Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama-Buie

Buje, Istarska 1

Posl.br. Pp-2392/2022-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sutkinji Sanji Božić Turina uz sudjelovanje sudske zapisničarke Jelene Blažanović, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika OŠ iz [adresa], zastupan po Valić Josipu, odvjetniku iz Pule, zbog prekršaja iz čl.51.st.5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama u svezi čl.293.st.1. cit. zakona, povodom prigovora okrivljenika na prekršajni nalog Policijske postaje Umag s ispostavom Buje, te primjenom čl.183. Prekršajnog zakona, dana 05. lipnja 2025. god.

p r e s u d i o  j e

OKRIVLJENIK: AŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], od oca OŠ i majke O, rođen **.**.1989., sa prebivalištem u [adresa], hrvatski državljanin, pismen, sa završenom SSS, prekršajno kažnjavan, neosuđivan,

kriv je

što je dana 13. listopada 2022. godine oko 07,48 sati, na cesti u Umagu, u naselju Špinel, upravljao osobnim vozilom reg. oz. [registarska oznaka], prilikom prelaska preko mosta u suženju, krećući se iz smjera istoka u smjeru zapada, kolnikom ulice Špinel, brzinu kretanja svojeg vozila nije prilagodio osobinama i stanju ceste (prijevoj preko mosta sa suženjem), te vidljivosti i preglednosti (slaba vidljivost i preglednost radi prijevoja prilikom dolaska na most), tako da vozilo može pravovremeno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku (ograničenje brzine prometnim znakom 40 km/h, s prometnim znakom prednost prolaska prema vozilima iz suprotnog smjera) pri čemu je u kočenju, udario u betonski rubnik na početku mosta, koji se nalazi uz desni rub kolnika ulice Špinel, dok je IŠ, upravljao osobnim vozilom reg. oz. [registarska oznaka], krećući se iz smjera zapada u smjeru istoka kolnikom Kolodvorske ulice, gdje je postavljen prometni znak ograničenja brzine na 40 km/h s prometnim znakom prednosti prolaza za vozila iz suprotnog smjera, nalazeći se na samom izlasku sa mosta u suženju, kojom prilikom nije došlo do kontakta između vozila, dok je na vozilu reg. oz. [registarska oznaka], nastala materijalna šteta,

čime je počinio prekršaj iz čl.51.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, zbog čega se temeljem odredbe čl.51.st.5. cit. zakona u svezi čl.293.st.1.cit zakona

izriče

novčana kazna

u iznosu od 260,00 (dvjesto šezdeset) eura.

Temeljem članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jedan) mjesec, po pravomoćnosti ove presude.

Novčana kazna smatrati će se u cjelini plaćenom ako okrivljenik dobrovoljno plati dvije trećine (2/3) izrečene novčane kazne u propisanom roku (čl.152. Prekršajnog zakona).

Svakim daljnjim načinom naplate, novčana kazna naplatiti će se u punom iznosu.

Temeljem članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 (pedeset) eura, putni trošak svjedoka IŠ za dolazak na ročište 14. svibnja 2024. god. iz mjesta prebivališta do sjedišta stalne službe, za relaciju Umag-Buje-Umag u iznosu karte za javni prijevoz od 8,40 (osam eura četrdeset centi) eura, trošak provedenog vještačenja u iznosu od 672,00 (šesto sedamdeset dva) eura, te trošak pristupa vještaka na ročište uz davanje usmenog nalaza i mišljenje u iznosu od 153,90 (sto pedeset tri eura devedeset centi) eura, sveukupno 834,30 (osamsto trideset četiri eura trideset centi) eura, u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.

Okrivljenik je dužan izvršiti uplate prema priloženim uplatnicama.

