REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] G 5

Poslovni broj: Us I-943/2024-8

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužiteljice GSO, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa opunomoćenik Bruno Čohilj, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri d.o.o., Pula, Dalmatinova 4, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, OIB 33706439962, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja, 5. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/24-02/549, URBROJ: 443-02-05-12-24-4 od 27. svibnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/24-02/549, URBROJ: 443-02-05-12-24-4 od 27. svibnja 2024. naređeno je investitoru GSO, ovdje tužiteljici, da u roku od 15 dana ukloni izgrađenu drvenu građevinu stambene namjene tlocrtnih dimenzija 8,40 x 4,30 m, visine prizemlja, s jednostrešnim krovištem prekrivenim profiliranim limom, drvenu nadstrešnicu tlocrtnih dimenzija 6,30 x 3,50 m, visine prizemlja, s jednostrešnim krovištem prekrivenim profiliranim limom i drveno spremište tlocrtnih dimenzija 1,20 x 0,90 m, na kojem se nalazi PVC spremnik za vodu, sve izgrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole, izvan građevinskog područja Grada Umaga (t. 1.), uz daljnja utvrđenja i upozorenja (t. 2. do 7.).

2. Osporavajući zakonitost citiranog rješenja tuženika, tužiteljica u tužbi navodi da je u predmetnom postupku obavljen inspekcijski nadzor, o kojem tužiteljica nije obaviještena pa joj nije dana mogućnost prisustvovanja i sudjelovanja na očevidu. Smatra da je zbog potonje navedenog počinjena povreda odredbe čl. 68. st. 3. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09 i 110/21, dalje: ZUP). Osporava da se na navedenoj nekretnini nalazi građevina. Tvrdi da se na toj nekretnini ne nalazi drvena građevina dimenzija 8,40 x 4,30 m, već sklopivi montažni pokretni objekt tlocrtnih dimenzija 4,0 x 8,0 m, koji nije čvrstom vezom povezan s tlom i za čije postavljanje nije potrebna izvršna građevinska dozvola pa je zbog navedenog pogrešno primijenjeno materijalno pravo. S tim u vezi osporava i nadležnost tuženika. Nadalje tvrdi da ni drvena nadstrešnica ni PVC spremnik za vodu nisu građevine. Tužbenim zahtjevom predlaže da Sud poništi osporeno rješenje tuženika te obveže tuženika na naknadu troškova ovog spora tužiteljici.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.

4. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom dana 22. svibnja 2025., i to na temelju čl. 91. st. 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS) u odsutnosti uredno pozvane tužiteljice, koja je podneskom od 6. svibnja 2025. predložila održavanje ročišta u njezinoj odsutnosti, kao i u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, koji svoj izostanak nije opravdao, čime se smatra da je strankama u smislu čl. 6. ZUS-a dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koji su predmet ovog upravnog spora.

5. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika Sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora.

6. Sud je odbio u sporu provesti po tužiteljici predložene dokaze (očevid na licu mjesta, saslušanje stranaka, uvid u ovosudni spis posl.br. Us I-19/2024) ocijenivši da je izvođenje tih dokaza suvišno kraj činjenica utvrđenih uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je viši građevinski inspektor dana 13. travnja 2024. proveo inspekcijski nadzor u svezi građenja građevina na zemljištu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu ovdje tužiteljice, o čemu je sastavljen zapisnik od 13. travnja 2024., kojem priliže fotografije koje čine sastavni dio zapisnika. Iz zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru proizlazi da su predmetom nadzora bili objekti opisani u izreci osporenog rješenja, da se k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema Prostornom planu uređenja Grada Umaga nalazi izvan granica građevinskog područja naselja Umag, na poljoprivrednom zemljištu, te da se predmetno zemljište nalazi unutar zaštićenog obalnog pojasa mora od 1000 m.

