon toga poslala poruku i pitala ga kada može vidjeti mal. djecu, on joj potvrdno odgovorio da su kćeri bile kod majke u četvrtak (13. listopada) sat vremena, kao i u petak (14. listopada) sat vremena (s tim da je mal. ŠZ tad ostala kod oca) te u subotu, 15. listopada. Majka je navela da je nakon toga poslala poruku ocu djece može li kćeri pokupiti u nedjelju 16. listopada 2022. g., radi viđanja budući da je tada slobodna, a da je otac na to pristao te je dogovor bio da majka djecu preda ocu u nedjelju večer. U nedjelju popodne međutim da joj se javio tuženik da ga boli zub i da se nalazi na hitnoj, stoga da ju je zatražio mogu li djeca ostati kod majke pa su od nedjelje do 18. listopada 2022. djeca bila sa majkom. Što se tiče školskog uspjeha mal. ŠZ, majka je navela da joj se iako je inače odlična učenica, dogodilo nekoliko negativnih ocjena i da je popustila u školi, navela da otac ne radi s mal. ŠZ po pitanju škole, pa da mal. ŠZ bude na mobitelu i vani se igra. Majka je navela da ne želi isto previše problematizirati jer nema visoka očekivanja od njega po pitanju rada s djetetom za školu. Navela i da mal.DZ otac nije vodio u vrtić dok je bila kod njega, kao i da isti nije plaćao vrtić. Dana 24. listopada 2022. g. telefonom je od HZSR-a kontaktirana majka i navela im da su djeca i dalje s njom, a da od mal. ŠZ ima saznanja da oca djece bole zubi i da će ići na operaciju. Navela im je i tada da je mal. ŠZ obrazovno bila zapuštena kod oca budući da on nije ništa radio s njom te da sad djevojčica ima poteškoće s “hvatanjem“ propuštenog gradiva, stoga da ona radi s njom za školu. Dalje su podaci da su tijekom studenog 2022. g. obje djevojčice boravile s majkom, a dva dana su provele kod oca. Obzirom na to, majka se usmjerila na školske obveze mal. ŠZ budući je za vrijeme boravka kod oca popustila u školi.

    46. Dalje su podaci da je 27. studenog 2022. tužiteljica prijavila psihičko nasilje počinjeno od strane tuženika, da se navedeno dogodilo nakon što je tuženik predao mal. djecu tužiteljici te ih potom pratio do majčine obiteljske kuće, te po izlasku majke i mal. djece iz auta, tuženik tužiteljici dovikivao uvrede i nazivao je pogrdnim imenima, sve u prisutnosti mal. kćeri. U završnom izvješću u prosincu 2022. g. voditeljica iznosi da majka ne želi ocu oduzeti viđanja s djecom, ali još uvijek ima ambivalentan stav i ne zna koji vremenski okvir viđanja djece s ocem bi bio u njihovom najboljem interesu. Također, voditeljica da zamjećuje da je majka s vremenom zauzela „borbeniju poziciju“ kao roditelj, ali i na osobnoj razini, da je uporna u traženju svojih roditeljskih prava, obraća se institucijama za pomoć i podršku. Voditeljica smatra da se majka bez poteškoća brine za djecu kad su s njom i da je odgovorna u roditeljskoj ulozi te je mišljenja da je utjecaj oca na mal. djecu vrlo jak i da se taj utjecaj najviše odražava na mal. ŠZ koja je osjetljivo i zatvoreno dijete. Voditeljica primjećuje da se mal. ŠZ ne ponaša uobičajeno prilikom boravka kod oca, jer dijete „slijepo sluša“ oca, ne proturječi mu, ne izražava svoje želje i potrebe, ne javlja se majci, ne odgovara na njene pozive. U odnosu na oca, voditeljica smatra da isti obzirom na nezaposlenost, neredovitost ostvarivanja susreta te nepoznat način osiguravanja prihoda, mal. djeci ne može pružiti stabilnost. Voditeljica navodi da nije doznala koji su planovi oca vezano za zaposlenje ili rad, a isto predstavlja prepreku za planiranje redovitog i stabilnog rasporeda viđanja. Ne zna se ni hoće li otac možda potražiti zaposlenje izvan RH.

    47. Dalje je utvrđeno da je predmetnim roditeljima 26. siječnja 2023. g. izrečena mjera stručne pomoći i potpore, da se na izricanje mjere majka uredno odazvala, dok otac djece nije došao niti svoj izostanak pravovremeno opravdao. Prilikom izricanja mjere u razgovoru se od majke tada saznaje da se sa tuženikom rijetko čuje i da više tada nemaju sukoba, a što je posljedica smanjenog viđanja oca s djecom. Majka je tada navela da otac djecu svakodnevno zove, najviše mal. ŠZ. Mal. DZ je tada išla u vrtić, pri čemu je majka navela da otac zadnje dvije godine nije plaćao vrtić, stoga da će ona podmiriti preostala dugovanja. Majka je te prigode navela i da je dan ranije bila na Općinskom prekršajnom sudu, međutim da se tuženik nije pojavio.