Obrazloženje

1. Policijska postaja Umag s ispostavom Buje protiv okrivljenika izdala je obavezni prekršajni nalog pod brojem 211-07/22-4/67839 od 13. listopada 2022. godine, zbog djela prekršaja opisanih u izreci ove presude, na koji je okrivljenik pravovremeno uložio prigovor, te ga dostavila ovome sudu na daljnje postupanje, zbog čega je proveden redovni postupak.

2. Okrivljenik je ispitan pred Općinskom sudom u Puli, Prekršajnom odjelu, gdje je u svojoj obrani naveo da se ne smatra krivim, da je navedene prilike dolaskom na nedalek most uočio da se na kolničkoj traci za kretanje iz suprotnog smjera nalaze tri zaustavljena vozila i to na udaljenosti od oko 150 m od mosta koji ima suženje te da prema prometnom znaku on ima prednost prolaska u odnosu na ta vozila. Da je nastavio kretanje, došao na vrh prijevoja, uočio je jedno od navedena tri vozila koje je njemu krenulo u susret, pa da je procijenio da će se mimoići. Kada se isto vozilo približilo, da je vidio kako to neće biti moguće obzirom na širinu kolnika, pa da se u cilju izbjegavanja sudara, vozilom dao sasvim u desnu stranu i pri tome prednjom desnom stranom vozila udario u betonski rubnjak, ali ne na početku mosta, nego kada je gotovo došao do njegove sredine. Smatra da policijski službenici nisu odradili očevid na valjan način jer da tragovi, naročito udara u betonski rubnik govore da je on već bio na mostu, te misli da se nije kretao brzinom većom od 50 km/h i da brzina nije uzrok nezgode.

3. U svojstvu svjedoka ispitan je IŠ, koji je iskazao kako je vidio kada je okrivljenik udario u betonsku ogradu na navedenom mostu, a on da je u tom trenutku već bio na kraju mosta pri izlasku, dok je tada iz suprotnog smjera povećanom brzinom, svojim vozilom naišao okrivljenik, koji je udario u betonsku ogradu, no da ne može precizirati li je to bilo prije samog mosta ili na samom njegovom početku. Na tom mostu koji je dužine oko 15 metara, da se ne mogu mimoići dva vozila, dok je sam most ravan i pregledan. Naveo je da kada je primijetio okrivljenikovo vozilo, da je povećao brzinu, kako bi ga izbjegao, te također na upit branitelja naveo kako je on vozilo okrivljenika vidio u daljini, a on sam da je imao prednost prolaska obzirom na postojeći znak no ako se vozilo na samom mostu ne nalazi ili je bio u daljini, kao što je to slučaj kod okrivljenikovog vozila, ne može imati prednost.

4. U svojstvu svjedoka ispitan je policijski službenik ZŠ, koji je iskazao da je vršio očevid u navedenoj prometnoj nesreći, te uvidom na licu mjesta, a posebno prema tragovima kočenja i posebno prema položaju vozila okrivljenika, utvrdio činjenično stanje. Do nezgode da je došlo u naselju Špinel, na mostu koji je mali i dužine oko 15 metra, gdje se dva vozila ne mogu mimoići nego se odvijanje prometa odvija prometnim znakovima. Okrivljenik da se kretao iz smjera starog Špinela u smjeru Umaga, imao prednost prolaska na tome mostu, a prema utvrđenim tragovima kočenja u dužini od 14 metara, kako je to ucrtano u skici prometne nezgode, da je utvrđeno kako se kretao brzinom koja nije bila primjerena takvom stanju na kolniku, budući se iz suprotnog smjera kretalo drugo vozilo, koje nije ušlo na kolnik na mostu, pa je za zaključiti da je okrivljenik pogrešno procijenio prometnu situaciju te je u kočenju udario u betonsko uzvišenje pored desne strane mosta gledajući u smjeru njegova kretanja. Napomenuo je kako se most proteže u prijevoju i nepregledan je iz oba smjera, te da je dolaskom na most, mogao primijetiti samo krov vozila koje se nalazilo s druge strane mosta, pa da je zaključio da u takvoj situaciji nije mogao reagirati na drugi način, nego da se uplašio i u kočenju udario u desnu stranu na mostu, te da se sjeća kako je na samom licu mjesta naveo kako se nije imao više kuda maknuti s vozilom.

