Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

Poslovni broj: Pn-330/2021-43

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu Lani Hess Vukoša, u pravnoj stvari tužitelja OC (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] zastupanog po punomoćniku Maji Buljan Gržetić, odvjetnici iz [adresa] protiv tuženika Triglav osiguranje d.d. Zagreb (OIB: 29743547503) iz Zagreba, A. Henza 4, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Pavlak i partneri d.o.o. iz Rijeke, radi naknade štete, na glavnoj raspravi održanoj 19. veljače 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Maje Buljan Gržetić, odvjetnice iz Rijeke i zamjenika punomoćnika tuženika SC, odvjetničke vježbenice, 6. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Tuženik Triglav osiguranje d.d. Zagreb (OIB: 29743547503) dužan je tužitelju OC (OIB: [osobni identifikacijski broj]) na ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti nastale u štetnom događaju 25. travnja 2019. isplatiti iznos od 8.987,42 EUR-a na ime neimovinske štete sa zakonskom zateznom kamatom od 23. srpnja 2021. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska Središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II. Tuženik Triglav osiguranje d.d. Zagreb (OIB: 29743547503) dužan je tužitelju OC (OIB: [osobni identifikacijski broj]) na ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti nastale u štetnom događaju 25. travnja 2019. isplatiti iznos od 1.918,66 EUR-a na ime imovinske štete sa zakonskom zateznom kamatom od 6. lipnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska Središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

III. Tuženik Triglav osiguranje d.d. Zagreb (OIB: 29743547503) dužan je tužitelju OC (OIB: [osobni identifikacijski broj]) na ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti nastale u štetnom događaju 25. travnja 2019. isplatiti iznos od 348,31 EUR-a na ime izgubljene zarade sa zakonskom zateznom kamatom od 15.srpnja 2019. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska Središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, koja teče na iznose od:

- 66,11 EUR-a počev od 15.07.2019. do isplate,

- 15,59 EUR-a počev od 15.09.2019. do isplate,

- 40,85 EUR-a počev od 15.10.2019. do ispalte,

- 15,59 EUR-a počev od 15.01.2020. do isplate,

- 66,11 EUR-a počev od 15.03.2020. do isplate,

- 15,59 EUR-a počev od 15.04.2020. do isplate,

- 15,59 EUR-a počev od 15.05.2020. do isplate,

- 40,85 EUR-a počev od 15.06.2020. do isplate,

- 15,59 EUR-a počev od 15.07.2020. do isplate,

- 40,85 EUR-a počev od 15.09.2020. do isplate,

- 15,59 EUR-a počev od 15.10.2020. do isplate, sve u roku od 15 dana.

II. Tuženik Triglav osiguranje d.d. Zagreb (OIB: 29743547503) dužan je tužitelju OC (OIB: [osobni identifikacijski broj]) naknaditi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.868,57 EUR-a sa zakonskom zateznom kamatom počev od 6. lipnja 2025. do isplate za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska Središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Među strankama nije sporno kako je tužitelj kao zaposlenik MI TEH-Mihelčić tehnika d.o.o. povrijeđen 25. travnja 2019. i da je tuženik pasivno legitimiran temeljem police osiguranja od odgovornosti 910007005635 i objektivna odgovornost osiguranika kao tužiteljeva poslodavca, kao i da je tuženik tužitelju na ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti nastale u predmetnom štetnom događaju 17. rujna 2021. isplatio iznos od ukupno 42.000,00 kn to iznos od 34.000,00 kn na ime naknade neimovinske štete, iznos od 3.000,00 kn na ime naknade imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege, te iznos od 5.000,00 kn na ime naknade imovinske štete u vidu troškova prijevoza.

2. Tužitelj u tužbi navodi kako je 25. travnja 2019. kao djelatnik na poslovima pomoćnog automehaničara kod osiguranika tuženika pretrpio povredu na radu na način da je sa suradnikom ĆC montirao novi motor na bager zbog čega je stajao na poklopcu bagera na visini od 1,80 metara, te je prilikom stavljanja motora u otvor bagera dok je šipkom zatezao, odnosno rotirao motor kako bi isti sjeo na klinove došlo do pucanja šipke i njegovim odbacivanjem na tlo, te je padajući unazad s glavom prema dole stavio ruku na glavu da ju zaštiti pri padu i pao tijelom na desnu ruku zbog čega je pretrpio višekratne frakture desne ruke.

2.1. U samoj povredi pretrpio je šok od bolova i hitno je odvezen u bolnicu u Lovran gdje je učinjen RTG ozlijeđene desne ruke koji je utvrdio višestruke prijelome lakatne i palčane kosti. Pokušano je reponirati ruku, ali zbog složene prijeloma jer je ruka bila previše smrskana naručen je na operativni zahvat koji je izvršen nakon što mu je pao otok. Tijekom operativnog zahvata u ruku su ugrađeni T-pločice, vijci i žice koje su virile izvan kože i učinjena je artroskopija.

2.2. Nakon otpuštanja na kućnu njegu trpio je jake bolove u ručnom zglobu te mu je rečeno da je ugrađena žica vjerojatno zahvatila živac. Nakon dva tjedna pri kontroli i previjanju čišćeni su mu šavovi i žice i stavljen je novi zavoj i novi gibs koji postupak je ponovljen, da bi mu zatim skinuli šavove i skinuli gibs.