    48. Dalje je utvrđeno da je stručni tim Zavoda za socijalni rad obavio razgovor sa mal. djecom, da su sa mal. ŠZ u HZSR-u provedena dva razgovora, prvi 25. listopada 2022. g. kada je majka dovela obje kćeri te je razgovor proveden bez prisutnosti majke. U razgovoru je najviše sudjelovala mal. ŠZ, dok je mal. DZ crtala. Mal. ŠZ je tada pohađala 2. razred Osnovne škole „Mertojak“,1. razred prošla odličnim uspjehom, a navela da joj je gradivo iz drugog razreda nešto teže i da je dobila nekoliko lošijih ocjena. Nabrojila da u razredu ima više prijatelja, što sugerira da je dobro povezana sa svojim vršnjacima. S mlađom sestrom DZ kazala da se nekad slaže dobro, a nekad ne, znaju se posvađati oko igračaka. Podaci su iz mišljenja stručnog tima da je bilo vidljivo je bilo da je mal. ŠZ zaštitnički nastrojena prema sestri i da pazi na nju. Mal. DZ upisana je u vrtić „Mali cvijetak“, kazala da ponekad ide tamo, a na pitanje kako joj je u vrtiću, navela da joj „nije dobro“, no ne objašnjava iz kojeg razloga. Ona u vrijeme tog razgovora nije pohađala neke izvanškolske aktivnosti, a navela da je ranije trenirala odbojku, taekwando i ples. Upitana da li bi željela ponovno upisati neku izvanškolsku aktivnost, navela da ne zna što bi željela pohađati. U odnosu na školske obveze i pisanje domaćeg rada, kazala da joj mama pomogne ukoliko nešto ne zna, iz svih predmeta. U slobodno vrijeme ŠZ voli crtati i slikati s temperama, ali i provoditi vrijeme na svom mobitelu. Kada odraste, željela bi biti slikarica ili učiteljica. Na mobitelu voli igrati igrice, a ponekad pusti crtić na Youtube- u kojeg onda ona i sestra zajedno gledaju. Mal. DZ željela bi biti doktorica. Za sestru DZ, mal. ŠZ navela da također voli crtati i igrati se lovice s njom i rođacima kada su kod mame. Rođaci se zovu D (8 god.) i M (3 god.) te imaju još neke prijatelje. Upitana, mal. ŠZ navodi kako se s njom i sestrom DZ ponekad igra i mama. Kazala da ponekad igraju „neke igre“, a ponekad zajedno crtaju. S mamom, sestrom i rođacima zna ići na selo u Imotski kod bake i djeda, a, tijekom godine znala je otići s mamom ili tatom na Žnjan ili Bačvice. Kada je tužna, razveseli je sestra DZ, a nekad mama. Na mlađu sestru DZ pazi i čuva je te je DZ ponekad je uplaši i zabrine, primjerice spomenula situaciju kada nije znala gdje se nalazi sestra obzirom je sestra prethodno otišla igrati se s prijateljicama. Prema stručnom timu vidljiva je emocionalna povezanost mal. ŠZ sa sestrom DZ te brižnost koju ŠZ ima prema mlađoj sestri. Upitana što radi kada je kod tate, navela je da se ona i sestra igraju, da se nekad igraju s prijateljicama u kvartu, a nekad igraju društvene igre, poput „Čovječe ne ljuti se“ i „Uno“. Pri opisivanju jednog uobičajenog dana kod oca kada je škola popodne mal. ŠZ iznosi: „Probudim se, pa se tata probudi, nekad se ja probudim prije, a nekad tata. DZ najviše spava. Malo se poigramo ja i sestra, doručkujemo.“ Upitana što doručkuje, navodi da jede pahuljice ili da sama napravi sendvič. Nakon doručka ŠZ ode u školu, a kako kaže, sestra DZ nekad ode u vrtić, a nekad ostane doma. Po povratku iz škole, mal. ŠZ napiše domaći rad, a nekad ostavi pisanje domaćeg rada za sutra. Igra se malo sa sestrom DZ, a isto tako ode se igrati i vani. Za večeru pojede pahuljice i mlijeko koje sama spremi. Upitana da li otac zna kuhati, potvrdno odgovara, navodeći da tata zna spremiti „juhu, paštu, palačinke“, a najčešće da kuha juhu. Na pitanje o tome što tata radi dok su ona i sestra kod njega, mal. ŠZ daje vrlo kratak odgovor, pa zatim pravi dužu pauzu („Nekad se s nama igra….pa svašta.“). Upitana da li tata s njom radi za školu, navela je da ako ona nešto ne razumije, da joj tada otac pomogne. Upitana o tome kakav je tata, mal. ŠZ je kratko navela da je dobar, a upitana o konkretnim osobinama, navela da se tata nekad naljuti na mal. DZ kada DZ napravi nešto što ne smije, primjerice kada je stavila pastu za zube na plišane igračke. Na pitanje kome se obrati za pomoć kad ima neki problem, mal. ŠZ iznosi da se obrati tati kada je kod tate, a mami kad je s mamom. Na pitanje što je obično muči ili rastuži nije dala odgovor. Što se tiče odnosa između majke i oca, mal. ŠZ je u tom razgovoru navela da se roditelji „dobro slažu“, da se isti nekad čuju preko mobitela, da kada se roditelji vide uživo, da isto „izgleda ok“ i da „nitko ne viče i ne ljuti se“. Negirala da su roditelji ljuti jedno na drugo. Upitana što tata kaže za mamu, navela je da on govori da je mama dobra te da tata nije puno ljut na mamu. Na pitanje što mama kaže za tatu, dijete je navelo da ne zna. Mal. ŠZ je opisala da kod tate ona i sestra imaju zajedničku sobu. Ponekad da mal. DZ ode spavati kod tate budući da se boji mraka, a ponekad da spava sa njom. Upitana jeli se čula s mamom dok je bila kod tate, mal. ŠZ je navela da bi je mama zvala, pa da bi onda njih dvije „malo pričale“. Kazala i kako bi mama „nekad dolazila kod tate“, i da su se vidjele s mamom 4-5 puta. Upitana kako se aktualno tada čuju s tatom dok su kod mame, mal. ŠZ je navela da ona i sestra tati nekad pošalju poruku i da ga nekad nazovu, a da on nekad nazove njih. Potvrdila da bi joj bilo lakše kada bi postojao stabilan raspored viđanja roditelja te na skali od 1 do 10 odabire broj 8 opisujući stupanj olakšanja u tom slučaju. Prilikom iznošenja istog, mal. ŠZ je počela plakati. Navedeno je stručnom timu zavoda sugeriralo da pitanje viđanja oca (vrijeme i raspored istoga) djevojčici emocionalno predstavlja veliko preopterećenje i nelagodu koju ona teže verbalizira. Nije ni sa kim razgovarala o narušenoj obiteljskoj situaciji. Također stručni tim saznaje da nitko od roditelja nije s njom razgovarao o njihovom razvodu ,uzimajući u obzir da otac nije prihvatio razvod s majkom djece. Na pitanje što bi željela promijeniti kada bi imala čarobni štapić, nakon duljeg razmišljanja mal.ŠZ je odgovorila da nema ideju te na poticaj navela da će razmisliti o istome sljedeći put. Pri projektivnoj igri, mamu uspoređuje s leptirom, potom s mačkom, a tatu uspoređuje s psom. Željela bi da mama i tata budu zajedno te upitana koga bi povela sa sobom na pusti otok, odgovara da bi povela mamu, tatu i sestru, da svi budu na istom mjestu te smatra da bi se svi dobro slagali. Prilikom iznošenja želje da roditelji ponovno budu zajedno, mal. ŠZ se po drugi put rasplakala. Stručni tim ukazuje da ona kao i većina djece razdvojenih/razvedenih roditelja priželjkuje pomirenje roditelja te unatoč višestrukim svjedočenjima sukoba između roditelja, i dalje smatra da bi se roditelji mogli pomiriti i dobro slagati. Stručni tim drži mogućim da je navedeno posljedica internaliziranja očeve perspektive i njegovog očekivanja i nadanja o obnovi partnerskog odnosa s majkom (obzirom na informacije o očevom izlaganju djece neprimjerenim informacijama), kao i posljedica toga što djevojčica od roditelja nije dobila jasnu i primjerenu informaciju o statusu njihovog odnosa, tj. hoće li roditelji ostati u braku ili se planiraju razdvojiti do daljnjega. Upitana kako se osjeća u zadnje vrijeme, odgovorila je da je bila vesela, a da je najviše razveseljava seka DZ. Opisala je da bez poteškoća zaspe, da nekad sanja lijepo, a nekad „ružno“. Stručni tim u mišljenju sudu ukazuje da je tijekom razgovora bilo vidljivo kako su kod mal. ŠZ prisutne akumulirane neprorađene emocije koje ona potiskuje, te povremeno, prilikom za nju teških tema, dolazi do emocionalne reakcije u vidu plača. Djevojčica je dakle bila vrlo zatvorena te, unatoč poticajima da se otvori, posebno teško i uz veliku zadršku verbalizira svoje osjećaje, iako je stručnom timu bilo očigledno da je nešto tišti i rastužuje. Prema mišljenju stručnog tima mal. ŠZ je sklona negiranju negativnih emocija i prikazivanju obiteljske situacije i odnosa roditelja idiličnim, unatoč saznanjima o brojnim sukobima roditelja kojima je i sama često svjedočila. Prilikom pričanja o ocu, stručni tim ukazuje da ga nastoji zaštititi i ne iznositi informacije koje bi ga prikazale u lošem svjetlu, primjerice iznosi kako tata govori da je mama dobra i da nije puno ljut na nju, iako stručni tim ima oprečne informacije te im je iz neposrednog kontakta s ocem vidljiv njegov antagonizam i burne reakcije prema majci djece. Također, iako mal. ŠZ kazuje da otac s njom radi za školu, isto je nejasno obzirom na saznanja da je mal. ŠZ popustila u školi u periodu boravka kod oca i dobila loše ocjene. Tijekom opisivanja svakodnevice kod oca, saznaje se da mal.ŠZ nerijetko samostalno priprema doručak i večeru (sendvič, pahuljice) što stručnom timu zavoda dovodi u pitanje očev roditeljski kapacitet organiziranja svakodnevnice s djecom. Temeljem djetetovih emocionalnih reakcija (plakanje) stručnom timu Zavoda je bilo jasno da pitanje viđanja oca, obzirom da je isto nepredvidljivo i kaotično, djevojčicu preopterećuje, kao i pitanje odnosa roditelja, tj. potencijalno pomirenje istih. Razgovor s mal. ŠZ trajao je dulje od predviđenog obzirom da je bilo vidljivo da dijete teško verbalizira svoje emocije, a primjetno je stručnom timu bilo da je nešto muči i da radi toga ima potrebu plakati, stoga se nastojalo stvoriti sigurno okruženje kako bi se djetetu pružilo dovoljno prostora za izražavanje svojih osjećaja. Obzirom na izrazitu zatvorenost mal. ŠZ, pored vidljive potištenosti i potrebom za plakanjem, podaci su da je sa majkom djece dogovoreno da mal. ŠZ ponovno dovede na razgovor kako bi se s njom pokušalo porazgovarati o temama koje je muče i o kojima se prvi put nije mogla otvoriti. Razgovor je proveden 3. studenog 2022. g. te je mal. ŠZ zajedno s mal. DZ na razgovor dovela majka te je i taj razgovor, s obje proveden bez prisustva majke. Upitane što su radile od prošlog razgovora, navele su da su išle u Imotski, u djedovo selo (s majčine strane) te da su nosili cvijeće na groblje maminoj baki i djedu. Mal. ŠZ kazala kako joj je bilo dobro u školi i pri tom razgovoru bila dobro raspoložena te i navela da se taj dan osjeća jako veselo jer je jedina u razredu imala sve točno u radnim listićima. Navela da je ništa ne muči i da joj je „sve super danas“. Kazala da je u matematici prošle godine bila najbolja. U odnosu na tatu u tom razgovoru je navela da je tata dobro, da je u Splitu cijelo vrijeme te da je popravio zube, pa da ga više ne bole, navela da se s tatom čuju i da ih on pita „što rade, jesu ručale, gdje je DZ“ i sl. Kazala da ne zna jeli roditelji međusobno komuniciraju, pa potom kazala da se mama i tata „nekad čuju“. Upitana o tri želje koje bi željela da joj se ostvare, prvo navela da bi htjela „da može ići na kampiranje“, pri čemu bi „povela mamu, tatu, neke rođake i DZ“. Potom bi željela da ima sve petice u školi, a treća želja joj je „da ima zalihe sladoleda“. Baku i djeda s majčine strane opisuje dobrima. Navela da nju i sestru oni čuvaju kada mama radi. Rođaci žive blizu, pa se zajedno igraju na ulici i gledaju crtiće. Opisala da joj mama pregleda domaći rad kad ga napiše te da joj ona pomogne ako ne razumije. Dodala da joj i tata isto tako pomogne. Pri razgovoru o prethodnom razdoblju tijekom boravka kod oca i emocijama koje je tada osjećala, mal. ŠZ je stručnom timu navela da je bila tužna kada bi dobila lošiju ocjenu u školi. Tata da bi joj u tim situacijama rekao da „nema veze“. Navela da bi joj tata „objasnio svaki put kad ne bi nešto razumjela“. S mamom da su se ona i sestra tada čule „preko telefona“ i da su se „malo viđale“. Upitana kako je izgledala njihova komunikacija s mamom, mal. ŠZ navela da bi mama zvala nju i sestru, a ona i sestra da bi mami slale poruke. Što se tiče viđanja, da bi ih mama čekala ispred zgrade, pa bi ona i sestra s njom otišle prošetati ili kupiti nešto. Spomenula da joj je mama par puta došla u stan gdje su bile s tatom te da su one za to vrijeme bile u sobi i igrale se. Potom navela da bi mama „malo došla i igrala se s njom i DZ u sobi“. Upitana o interakciji između roditelja, mal. ŠZ navela da je „ok izgledalo“ između mame i tate. Na pitanje jeli tata s njom razgovarao o tome s kim bi željela živjeti (obzirom na informaciju o tome kako je otac mal. dijete direktno u prisutnosti majke pitao s kim želi živjeti), podaci su da je mal.ŠZ počela plakati budući da je navedeno opterećuje i izaziva nelagodu što po mišljenju stručnog tima a i ovog suda nije iznenađujuće obzirom da se radi o teškoj odluci za koju dijete ne bi trebalo biti odgovorno. Navela je te prigode da joj tata „malo fali“. Kao i prošli put, navela stručnom timu da bi željela da ona i sestra imaju određeni raspored viđanja s ocem, odnosno da raspored viđanja ne bude nepredvidljiv. Prilikom drugog razgovora mal.ŠZ je bila opuštenija i bolje raspoložena, no i dalje je nerado pričala o vlastitim doživljajima i obiteljskoj problematici te se stekao dojam stručnog tima da želi izbjeći otvaranje za nju neugodnih tema, iako su u jednom trenutku ponovno proizašle njene potisnute emocije (plakanje) vezane uz odluku o tome s kojim roditeljem će živjeti. Navedena djetetova zatvorenost se po mišljenju stručnog tima može se objasniti time što djeca zbog lojalnosti prema roditeljima (u ovom slučaju spram oca), nerijetko pokušavaju sakriti od okoline, posebno službe socijalne skrbi, informacije o svom životu kako ne bi kompromitirali roditelje. Majci je nakon razgovora s djetetom savjetovano da mal.ŠZ uključi u tretman kod psihologa.