5. Provedenim postupkom, točnost tvrdnje okrivljenika kao relevantnih činjenica, te raspolažući također iskazom ispitanih svjedoka i poznatim podacima, u postupku nije bilo moguće utvrditi, stoga je određeno vještačenje po vještaku prometne struke dipl. ing. Asimu Ahmetoviću, sudskom vještaku za promet, tehniku i procjenu vozila, dakle osobi koja raspolaže potrebnim stručnim znanjem, kako bi se moglo utvrditi postojanje odgovornosti sudionika u nezgodi. Od vještaka je zatraženo da utvrdi okolnosti dinamike prometne nezgode, kretanje oba sudionika nezgode, mogućnost i način izbjegavanja prometne nezgode.

6. U svom nalazu i mišljenju vještak prometne struke naveo je kako je:

- dokumentacijom očevida navedene prometne nezgode su utvrđeni tragovi, na temelju kojih je na tehnički siguran način i jednoznačno definirano mjesto udara osobnog vozila marke "Mercedes" reg. oznake [registarska oznaka] u betonski rubnjak, kao što su i definirana njegova oštećenja, kao i tragovi kočenja, temeljem kojih je utvrđena njegova brzina kretanja,

- neposredno prije mjesta udara u betonski rubnjak osobno vozilo marke "Mercedes" reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao A, krećući se kolnikom ulice Špinel iz smjera istoka u smjeru zapada, brzinom od oko 72 km/h, na djelu kolnika na kojem je brzina kretanja prometnim znakom ograničena na 40 km/h, u trenutku uočavanja nailaska osobnog vozila marke "Renault Megane" reg. oz. [registarska oznaka], koji se u tom trenutku kretao njemu iz suprotnog smjera, reagira na kočenje i upravljač, radi izbjegavanja sudara oko 30,10 metara prije mjesta udara, uslijed čega desnim kotačima ocrtava tragove kočenja u dužini od 14,10 metara pri čemu je ostvario pad brzine od oko 50 km/h, pa pri brzini od oko 20 km/h udara u povišeni betonski rubnjak na početku mosta, te se blago odbija u lijevo i nastavlja svoje prvotno kretanje prave, te se potpuno zaustavlja u položaju od oko 1,30 m udaljenom od PTM u smjeru zapada,

- na mjestu događaja nisu pronađeni materijalni tragovi temeljem kojih bi se na tehnički siguran način mogla utvrditi brzina kretanja osobnog vozila "Renault Megane" reg. oz. [registarska oznaka], kojim je upravljao IŠ,

- vozač osobnog vozila Mercedes, AŠ imao je tehničku mogućnost za izbjegavanje naleta vozila na uzdignuti betonski rubnjak na početku mosta, zaustavljanjem samo da se tada vozilom kojim je upravljao, nije kretao brzinom većom od 56 km/h,

- navedena prometna nezgoda uvjetovana je neprilagođenom brzinom kretanja osobnog vozila marke "Mercedes" reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao AŠ, prometnim uvjetima (kolnik na mjestu događaja nepregledan zbog prijevoja, suženje kolnika na mostu) na mjestu događaja.

7. Okrivljenik je po svojem branitelju u dostavljenom podnesku na nalaz i mišljenje vještaka iznio primjedbe. U njemu je naveo kako se istome u cijelosti protivi, budući da vještak nije utvrdio brzinu kretanja osobnog vozila "Renault Megane", IŠ, zbog čega smatra da je mišljenje nepotpuno i samim time manjkavo, jer da nije moguće utvrditi utjecaj Lakovićeva vozila na nastanak prometne nezgode, pogotovo imajući u vidu samu izjavu LŠ "dao sam gas da prođem prije".

