Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Kž-127/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Osijeku u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, suca Vlaste Šimenić-Kovač, predsjednika vijeća, te sudaca Azre Salitrežić i Miroslava Rošca članova vijeća, uz sudjelovanje Mirne Rupert, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika BC, zbog kaznenog djela iz članka 149. stavak 1. Kaznenog zakona („Narodne Novine", broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17, 118/18, 126/19 - dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi privatnih tužitelja MC i ŽC protiv presude Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj K- 11/2020-40 od 13. studenoga 2024., u sjednici vijeća održanoj 6. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba privatnih tužitelja MC i ŽC kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Rijeci okrivljenik BC na temelju čl. 453. t. 3. Zakona o kaznenom postupku (NN br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/11 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13,152/14, 70/17, 126/19, 80/22,114/22,114/23 i 36/24 – dalje u tekstu: ZKP/08) oslobođen je optužbe da bi počinio kazneno djelo protiv časti i ugleda – klevetom iz članka 149. stavak 1. KZ/11.
1.1. Temeljem čl. 149. st. 3. u vezi čl. 145. st. 1. i 2. t. 6. ZKP/08, privatni tužitelji su dužni platiti troškove kaznenog postupka i to u paušalnu svotu svaki u iznosu od po 70,00 eura (sedamdeset eura), kao i nužne izdatke okrivljenika i nužne izdatke i nagradu branitelja okrivljenika o visini kojih će se sukladno čl. 148. st. 4. ZKP/08 donijeti posebno rješenje.
2. Protiv presude žalbu su podnijeli privatni tužitelji VC i ŽC putem punomoćnika Marina Đudarića, odvjetnika u Rijeci, zbog svih zakonom dozvoljenih i predviđenih žalbenih razloga, posebice zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede Kaznenog zakona i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlažu da nadležni županijski sud usvoji žalbu i preinači pobijanu presudu na način da okrivljenika oglasi krivim za počinjenje kaznenog djela za koje se tereti, podredno da ukine pobijanu presudu i vrati predmet na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba privatnih tužitelja nije osnovana.
5. Bitnu povredu odredaba kaznenog postupka koje privatni tužitelji uvodno ističu kao žalbenu osnovu u nastavku žalbe posebno ne obrazlažu. Sadržajno iz obrazloženja žalbe proizlazi da privatni tužitelji upiru u činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda te smatraju da je prvostupanjski sud iz utvrđenog činjeničnog stanja izveo pogrešan zaključak da je okrivljeni dokazao da su tvrdnje koje je iznio u kaznenoj prijavi Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci držao istinitim , potkrijepio dokazima kao i da izrečene riječi na tiskovnoj konferenciji od 9.listopada 2019. kako su inkriminirane u podnesenoj privatnoj tužbi pobliže opisano u izreci pobijane presude okrivljeni smatrao istinitim zbog čega je prvostupanjski sud shodno navedenom okrivljenog AC oslobodio optužbe shodno članku 453.točka 3. ZKP/08.
5.1. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu članka 476.stavak 1. ZKP/08 ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio neku od bitnih povreda odredaba kaznenog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti , niti je na štetu okrivljenika povrijeđen kazneni zakon.
6. Privatni tužitelji žale se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Navedenu žalbenu osnovu obrazlažu time što upiru na različitost izrečenih riječi na konferenciji za novinare dana 9.listopada 2019. u odnosu na sadržaj podnesene kaznene prijave 3. listopada 2019. u kojoj se ne navodi niti jedna radnja privatne tužiteljice ŽC a privatni tužitelj VC samo uvodno spominje. Smatraju da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da je okrivljeni SC držao istinitim navode podnesene kaznene prijave no da je pogrešno zaključio da zbog toga izrečene riječi na konferenciji za novinare su istinite. Žalbom upire da je okrivljeni SC u obrani iskazao kako privatni tužitelj VC nikada nije prijetio osim onog što se događalo na društvenim mrežama izuzev slike troje gradskih vijećnika s novčanicom preko očiju. U odnosu na privatnu tužiteljicu žalbom naglašava da imenovanu okrivljeni ne navodi u podnesenoj kaznenoj prijavi no da je kao prijetnju okrivljeni doživio riječi koje je njemu prenio svjedok TC vezane za njegovu bivšu suprugu BCF.
6.1. Takvim žalbenim navodima privatni tužitelji nisu doveli u pitanje pravilnost činjeničnih utvrđenja prvostupanjskog suda koji je za svoju odluku dao jasne, argumentirane i iscrpne razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud. Okrivljeni BC poriče da je sa izravnom namjerom na konferenciji za novinare 9.listopada 2019. iznosio neistinite činjenične tvrdnje a koje mogu škoditi časti ili ugledu privatnih tužitelja. Nije sporno da je okrivljeni BC na konferenciji za novinare naveo da su na njega i ostale gradske vijećnike bili kontinuirani pritisci kako bi se utjecalo na njihov stav vezano za projekt Šećerane i Galeb u čemu su prednjačili ŽC i VC koji su vijećnici Gradskog vijeća ,kao i da je tom prilikom naveo da prijetnje istražuju pravosudni organi s obzirom da je podnio kaznenu prijavu. Pravilno je prvostupanjski sud na temelju iskaza svjedoka TC, ĐC i MCF utvrdio da je na vijećnike Gradskog vijeća bio pritisak uoči, za vrijeme i poslije sjednice Gradskog vijeća vezano za donošenje odluke o podizanju kredita za Galeb . Privatna tužiteljica ŽC u svom iskazu potkrepljuje navode naprijed navedenih svjedoka jer iskazuje da je vršila politički javni pritisak na vijećnike koji su se „išli prodati“, zadužiti građane za kredit zbog Galeba. Da je tome tako pravilno je prvostupanjski sud utvrdio i zaključio iz pročitanih isprava preslike ispisa sa društvenih mreža gdje su objavljivane slike na kojima su im oči prekrivene novčanicama sa komentarima o količini užeta potrebnog za izdajnike i sadnji vrba na koje bi ih se vješalo. Iz spisa Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci proizlazi da su okrivljeni BC i TC **.**.2019. podnijeli kaznenu prijavu protiv osam osoba među kojima je VC zbog kaznenog djela prijetnje iz članka 139.stavak 3. KZ/11 koju su potkrijepili materijalnom dokumentacijom novinski članak Novog lista sa komentarima , fotografija 21 vijećnika objavljena na stranicama riječke enciklopedije Fluminensia, te između ostalih komentari VC i ŽC. Stoga je pravilno prvostupanjski sud zaključio da je okrivljeni BC dokazao da nije sa izravnom namjerom govorio neistinite činjenične tvrdnje na konferenciji za novinare 9. listopada 2019. s obzirom da je 3. listopada 2019. podnio naprijed navedenu kaznenu prijavu . Nastavno navedenom to što privatna tužiteljica ŽC nije navedena u kaznenoj prijavi kada se analizira cijeli članak objavljen u novinama „Novi list“ razvidno je da su inkriminirane riječi u privatnoj tužbi izvučene iz konteksta objavljenog novinskog članka za koje privatni tužitelji neosnovano smatraju inkriminirajućim. Stoga je pravilno prvostupanjski sud okrivljenog BC oslobodio optužbe na temelju članka 453.točka 3. ZKP/08 jer nije dokazano da je u vrijeme i mjesto kako se navodi privatnom tužbom privatnih tužitelja sa izravnom namjerom iznosio nesitinite činjenične tvrdnje koje mogu škoditi časti ili ugledu privatnih tužitelja.
6.2. Privatni tužitelji žale se zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja a koju žalbenu osnovu ne obrazlažu odnosno ne navode koju odlučnu činjenicu prvostupanjski sud nije utvrdio. Iz spisa predmeta razvidno je da na raspravi 8. studenog 2024. stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.
7. Privatni tužitelji u žalbi ističu žalbenu osnovu povredu Kaznenog zakona a koju žalbenu osnovu ne obrazlažu.
8. S obzirom da ne postoje razlozi zbog kojih privatni tužitelji pobijaju prvostupanjsku presudu valjalo je, shodno članku 482. ZKP/08, odbiti žalbu privatnih tužitelja i potvrditi prvostupanjsku presudu kao u izreci.
Osijek, 6. lipnja 2025.
Predsjednik vijeća
Vlasta Šimenić-Kovač