2.3. Tužitelj je bio na ponovnoj operaciji vađenja žice nekoliko mjeseci nakon ozljede, dva tjedna nakon operacije je upućen na fizikalnu terapiju u Lovran, te je prošao ukupno tri ciklusa fizikalne terapije nakon čega je došlo do komplikacija mišića i tetiva na desnoj ruci uslijed iritacije od ugrađenih pločica i vijka koji su otekli, a zbog bolova je prekinuta fizikalna terapija i podvrgnut je operativnom zahvatu vađenja osteosintetskog materijala. Dva mjeseca nakon operacije ponovno je upućen na fizikalnu terapiju u trajanju od 2 mjeseca koja je ponovljena novim ciklusom u trajanju od mjesec dana, te naknadno u još jednom ciklusu u trajanju od mjesec dana. Kontrolnim pregledom i obavljenim MR u lipnju 2020. utvrđeno je oštećenje hrskavice i zgrušavanje tekućine odnosno sukrvica u zglobu.

2.4. Tužitelj je tijekom liječenja a osobito tijekom trajanja fizikalnih terapija osjećao jaku bol u ruci zbog čega je kontinuirano uzimao tablete protiv bolova. Zbog predmetne povrede bio je na bolovanju do 30. rujna 2020.

2.5. Zbog predmetnog štetnog događaja tužitelj je trpio duge i jake fizičke bolove i to u trenutku nastanka same ozljede, ali i nastavno tijekom liječenja, a posebno tijekom fizikalne terapije. Nakon završenog liječenja tužitelju kao mladoj osobi obzirom da je imao 32 godine u trenutku povređivanja zaostale su trajne posljedice u vidu čestih bolova u ruci osobito kod jačeg ili dužeg naprezanja i to najviše u predjelu palčane kosti, kod promjene vremena, oticanja ruke pri naporu, oslabljenog stiska u desnoj ruci, ispadanja iz ruku, nemogućnosti nošenja tereta što mu predstavlja probleme u poslu, ukočenja u zglobu i smanjenoj rotaciji, trnaca u desnoj ruci, probadajuće boli i osjeta struje pri stiskanju šake ili nošenja vode i vožnje automobila posebno pri mijenjanju brzina, trnjenja prilikom spavanja na desnom boku, otežane osobne higijene, te pažljive upotrebe desne ruke zbog straha od novog prijeloma što je sve dovelo do smanjenja aktivnosti, kao i pojave depresivnosti, povlačenja, prestanka bavljenja sportskim aktivnostima i slično.

2.6. U predmetnoj povredi kod tužitelja je došlo do nagrđenja jer mu je zglob desne ruke zadebljan, na gornjem dijelu podlaktice ima udubljenje nastalo razmicanjem tetiva i mišića, kao i operativni ožiljak od 10cm x 0,5cm, tri ožiljka od žice i dva ožiljka u obliku rupica od artoskopije.

2.7. Zbog predmetne povrede tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega prvih 10 mjeseci zbog činjenice da se radilo o dominantnoj ruci i svakodnevno mu je bila potrebna pomoć druge osobe u obavljanju poslova osobne higijene, hranjenja i slično. Nakon 2. turnusa fizikalne terapije zbog oporavka funkcije ruke bila mu je potrebna tuđa pomoć u smanjenom opsegu do ožujka 2020.

2.8. Tužitelju je zbog predmetne povrede bila potrebna pojačana ishrana radi bolje i brže sanacije prijeloma, a imao je i troškove liječenja u obliku plaćanja participacije u iznosu od ukupno 156,20 kn, te je imao i troškove prijevoza zbog odlaska na kontrole i fizikalne terapije u ukupnom iznosu od 12.800,00 kn.

2.9. Zbog predmetne povrede tužitelj je tijekom bolovanja izgubio na zaradi jer je primao plaću preko računa u visini od 4.500,00 — 5.500,00 kn, a dijelom na ruke oko 450,00 do 500,00 kn mjesečno (ovisno o radnim subotama), a tijekom bolovanja imao je naknadu plaće od 3.800,00 kn do 4.300,00 kn zbog čega je mjesečno gubio na zaradi minimalno 800,00 kn, tako da je u razdoblju od 17 mjeseci izgubio oko 13.600,00 kn.

2.10. U pismenom podnesku od 8.siječnja 2025. tužitelj je naveo kako je izgubljenu zaradu zatražio temeljem izračunatih prosjeka svojih primanja po osnovi neto plaće 7 mjeseci prije predmetne nezgode uzimajući u obzir isključivo primanja prikazana u obračunu plaće dostavljenim uz tužbu, te je tako utvrđen prosjek usporedio sa dobivenim naknadama plaće tijekom bolovanja. Tužitelj je prije nezgode ostvario primanja:

- 10/2018 4.392,82 kn

- 11/2018 3.860,92 kn

- 12/2018 4.012,70 kn

- 01/2019 4.795,00 kn

- 02/2019 4.427,30 kn

- 03/2019 4.409,66 kn

- 04/2019 4.233,24 kn

odnosno ukupno 30.131,64 kn : 7 je prosječno 4.304,52 kn/571,31 EUR. Uspoređujući dobiveni iznos bolovanja sa naprijed navedenim prosječnim primanjima po mjesecima je utvrđena razlika i to:

- 66,11 EUR-a za 06/2019,

- 15,59 EUR-a za 8/2019,

- 40,85 EUR-a za 9/2019,

- 15,59 EUR-a za 12/2019,

- 66,11 EUR-a za 2/2020,

- 15,59 EUR-a za 3/2020,

- 15,59 EUR-a za 4/2020,

- 40,85 EUR-a za 5/2020,

- 15,59 EUR-a za 6/2020,

- 40,85 EUR-a za 8/2020,

- 15,59 EUR-a za 9/2020.