8.1. Nadalje, iz fotografija koje se nalaze u spisu predmeta upravnog postupka proizlazi da se na travnatoj podlozi, koja je jednim dijelom prekrivena šljunkom, nalazi drvena kuća, opisa kao u izreci osporenog rješenja, na koju se nastavlja drvena nadstrešnica s 4 drvena stupa, koja je spojena s tom kućom, da su na krov nadstrešnice postavljeni solarni paneli, te da je uz kuću postavljeno drveno spremište na kojem se nalazi spremnik za vodu.

8.2. Dalje iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je tužiteljica dopisom tuženika KLASA: UP/I-362-02/24-02/549, URBROJ: 443-02-05-12-24-2 od 14. travnja 2024. pozvana da se izjasni o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje predmeta, posebice je li kao vlasnik zemljišta ujedno i investitor građenja građevina na zemljištu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kada je započeta gradnja i kada je dovršena gradnja. Isto tako proizlazi kako je ovdje tužiteljica dopisom od 25. travnja 2024. postupila po pozivu tuženika, iz kojeg dopisa dalje proizlazi da su objekt izradili i montirali ovdje tužiteljica i njen suprug, koji objekt je u cijelosti sklopiv i mobilan, te je na lokaciju postavljen radi prezentacije potencijalnim kupcima.

9. Među strankama ovoga spora nije sporno da je tužiteljica vlasnica i investitor predmetnih objekata te da se zemljište nalazi izvan građevinskog područja naselja Umag.

9.1. Međutim, sporno je, je li u postupku pravilno utvrđeno da su objekti iz predmeta ovoga spora, opisa kao u izreci osporenog rješenja, građevine, za građenje kojih je potrebno ishoditi pravomoćnu ili izvršnu građevinsku dozvolu. Također, sporna je nadležnost tuženika, kao i je li tužiteljica trebala biti pozvana da sudjeluje prilikom vršenja nadzora.

10. Sukladno odredbi čl. 106. st. 1. Zakona o gradnji ("Narodne novine" broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19, dalje: ZG) građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano. Investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju na temelju izvršne građevinske dozvole (st. 2.).

10.1. Prema odredbi čl. 3. st. 1. t. 11. ZG-a građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

11. Prema stavu ovoga Suda, objekti iz predmeta ovoga spora, opisani kao u izreci osporenog rješenja i zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru te prikazani na fotografijama koje se nalaze u spisu predmeta upravnog postupka, predstavljaju građevine u smislu citirane odredbe čl. 3. st. 1. t. 11. ZG-a. Pritom se ističe kako je Sud imao u vidu snimku dostavljenu uz podnesak tužiteljice od 6. svibnja 2025., međutim navedenom snimkom tužiteljica nije dokazala da u konkretnom slučaju nije riječ o građevini iz razloga koji će biti obrazloženi u nastavku.

11.1. Naime, u konkretnom slučaju riječ je o sklopu koji je nastao građenjem koji je izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda budući da je na prethodno opisani način izvedena i drvena kuća, kao i drvena nadstrešnica s drvenima stupovima, te koje su, kao takve, postavljene na travnatu podlogu, koja je jednim dijelom prekrivena šljunkom, s trajnijom namjerom korištenja budući da se uz predmetnu kuću nalazi drveno spremište sa spremnikom za vodu, dok su na krovu nadstrešnice postavljeni solarni paneli.

11.2. Pritom se ističe kako činjenica mobilnosti konstrukcije nije odlučna jer trajna povezanost konstrukcije s tlom nije zakonom propisani uvjet za određenje pojma građevine (tako i u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-3111/22 od 2. prosinca 2022).

11.3. S tim u vezi valja istaknuti da mobilne kućice, glamping kućice, kiosci i sl., kada se postave na određeno mjesto te se povezuju s tlom izvedbom građevinskih radova ili ugradnjom instalacija i uređaja tako da postaju sastavni dio građevine i ne mogu se bez uklanjanja ili bez utjecaja na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu odvojiti od građevine, nesumnjivo predstavljaju građevine sukladno pojmovima iz propisa o gradnji (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske poslovni broj Usž-2777/2024-2 od 26. ožujka 2025.).