    49. Zaključno se iznosi mišljenje i prijedlog stručnog tima Zavoda za socijalni rad, Područni ured Split od 8.veljače 2023. da je u interesu mal. kćeri stranaka da stanuju s majkom, a s ocem da ostvaruju susrete pod nadzorom obzirom na očevo samovoljno i nepredvidljivo preuzimanje i zadržavanje djece bez prethodnog dogovora s drugim roditeljem i opstruiranje kontakta djece s majkom za to vrijeme. Isto tako, budući da je otac sklon preopterećivati djecu iznošenjem neprimjerenih informacija (o obiteljskoj situaciji, o drugom roditelju i o vlastitim negativnim osjećajima i doživljajima) i pred djecom imati emocionalne ispade, izneseni prijedlog viđanja oca mal. djece pod nadzorom stručne osobe, stručni tim zavoda smatra u najboljem interesu mal. djece stranaka, te su predložili u mišljenju od 8.2.2023. da se susreti i druženja djece s ocem odvijaju pod nadzorom stručne osobe svaki drugi tjedan; utorkom u trajanju od dva sata te petkom u trajanju od tri sata, ovisno o školskoj smjeni mal. ŠZ. Pri tome, stručna osoba u dogovoru s majkom preuzima djecu i nalazi se s ocem na dogovorenom mjestu susretu.

    50. Tužiteljica prema iskazu danom na ročištu od 14. veljače 2023. stanuje na adresi [adresa] F 13, Split, a prijavljenog prebivališta [adresa]. Faktična bračna zajednica je prestala 2018. kada je ona otišla živjeti kod svojih roditelja te je potvrdila iskazom da je od tada pa do njena iskaza dinamika odnosa u obitelji bila onakva kakva je opisana u nalazu i mišljenju stručnog tima HZSR. Ostala je pri zahtjevu za razvodom braka jer su im bračni odnosi doista teško i trajno poremećeni što je vidljivo iz nalaza i mišljenja Zavoda te ukazala da je tuženikovo ponašanje prema njoj bilo takvo da ga je više puta morala prijavljivati policiji, a i on je nju jednom prijavio policiji sa prijavom da je ona došla i lupala kod njega, a ona tvrdi da je to laž. Ustrajna je bila iskazom da ne postoji mogućnost pomirenja između njih kao bračnih drugova, ali je spremna s tuženikom surađivati jer su roditelji zajedničke djece koju voli oboje roditelja. Na okolnost od kada su djeca tjedan dana kod jednog, tjedan kod drugog roditelja, iskazala je da to tako samo unazad dva tjedna prije tog ročišta. Taj tjedan su djeca bila kod nje, od tada prošle subote, prije toga su tjedan dana bila kod oca, a prije toga su djeca bila 10 dana kod majke, a prije toga 10 dana kod oca. Prije toga su bila 3 mjeseca tužiteljice, a tjedan kod tuženika. Prema iskazu, tuženik bez ikakvog reda, bez dogovora između njih dvoje, ne nazove tužiteljicu već nazove stariju kći da bi pokupio i nju i mlađu sestru. Dakle tužiteljicu tuženik ne nazove ni obavijesti, nego se djeca samo spreme i odu kod oca, koji dođe ispred kuće u kojoj tužiteljica živi i tu preuzme djecu. Na okolnost gdje otac djecu njoj vrati, iz njena iskaza proizlazi da mu tužiteljica napiše poruku da će od njega preuzeti djecu ispred škole starije kćeri pa je potvrdila da djecu tuženik dovede ispred škole, opisala da se zna tada udaljiti od tužiteljice, te djeca samo od njega dođu sama do tužiteljice. Opisala je iskazom, prije toga, unazad 3-4 godine, gdje bi god tužiteljica rekla da se nađu radi preuzimanja djece, tuženikovo ponašanje da je bilo takvo da bi s njegove strane prema tužiteljici bilo pljucanja, vrijeđanja, vikanja, sve u nazočnosti djece. Opisala i da je tuženik znao ranije i sam doći kod tužiteljice u kuću bez najave, vikati, vrijeđati i tražiti od djece da idu sa njim. Na okolnost je li joj se djeca tuže na oca, iskazala je da nisu nikad ali da ona vidi da se često puta uznemire kad tuženik njima najavi da će ih on pokupiti, te da odmah bude plakanja, a kad ih vraća tužiteljici, da tada zna biti i plakanja djece da ne žele ići kod tužiteljice već da žele ostati kod oca. Opisala je da je prije Božića 2022. dovodio mlađu kćer do tužiteljice, držao je u naručju i govorio joj " neće tebi nitko uzeti meni". Tvrdi iskazom da je to histerično govorio i govorio joj da ne plače, jer je ona tada plakala. Tužiteljica misli da je najveći problem to što on govori djeci, što on servira djeci u vezi tužiteljice i u vezi primopredaje kad se on treba u toj prigodi rastati sa djecom. Tužiteljica misli da tuženika ti rastanci, tj. odvajanje od djece najviše emocionalno unište, te opisala da onda on podivlja na način da svašta govori djeci protiv tužiteljice, a onda i krene i na tužiteljicu sa uvredama, a sve u nazočnosti djece. O dinamici u obitelji je dalje opisala da kada je kćeri ŠZ bio rođendan 24. rujna 2022., djeca su tada bila kod tuženika 2 tjedna, tužiteljica je djecu uporno zvala na telefon, no nitko joj se nije javljao, no ukazuje da zbog toga ona nije radila nikakve probleme već popustila samo da bude mir, a djecu tada nije uzela jer se bojala da će tuženik podivljati. Iskazala je i da ga se ranije bojala, no da ga se sada više ne boji, drži da se valjda navikla na takvo njegovo ponašanje prema njoj ali ju je strah u vezi djece tj kako će se takvo njegovo ponašanje prema tužiteljici odraziti na mal. djecu stranaka. Ona djecu, nakon što se vrate od oca, pita kako im je bilo kod oca, opisala je da joj djec kažu da je bilo dobro, super, ništa se ne žale.