2.11. Predmetnom ozljedom, liječenjem i zaostalim posljedicama kod tužitelja je došlo do povrede prava osobnosti na fizičko i psihičko zdravlje, a pretrpio je i opisanu imovinsku štetu zbog čega se obratio tuženiku izvansudskim zahtjevom za naknadu štete od 23. srpnja 2021. i tuženik mu je isplatio 20. rujna 2021. nesporni iznos odštete od 42.000,00 kn i to 34.000,00 kn na ime neimovinske štete, 3.000,00 kn na ime tuđe pomoći i njege, te 5.000,00 kn na ime troškova prijevoza kojom isplatom nije u cijelosti namirena šteta koju trpi.

2.12. Tužitelj je nakon provedenog medicinskog vještačenja na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na fizičko i psihičko zdravlje (uzimajući u obzir kao kriterije fizičke boli, trajne posljedice, strah i nagrđenje) zatražio iznos od 13.500,00 EUR-a, te je uzimajući u obzir isplaćen iznos od 4.512,58 EUR-a zatražio 8.987,42 EUR-a na ime imovinske štete, za tuđu pomoć i njegu zatražio je 1.061,78 EUR-a umanjeno za isplaćeni iznos od 398,17 EUR-a, te je zatražio iznos od 663,61 EUR-a, za pojačanu ishranu 199,08 EUR-a, na ime troškova liječenja 20,73 EUR-a, na ime troškova prijevoza iznos od 1.698,85 EUR-a umanjen za isplaćeni iznos do 663,61 EUR-a odnosno 1.035,24 EUR-a, te za izgubljenu zaradu iznos od 348,31 EUR-a specificirano po mjesecima počev od dospjeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate.

3. U odgovoru na tužbu tuženik je istaknuo prigovor stvarne nenadležnosti, jer ovaj spor ne predstavlja radni spor niti se vodi između poslodavca i radnika.

3.1. Tuženik je istaknuo prigovor suodgovornosti odnosno doprinosa tužitelja nastanku štete obzirom da je do predmetnog ozljeđivanja došlo uslijed činjenice da je tužitelj neoprezno stajao na gusjenici stroja prilikom popravka motora te uslijed vlastite nepažnje izgubio ravnotežu i pao. Dakle, do ozljeđivanja tužitelja nije došlo zbog navodnog pucanja šipke, kako se to neosnovano navodi u tužbi, već uslijed neopreznog postupanja samog tužitelja kojeg je poslodavac osposobio za rad na siguran način.

3.2. Prema stavu tuženika isplaćeni iznos odštete predstavlja pravičnu novčanu naknadu za cjelokupnu pretrpljenu neimovinsku i imovinsku štetu, te da je njome u cijelosti ispunjena tuženikova obveza naknade štete prema tužitelju.

3.3. Tuženik je osporio osnovu i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva i istaknuo kako je obzirom na pretrpljenu štetu tužbeni zahtjev na ime povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te tuđu pomoć i njegu, postavljen previsoko i kao takav nije usklađen niti s Kriterijima VSRH, niti s postojećom sudskom praksom.

3.4. Tuženik je osporio da su sve povrede koje je tužitelj trpio u uzročno posljedičnoj vezi sa predmetnom povredom i predložio da se dostavi preslika cjelovitog zdravstvenog kartona radi isključenja ranijih istovrsnih tegoba, bolesti ili ozljeda, odnosno utvrđenja zdravstvenog stanja tužitelja prije predmetnog štetnog događaja i donošenja objektivne ocjene o stvarnoj šteti koju je tužitelj pretrpio u predmetnom štetnom događaju.

3.5. Tuženik je u cijelosti osporio zahtjev za naknadom imovinske štete na ime pojačane ishrane, te na ime troškova liječenja, obzirom da predmetna potraživanja tužitelja nisu potkrijepljena niti jednim relevantnim dokazom.

3.6. Tuženik je također osporio dio potraživanja koji se odnosi naknadu imovinske štete u vidu izgubljene zarade ističući kako je predmetna ozljeda priznata kao ozljeda na radu. Sukladno mjerodavnim zakonskim propisima za vrijeme korištenja prava na bolovanje zbog ozljede na radu osiguranici ostvaruju pravo na naknadu u visini 100 % prosjeka isplaćenih plaća u šest mjeseci prije mjeseca kada je započelo bolovanje, zbog čega tužitelj nije niti mogao imati gubitak na zaradi s osnove neto plaće, a što potvrđuju i podaci iz priloženih platnih lista.

3.7. Tuženik drži kako nije osnovano potraživanje s naslova izgubljene zarade uračunavajući u izgubljenu zaradu naknadu za prijevoz (putni nalozi) koja mu nije bila isplaćivana za vrijeme korištenja bolovanja, a navedena naknada niti ne predstavlja izgubljenu zaradu, jer se radi o naknadi isključivo vezanoj za podmirenje troškova koji nastaju radniku za vrijeme rada. Kako tužitelj nije radio za vrijeme bolovanja ti mu troškovi nisu niti nastali, pa je ovo potraživanje u cijelosti neosnovano.

3.8. Tuženik je osporio i dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na potraživanje zateznih kamata na imovinsku štetu u vidu tuđe pomoći i njege smatrajući da kamate na imovinsku štetu u vidu tuđe pomoći i njege mogu početi teći tek od presuđenja obzirom da je riječ o nerepariranoj imovinskoj šteti čiji će broj novčanih jedinica biti određen tek u presudi pa od tada mogu početi teći i zakonske zatezne kamate.

3.9. Stoga je tuženik predložio odbijanje tužbe i tužbenog zahtjeva uz naknadu prouzročenog parničnog troška zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja pa do isplate po stopi.