8. Prilikom prelaska mosta u suženju da se okrivljenik kretao iz smjera istoka u smjeru zapada, gdje je postavljen prometni znak prednost prolaska prema vozilima iz suprotnog smjera. Radi izbjegavanja veće prometne nezgode u odnosu na vozilo marke Renault, koje je dolazilo iz suprotnog smjera i imalo znak prednosti prolaska vozila iz suprotnog smjera i veći kut preglednosti, da je okrivljenik bio primoran kočiti i "staviti" se čim više u desno, stoga da je udario u betonski rubnik i uzrokovao materijalnu štetu na svom vozilu.

9. Nadalje je u podnesku naveo da su tragovi kočenja označeni pogrešno, jer zbog prirode lokacije da ima i tragova kočenje drugih vozila, pa da nije moguće u potpunosti utvrditi kočioni trag, te da je vidljivo iz fotografije, oznaka kočenja je nekoliko metara duža od prvog kočionog traga. Naveo je da je brzina okrivljenika bila manja od 70 km/h te prilagođena uvjetima na cesti, ali obzirom da je imao prednost prolaska prema vozilima iz suprotnog smjera, vozač koji nema prednost prolaska ušao na most i ignoriranjem znaka i pogrešnom procjenom iznenadio okrivljenika, kao vozača iz suprotnog smjera te prouzrokovao prometnu nezgodu sa većom materijalnom štetom na vozilu okrivljenika.

10. Obzirom na sadržaj nalaza i mišljenja vještaka na stranici 2. napomenuto je da obzirom je okrivljenik imao prednost prolaska, da je nejasno zašto vještak navodi da je IŠ imao prednost prolaska preko navedenog mosta.

11. Na održanom ročištu prometni vještak, a vezano za istaknute primjedbe njegova nalaza, pojasnio je navodeći da u odnosu na postavljenu prometnu signalizaciju sa obje strane mosta u blizini kojeg je došlo do prometne nezgode, da je utvrdio kako su prometni znaci obostrano postavljeni, dakle iz oba smjera. Iz kretanja I postavljen je prometni znak ograničenja brzine 40 km/h te znak prednosti kretanja za vozila iz suprotnog smjera, dok je iz smjera okrivljenikova kretanja također postavljen prometni znak ograničenja brzine od 40 km/h te prednost prolaska u odnosu na vozila iz suprotnog smjera pod određenim uvjetima.

12. Na pitanje branitelja vezano za dio iskaza svjedoka LŠ da je povećao brzinu da prođe most što prije radi izbjegavanja kontakta sa vozilom okrivljenika kojeg je opazio u daljini, vještak je naveo kako je pročitao iskaz i proučio ga, ali da ga nije uzeo kao relevantan, budući je njegova struka, tehničke znanosti i da vještaci donose svoji pisani nalaz i mišljenje isključivo temeljem materijalnih tragova na mjestu prometne nezgode, a nikako na temelju nečijih iskaza i pretpostavki, uz pretpostavku da je stvarno gospodin LŠ u trenutku nailaska na suženi most povećao brzinu svog kretanja, da pretpostavlja kako je u daljini, a najmanje 40 metara prije suženja kolnika, sebi iz suprotnog smjera uočio nailazak okrivljenika pa je s obzirom na dužinu mosta od 8,5 m, povećao brzinu kako bi što prije prošao suženje i na taj način izbjegao frontalni sudar sa vozilom kojim je upravljao okrivljenik, a koji mu je dolazio iz suprotnog smjera.