    51. Tužiteljica osobno je tijekom iskaza, a u odnosu na nalaz, mišljenje i prijedlog stručnog tima HZSR od 8. veljače 2023., iako je njena punomoćnica uz tužiteljičinu suglasnost uvodno na ročištu navela da je tužiteljica suglasna sa prijedlogom stručnog tima Zavoda kako i koliko da se mal. djeca viđaju sa ocem, promijenila mišljenje navodeći da misli da je opseg predloženih susreta malo za djecu jer tužiteljica smatra da djeca trebaju oca, a sa druge strane da je pitanje kakvog oca djeca trebaju, jer tvrdi da tuženik prema tužiteljici divlja, histerizira, bude agresivan, nasilan, ali ništa od toga prema djeci, nego prema tužiteljici i to u prilikama dosadašnjih primopredaja djece među njima kao roditeljima, čemu su djeca nazočila i tužiteljica se boji kako to utječe na djecu, jer vidi da se djeca vidno uznemire u nekim okolnostima kad tuženik iz vedra neba kaže da će ih pokupiti. Tužiteljica misli da bi u redu bilo s njegove strane prema djeci da ih nekoliko dana prije, ako ih već misli preuzeti od majke, obavijesti o tome kada će ih pokupiti. Tužiteljica misli da je nazočnost treće stručne osobe više potrebna prilikom preuzimanja djece na susrete i druženja s ocem, nego što bi nazočnost treće stručne osobe bila potrebna prilikom cjelokupnog trajanja susreta i druženja s ocem, pa je iskazom potvrdila da je popustljiva u tom smislu prema ocu-tuženiku, jer ne bi voljela da ispadne da je ona ta koja je njemu uskratila susrete sa djecom. Tužiteljica je istakla da je tuženik, da je bio voljan surađivati, mogao djecu, da se prethodno dogovorio sa tužiteljicom, viđati kad god je želio i koliko želi. Tužiteljica samo smatra da ju treba kontaktirati na civiliziran način. Smatra da je tuženik ljut na nju jer ga je ostavila. Ista smatra i da se tuženik ne smije sa djecom dogovarati kad će djeca ići kod njega, već sa njom kao majkom djece jer su djeca mala. Tužiteljica je potvrdila da je policiji rekla da tuženik konzumira narkotike, te u vezi toga navela da joj je policija rekla da s tom izjavom ne mogu ništa dok ga ne uhvate sa drogom, jer ne mogu samo na temelju njene izjave ići u pretres. Na okolnost jesu li joj djeca ikada rekla da su kod oca, dok borave s njim nasamo ikada primijetila kakvo neuobičajeno ponašanje (koje bi možda bilo posljedica konzumacije kakvih narkotika), majka je potvrdila iskazom da joj djeca nikad takvo nešto nisu kazala. Tvrdi iskazom da je tuženik za vrijeme njihova zajedničkog života konzumirao narkotike, jer tvrdi da je vidjela da konzumira, marihuanu sigurno, ali ne zna je li što drugo, mada misli da jest ali nije sigurna što a pretpostavlja da je kokain jer kako iskazuje, vidjela je u njega bijeli prah te drži da je to valjda bio kokain. Dok su živjeli zajedno nije vidjela da on konzumira taj bijeli prah, već da ga bi ga stavio negdje u kuhinji iza posuda sa primjerice šećerom i slično. Potom je iskazala da tuženik živi od preprodaje droge, a što da zna jer su jedno vrijeme držali kafić Aquarius i živjeli od poslovanja tog kafića, a kad su zatvorili taj kafić, ona drži da je tuženik vjerojatno živio od prodaje droge, jer nije nigdje nije radio, a imao je novaca. Njoj tada mladoj nije htio kazati što on radi kada bi ga ona to pitala. Nije ga direktno pitala jeli preprodaje drogu.

    52. Prema iskazu tužiteljice, ni ona ni tuženik nemaju u vlasništvu nekretnina. Tužiteljica je zaposlena kao prodavačica u Victi sa mjesečnom neto plaćom oko 6.000,00 kn, nema drugih redovitih mjesečnih primanja osim plaće time da prima dječji doplatak za obje kćeri, 500,00 kn mjesečno za obje. Ista nema kreditnih obveza. Prema njenom iskazu, tuženik joj ne daje novac za uzdržavanje djece, već djeci zna povremeno kupiti odjeću kad su djeca s njim, a nedugo prije iskaza tužiteljice, a kada su mal. djeca bile kod nje i bile bolesne poslao je 2 kese kćeri ŠZ (sokove, čipseve i slično). Iskazala da zna da tuženik nema kreditnih zaduženja, te da ni on kao ni ona nema druge djece osim dvije mal. kćeri stranaka. Iskazala i da je tuženik nezaposlen od vremena kad su zatvorili kafić 2015., ali opisala da on povremeno zna otići raditi na crno kao zaštitar na otoke, a par puta da je išao u Njemačku raditi, ona ne zna na kojim poslovima. Sumarno su tužiteljičine primjedbe na tuženika kao oca to što ima emocionalne ispade prema tužiteljici ispred njihove djece. Potvrdila je da nikad nije vikao na djecu. Nema druge primjedbe na njega kao oca, čak drži da je i prepopustljiv prema djeci, sve im dozvoli, sve im kupi. Ukazala da tuženik govori djeci protiv tužiteljice, da djeci govori da njih nitko neće uzeti od njega. Vezano za spomenute narkotike, tužiteljica je iskazala da ne zna kako će se tuženik ponašati prilikom susreta sa djecom i primopredaje djece, jer ona ima dozu straha i napadaja panike što od njega dalje očekivati po pitanju toga kad on bude kupio djecu i vraćao ih.

    53. Kako je nastavno iskazu tužiteljice, a obzirom na nalaz, mišljenje i prijedlog Zavoda, posebna skrbnica mal. djece zatražila od suda da od Zavoda zatraži nadopunu mišljenja stručnog tima, odnosno da se isti očituju je li nužno da treća osoba bude prisutna cijelo vrijeme prilikom kontakta između oca i djece ili samo prilikom primopredaje između roditelja, a obzirom na očevo ponašanje prema majci, te predložila od stručnog tima zatražiti i nadopunu i na okolnost eventualnog šireg opsega i češćih susreta i druženja djece s ocem, to je sud isto i zatražio a nadopunu mišljenja stručnog tima zaprimio 23. ožujka 2023.

    54. Uvidom u dopunu mišljenja stručnog tima od 21. ožujka 2023.je utvrđeno a glede mišljenja jeli nužno da treća osoba bude prisutna cijelo vrijeme trajanja susreta između oca i mal. djece ili samo prilikom primopredaje mal. djece, da je u vezi toga stručni tim mišljenja i dalje da je potrebno da treća stručna osoba bude prisutna za vrijeme cjelokupnog trajanja susreta između oca i mal. djece. Utvrđeno je, a u odnosu na majčin prijedlog da stručna osoba bude samo prilikom primopredaje mal. djece, da to proizlazi iz majčine popustljivosti spram oca djece kao i osjećaja straha poradi očevih potencijalnih agresivnih i neprimjerenih ponašanja spram nje u prisutnosti mal. djece a sud ističe da je takva i prosudba suda. Kao što je istaknuto u mišljenju stručnog tima upitno je ponašanje oca prilikom susreta i druženja s mal. djecom između ostalog, obzirom na dosadašnju neprimjerenu komunikaciju oca u odnosu na mal. djecu koja se očituje u očevom iznošenju neprimjerenih i štetnih informacija u odnosu na majku, partnerski odnos i sl., a što mal. djeci stvara emocionalni pritisak i tjeskobu. Također stručni tim zavoda u nadopuni ukazuje da je majka izjavila da je svjedočila očevom konzumiranju narkotika za vrijeme trajanja zajedničkog života te i dalje nije otklonjena sumnja o navedenom. Stručni tim ističe da tuženik-otac mal.djece svojom kontinuiranom nesuradnjom (ne odazivanje na pozive službe zavoda za socijalni rad, nesuradnja s voditeljicom mjere i stručnim timom, neodazivanje na pozive drugih institucija) ostavlja dojam nezainteresiranosti i inertnosti u odnosu na uređenje temeljnog sadržaja roditeljske skrbi u odnosu na mal. djecu za koju ima potrebu verbalizirati i naglašavati vlastitu privrženost i brigu za iste. Utvrđeno je dalje iz nadopune mišljenja, da stručni tim ukazuje da je prisutnost treće, stručne osobe za vrijeme trajanja susreta između roditelja ( u ovom slučaju oca) i mal. djece ima svrhu popratiti tijek susreta i korigirati neprimjerena ponašanja roditelja, a ovisno o proteku susreta, odnosno ponašanju roditelja, može imati privremeni karakter.