4. U dokaznom postupku sud je proveo dokaze uvidom u prijavu ozljede na radu (list 5-8 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 9-50 ), obračun plaće (list 50-74 spisa), transakcijski račun (list 75-76 spisa), račune (list 77-78 spisa), zahtjev za naknadu štete (list 79-80 spisa), ponudu (list 81 spisa), dopis Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (list 100-101 spisa), proveden je dokaz saslušanjem tužitelja kao stranke (list 107-109 spisa) i svjedoka ĆC (list 109-110 spisa), preslika zdravstvenog kartona (list 146-196 spisa), kao i dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Darku Majiću, specijalistu opće kirurgije, subspecijalisti traumatologije.

4.1. Raspravnim rješenjem od 19. veljače 2024. odbijen je dokazni prijedlog punomćnika tuženika da se u daljnjem tijeku postupka provede dokaz saslušanjem svjedoka NC obzirom da su naprijed navedenim dokaznim postupkom raspravljene sve odlučne činjenice u smislu odredbe članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje ZPP-a).

5. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka ovaj sud drži kako je tužbeni zahtjev tužitelja konačno preciziran u pismenom podnesku od 8. siječnja 2025. osnovan.

6. Predmet spora je naknade štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje nastale 25. travnja 2019. za koju tužitelj drži da je nastala na radu i u svezi s radom.

7. Ovaj sud je uzeo u obzir nesporna utvrđenja stranaka kako nije sporno da je tužitelj povrijeđen 25. travnja 2019. kao djelatnik MI TEH-Mihelčić tehnika d.o.o. koji je imao sklopljenu policu osiguranja 910007005635 sa tuženikom koji je učinio nespornu pasivnu legitimaciju i objektivnu odgovornost svog osiguranika, tužiteljeva poslodavca zbog čega ovaj sud nije obrazlagao odlučne činjenice predviđene odredbom članka 111. stavak 1. Zakona o radu (NN 93/14, 121/17, 98/19, 151/22 i 64/23 dalje ZR), prema kojoj za štetu na radu ili u vezi s radom poslodavac odgovara radniku po općim propisima obveznog prava i odredbi članka 3. stavak 1. točka 14. i članka 25. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18, dalje ZZR), kojima je propisana objektivna odgovornost poslodavca za ozljede na radu i profesionalne bolesti koje radnik pretrpi obavljajući poslove za poslodavca, a koji zakon se kao lex specialis primjenjuje na konkretan slučaj u svezi s odredbama članka 19. i članka 1045., članka 1046. i članka 1103. Zakona o obveznim odnosima( NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 124/21, 156/22, 145/23 i 155/23 dalje ZOO).

8. Ovaj sud je obrazlagao istaknuti prigovor suodgovornosti odnosno doprinosa tužitelja nastanku štete obzirom da je tuženik istaknuo kako je do predmetnog ozljeđivanja došlo uslijed činjenice da je tužitelj neoprezno stajao na gusjenici stroja prilikom popravka motora, te uslijed vlastite nepažnje izgubio ravnotežu i pao, slijedom čega do ozljeđivanja tužitelja nije došlo zbog navodnog pucanja šipke već uslijed neopreznog postupanja samog tužitelja kojeg je poslodavac osposobio za rad na siguran način.

9. Odredbom članka 25. ZZR-a propisano je da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovora po načelu objektivne odgovornosti. Stavkom 2. propisano je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu. Odredbom članka 111. ZR-a propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

9.1. Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da poslodavac odgovora za štetu koju pretrpi radnik na radu po načelu objektivne odgovornosti, bez obzira na krivnju, ali se može osloboditi odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice niti izbjeći niti otkloniti u smislu odredbe članka 1067. stavak 2. ZOO-a.

9.2. Odgovornost tuženika temelji se na odredbi članka 964. i članka 965. u svezi sa člankom 921. ZOO-a obzirom na sklopljenu policu odgovornosti od javne djelatnosti prema trećima i odgovornosti prema djelatnicima broj 910007005635.

9.3. Stoga je ovaj sud utvrđivao da li je tužitelj kao zaposlenik MI TEH-Mihelčić tehnika d.o.o. povrijeđen 25. travnja 2019. na način da je sa suradnikom ĆC montirao novi motor na bageru zbog čega je stajao na poklopcu bagera na visini od 1,80m i prilikom stavljanja motora u otvor bagera dok je šipkom zatezao odnosno rotirao motor kako bi isti sjeo na klinove došlo do pucanja šipke i odbacivanja tužitelja na tlo, te je padajući unazad glavom prema dole stavio ruke na glavu kako bi je zaštitio i pao na desnu ruku zbog čega je pretrpio višestruke frakture desne ruke i da li je u konkretnom slučaju zbog vlastite nepažnje izgubio ravnotežu i pao kao i opće pretpostavke objektivne odgovornosti za nastalu štetu uzimajući u obzir odredbe članka 1100. i članka 1045. ZOO-a.

10. Iz provedenog dokaznog postupka ovaj sud drži utvrđenim:

- kako je tužitelj kao zaposlenik MI TEH-Mihelčić tehnika d.o.o. na poslovima pomoćnog automehaničara pretrpio povredu na radu 25. travnja 2019. koja mu je priznata od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pod evidencijskim borjem 70332504191/2019 14. lipnja 2019. (dokumentacija na listu 5-8 spisa, iskaz tužitelja 107-109 spisa),

- kako je tuženik sa poslodavcem tužitelja sklopio policu osiguranja od odgovornosti 910007005635 temeljem koje je tužitelju na ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti nastale u predmetnom štetnom događaju 17. rujna 2021. isplatio iznos od ukupno 42.000,00 kn i to iznos od 34.000,00 kn na ime naknade neimovinske štete, iznos od 3.000,00 kn na ime naknade imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege, te iznos od 5.000,00 kn na ime naknade imovinske štete u vidu troškova prijevoza,