13. Na pitanje branitelja da li bi bila izbjegnuta prometna nezgoda da je IŠ zaustavio svoje vozilo, vještak je naveo da je to hipotetsko pitanje, da je širina mosta 3,92 m i osobni automobili na tom mostu da se nisu mogli nesmetano mimoići bez nastanka sudara. Vrlo vjerojatno uz pretpostavku da se gospodin IŠ zaustavio na mostu, bi došlo do istog ili sličnog scenarija, a vrlo vjerojatno bi došlo do kontakta i između predmetnih osobnih automobila s obzirom na brzinu kretanja okrivljenika. Naveo je da u odnosu na preglednost, obilaskom mjesta prometne nesreće, da je utvrdio da je dužina vidnog polja gledano iz jednog i drugog smjera približno jednaka, jer da se radi o dugom ravnom cestovnom potezu na kojem je oko sredine postavljen suženi most koji je uzdignut i koji fizički zaklanja vidno polje svakom vozaču sve dok ne dođe do suženja kolnika i ulaza na sami most. Zbog toga da je i postavljena takva prometna signalizacija koja uvjetuje brzinu kretanja vozila da se po potrebi u svakom trenutku i bez opasnosti po sebe i po druge sudionike u prometu može zaustaviti. Kada se radi o prednosti prolaska vozila, ona je u konkretnom slučaju propisana na način ako se dva vozila u neposrednom mimoilaženju nađu na suženju kolnika onda je vozilo koje se kreće iz smjera zapada u smjer istoka dužno osigurat nesmetan prolaz vozila koje se kreće iz smjera istoka u smjera zapada (smjer kretanja okrivljenika).

14. Na pitanje branitelja da li je preglednost prolaza uvjetovana prednošću prolaza, vještak je naveo da nije uvjetovana, uvjetovana je međusobnim položajem vozila u odnosu na kolnik.

15. Vezano za navod iz podneska koji se odnosi na primjedbe vještakova nalaza da je oznaka kočenja nekoliko metara duža od prvog kočionog traga, vještak je naveo da su prilikom očevida policijski službenici utvrdili da se na mjestu događaja nalazi samo jedan trag kočenja, sa desne strane pneumatika, isti su označili i izmjerili da je dužina traga od prve pojave do mjesta udara u betonsku uzvisinu na mostu ukupne dužine od 14,10 metara. Navedeni trag kočenja vidljiv je na fotografijama očevida pod rednim brojem DSC 0203, DSC 02024, DSC 0205, DSC 0206, DSC 0207 i označen je brojem 7.

16. Vještak je također naveo, kao što je naveo u svojem nalazu i mišljenju da nema tehničkih uvjeta za utvrđivanje brzine LŠ, te da na mjestu događaja nisu pronađeni materijalni tragovi temeljem kojih bi se na tehnički siguran način jednoznačno mogla utvrditi brzina kretanja osobnog automobila kojim je upravljao IŠ, budući da između predmetnih automobila nije došlo do fizičkog kontakta, a da je konačni zaustavni položaj osobnog automobila Renault Megan utvrđen po dolasku djelatnika policije izvan suženja kolnika u položaju kako su to policijski službenici ucrtali u situacijskom planu mjesta nesreće i označili brojem 1. Hipotetski da je naveo, a na pitanje branitelja, a upravo na već gore iznesene okolnosti, da je Lakovićeva brzina mogla biti i 30 km/h i 200 km/h ali da se to ne može utvrditi. Također navodi da zbog bitno skraćenog vidnog polja koje je ograničavao most koji je na uzvisini, vozači iz suprotnih smjerova, da su se mogli međusobno uočiti najranije kada je vozilo iz suprotnog smjera bilo približno u položaju vrha uzvisine, odnosno okrivljenik je najranije mogao uočiti nailazak osobnog automobila Renault Megan kojim je upravljao IŠ u trenutku kada je on došao svega nekoliko metara do predmetnog mosta zbog čega je i postavljen znak ograničenja brzine 40 km/h.

17. Branitelj okrivljenika zaključno je naveo da se nastavno na usmenu dopunu vještaka, ističe kako je isti sam naveo da nije uzeo u obzir iskaz svjedoka IŠ koji je sam naveo da je u daljini vidio okrivljenikovo vozilo ali da je ubrzao, smatrajući da će ga tom radnjom izbjeći iako nije imao prednost prolaska stoga, da je vještačenje vještaka utemeljeno na pogrešnim premisama i samim time tako nepotpuno i nepravilno obzirom da je trebao uzeti u obzir sve do sad provedene dokaze, između ostalog i iskaz svjedoka IŠ kao neposrednog sudionika predmetne nezgode. Stoga da nije dokazano da bi okrivljenik bio kriv za prekršaj za koji se tereti, jer da je vještačenje manjkavo i nepotpuno prvenstveno iz razloga jer nije utvrđena brzina kretanja vozila kojim je upravljao svjedok IŠ te nije ni na koji način utvrđen njegov utjecaj na prometnu nezgodu obzirom da vještak u svom nalazu navodi kako ne može utvrditi kretanje vozila Megana, to jest da se isti hipotetski mogao kretati i 30 i 200 km/h. Smatra kako je brzina kretanja Megana obzirom da vozač istog vozila nije imao prednost prolaska izuzetno bitno radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjenica jer nije svejedno da li je vozač Megana vozio 30 ili 200 km/h, a pogotovo s obzirom na iskaz svjedoka IŠ koji navodi da je imao dobru preglednost, da je vidio okrivljenika te da je bio svjestan toga kako nema pravo prednosti prolaska ali se svejedno odlučio na radnju na način da je dodao gas kako bi izbjegao sudar. Također i dalje osporava brzinu kretanja vozila okrivljenika obzirom na samu lokaciju nastanka nezgode budući da se radi o izuzetno dinamičnoj i cesti punoj pregiba gdje se nalaze različiti kočioni tragovi te policija prilikom uviđaja nije koristila kočione tragove okrivljenika, već očito nekih drugih sudionika u prometu. Stoga u slučaju sumnje u odlučnu činjenicu sud bi sukladno načelu in dubio pro reo trebao izabrati ono rješenje koje je povoljnije za okrivljenika, stoga da obrana predlaže osloboditi okrivljenika optužbe koja mu se stavlja na teret.

18. Nakon provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenika i sve provedene dokaze u postupku, a posebno nalaz i mišljenje vještaka prometne struke, sud nalazi utvrđenim da su se u njegovu postupanju stekla obilježja prekršaja iz navedenog propisa.

19. Sud nije prihvatio obranu okrivljenika i istaknute razloge u njoj, ocijenio neutemeljeno činjenično argumentiranom.

20. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka prometne struke, iznesen kako pisanim, tako i usmenim putem na održanom ročištu, dakle osobe koja raspolaže potrebnim stručnim znanjem iz područja cestovnog prometa, te nije utvrdio da u mišljenju ima proturječnosti ili nedostataka, niti sumnja u točnost danog mišljenja, koji je u cijelosti dao odgovore na sporna pitanja koja su mu dana u izdanoj naredbi.

21. Pri tome je evidentno da je vještak pri donošenju nalaza i mišljenja koristio sve relevantne činjenice radi utvrđivanje načina i tijeka nastanka prometne nezgode. Osim toga, vještaku je dostavljena potrebna dokumentacija za izvođenje vještačenja (zapisnik o očevidu, skicu lica mjesta prometne nezgode, fotodokumentacija) čime je osigurana kvalitetna analiza prometne nezgode u kojoj su detaljno na tehnički način utvrđeni pojedini segmenti prometne nezgode, pri čemu su poštivana pravila struke i utvrđene sve relevantne činjenice koje se odnose na prometnu nezgodu, tako da rezultat vještačenja sadržava ključne parametre temeljem kojih se dobilo objašnjenje onoga što se dogodilo tijekom prometne nezgode.

22. Stoga je provedenim vještačenjem utvrđeno da se okrivljenik kretao neprilagođenom brzinom prometnim uvjetima (kolnik na mjestu događaja nepregledan zbog prijevoja, suženje kolnika na mostu), čime je utvrđen uzrok nastale prometne nezgode, kao i to da je okrivljenik imao tehničku mogućnost za izbjegavanje prometne nezgode, da se kretao prilagođenom brzinom, točnije propisanom dopuštenom brzinom, odnosno da se nije kretao brzinom većom od 56 km/h, prometnu nezgodu bi izbjegao. Okrivljenik se kretao brzinom od oko 72 km/h, na djelu kolnika na kojem je brzina kretanja prometnim znakom ograničena na 40 km/h, a obzirom na ostale utvrđene prometne uvjete takva brzina u konkretnom slučaju bila je neprilagođena.

23. Okrivljenik bezuspješno ističe okolnost neutvrđene brzine vozila kojim je upravljao IŠ i njezin utjecaj na utvrđivanje činjeničnog stanja, kao i navodno pogrešno označene tragove kočenja okrivljenikova vozila.

24. Na izoliranom i pojedinačnom dokazu na čijem prihvaćanju inzistira okrivljenik, a to je iskaz svjedoka, vozača drugog vozila LŠ, ne može se temeljiti odluka, budući su vještačenjem utvrđene sve druge odlučne činjenice, temeljem kojih je donesen nalaz vještaka. Osim toga, samo svjedočenje IŠ, koje može biti i subjektivno i temeljeno na pretpostavci, a pored stručno provedenog vještačenja, nije dovoljno za utvrđivanje krivnje, budući se vještački nalaz i mišljenje zasniva na parametrima tehničke znanosti.

25. Pri tome se ističe, osim već obrazloženog nalaza i mišljenja prometnog vještačenja, da drugo vozilo u nezgodi nije sudjelovalo, pa sama ta činjenica, ide u prilog konstataciji da brzina okrivljenika u danim okolnostima nije bila prilagođena, iako ju on samo paušalno spori, kao što spori i mjesto udara.

26. Okrivljenik je u opisanoj prometnoj situaciji mogao predvidjeti nailazak drugog vozila obzirom na postavljenu prometnu signalizaciju, koju je vještak detaljno i jasno obrazložio, te prometne uvjete, a to je suženi most koji je uzdignut i koji fizički zaklanja vidno polje svakom vozaču. Kako proizlazi i samog vještačenja, brzina kretanja drugog vozila nije bila neophodna radi utvrđivanja činjeničnog stanja.

27. U skladu sa odredbom čl.51.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, okrivljenik je bio dužan brzinu kretanja svog vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, te vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, kao i gustoći prometa, tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.

28. Slijedom tako provedenog postupka i utvrđenog činjeničnog stanja, utvrđeno je da su se u postupanju okrivljenika stekla obilježja prekršaja iz navedenog propisa, zbog čega je proglašen krivim i odgovornim, kako je to opisano u izreci ove presude. Stoga mu je temeljem odredbe čl.51.st.5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, u svezi čl.293.st.1. cit. zakona izrečena novčana kazna u utvrđenom novčanom iznosu.

29. Na strani okrivljenika sud je utvrdio da je isti nekažnjavan, djelo prekršaja nije izazvalo veće ugrožavanje sudionika u prometu, a u samoj nezgodi drugih sudionika u prometu nije bilo, dok nastale štetne posljedice nisu trajne i neotklonjive prirode.

30. Troškovi prekršajnog postupka izrečeni su u paušalnom iznosu razmjerno složenosti i trajanju postupka, te sukladno računima vještaka za cestovni promet.

U Bujama, dana 05. lipnja 2025. godine.

Zapisničarka

Jelena Blažanović, v.r.

Sutkinja

Sanja Božić Turina, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Sukladno odredbi čl.244.st.3. Prekršajnog zakona, protiv ove presude nije dopuštena žalba.

O TOME OBAVIJEST:

1. Okrivljeniku i branitelju,

2. Tužitelju,

3. Prekršajna evidencija, po pravomoćnosti,

4. Spis, ovdje.