    55. Iz nadopune mišljenja stručnog tima je, a u odnosu na pitanje šireg opsega te češćih susreta i druženja oca i mal. djece, utvrđeno da je stručni tim uvažio izneseni prijedlog, gledano iz perspektive mal. djece koja, prema navodima majke, vole odlaziti kod oca te su u vrijeme održavanja ročišta ostvarivala široke kontakte s ocem pa je dakle stručni tim zavoda u konačnici predložio da se susreti odvijaju pod nadzorom stručne osobe, ovisno o školskoj smjeni mal. ŠZ i to na način kada je mal. djetetu nastava ujutro, ponedjeljkom i četvrtkom u trajanju od dva sata, a kada je mal. djetetu nastava popodne, utorkom u trajanju od jedan sat i petkom u trajanju od dva sata. Stručni tim je ostao pri ranijem prijedlogu u dijelu da stručna osoba u dogovoru s majkom preuzima djecu i nalazi se s ocem na dogovorenom mjestu susreta.

    56. Sud je na temelju mišljenja stručnog tima od 8. veljače 2023., dopune mišljenja od 23. ožujka 2023. i iskaza tužiteljice, donio rješenje o privremenoj mjeri od 22. rujna 2023., u sadržaju kako je detaljno izneseno u točki 13. obrazloženja ove presude, dok se ovdje sumarno ponavlja da je predmetnim rješenjem odlučeno da će mal. djeca stanovati sa majkom, a s ocem ostvarivati osobne odnose pod nadzorom treće stručne osobe.

    57. HZSR, PU Split je sudu 3. srpnja 2024. podnio prijedlog da se predmetno rješenje o privremenoj mjeri izmijeni na način da se ukine nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa oca i mal. djece.

    58. Naime, predmetni prijedlog temelji se na izvješću stručnog tima od 25. lipnja 2024. iz kojeg proizlazi da je po imenovanju voditelja mjere nadzora nad ostvarivanjem osobnih odnosa oca s mal. djecom, održan sastanak s ocem koji je izjavio da nije suglasan s predmetnom mjerom te da ne smatra da je potrebno da na susretima njega i mal. djece bude prisutna treća osoba. Ujedno da je uvidom u izvješća voditeljice mjere utvrđeno da se susreti oca i mal. djece na način koji je određen privremenom mjerom nisu održavali, a budući da otac ne živi u kontinuitetu u Splitu već učestalo putuje u inozemstvo i ne posjeduje mobilni broj unutar Republike Hrvatske. Stoga da uzimajući u obzir dotadašnju obiteljsku problematiku, majčino svojevoljno predavanje mal. djece ocu bez problematiziranja navedenog, te uzimajući u obzir prethodne navode majke u sudskom postupku kako oca ne smatra neprimjerenim u kontaktu sa mal. djecom već smatra da većina teškoća u ostvarivanju roditeljske skrbi proizlaze iz njihovih međusobnih konflikata i sukoba prilikom primopredaje mal. djece, kao i činjenicu da otac ne iskazuje primjerenu razinu suradnje te zbog okolnosti na strani oca (učestala putovanja i izbivanja iz Splita), nije moguće u praksi provoditi navedenu mjeru nadzora nad kontaktima između oca i mal. djece, HZSR PU Split predlaže ukidanje mjere nadzora nad ostvarivanjem osobnih odnosa oca i mal. djece.

    59. O predmetnom prijedlogu sud nije donio odluku o izmjeni rješenja o privremenoj mjeri, no uzeo je predmetno izvješće stručnog tima kao relevantno za donošenje meritorne odluke u ovom postupku.

    60. Sud je ujedno uzeo u obzir mišljenje mal. djece koje su iznijele u razgovoru sa stručnim timom dana 25. listopada 2022. i 3. studenog 2022., pri čemu je prvi razgovor sa djevojčicama obavljen u prisustvu majke a drugi razgovor bez prisustva oba roditelja, pri čemu je sa stručnim timom razgovarala uglavnom ŠZ, dok je mal. DZ većinom crtala. U bitnom, mal. ŠZ je u oba navrata iznijela mišljenje da bi joj bilo znatno lakše u cjelokupnoj situaciji narušenih roditeljskih odnosa kada bi postojao stabilan raspored viđanja s ocem, odnosno da raspored viđanja ne bude nepredvidljiv. U preostalom dijelu mal. ŠZ govorila je o odnosima između roditelja sa zadrškom, iskazujući želju da se obitelj ponovno spoji, a iz njenog cjelokupnog ponašanja kao i izjavljenog razvidno je da je mal. ŠZ opterećena i napeta radi neprimjerenog ponašanja oca. Kako zbog izlaganja obje djevojčice sukobima sa tužiteljicom i pogrdnog obraćanja tužiteljici u njihovoj prisutnosti, uzimanju djevojčica od majke kako i kada mu se prohtije, dovođenja djevojčica u nepovoljan položaj da biraju roditelja s kojim žele živjeti, kao i opterećivanjem djece iznošenjem neprimjerenih informacija o obiteljskoj situaciji, o majci i o vlastitim negativni osjećajima i doživljajima. Ipak mal. ŠZ izjavljuje da voli biti sa tatom i da joj isti nedostaje kada nije s njim.

    61. Mal. djeca su sa predmetnim postupkom upoznata 7. srpnja 2023., a razgovor je obavljen u nazočnosti JZ, stručne radnice Centra za posebno skrbništvo- Podružnica Split. Mal. djecu je na razgovor dovela majka, dok se otac nije odazvao telefonskom pozivu jer se "broj ne koristi". Razgovor sa mal. djecom opširno je prenesen u podnesku posebne skrbnice od 6. lipnja 2025. U bitnom se navodi da su obje djevojčice snažno opterećene obiteljskom dinamikom i nedefiniranim načinom viđanja roditelja. Obje imaju snažnu želju da se roditelji pomire, no priznaju da su u obitelji bile prisutne svađe. Kada im je predočen prijedlog i mišljenje HZSR, PU Split od 8. veljače 2023. i dopuna mišljenja od 23. ožujka 2023., mal. ŠZ se rasplakala jer je htjela da roditelje podjednako viđa iako pojam "podjednako" nije na pitanje znala pobliže pojasniti, dok je mal. DZ izjavila da će onda "tata biti sam, mi moramo izabrati", no ni ona nije pojasnila tko joj je rekao da one moraju birati. Upitane o tome pričaju li roditelji o drugom u njihovoj nazočnosti, mal. ŠZ navodi kako tata kaže da se moraju viđati sa mamom, dok mal. DZ odgovara kakoa "tata kaže da mama nije dobra" i "da je glupa", dok je mal. DZ izjavila i da joj je tata rekao da se razvode zbog nje

    62. Ujedno, pregledane presude koje bi se odnosile na obiteljsko nasilje u obitelji ĆZ i LZ, a koje podatke je sud pribavio od Općinskog Prekršajnog suda u Splitu Presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu Pp J-335/2020 od **.**.2022. LZ proglašen je krivim za prekršaj iz čl. 10. st. 1. toč. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i izrečena mu je novčana kazna u iznosu od 7.000,00 kn, dok je ĆZ oslobođena optužbe za isti prekršaj, a sve radi događaja od 7. siječnja 2020. Povodom žalbe protiv predmetne presude, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je rješenjem od 5. travnja 2022., poslovnog broja Ppž-3548/2022 ukinuo prvostupanjsku presudu i predmet vratio na ponovni postupak pred Općinski prekršajni sud u Splitu koji se vodio pod poslovnim brojem Pp- 5607/2022. Kako se radi istog prekršaja protiv istih okrivljenika pred tim sudom vodio postupak pod brojem Pp J-4272/2020 a radi događaja od 3. prosinca 2020., to je Općinski prekršajni sud postupak poslovnog broja Pp-5607/2022 pripojio predmetu Pp J-4172/2020, te u jedinstvenom postupku donio dana 19. travnja 2024. presudu, poslovnog broja Pp J-4272/2020, kojom su okrivljenik LZ i ĆZ proglašeni krivim za počinjeni prekršaj od 3. prosinca 2020., dok je u odnosu na LZ odbijena optužba za prekršaj od 7. siječnja 2020. Oba prekršaja za koja su se okrivljenici teretili i proglašeni krivim počinjena su u nazočnosti zajedničke malodobne djece. Povodom žalbe PZ, Visoki prekršajni sud je presudom od 28. kolovoza 2024., poslovnog broja Ppž-6723/2024 djelomično prihvatio žalbu okrivljenika i preinačio pobijan presudu u pravnoj oznaci djela i kazni, dok je u preostalom dijelu obio žalbu kao neosnovanu.

    Presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju, od 1. rujna 2021., poslovni broj Pp-9515/2021, LZ je proglašen krivim za prekršaj iz čl. 10. st. 1. toč. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji za događaj od 1. rujna 2021. Presudom Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 10. ožujka 2022., poslovni broj Ppž-13505/2021, prihvaća je žalba okr. LZ, ukinuta pobijana presuda i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje u predmetu koji se vodio pod poslovnim brojem Pp-4710/2022. Pod navedenim poslovnim brojem u ponovljenom postupku Općinski prekršajni sud u Splitu je 24. studenog 2022. ponovno LZ proglasio krivim za isti prekršaj. Povodom žalbe okrivljenika, Visoki prekršajni sud je ponovno rješenjem od 4. travnja 2024., poslovni broj Ppž-891/2023 prihvatio žalbu okrivljenika i predmet vratio na ponovni postupak. Ponovljeni postupak vodio se pred Općinskim prekršajnim sudom u Splitu pod novim poslovnim brojem Pp-4942/2024, u kojem je donesena presuda od 11. veljače 2025., kojom je ponovno za isti prekršaj LZ proglašen krivim. I protiv te odluke je LZ izjavio žalbu, povodom koje je Visoki prekršajni sud rješenjem od 23. travnja 2025., poslovni broj Ppž-3914/2025, ponovno prihvatio žalbu LZ i predmet vratio na ponovni postupak. Ponovljeni postupak je u tijeku pred Općinskim prekršajnim sudom u Splitu pod poslovnim brojem Pp- 7090/2025.

    Presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 3. lipnja 2022., poslovni broj Pp J- 2192/2019-22 LZ proglašen je krivim za prekršaj iz čl. 10. st. 1. toč.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji za događaj od 30. srpnja 2019. U istom postupku donseno je rješenje od 2. kolovoza 2019. kojim je LZ određena mjera zabrane približavanja oštećenici ĆZ na udaljenost manjoj od 100 metara. Presudom Visokog prekršajnog suda RH od 11. siječnja 2023. Ppž-6844/2022 odbijena je žalba okrivljenika i potvrđena prvostupanjska presuda, dok je rješenjem Visokog prekršajnog suda od 3. listopada 2019., broj IR-347/2019 prihvaćena žalba okrivljenika i, ukinuto prvostupanjsko rješenje i predmet vraćen na ponovljeni postupak koji se vodi pod poslovnim brojem Pp Ikp-475/2024 i koji je u vrijeme zaključenja glavne rasprave i dalje u tijeku.

    63. Nakon ovako do sada provedenih dokaza i utvrđenja koja su iz istih proizišla, a uz potpunu pasivnost tuženika u ovom sudskom postupku kao i pred HZSR PU Split, gdje se tuženik osobno pojavio pred sudom samo na ročištu od 6. lipnja 2025. na kojem nije imao ništa za iskazati (na ranije zakazano ročište radi saslušanja tuženika tuženik se nije pojavio i sud je odustao od njegova saslušanja), osim što je rekao da očekujući donošenje odluke želi paziti da ne propusti žalbeni rok, sud je cijeneći utvrđenja stručnog tima HZSR, podatke o prekršajnoj kažnjavanosti tuženika zbog nasilja u obitelji (prvenstveno prema tužiteljici), te prihvaćajući iskaz tužiteljice kao i pregledom preostale dokumentacije koja prileži spisu, donio odluku kao u izreci iz slijedećih razloga.

    64. Sud je kao nesporno utvrdio da je faktična bračna zajednica između tužiteljice i tuženika prestala još 2018. (dakle pred više od godinu dana), te da su odnosi među tužiteljicom i tuženikom teško i tajno poremećeni, pa je primjenom odredbe čl. 51. toč. 2. i 3. ObZ-a odlučio kao pod točkom I. izreke presude.

    65. Kako je razveden brak stranaka koje imaju dvoje zajedničke mal. djece, a stranke nisu postigle Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, valjalo je sukladno odredbi čl. 56. ObZ-a odlučiti i o tome s kojim roditeljem će stanovati zajednička mal. djeca, načinu ostvarivanja roditeljske skrbi, ostvarivanju osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuju i visini uzdržavanja za mal. djecu kojeg je dužan plaćati roditelje s kojim dijete ne stanuje.

    66. Odlučujući o načinu ostvarivanja roditeljske skrbi, sud je također ocijenio osnovanim tužbeni zahtjev majke kojim predlaže da roditelji zajednički i sporazumno ostvaruju roditeljsku skrb u odnosu na mal. ŠZ i mal. IZ, a budući da u postupku nisu izneseni dokazi koji bi upućivali na donošenje drugačije odluke, te je stoga primjenom odredbe čl. 53., čl. 56. st. 2. i čl. 413. st. 1. toč. 1. ObZ-a, odlučeno kao pod točkom III. izreke.

    67. Sud je cijeneći osnovanim prijedlog stručnog tima HZSR, PU Split od 8. veljače 2023., dopune mišljenja stručnog tima od 23. ožujka 2023., kao i izvješća stručnog tima od 25. lipnja 2024. kojima je kontinuirano predlagano da mal. djeca stanuju sa majkom, primjenom odredbe čl. 56. st. 1. i 413. st. 1. ObZ-a donio odluku da mal. djeca stanuju sa njom na adresi njenog stanovanja koja glasi [adresa] F 13, Split, a na kojoj adresi će biti i prijavljeno prebivalište mal. djece.