- kako je tužitelj 25. travnja 2019. kao pomoćni automehaničar obavljao radnu operaciju zamjene motora na bageru sa zaposlenikom ĆC (iskaz tužitelja 107-109 spisa i svjedoka ĆC list 109-110 spisa),

- kako je nalog za obavljanje predmetnog radnog zadatka dobio od direktora MC (iskaz tužitelja list 107-109 spisa),

- kako se predmetna radna operacija obavljala na bageru koji je bio nepokretan i na kojem se trebao zamijeniti motor (iskaz tužitelja 107-109 spisa i svjedoka ĆC list 109-110 spisa),

- kako je ZC pomoću drugog bagera sa dizalicom bagera manipulirao na način da je motor težine 300-400 kg spuštao u otvor predviđen za motor, a tužitelj mu je pomagao na način da je pomicao motor kako bi isti mogao sjesti u predviđeno kućište i biti namješten stiskanjem vijaka (iskaz tužitelja 107-109 spisa i svjedoka ĆC list 109-110 spisa),

- kako se tužitelj da bi mogao izvoditi predmetnu operaciju popeo na bager na visini od 1,80m (iskaz tužitelja 107-109 spisa i svjedoka ĆC list 109-110 spisa),

- kako je tužitelj povrijeđen u završnoj fazi vraćanja popravljenog motora u bager kada je isti već sjeo na mjesto i kada su se obavljali završni radovi na montaži motora, te je ZC ležao na stroju, a tužitelj je stajao nasuprot istog i motor pridržavao polugom (iskaz tužitelja 107-109 spisa i svjedoka ĆC list 109- 110 spisa),

- kako je do povređivanja tužitelja došlo iz razloga da je na kraju operacije ili došlo do pomicanja poluge ili do puknuća poluge zbog čega je tužitelj izbačen sa utega bagera (iskaz tužitelja 107-109 spisa i svjedoka ĆC list 109-110 spisa),

- kako je alat koji se upotrebljavao prilikom izvođenja predmetne radne operacije predstavljao alat iz radione, te je poluga sa kojom je tužitelj radio u trenutku povređivanja uzeta iz pomoćne radione - kombija sa opremom (iskaz tužitelja 107- 109 spisa i svjedoka ĆC list 109-110 spisa),

- kako je tužitelj prije povređivanja normalno radio, nije pokazivao znakove umora, pospanosti, alkoholiziranosti i slično, te se sve odvijalo normalno i uobičajeno (iskaz svjedoka ĆC list 109-110 spisa).

11. U svojem pisanom nalazu i mišljenju od 25. studenog 2024. (list 202-213 spisa) dopunjenom u pismenom podnesku od 17. veljače 2025. (list 225-226 spisa) sukladno primjedbama punomoćnika tužitelja iz pismenog podneska od 8. siječnja 2025. kao i na ročištu održanom 19. veljače 2025. (list 228-229 spisa) koji je potkrijepljen medicinskom dokumentacijom (list 9-50 i 146-196 spisa) stalni sudski vještak je naveo:

- kako je sukladno medicinskoj dokumentaciji tužitelj 25. travnja 2019. povrijeđen na radnom mjestu prilikom montaže motora u bager padom sa visine od oko 1,80m nakon čega je odmah prevezen u Specijalističku ortopedsku bolnicu u Lovran gdje je RTG utvrdio višestruki intraartikulirani prijelom donjeg dijela desne podlaktice i utvrđena je povreda desnog ručnog zgloba te je učinjen hitan operativni zahvat nakon čega je proveden ciklus fizikalne terapije, te je učinjen ponovni operativni zahvat odstranjenja osteosintetskog materijala desne palčane kosti i mobilizacija desnog ručnog zgloba nakon čega je ponovno provedena fizikalna terapija.

- kako je tužitelj odmah nakon nezgode prevezen u Specijalističku ortopedsku bolnicu Lovran i učinjen je RTG, te je postavljena dijagnoza prijelom donjeg dijela lakatne i palčane kosti i ozljeda desnog ručnog zgloba,

- kako je tužitelj zbog predmetne povrede bio na kontrolama ortopeda i fizijatra detaljno opisanim na listu 203-211 pismenog nalaza i mišljenja,

- kako je tužitelj bio na bolovanju zbog predmetne povrede koja se evidentirala kao povreda na radu nastala 25. travnja 2019. do 30. rujna 2020.,

- kako je pri izradi pismenog nalaza i mišljenja izvršen uvid u priležeći zdravstveni karton tužitelja, obavljen subjektivni pregled tužitelja 24. studenog 2024., te je uzet u obzir subjektivni navod tužitelja i klinički pregled tužitelja,

- kako u medicinskom kartonu tužitelja nema naznaka da je prije navedene ozljede imao tegoba sa desnim radikarpalnim zglobom i šakom,

- kako je prilikom pregleda tužitelja obavljenog za potrebe vještačenja 24. studenog 2024. utvrđeno da je klinički desna šaka uredne morfologije i izgleda sa vidljivim ozljedom 6 do 7 cm dužine, dorzoradijalno uredno saniranim, grubom snagom šake urednom supinacijom i pronacijom urednog osega, sa radijalnom devijacijom 10st terminalno uz bolove, ulnarnom devacijom 20st uz terminalnu bolnost, primarnu fleksiju 40st aktivno, pasivno još 5st uz bolove, dorzonalnu ekstenziju 60st aktivno i pasivno 5 stupnjeva vrlo bolno uz uredno formiranje šake,

- kako je tužitelj pretrpio bolove jakog intenziteta u ukupnom trajanju od 4 dana, srednjeg intenziteta u ukupnom trajanju od 15 dana, i bolove slabog intenziteta u trajanju od 60 dana,