11.4. Vezano uz navode tužiteljice da su mjere građevine u pobijanom rješenju pogrešno iskazane, ističe se da viši građevinski inspektor ima potrebno stručno znanje temeljem kojeg može utvrditi dimenzije građevine, dok tužiteljica, osim paušalnog osporavanja utvrđenih dimenzija, nije u ovom sporu dokazala da su dimenzije građevina pogrešno utvrđene. Osim toga, izražene mjere u pobijanom rješenju služe lakšoj identifikaciji građevine, te ne moraju biti apsolutno točne ukoliko nisu relevantne za primjenu prava i odluku o zakonitosti građevine, a da je u konkretnom slučaju opseg i izgled građevine vidljiv i iz sačinjenih fotografija. Imajući u vidu iznijeto, te okolnost da nije sporno o kojoj se građevini radi, to eventualno odstupanje u mjerama ne predstavlja razlog zbog koji bi doveo do nezakonitosti pobijanog rješenja.

12. Nadalje, tužiteljica osporava i nadležnost tuženika u konkretnom predmetu. Međutim, budući da je Sud utvrdio da je u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja pravilno utvrđeno da se radi o građevinama, to je za provođenje inspekcijskog nadzora u svezi zakonitosti gradnje nadležna građevinska inspekcija u skladu s odredbom čl. 3. st. 1. u svezi s čl. 103. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine" broj 115/18, 110/21 i 67/23, dalje: ZDI).

13. Nastavno, prema odredbi čl. 113. st. 1. t. 1. ZDI-a u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

14. Budući da tužiteljica za gradnju građevina iz predmeta ovoga spora nije ishodila akt za gradnju odnosno pravomoćnu ili izvršnu građevinsku dozvolu u smislu citirane odredbe čl. 106. ZG-a, to je tužiteljici osnovano osporenim rješenjem naređeno uklanjanje istih na temelju citirane odredbe čl. 113. st. 1. t. 1. ZDI-a.

15. Nadalje, za zakonitost rješenja tuženika nije odlučno što je inspekcijski pregled proveden u odsutnosti tužiteljice budući da u provođenju inspekcijskog nadzora, odnosno u postupku utvrđivanja činjenica na terenu nadležni inspektor nije dužan pozivati stranke da prisustvuju nadzoru jer se ne radi o utvrđivanju činjenica očevidom u smislu odredbe čl. 68. st. 3. ZUP-a (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Usž-107/22-2 od 8. rujna 2022.).

16. Iz navedenog slijedi kako nije postojala obveza nadležnog inspektora da tužiteljicu obavijesti o provođenju inspekcijskog nadzora i pozove na sudjelovanje u istom budući da navedena radnja ne predstavlja dokaznu radnju, već procesnu radnju koju nadležni građevinski inspektor provodi u svrhu utvrđivanja postojanja uvjeta za pokretanje postupka po službenoj dužnosti, odnosno u svrhu utvrđenja postojanja bespravne gradnje. Stoga nije nužno pozivanje niti prisustvo stranke prilikom provođenja navedene radnje, već je za zakonitost postupanja potrebno da se stranci omogući očitovanje o činjenicama i okolnostima utvrđenima prilikom provođenja te radnje, a što je u konkretnom slučaju i učinjeno.

17. Zaključno, kako tužiteljici osporenim rješenjem nije naređeno uklanjanje spremnika za vodu, već drvenog spremišta na kojem se nalazi spremnik za vodu, to tužbeni navodi istaknuti u tom smislu nisu od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari.

18. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom, stoga je na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

19. Tužiteljica je postavila zahtjev za naknadu troškova ovoga spora. Međutim, kako tužiteljica nije uspjela u ovom sporu to tužiteljici ne pripada pravo na naknadu troškova spora u skladu s odredbom čl. 147. st. 1. ZUS-a pa je stoga odbijen zahtjev tužitelja.

20. Stoga je odlučeno kao u izreci.

U Rijeci 5. lipnja 2025.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS- a).

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužiteljice, Bruni Čohilju, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri d.o.o., Dalmatinova 6, Pula

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije, Ispostavi u Pazinu, Prolaz Frana Matejčića 8, Pazin