    68. Naime, pri donošenju odluke o tome s kim će mal. djeca stanovati sud je imao u vidu utvrđenja stručnog tima koji je kroz rad sa predmetnom obitelji od vremena od kada su ušli u tretman te službe, provodio razgovore s roditeljima, neposredno pratio obitelj te poduzimao mjere obiteljsko-pravne zaštite unutar svoje nadležnosti. Od početka je Zavod zaprimao uzastopne obavijesti policije o nasilju među roditeljima, nerijetko u nazočnosti mal. djece. Utvrđeno je i da je u sklopu postupaka u Zavodu stručni tim imao poteškoća s ostvarivanjem kontakta i suradnje sa predmetnim ocem jer im je isti često izbjegavao odaziv u tu službu, a prilikom povremenih dolazaka bi znao biti neprimjeren, verbalno agresivan, povišen i nametljiv radi čega je u nekim situacijama bilo potrebno zvati i zaštitare. Utvrđeno je da su poteškoće koja se kontinuirano ponavljaju te da otac djece neplanirano i bez dogovora s majkom uzme mal. djecu i pri tome opstruira kontakte djece i majke, zanemarujući na taj način emocionalne potrebe djece, a što sveukupno pridonosi riziku i pravilnom rastu i razvoju mal. djece. Utvrđeno je i da otac samostalno, neovisno o majci kao drugom roditelju i stručnim službama, donosi odluke o tome kada će preuzeti mal. djecu i koliko će djeca boraviti kod njega pa se stoga znalo događati da djeca duži period ne mogu ostvariti uredan i redovit kontakt s majkom. Sud je osim toga imao u vidu da o tome koliko su mal. djeca opterećena i napeta radi neprimjerenih ponašanja oca, svjedoče i reakcije starije djevojčice prilikom razgovora sa stručnim timom u zavodu za socijalni rad kad je bilo jasno vidljivo koliko dijete ima nagomilanih, neprorađenih neugodnih emocija, obzirom na verbalnu zakočenost i ponavljajuće plakanje tijekom razgovora, posebno pri određenim temama. Konkretno, tema viđanja oca (obzirom da je isto nepredvidljivo i bez pravilnosti), tema odnosa roditelja, tj. potencijalno pomirenje istih te pitanje s kojim roditeljem će ona i sestra živjeti a što je sve stručni tim naglasio u svom nalazu i mišljenju sudu kao i to da je navedeno posljedica toga što dijete zbog opterećenosti narušenim odnosom roditelja preuzima težinu cjelokupne problematike te ne želi povrijediti nikog od roditelja, pazeći na njihove emocionalne potrebe, u ovom slučaju posebno očeve, a zatomljujući vlastite emocionalne potrebe. Utvrđeno je i da otac iskazuje afektivnost i privrženost prema mal djeci i da je zainteresiran za viđanje sa svojim mal. kćerima, posebno starijom ali da kod oca nije prisutno odgovarajuće razumijevanje ni uvid u razvojne potrebe djece, posebice vezano za zaštitu djece od izloženosti obiteljskom nasilju (sukobi roditelja) te neprimjerenim i štetnim informacijama o partnerskom odnosu roditelja, kao i svjesnost o potrebi djece za drugim roditeljem. Utvrđeno je da očevo ponašanje i njegove izjave sugeriraju kako isti, radi vlastite ljutnje na majku, nije u mogućnosti prepoznati potrebe mlt. djece za drugim roditeljem, pa zbog toga djeca postaju opterećena time da ne iskazuju potrebu za majkom a da ne bi povrijedile oca. Utvrđeno je da na taj način djeca svoju emocionalnu energiju troše na udovoljavanje ocu, što im otežava emocionalni razvoj. Nadalje, utvrđeno je da je tuženik u dosadašnjim razgovorima s službom Zavoda za socijalni rad i s voditeljicom mjere problematizirao to što majka djece radi, jer da ona iz tog razloga neadekvatno brine o mal.djeci i da radi toga djeca ne trebaju boraviti kod nje a stručni tim je naglasio u svom nalazu i mišljenju sudu da je otac navedeno prezentirao i mlt. djeci, sugerirajući im da ih je majka napustila jer je odabrala posao, kao i da je ista napustila obitelj. Utvrđeno je da tuženik zbog svoje vlastite partnerske povrijeđenosti ima potrebu djeci stranaka govoriti da je majka napustila obitelj, odnosno djecu. Tuženik kao otac ne uviđa koliko su takve informacije štetne za njegovu mal djecu i njihov socioemocionalni razvoj. Pri donošenju odluke sud je imao u vidu i da otac nije surađivao sa stručnim timom HZSR, kao i da se odlučio na potpunu pasivnost u ovom postupku, pa se tako nije odazvao niti na jedan poziv na ročište, niti se pisano očitovao na dostavljenu mu dokumentaciju iako je na to bio posebno pozivan. Pri donošenju ove odluke sud je dalje imao u vidu utvrđenja stručni tim Zavoda da tuženik nema povijest stabilnog radnog odnosa, da su prisutne česte oscilacije po pitanju njegovog radnog statusa i daljnjih planova o zaposlenju, da je prema podacima iz evidencije zavoda bio osuđen na kaznu zatvora u trajanju od pet godina zbog udruživanja u dilersku organizaciju, da je tužiteljica iznosila sumnje da je isti i dalje uključen u ilegalne poslove, kao i sumnje da isti konzumira opojna sredstva. S druge strane, tužiteljica je kroz vrijeme počela iskazivati ustrajniju motiviranost za promjenu aktualne nepovoljne situacije, adekvatno surađivala sa voditeljicom mjere te slijedila njene smjernice i savjete, primjereno surađivala sa službom HZSR, PU Split, uredno se odazivala pozivima stručnog tima Zavoda, te aktivno sudjelovala u ovom postupku. Kod donošenja odluke da će mal. djeca stanovati sa majkom sud je imao u vidu i da je tužiteljica-majka djece zaposlena, da ostvaruje stabilne, redovne prihode te da ima materijalnu i emocionalnu podršku svoje primarne obitelji, da ista pokazuje odgovarajuće razumijevanje za razvojne potrebe djece, da brine za školske obveze djece prema kojima je topla i pruža im primjerenu podršku. Stručni tim zavoda je procijenio da kod majke postoji prostor i za daljnji rad na njenim kapacitetima zauzimanja za zaštitu djece u situacijama njena sukoba s ocem djece i njegovog inzistiranja na preuzimanju djece. Sud je imao u vidu da je osnovom dosadašnjih provedenih radnji stručni tim Zavoda za socijalni rad mišljenja i zaključka da tužiteljica, majka djece, ima adekvatne roditeljske kapacitete, topla je i brižna u odnosu s djecom, prepoznaje važnost oba roditelja u životu djece te izražava želju za urednom suradnjom s ocem. Nastavno svemu navedenom, sud je istog stava kao stručni tim HZSR, te je mišljenja i utvrđenja da je u najboljem interesu mal. djece stranka da stanuju sa majkom, ovdje tužiteljicom, a da sa tuženikom, ocem ostvaruju osobne odnose u vidu susreta i druženja.

    69. Obim i dinamika ostvarivanja osobnih odnosa oca sa mal. djecom dosuđena je sukladno prijedlogu HZSR, PU Split od 25. lipnja 2024., a s kojim načinom uređenja osobnih odnosa oca sa mal. djecom se suglasila i tužiteljica i posebna skrbnica mal. djece. Iako su obzirom na gornja utvrđenja HZSR-a nasilna i štetna ponašanja oca spram prvenstveno tužiteljice, pa posredno i prema mal. djeci, ukazivala na moguće određivanje nadzora nad ostvarivanjem osobnih odnosa oca i mal. djece (posebno prilikom primopredaje mal. djece), sud je prihvatio mišljenje stručnog tima da određivanje nadzora nije moguće provoditi u praksi. Kako zbog očeve nesuradljivosti, tako i zbog njegova čestog izbivanja iz Republike Hrvatske. Mjeri nadzora protivila se i majka mal. djece koja je potvrdila da tuženik nikad nije vikao na djecu, niti bio nasilan prema njima kao i da su djeca i do sada učestalo boravila kod oca, da vole odlaziti ocu a da joj se djeca nikada nisu žalila na njega niti su joj rekla da su zamijetila neko neuobičajeno ponašanje kod oca (u kontekstu konzumacije narkotika). Glavnina tužiteljičinih primjedbi na tuženika je to što ima emocionalne ispade prema tužiteljici ispred njihove djece, a što se najčešće događa prilikom njihove primopredaje. O tome da vole biti s ocem govorila su i mal. djeca pred stručnim timom Zavoda i u razgovoru sa stručnom radnicom Centra za posebno skrbništvo, pa su čak predlagale i da kod oba roditelja budu podjednako. Iako nije utvrđeno da je otac bio nasilan prema mal. djeci, nesporno je utvrđeno da je otac nedostatnih roditeljskih kompetencija i da pred djecom iznosi neprimjerne sadržaje te ih izlaže nasilnom ponašanju prema tužiteljici, a za što je i prekršajno osuđivan. Sud je stoga prihvatio kao osnovan prijedlog stručnog tima HZSR, PU Split od 25. lipnja 2024., smatrajući da su tako uređeni osobni odnosi oca sa mal. djecom najbolje odgovaraju njihovoj dobrobiti i interesima, dok mišljenje mal. djece sud uzima u obzir u mjeri u kojoj ih ne drži protivnim njihovom najboljem interesu. Odluku o ostvarivanju osobnih odnosa mal. djece sa tuženikom za vrijeme školskih praznika i blagdana sud je donio sukladno prijedlogu majke i imajući pritom u vidu sva dosadašnja utvrđenja stručnog tima HZSR-a. Slijedom navedenog, uz primjenu odredbi čl. 56. st.1., 413. st. 1., čl. 119. st. 1. i čl. 121. st. 1. ObZ-a, odlučeno je kao pod točkom IV. izreke.

    70. Unatoč utvrđenom štetnom ponašanju oca naspram djece sud je smatrao da je u interesu mal. djece urediti njihove osobne odnose s ocem na način kako je to odlučeno u izreci presude, vodeći se načelom razmjerne i najblaže intervencije u obiteljski život iz čl. 7. ObZ-a. Naglašava se roditeljima, posebno ocu mal. djevojčica, da je obveza roditelja surađivati u ostvarivanju zajedničkog cilja - očuvanja fizičkog i mentalnog zdravlja i dobrobiti djece i njihove prilagodbe na prestanak bračne zajednice roditelja, kao i na ostvarivanje kvalitetnog odnosa s oba roditelja bez obzira na faktore koji su uzrokovali problem. Upućuje se stoga roditelje i da se uključe u savjetodavni rad u Obiteljski centar kako bi poradili na međusobnoj komunikaciji, a vezano za suradnju u izvršavanju roditeljske skrbi.