- kako je tužitelj pretrpio primarni strah u trenutku pada u trajanju 15 minuta, sekundarni strah srednjeg intenziteta u trajanju od 7 dana tijekom liječenja i saznanja za potrebu operativnog liječenja, te drugom operacijom kao i straha od neizvjesnog ishoda liječenja, sekundarni strah slabog intenziteta u trajanju od 30 dana tijekom faze liječenja i fizikalne terapije,

- kako je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć stručne osobe 1 sat dnevno kroz 7 dana, a nestručne osobe 2 sata tjedno tijekom 30 dana nakon obje operacije i konzervativnog liječenja prije operacijskog zahvata te naknadno još dva mjeseca u trajanju po jedan sat tri puta tjedno za obavljanje težih poslova poput nošenja tereta, pomoći u svakodnevnim poslovima, vožnje na terapije i preglede, osobnu higijenu,

- kako je kod tužitelja došlo do naruženja lakog stupnja samo povremeno vidljivo drugim osobama zbog ožiljka na podlaktici desne šake u predjelu ručnog zgloba sa dorzalne, gornje strane,

- kako je kod tužitelja došlo do umanjenja životne aktivnosti u brojčanom iskazu od 15% zbog posttraumatske artroze ručnog zgloba uz smanjenu pokretljivost u srednjem stupnju dominantne ruke, te kako se radi o osobi mlade aktivne dobi koja je povrijeđena u 23 godini, a zaostale posljedice u vidu bolova desnog ručnog zgloba nakon prijeloma distalnog radijusa sa zglobnom komponentom uz ozljedu ligamentarnog kompleksa radiokarpalnog zgloba ostaviti će trajne posljedice koje su zaostale unatoč operacijskom liječenju zbog čega će tužitelj kao aktivna mlada osoba imati učestale bolove desne šake, neće se moći baviti sportom, kod dužeg fizičkog opterećenja desne šake dolazi do bolova, te će zbog činjenice da je po struci vozač i strojar nakon ozljede imati problema sa poslom zbog nemogućnosti rada na strojevima i dužoj vožnji zbog bolova koji se javljaju u desnoj šaci,

- kako je medicinskom dokumentacijom utvrđeno da je došlo do razvoja posttraumatske artroze radiokarpalnog zgloba očekuje se progresivno pogoršanje artroze jer se radi o degenerativnoj bolesti sa tendencijom progresije.

12. Iz dokumentacije na listu 50-74 spisa i 100-101 spisa ovaj sud drži utvrđenim kako je tužitelj prije nezgode ostvario primanja i to:

- 10/2018 4.392,82 kn

- 11/2018 3.860,92 kn

- 12/2018 4.012,70 kn

- 01/2019 4.795,00 kn

- 02/2019 4.427,30 kn

- 03/2019 4.409,66 kn

- 04/2019 4.233,24 kn

odnosno ukupno 30.131,64 kn : 7 što prosječno mjesečno iznosi 4.304,52 kn (571,31 EUR).

12.1. Iz dokumentacije na listu 100-101 spisa i 50-75 spis ovaj sud drži utvrđenim kako je uzimajući u obzir naprijed utvrđeni prosjek plaće koju je tužitelj ostvario prije povređivanja i isplaćene naknade za bolovanje tužitelja došlo do gubitka na zaradi tužitelja

- 66,11 EUR-a za 06/2019,

- 15,59 EUR-a za 8/2019,

- 40,85 EUR-a za 9/2019,

- 15,59 EUR-a za 12/2019,

- 66,11 EUR-a za 2/2020,

- 15,59 EUR-a za 3/2020,

- 15,59 EUR-a za 4/2020,

- 40,85 EUR-a za 5/2020,

- 15,59 EUR-a za 6/2020,

- 40,85 EUR-a za 8/2020,

- 15,59 EUR-a za 9/2020.

13. Ovaj sud nije prihvatio istaknuti prigovor suodgovornosti odnosno doprinosa tužitelja nastanku štete obzirom da je iz cjelokupnog dokaznog postupka i to iskaza tužitelja (list 107-109 spisa) koji je u cijelosti potkrijepljen sadržajem iskaza svjedoka ĆC (list 109-110 spisa) i nije u suprotnosti sa sadržajem prijave o ozljedi na radu (list 5-8 spisa) i pismenim nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka Darka Majića, spec. opće kirurgije, subespecijalisti traumatologije (list 202- 213 spisa, list 225-226 i 228-229 spisa) kao i medicinske dokumentacije (list 9 do 50 i 146-196 spisa) proizlazi kako je tužitelj kao zaposlenik MI TEH-Mihelčić tehnika d.o.o. na poslovima pomoćnog automehaničara prilikom obavljanja redovnog radnog zadatka operacije zamjene motora na bageru sa zaposlenikom ĆC pri zamjeni motora povrijeđen 25. travnja 2019. padom sa visine od 1,80m zbog puknuća poluge sa kojom je obavljao predmetnu operaciju, a koja poluga je predstavljala uobičajeni alat za izvođenje takve radne operacije i koja je uzeta iz pomoćne radione, pri čemu ovaj sud nije utvrdio da bi tužitelj nepažljivo postupio.

13.1. Zbog navedenog ovaj sud drži uzimajući u obzir odredbu članka 1067. stavak 3. ZOO-a ocijenio kako tužitelj nije doprinjeo nastanku štetnog događaja.

14. Zbog navedenog ovaj sud drži kako u konkretnom slučaju poslodavac tužitelja kao osiguranik tuženika odgovara za štetu po kriteriju objektivne odgovornosti u smislu odredbe članka 15. ZZR u svezi sa člankom 111.stavak 1. ZR- a i člankom 1064. ZOO-a, a tuženik u smislu odredbe članka 964., članka 965. i članka 921. ZOO-a.