    71. Sud ujedno upozorava oba roditelja, posebno oca mal. djece na dužnost poštovanja ove sudske odluke kao i na pravne posljedice nepoštivanja obveze omogućavanja ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem kako je određena ovom odlukom. U tom smislu se napominje roditeljima da sud može odrediti ovrhu radi predaje djeteta za slučaj nepoštivanja odluke suda o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati (čl. 513. i 514. ObZ-a), a na prijedlog djeteta, roditelja ili Hrvatskog zavoda za socijalni rad može u posebnom izvanparničnom postupku odlučiti i o zabrani ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom ili ostvarivanju osobnih odnosa sa mal. djecom pod nadzorom stručne osobe koju imenuje Hrvatski zavod za socijalni rad (čl. 123. i 124. Obz-a). Sud može ujedno roditelju koji uskraćuje mal. djeci ostvarivanje osobnih odnosa s drugim roditeljem izreći novčanu kaznu u iznosu od 3.980,00 eura, zatvorsku kazne od jednog dana do šest mjeseci.

    72. Nadalje, valjalo je ovom sudskom odlukom odlučiti o uzdržavanju mal. djece od strane tuženika. Tužiteljica je na ročištu od 14. travnja 2025. predložila dosuditi zakonom propisani minimalni iznos za uzdržavanje mal. djece prema njihovoj kronološkoj dobi, navodeći tijekom postupka da je tuženik nezaposlenih i nema druge imovine, a ujedno je na ročištu od 14. veljače 2023. predložila da se presudom tuženika obveže na plaćanje novčanog doprinosa za uzdržavanje djece od dana donošenja rješenja o privremenoj mjeri pa ubuduće, a ne počev od 3. svibnja 2022. kao dana podnošenja tužbe u ovom predmetu. Nezaposlenost tuženika utvrđena je i pregledom dopisa HZMO-a od 31. siječnja 2025. iz koje je razvidno da za tuženika nema evidentiranih prijava na mirovinsko osiguranje, dok dokazi o eventualnoj radnoj nesposobnosti tuženika nisu dostavljeni tijekom postupka.

    73. Rješenjem o privremenoj mjeri od 22. rujna 2023. (toč. IV.) naloženo je tuženiku da počev od dana donošenja privremene mjere novčano doprinosi za uzdržavanje mal. ŠZ sa iznosom od 95,56 eura mjesečno, a za mal. IZ sa iznosom od 82,29 eura mjesečno, sa dospijećem 5. -tog u mjesecu za tekući mjesec, uvećano za zakonske zatezne kamate za slučaj kašnjenja, i to sve uplatom na račun majke. Navedena visina doprinosa za uzdržavanje mal. djece odgovaraju polovini minimalnih novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta životnih dobi kakve su mal. kćeri stranaka.

    74. Naime, Odlukama o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta koje su bile na snazi u periodu od 22. rujna 2023. pa do zaključenja glavne rasprave propisani su minimalni novčani iznosi koji predstavljaju minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u Republici Hrvatskoj koje je dužan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom, određuju se u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske, prema Priopćenju Državnog zavoda za statistiku za tu godinu važenja Odluke.

    75. Tako minimalni novčani iznos uzdržavanja koji je dužan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom:

    75.1. Prema Odluci o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta ("Narodne novine" broj 37/22, dalje Odluka/22), koja je bila na snazi od 23. ožujka 2022. do 5. svibnja 2023. za dijete do 6 godina iznosi 1.149,71 kn (152,59 eura), za dijete od 7 do 12 godina iznosi 1.352,60 kn (179,52 eura), a za dijete od 13 do 18 godina iznosi 1.487,86 kn(197,47 eura)

    75.2. Prema Odluci o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta ("Narodne novine" broj 48/2023, dalje Odluka/23) koja je bila na snazi od 5. svibnja 2023. do 26. travnja 2024. za dijete do 6 godina iznosi za dijete do 6 godina iznosi 172,67 eura, za dijete od 7 do 12 godina iznosi 203,15 eura, a za dijete od 13 do 18 godina iznosi 223,46 eura.

    75.3. Prema Odluci o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta ("Narodne novine" broj 49/2024, dalje Odluka/24) koja je bila na snazi od 26. travnja 2024. do 3. svibnja 2025. za dijete do 6 godina iznosi 195,16 eura, za dijete od 7 do 12 godina iznosi 229,6 eura, a za dijete od 13 do 18 godina iznosi 252,56 eura.

    75.4. Prema Odluci o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta ("Narodne novine" broj 75/2025, dalje Odluka/25), koja je na snazi od 3. svibnja 2025., za dijete do 6 godina iznosi, 224 eura, za dijete od 7 do 12 godina iznosi 264 eura, a za dijete od 13 do 18 godina iznosi 290 eura.

    76. Utvrđeno je da je mal. FZ od podnošenja tužbe naovamo potpada u dobnu kategoriju 7-12 godina, dok je mal. DZ do 14. veljače 2025. bila u dobnoj kategoriji do šest godina, a s navedenim datumom je prešla u dobnu kategoriju 7-12 godina.

    77. Obzirom na navedeno, a kako prema navodima tužiteljice tuženik nije doprinosio za uzdržavanje mal. djece niti po donesenoj privremenoj mjeri od 22. rujna 2023., a što je potvrdio i tuženik na ročištu od 6. lipnja 2025., to je sud obvezao tuženika, sukladno gore navedenim Odlukama da za uzdržavanje mal. ŠZ, počevši od 22. rujna 2023. pa do 30. rujna 2023. doprinosi iznosom od 54,16 eura, a što odgovara razmjernom dijelu doprinosa za uzdržavanje za rujan 2023. (203,15 eura : 30 dana= 6,77 eura dnevno, što umnoženo za razmjernih 8 preostalih dana mjeseca rujna iznosi ukupno 54,16 eura za mjesec rujan 2023.), da za period 1. listopada 2023. do 31. prosinca 2023. doprinosi iznosom od 203,15 eura mjesečno, od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2024. iznosom od 229,60 eura mjesečno, a od 1. siječnja 2025. pa nadalje, dok za to budu postojali zakonski uvjeti, iznosom od 264,00 eura mjesečno, najkasnije do 5-tog u mjesecu za tekući mjesec, s time da je na ime dospjelih a neisplaćenih mjesečnih obroka uzdržavanja za period od 22. rujna 2023. do 31. svibnja 2025. u ukupnom iznosu od 4.738,81 eura dužan isplatiti odjednom i to u roku od 15 dana, sve sa zateznom kamatom na svaki dospjeli a neisplaćeni mjesečni iznos.

    78. U odnosu na mal. DZ, koja je u veljači 2025. navršila 7 godina života i time prešla u drugu dobnu kategoriju prema Odlukama o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta, a primjenom istog načina obračuna kao i gornjoj točki obrazloženja, valjalo je tuženika, za razmjerni dio rujna (od 23. rujna 2023. do 30. rujna 2023.) obvezati na plaćanje doprinosa u visini od 46,04 eura (172,67 eura : 30 dana= 5,75 eura dnevno, što umnoženo za razmjernih 8 preostalih dana mjeseca rujna iznosi ukupno 46,04 eura za mjesec rujan 2023.), od 1. listopada 2023. do 31. prosinca 2023. iznos od 172,67 eura mjesečno, od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2024. iznos od 195,16 eura mjesečno, za mjesece siječanj i veljaču 2025. iznos od po 224,00 eura mjesečno, a od 1. ožujka 2025. pa nadalje, dok za to budu postojali zakonski uvjeti, iznos od 264,00 eura mjesečno, najkasnije do 5-tog u mjesecu za tekući mjesec, s time da je na ime dospjelih a neisplaćenih mjesečnih obroka uzdržavanja za period od 22. rujna 2023. do 31. svibnja 2025. u ukupnom iznosu od 4.145,97 eura dužan isplatiti odjednom i to u roku od 15 dana, sve sa zateznom kamatom na svaki dospjeli a neisplaćeni mjesečni iznos.

    79. Na dospjele a neisplaćene mjesečne obroke za uzdržavanje, kao i na buduće zakašnjele mjesečne tražbine po osnovi uzdržavanja, sud je ujedno dosudio zakonsku zateznu kamatu i to primjenom odredbe čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje ZOO).

    80. Slijedom iznesenog, pozivom na odredbe čl. čl. 288., čl. 306., čl. 309., čl. 310. st. 1. i st. 2., čl. 314 i čl. 317. ObZ-a, odlučeno kao u točkama V. i VI. Izreke.

    81. Odluka o trošku je izostala budući da stranke nisu potraživale trošak parničnog postupka.

    U Splitu, 6. lipnja 2025.

    S U D A C:

    Maja Karaman Grbavac

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana, od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka.

    DNA:

    - tužiteljici po pun.

    - tuženiku

    - Posebnoj skrbnici mal. djece

    - Matičnom uredu Solin – po pravomoćnosti

    - HZSR, PU Split-po pravomoćnosti

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.