15. Slijedom svega iznijetog ovaj sud drži kako je tužitelj 25. travnja 2019. pretrpio povredu na radu zbog čega joj sukladno odredbi članka 111.st.1. ZR, i članka 25. ZZR osiguranik tuženika odgovara za predmetni štetni događaj, a tuženik temeljem sklopljene police osiguranja broj [broj police osiguranja], te tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti iz članka 19. ZOO-a sukladno odredbi članka 1100. ZOO-a zbog povrede na radu koju je pretrpio tužitelj 25. travnja 2019. i tuženik je odgovoran tužitelju naknaditi nastalu štetu po kriteriju objektivne odgovornosti u smislu odredbe članka 1065. stavak 2. ZOO-a.

16. U odnosu na visinu nastale štete ovaj sud je u cijelosti prihvatio pismeni nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Darka Majića, spec. opće kirurgije, subspecijalisti traumatologije (list 202-213 spisa, list 225-226 i 228-229 spisa) obzirom da je isti u cijelosti potkrijepljen sadržajem medicinske dokumentacije (list 9 do 50 i 146-196 spisa) i sačinjen temeljem postavljene zadaće vještačenja i koji je uvidom u cjelokupnu medicinsku dokumentaciju priležeću spisu i detaljno citiranu u svojem nalazu (list 203-211 spisa,) uzimajući u obzir subjektivni iskaz tužitelja i klinički nalaz utvrdio kako je tužitelj u predmetnoj povredi zadobio višestruki intraartikulirani prijelom donjeg dijela desne podlaktice i utvrđena je povreda desnog ručnog zgloba te je učinjen hitan operativni zahvat nakon čega je proveden ciklus fizikalne terapije, te je učinjen ponovni operativni zahvat odstranjenja osteosintetskog materijala desne palčane kosti i mobilizacija desnog ručnog zgloba nakon čega je ponovno provedena fizikalna terapija, te je zbog predmetne povrede bio na kontrolama ortopeda i fizijatra,a da je bolovanje vezano uz liječenje predmetnih povreda završilo 30. rujna 2020., pa uzimajući u obzir dužinu trajanja pretrpljenih bolova i intenzitet istih, dužinu i intenzitet pretrpljenog straha zbog dinamika nastanka štetnog događaja i brige za krajnje i trajne posljedice, naruženja, te umanjenje životne i radne aktivnosti posebice iz razloga što je tužitelj predmetnu povredu pretrpio u dobi od 23 godine ovaj sud drži kako bi pravična novčana naknada za taj vid štete iznosila 13.500,00 EUR-a.

17.1. Ovaj sud je također uzeo u obzir ocjenu stalnog sudskog vještaka dr. Darka Majića, specijaliste spec. opće kirurgije, subespecijalisti traumatologije kako je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega nakon obje operacije i tijekom konzervativnog liječenja prije operacijskog zahvata u trajanju od 2 sata tjedno tijekom 30 dana time da je tužitelju također bila potrebna tuđa pomoć stručne osobe 1 sat dnevno kroz 7 dana, te naknadno još dva mjeseca u trajanju po 1 sat tri puta tjedno za obavljanje težih poslova poput nošenja tereta, pomoći u svakodnevnim poslovima, vožnji na terapiji i preglede i pri osobnoj higijeni kao i zbog činjenice da je tužitelj zbog predmetne povrede bio na liječničkim kontrolama i obavio je fizikalnu terapiju u više ciklusa, te je imao troškove puta i liječenja, a bila mu je potrebna i pojačana ishrana ovaj sud drži kako bi pravična novčana naknada za taj vid štete tužitelju iznosila 1.061,78 EUR-a na ime tuđe pomoći i njege i 1.698,85 EUR-a i na ime troškova puta, 20,73 EUR-a na ime troškova liječenja i 199,08 EUR-a na ime pojačane ishrane, odnosno ukupno 2.266,97 EUR-a.

18. Odredbom članka 1100. stavak 1. ZOO-a propisano je kako će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

18.1. Odredbom članka 1100. stavak 2. ZOO-a propisano je kako će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

18.2. Pri tome ovaj sud drži da su orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade neimovinske štete koji imaju uporište u odredbi članka 1100. ZOO-a samo temelj za dosuđivanje pravične novčane naknade, te je ovaj sud prilikom dosude zatraženog iznosa uzeo u obzir težinu ozljeda (teška tjelesna ozljeda), intenzitet bolova i strahova, načinu i dužini liječenja kao i realiziranim ambulantnim pregledima, te uzevši u obzir dužinu i intenzitet trajanja fizičkih bolova, pretrpljenog straha, naruženja i starosnu dob tužitelja ovaj sud drži da tužitelju na ime neimovinske štete s tog osnova pravična novčana naknada iznosi 13.500,00 EUR-a.

18.3. Naime, institut novčane naknade neimovinske štete treba sagledati kao mogućnost novčane satisfakcije za pretrpljenu štetu, koja će oštećenoj-tužitelju pomoći da lakše prebrodi duševnu krizu nastalu kao posljedicu štete i ublažiti osjećaj izgubljenog zadovoljstva u ljudskom življenju.

19. Ovaj sud je tužitelju sukladno odredbi članka 1095. stavak 1. ZOO dosudio i izgubljenu zaradu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme bolovanja na kojem je tužitelj bio do 30. rujna 2020. uzimajući u obzir prosjek isplaćenih plaća tužitelju u razdoblju 7 mjeseci prije nastanka štetnog događaja (u razdoblju od listopada 2018. do travnja 2019.) koji prosjek je uspoređen sa izvršenim uplatama na ime naknade zbog bolovanja prema podacima dostavljenim u sudski spis na listu 100-101 spisa.

19.1. Pri tome je ovaj sud u cijelosti prihvatio obračun naknade izgubljene zarade na način kako je to tužitelj učinio u pismenom podnesku od 8. siječnja 2025. obzirom da je isti na jasan i razvidan način tabelarno prikazao prosjek plaće koju je tužitelj ostvario prije povređivanja i usporedbu prosječnog iznosa sa dobivenom naknadom za bolovanje pri čemu je tužitelj uzeo u obzir jedino iznos isplaćene plaće prikazane u obračunu plaće dostavljenom u sudski spis na listu 50-74 spisa, a tuženik je na ročištu održanom 19. veljače 2024. izričito naveo da ne predlaže provođenje dokaza knjigovodstvenim vještačenjem.

19.2. Stoga je ovaj sud tužitelju na ime izgubljene zarade dosudio iznos od 348,31 EUR-a specificirano po mjesecima kako je tužitelj i zatražio.

19.3. Na dosuđeni iznos izgubljene zarade ovaj sud je tužitelju dosudio i zakonsku zateznu kamatu sukladno odredbi članka 26. ZOO-a počev od dospjeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate.

20. Slijedom svega iznijetog, ovaj sud je tužitelju na ime povrede prava osobnosti nastale u štetnom događaju od 25. travnja 2019. sukladno odredbi članka 19. i članka 1046. u svezi članka 1100. ZOO-a, a temeljem odredbe članka 111. ZR-a i članka 25. Zakona o zaštiti na radu dosudio pravičnu novčanu naknadu u ukupnom iznosu od 16.115,28 EUR-a, a vodeći računa o nesporno isplaćenim iznosima 17. rujna 2021. ovaj sud je dosuđeni iznos umanjio za nesporno isplaćen iznos i to na ime naknade neimovinske štete je utvrdio da bi pravična novčana naknada iznosila 13. 500,00 EUR-a, a da je isplaćeno 4.512,58 EUR-a, te je sud tužitelju sa tog osnova dosudio iznos od 8.987,42 EUR-a na ime imovinske štete za tuđu pomoć i njega ovaj sud potvrdio da bi pravična novčana naknada iznosila 1.061,78 EUR-a, a da je isplaćeno 398,17 EUR-a zbog čega je dosudio tužitelju 663,61 EUR-a na ime troškova prijevoza je utvrdio da bi pravična novčana naknada tužitelju iznosila 1.698,85 EUR-a, a da je isplaćena 663,61 EUR-a, te je tužitelju dosudio iznos od 1.035,24 EUR-a, za pojačanu ishranu je dosudio tužitelju 199,08 EUR-a, na ime troškova liječenja iznos od 20,73 EUR-a i na ime izgubljene zarade 348,31 EUR-a odnosno ukupno 11.254,39 EUR-a.

20.1. Na dosuđeni iznos ovaj sud je tužitelju dosudio i zateznu kamatu sukladno odredbi članka 26. i 29. ZOO-a u svezi odredbe članka 1086. u svezi odredbe članka 1103. ZOO-a koja teče počev od podnošenja odštetnog zahtjeva na dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na naknadu neimovinske štete počev od presuđenja na dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na imovinsku štetu i počev od dospjeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa koji se odnosi na izgubljenu zaradu.

21. Ostali navodi prema stavu suda nisu bitni za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari te se sud na njih nije posebno osvrtao.

22. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. u svezi članka 155. ZPP-a te se isti odnosi na zastupanje tužitelja po odvjetniku vodeći računa o činjenici da je tužitelj bio primoran pokrenuti ovaj parnični postupak radi dosude naknade štete obzirom da je tuženik samo djelomično isplatio nesporni dio štete i osporio tužbu i tužbeni zahtjev, a kako je tužitelj uspio sa postavljenim tužbenim zahtjevom valjalo mu je priznati trošak sastava odštetnog zahtjeva u iznosu od 200,00 EUR-a, sastava tužbe (Tbr. 7. t. 1) u iznosu od 200,00 EUR-a, zastupanja na ročištima 8. veljače 2022, 13. svibnja 2022. 19. ožujka 2024. (Tbr. 9.t.1.) u iznosu od po 200,00 EUR-a, pristupa na ročište 9. rujna 2022. (Tbr. 9.t.2.9 u iznosu od 100,00 EUR-a. 7. rujna 2023. (Tbr. 9. t.4.) u iznosu od 50,00 EUR-a, sastava obrazloženih podnesaka od 7. veljače 2022., 31. ožujka 20232., 8. siječnja 2025. 2022. i 11. prosinca 2024. (Tbr. 8. toč.1) u iznosu od po 200,00 EUR-a, sve uvećano za PDV i odmjereno sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadni troškova za rad odvjetnika (NN 138/23) kao i trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 406,47 EUR-a obzirom da je isto bilo nužno za vođenje ovog postupka, kao i pristojbu na tužbu u iznosu do 59,10 EUR-a obzirom da je sud prihvatio prigovor tuženika da se u konkretnom slučaju ne radi o radnom sporu i tužitelj je uplatio pristojbu na tužbu, slijedom čega je tužitelju priznat ukupan trošak u iznosu od 1.868,57 EUR-a.

22.1. Odluka o kamatnoj stopi temelji se na odredbi članka 3. ZID ZOO-a (NN 78/15). Odluka o pravu na kamatu na parnični trošak temelji se na odredbi članka 30. stavak 3. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13 i 93/14).

23. Stoga je odlučeno kao u izreci presude.

U Rijeci, 6. lipnja 2025.

Sudac:

Lana Hess Vukoša

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika