Zakon.hr

Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru-Stalna služba u Daruvaru

Stjepana Radića 27

43500 Daruvar

P-398/2019-121

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru-Stalna služba u Daruvaru po sucu Damiru Palatinuš, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja AF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i RF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oba zastupani po punomoćniku DF, odvjetniku iz [adresa], protiv tuženika TF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Marini Lacković, odvjetnici iz [adresa], radi utvrđenja ništetnim ugovora o doživotnom uzdržavanju, poništenja ili raskida ugovora, uspostave ranijeg zemljišnoknjižnog stanja i vraćanja u ostavinsku imovinu, nakon 21. svibnja 2025. godine održane i zaključene usmene glavne rasprave u nazočnosti punomoćnika tužitelja odv. DF, tuženika TF osobno, te zamjenika punomoćnika tuženika odv. JF, temeljem odredbe članka 335 Zakona o parničnom postupku, dana 5. lipnja 2025. godine

p r e s u d i o j e

I Tužitelji AF i RF odbijaju se s tužbenim zahtjevima kao neosnovnima koji glase:

"1.Utvrđuje se ništetnim Ugovor o doživotnom uzdržavanju od 7. ožujka 2019. godine, potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku ĐF u [adresa], pod brojem OV-1500/2019, sklopljen između tuženika TF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao davatelju uzdržavanja, s jedne strane i sada pok. GF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao primatelja uzdržavanja, s druge strane.

2.Temeljem ove presude uspostavlja se ranije zemljišno-knjižno stanje na suvlasničkom dijelu od ¾ dijela nekretnine iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] – dvorišna zgrada br. 78 i dvor u Svačićevoj ulici površine 680 m[2] , kojeg je kao suvlasnik upisan tuženik TF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju preciziranog u točci 1. ove presude, tako da se izvrši brisanje uknjižbe na predmetnoj nekretnini sa imena tuženika uz istodobni upis ove nekretnine na ime prijašnjeg vlasnika sada pok. GF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

3.Utvrđuje se da suvlasnički dio od ¾ dijela nekretnine upisane kod Općinskog suda u Bjelovaru/Zemljišnoknjižni odjel Daruvar u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. 1758

– dvorišna zgrada br. 78 i dvor u Svačićevoj ulici površine 680 m[2] , kao i sve pokretnine, štedni ulozi i gotov novac, mirovinska i druga prava, odnosno sve što se našlo u njezinom vlasništvu u trenutku smrti, ulazi u ostavinsku masu iza pok. GF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

4.Nalaže se tuženici platiti tužiteljici trošak ovog postupka u roku od 15 dana."

"1.Poništava se Ugovor o doživotnom uzdržavanju od 7. ožujka 2019. godine, potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku ĐF u [adresa], pod brojem OV-1500/2019, sklopljen između tuženika TF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao davatelja uzdržavanja, s jedne strane i sada pok. GF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao primatelja uzdržavanja, s druge strane.

2.Temeljem ove presude uspostavlja se ranije zemljišno-knjižno stanje na suvlasničkom dijelu od ¾ dijela nekretnine iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] – dvorišna zgrada br. 78 i dvor u Svačićevoj ulici površine 680 m[2] , kojeg je kao suvlasnik upisan tuženik TF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju preciziranog u točci 1. ove presude, tako da se izvrši brisanje uknjižbe na predmetnoj nekretnini sa imena tuženika uz istodobni upis ove nekretnine na ime prijašnjeg vlasnika sada pok. GF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

– dvorišna zgrada br. 78 i dvor u Svačićevoj ulici površine 680 m[2] , kao i sve pokretnine, šteni ulozi i gotov novac, mirovinska i druga prava, odnosno sve što se našlo u njezinom vlasništvu u trenutku smrti ulazi u ostavinsku masu iza pok. GF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

4.Nalaže se tuženici platiti tužiteljici trošak ovog postupka u roku od 15 dana."

"1.Raskida se ugovor o doživotnom uzdržavanju od 7. ožujka 2019. godine, potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku ĐF u [adresa], pod brojem:

OV-1500/2019, sklopljen između tuženika TF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao davatelja uzdržavanja s sjedne strane i sada pok. GF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao primatelja uzdržavanja, s druge strane.

4.Nalaže se tuženici platiti tužiteljici trošak ovog postupka u roku od 15 dana."

II Tužitelji AF i RF dužni su tuženiku ŽF na ime naknade parničnih troškova isplatiti novčani iznos od 3.225,00 EUR (slovima: tri tisuće dvije stotine dvadeset pet eura), uz zakonsku zateznu kamatu po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referente stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi za dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referenta stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s tim da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, počam od dana donošenja prvostupanjske presude 5. lipnja 2025. godine do isplate, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužitelji AF i RF podnesli su tužbu protiv tuženika TF radi utvrđenja ništetnim ugovora o doživotnom uzdržavanju, eventualno radi poništenja ili raskida ugovora, uspostave ranijeg zemljišno-knjižnog stanja i vraćanja u ostavinsku imovinu.

2. U tužbi se navodi da su tužitelji zakonski nasljednici drugog nasljednog reda iza pok. GF rođ. A, rođene dana **.**.1942. u [adresa], a preminule dana **.**.2019. u [adresa]. Tužitelji AF i RF, sestra i brat, su djeca UF rođene **.**.1940., a umrle **.**.2009. u [adresa], sestre pok. GF. Dana **.**.2019. GF kao primatelj doživotnog uzdržavanja i tuženik TF iz [adresa] kao davatelj doživotnog uzdržavanja su zaključili Ugovor o doživotnom uzdržavanju potvrđen (solemniziran) kod javnog bilježnika FF u [adresa] pod brojem OV-1500/2019. Temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju je tuženik preuzeo obvezu brige o GF na način utvrđen točkom 1. Ugovora, a Ugovorom je određeno da primateljica uzdržavanja nakon svoje smrti ostavlja u vlasništvo tuženiku suvlasnički dio od ¾ dijela nekretnine iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] – dvorišna zgrada br. 78 i dvor u [adresa] površine 680 m[2] , ostavlja mu sve svoje pokretnine, štedne uloge i gotov novac, eventualna mirovinska i druga prava, odnosno sve što se nađe u njezinom vlasništvu u času smrti. Ubrzo po sklapanju Ugovora o doživotnom uzdržavanju tuženik kao davatelj uzdržavanja je podnio prijedlog za zabilježbu predmetnog Ugovora u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Bjelovaru/Zemljišnoknjižni odjel Daruvar, povodom prijedloga je upisana zabilježba Ugovora dana 18. ožujka 2019. godine pod brojem Z-4101/2019. godine, a nakon smrti primateljice uzdržavanja tuženik se u zemljišnoj knjizi upisao kao suvlasnik ¾ njezinog dijela nekretnine predmetne nekretnine dana 1. travnja 2019. godine u predmetu pod brojem: Z-5074/2019. Pok. GF, tetka tužitelja, je bila udana za LF, jedan dio svog života GF i LF su zajedno proveli u Australiji čiji su također bili državljani, a nakon povratka iz Australije su počeli živjeti u [adresa]. LF je preminuo 2012. godine. U braku nisu imali zajedničke djece, niti je GF imala svoje djece. U izvanbračnoj vezi LF i KF sada udane PF iz [adresa], je 1989. godine rođena kći ČF, sada udana AFF koja živi u [adresa]. GF je prihvatila činjenicu da je njezin suprug dobio dijete sa drugom ženom te je već sa nekoliko godina starosti ČF uz suglasnost svoje majke PF počela živjeti zajedno sa ocem LF i GF, a s kojima je živjela neprekidno sve do svoje 19. godine u kući u [adresa] u [adresa]. AFF je i sada suvlasnik te nekretnine u ¼ dijela, a nakon smrti svog oca LF 2012. godine, je ustupila pravo služnosti doživotnog plodouživanja svog dijela nekretnine GF. ČF je u zajedničkom životu sa GF postala s njom izuzetno bliska, doživljavala ju je kao majku, a GF je ČF, Možda i iz razloga što nije imala svoje djece, prihvatila i odnosila se prema ČF kao prema vlastitom djetetu. Kada je ČF navršila 19 godina, GF i LF su na temelju svog australskog državljanstva za kćerku, odnosno pokćerku ČF, zatražili i ishodili australsko državljanstvo, ČF je tada zbog sigurnije egzistencije preselila u Australiju, u međuvremenu se udala i rodila dvoje djece te i sada živi u [adresa] na adresi 2/3 Puffin court, Endeavour hills, Victoria. Nakon odlaska u [adresa] ČF je i nadalje ostale u bliskom kontaktu sa ocem i pomajkom, sa njima je redovito razgovarala telefonom, a nakon očeve smrti 2012. godine nastavila je bliske kontakte sa pok. GF. Gotovo svake godine je iz Australije dolazila u [adresa] i uvijek kada bi došla boravila u kući zajedno sa GF. Zadnji puta je ČF bila u Republici Hrvatskoj u mjesecu lipnju 2018. godine i došla je zajedno sa svojom djecom, a kući sa GF je boravila oko 2 mjeseca. za vrijeme zadnjeg boravka u [adresa], ČF je upoznala tuženika TF koji je kao i brojni drugi prijatelji, susjedi i rodbina povremeno dolazio u kuću kod GF, obavljao je sitne poslove oko kuće, a li mu je za to poslove prema Ivaninom saznanju i tvrdnjama drugih susjeda i prijatelja, GF plaćala. Naime, pok. GF je bila otvorena i društvena osoba, imala je širok krug prijatelja i družila se sa rodbinom i susjedima, bila je u dobrim odnosima i sa Ivaninom rodbinom, njezinom majkom PF i majčinim suprugom HF iz [adresa] i sa Ivaninim polubratom BF iz [adresa] i s njegovom obitelji. Tužitelji su isto tako redovito kontaktirali sa svojom tetkom pok. GF, nalazili su se s njom nekoliko puta godišnje kod GF u [adresa] ili kod njih u [adresa], odnosno [adresa]. Tužiteljica AF je najmanje jednom tjedno razgovarala sa svojom tetkom GF, a o njoj i njezinim potreba i zdravstvenom stanju je vrlo često razgovarala i sa njezinom pokćerkom AFF iz [adresa] pri čemu su njih dvije posebno razgovarale o Julkinom zdravstvenom stanju u zadnjih nekoliko mjeseci prije njezine smrti jer su primijetili da je vrlo često mijenjala raspoloženje, bila je nervozna i zaboravljiva. Tome međutim nisu pridavali posebnu pažnju jer su smatrali da je to posljedica starosti, a i iz razloga što se pok. GF nije žalila na svoje zdravstveno stanje. Sa pok. GF je redovito telefonom kontaktirala i njezina Pokćerka AFF iz [adresa] koja je pok. GF za vrijeme svog zadnjeg boravka u Republici Hrvatskoj u mjesecu lipnju 2018. godine, kupila osobno računalo kako bi sa njom mogla komunicirati putem "Skypea". Pok. GF je inače bila osoba dobrog imovnog stanja, sa australskom mirovinom za koju tužitelji smatraju da je iznosila više od 5.000,00 kn mjesečno i sa ušteđevinom za koju im je pok. GF rekla da iznosi između 10.000 i 20.000 dolara. Zabrinutost Julkinih susjeda, njezinih dugogodišnjih prijatelja i rodbine se pojavila zadnjih nekoliko mjeseci njezinog života jer su primjećivali da se zdravstveno stanje pok. GF pogoršava, ali isto tako i da ih GF počinje izbjegavati. Rodbina i prijatelji su primijetili da je razlog tome što ih tuženik TF, vjerojatno u namjeri da ih udalji iz Julkinog društva, pred GF neutemeljeno optužuje za neke radnje usmjerene protiv nje. Kasnije, se, sa saznanjem da je zaključen prijeporni Ugovor o doživotnom uzdržavanju pokazalo da takvo ponašanje tuženika TF ima točno određeni cilj. Zabrinuta što se duže vrijeme GF ne javlja na telefon, tužiteljica AF je u ožujku 2019. godine nazvala AFF, a AFF je telefonom razgovarala sa svojom rodbinom i prijateljima iz [adresa], koji su bili dobri i sa GF, sve sa namjerom da sazna da li postoje problemi sa Julkinim zdravljem, a ako postoje problemi da dođe iz Australije i pomogne joj ako je potrebno i financijski. R preminula je 24. ožujka 2019. godine (nedjelja) u poslijepodnevnim satima u domu za starije osobe vlasnice SF iz [adresa]. Razmatrajući okolnosti vezane uz zadnje dane života pok. GF i njezina smrt, okolnosti zaključenja prijepornog Ugovora o doživotnom uzdržavanju i njegov sadržaj, ponašanje tuženika TF u vezi zaključenja i izvršavanja obveza po tom Ugovoru, temeljem informacija koje su tužitelji dobili od njezine pokćerke AFF, njezinih susjeda IF i ZF iz [adresa], od vlasnice doma za starije i nemoćne SF, PF i HF, Ivaninog polubrata NF i drugih Julkinih susjeda i prijatelja, kao i na osnovu dijela medicinske dokumentacije za pok. GF s kojom za sada raspolažu tužitelji, može se razaznati slijedeća kronologija događaja;

1.kao što je prethodno u tužbi navedeno dana **.**.2019. GF kao primatelj doživotnog uzdržavanja i tuženik TF kao davtelj doživotnog uzdržavanja su zaključili Ugovor o doživotnom uzdržavanju potvrđenom (solemniziranog) kod javnog bilježnika ĐF u [adresa] pod brojem OV- 1500/2019. Ugovorom se tuženik u odnosu na GF kao primatelja uzdržavanja obvezao da: "ju za sada , dok je ona u mogućnosti sama o sebi voditi brigu, redovito obilaziti, osigura joj potreban ogrjev i namirnice, te da i gotovog novca pokrivanje nužnih troškova koja ona ne može namiriti iz svoje mirovine, a u slučaju njene teže bolesti ili iznemoglosti, da joj pruži potpunu opskrbu, njegu i liječničku pomoć a na način da on nađe i plati osobu koja će to obavljati, a nakon smrti ju dostojno i prema mjesnim običajima sahrani na mjesnom groblju u [adresa]."

2.prema izjavama prijatelja i susjeda pok. GF, tuženika TF je GF nekoliko mjeseci prije zaključenja prijepornog Ugovora opunomoćila za podizanje novca sa njezinih štednih računa i mirovine koju je primala preko računa kod Privredne banke d.d. Zagreb. Pok. GF se žalila susjedima i prijateljima da TF ne može podići novac od njezine australske mirovine jer postoje problemi sa njezinim OIB [osobni identifikacijski broj]om. Prema kasnije pribavljenim informacijama tužitelji su saznali da nikakvi problemi sa Julkinim OIB [osobni identifikacijski broj]om i njezinom mirovinom odnosno mogućnošću isplate mirovine, nisu postojali.

3.do konca mjeseca veljače 2019. godine pa nadalje, susjedi su sve rjeđe viđali GF, povremeno je kod nje dolazio i kratko boravio tuženik TF, a prema tvrdnjama susjeda za vrijeme kada u kući nije boravio tuženik TF, GF je boravila u kući sama i bila je zaključana.

4.u vrijeme sklapanja Ugovora o doživotnom uzdržavanju (**.**.2019.) GF je prema nalazu gastroenterologa Opće bolnice Virovitica dr. med. EF, spec. interne medicine, subspec. gastroenterologa od 8. ožujka 2019. godine bila "bolesnica u terminalnoj fazi maligne bolesti" s kojom činjenicom je tuženi TF bio upoznat i prije zaključenja Ugovora.

5.od dana zaključenja Ugovora (7. ožujka 2019. godine) pa nadalje, GF u svojoj kući u [adresa] je uglavnom boravila sama, usprkos teškom zdravstvenom stanju da bi dana 15. ožujka 2019. godine pala i udarila glavom u pod ili nešto tvrdo kada ju je prema podacima iz Otpusnog pisma Opće kirurgije, Opće županijske bolnice Pakrac i bolnice hrvatskih veterana, pronašao na podu i u bolnicu odvezao tuženik TF. Prema podacima Otpusnog pisma GF je u bolnici boravila od 15. ožujka 2019. godine do 18. ožujka 2019. godine, a otpušte4na je sa dijagnozom – "otvorena rada vlasišta". Tijekom boravka u bolnici učinjen joj je CT mozga između ostalog sa slijedećim nalazom: "Difuzno su supra i infratentorijski izražene atrofične promjene…Multiple kronične vaskularne lezije bijele tvari FP obostrano…Lakunarne kronične vaskularne lezije u bazalnim ganglijama obostrano…Kronična vask. lezija peritrigonalno desno…s naznačenim periventrikularnim hipodenzitetima kao znakom encefalopatije."

6. dana 19. ožujka 2019. godine oko 16,00 sati tuženik TF je došao u dom za starije osobe vlasnice SF iz [adresa], rekao joj da ima na skrbi jednu baku koju bi htio smjestiti kod nje ali da ona ne želi ići u dom te je zamolio da li bi otišla s njim kod te osobe, objasnila joj kako je kod nje u domu i nagovorila je da pristane na smještaj u njezinom domu. ŠF je na to pristala, otišla je sa tuženikom u kuću kod GF u [adresa], u kući je oko 16,30 sati istog dana zatekla GF koja je odmah rekla tuženiku „ TF, gdje si, krepat ću od gladi, nema te cijeli dan, ujutro sam samo pojela krišku kruha i čaj". Nakon toga tuženik je GF dao malo nekakve kašice od graha koju je donio sa sobom, a koju je GF brzo pojela. ŠF je zatim GF objasnila kako je kod nje u domu, koliko ima korisnika i predložila da dođe kod nje u dom i GF je odmah pristala. Zatim je tuženiku ŠF rekla da smještaj kod nje u domu košta 3.000,00 kn mjesečno te da se plaća mjesečno unaprijed. Tuženik je na to pristao, zajedno su GF odmah odvezli u dom kod SF gdje je tuženik SF predao iznos od 1.000,00 kn, na njeno inzistiranje je SF predao još 1.000,00 kn uz obećanje da će ostatak dati kasnije, ali taj novac nije nikada isplatio SF. Tuženik TF je zatim SF i njezinom suprugu MF koji joj pomaže u vođenju doma, zabranio da itko dolazi kod GF i da prima posjete te da ne smiju nikom dati informacije o njezinom zdravstvenom stanju, čemu su se ŠF i njezin suprug usprotivili te rekli tuženiku da im on to ne može zabraniti jer se radi o njihovom domu i da oni određuju pravila postupanja u odnosu na korisnike njihovih usluga. Slijedećih nekoliko dana GF su posjećivali rodbina i prijatelji, a s obzirom na njezino loše zdravstveno ŠF je pozvala i liječnicu dr. RFF koja je pregledala GF i rekla da je njezino zdravstveno stanje jako loše. U razgovoru sa GF i Julkinom rodbinom i prijateljima ŠF je saznala da GF ima pokćerku AFF koja je za nju emotivno jako vezana koja se u međuvremenu i javila telefonom SF iz [adresa] i raspitivala se za GF te je s GF i sama razgovarala. Isto tako je ŠF saznala od Julkinih prijatelja da se govori o nekakvom ugovoru o doživotnom uzdržavanju koji je GF navodno zaključila sa tuženikom TF. Jedan dan kad je GF bila u prisebnijem stanju ŠF ju je pitala da li je tuženiku išta prepisala od svoje imovine ili s njim zaključila nekakav ugovor, a ona je kategorički rekla da nije. GF je preminula **.**.2019. u 16,15 sati, o njezinoj smrti je ŠF odmah obavijestila pokćerku AFF koja joj je rekla da iz Australije svakako dolazi na sahranu i zamolila je da u dogovoru sa rodbinom i prijateljima sa sahranom sačekaju tri ili četiri dana, koliko joj je potrebno da dođe iz Australije,

7.zabrinuti za Julkino zdravstveno stanje su bili i njezini susjedi IF i ZF koji su shvativši da u vezi GF i njezinog zdravlja postoje problemi, otišli u Centar za socijalnu skrb Daruvar radi pokretanja postupka imenovanja skrbnika te su predložili da Centar imenuje IF kao privremenog skrbnika GF, a koju dužnost bi ona obavljala bez ikakve naknade. U međuvremenu su IF i ZF u telefonskom razgovoru sa AFF oko situacije sa GF saznali da je GF smještane u dom za starije osobe koji vodi ŠF iz [adresa], zatim su nazvali OF koja im je rekla da se GF nalazi kod nje te da ju je tu smjestio TF koji se predstavio kao njezin skrbnik. ŠF je rekla IF da joj je tuženik rekao da nitko ne smije znati da je GF kod nje u domu i da nitko ne smije dolaziti, međutim ŠF im je rekla da slobodno dođu u posjet GF. IF i ZF su zatim otišli u dom u [adresa] u [adresa], ispred kuće gdje se nalazi dom u kojem je bila smještena GF su zatekli čovjeka na električnom skuteru za kojeg se kasnije ispostavilo da se radi o tuženiku TF, tu osobu oni nisu poznavali niti su za njega ranije čuli, isti ih je ispitivao tko su oni i kod koga su došli ali IF i ZF nisu smatrali da bi nekom koga ne poznaju morali objašnjavati razloge svog dolaska, te su bez odgovora tuženiku otišli u dom obići GF,

8.dana **.**.2019. AFF je telefonom nazvala tuženika TF za kojeg je čula da se predstavlja kao Julkin skrbnik i pitala ga u kakvom zdravstvenom stanju je GF da bi joj on rekao da je ona u dobrom zdravstvenom stanju i da se ne mora brinuti o njoj. Nedugo nakon tog razgovora AFF je ne vjerujući tuženiku previše, nazvala i OF jer je čula da je GF koja joj je međutim rekla da je GF loše i da bi mogla umrijeti za nekoliko dana. Dana **.**.2019. AFF je preko telefona doma za starije razgovarala i sa GF koja je negirala da bi sa tuženikom TF potpisivala bilo kakve ugovore u vezi svoje imovine,

9.po saznanju o Julkinoj smrti, AFF je javila tužiteljima da je GF umrla i dolazi na Julkinu sahranu iz Australije te je zamolila i svog polubrata NF da sa tuženikom dogovori vrijeme održavanje sahrane za srijedu ili četvrtak 27 ili 28. ožujka, a sve kako bi na vrijeme mogla stići na sahranu. Isto to je tuženiku rekla i ŠF, odnosno zamolila ga je sa sahranom sačeka 2 ili 3 dana do dolaska AFF iz [adresa] te da postoji mogućnost da na sahranu dođe i sestra pok. GF koja je obaviještena o Julkinoj smrti i živi u [adresa]. Tuženik TF koji je sa trgovačkim društvom DARKOM d.o.o. [adresa] već rano ujutro u ponedjeljak (25. ožujka 2019. godine) dogovorio sahranu za utorak 26. ožujka 2019. godine, nije pristajao na odgodu sahrane. U svrhu mogućnosti odgode sahrane, punomoćnik tužitelja je 25. ožujka 2019. godine u jutarnjim satima kontaktirao nadležne službe u DARKOM-u koji su potvrdili da nije neuobičajeno da se sahrana pokojnika održi i nakon nekoliko dana od smrti zbog rodbine koja dolazi iz udaljenih krajeva. Punomoćnik tužitelja je stoga zamolio osobe koje rade na organizaciji sahrana u DARKOM-u da odgode sahranu (voditelj te službe je tuženikov sin) koji su ga odbili, punomoćnik tužitelja je zatim tražio razgovor sa direktoricom DARKOM-a ĆF, zamolio je i nju da odgodi sahranu, a ista je odgovorila da bi DARKOM d.o.o. odgodio sahranu ali im tuženik TF prijeti tužbom ako to naprave. Potom je punomoćnik tužitelja rekao direktorici da će on u ime tužitelja o ovom slučaju obavijestiti i medije jer bi se radilo o prvorazrednoj sramoti da AFF kao osoba koja je neovisno o tome što joj pokojnica nije biološka majka, bila emocionalno najbliža pok. GF i da su je svi iz Julkine bliže i daljnje okoline smatrali njezinom kćerkom, želi doći na sahranu i to neovisno o činjenici što takvo putovanje i za nju predstavlja s obzirom na obiteljske i poslovne obveze značajan teret, a DARKOM d.o.o. kao trgovačko društvo koje je preuzelo obvezu organizacije sahrane joj to onemogućava, direktorica DARKOM-a je rekla da se prije eventualne odluke o odgodi sahrane mora konzultirati sa svojom pravnom službom. Kasnije navedenog dana, nakon intervencija, prema saznanju tužitelja, i djelatnika Centra za socijalnu skrb Daruvar, punomoćnik tužitelja je obaviješten da je sahrana pok. GF odgođena za četvrtak **.**.2019. i AFF je stigla iz Australije na sahranu svoje pomajke. Tužitelji po punomoćniku ovom tužbom osporavaju valjanost Ugovora o doživotnom uzdržavanju koji su dana 7. ožujka 2019. godine sklopili GF iz [adresa] kao primatelj doživotnog uzdržavanja i TF iz [adresa] kao davatelj doživotnog uzdržavanja koji je potvrđen (solemniziran) kod javnog bilježnika FF u [adresa] pod brojem OV- 1500/2019. i to iz slijedećih iz slijedećih zakonskih razloga:

1.Člankom 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine” br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, u daljnjem tekstu: ZOO) propisano je da sudionici u prometu slobodno uređuju obvezne odnose, a ne mogu ih uređivati suprotno Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima i moralu društava. Člankom 579 ZOO-a je propisano da se ugovorom o doživotnom uzdržavanju obvezuje jedna strana (davatelj uzdržavanja) da će drugu stranu ili trećega (primatelja uzdržavanja) uzdržavati do njegove smrti, a druga strana izjavljuje da mu daje svu ili dio svoje imovine, s time da je stjecanje stvari i prava odgođeno do trenutka smrti primatelja uzdržavanja. Člankom 4 ZOO-a je propisano da u zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa sudionici su dužni pridržavati se načela savjesnosti i poštenja. Prema članku 322 ZOO- a ugovor koji je Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan je, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo. U odnosu na sporni Ugovor o doživotnom uzdržavanju i okolnosti navedenih u toč. I/ l. tužbe izvjesno je da je tuženik TF kao davatelj uzdržavanja u vrijeme zaključenja Ugovora o doživotnom uzdržavanju sa GF kao primateljem uzdržavanja (8. ožujka 2019. godine) znao daje primateljica uzdržavanja teško bolesna osoba, a tu činjenicu je pokušao sakriti od Julkinih prijatelja, susjeda i rodbine vjerojatno u strahu da netko ne sazna za sporni Ugovor i provjeri da li Ugovor odražava stvarnu volju GF. Naime, protivno je moralu društva i načelu savjesnosti i poštenja kad davatelj uzdržavanja sklapa ugovor o doživotnom uzdržavanja znajući da je primatelj uzdržavanja tako teško bolestan, da je krajnja, očekivana, i poznata posljedica njegovog zdravstvenog stanja smrt kao izvjesna činjenica koja će po redovitom tijeku stvari nastupiti kroz relativno kratko vrijeme, a primateljica uzdržavanja je preminula 15 dana nakon zaključenja spornog Ugovora što Ugovor čini ništetnim. Iz tužiteljima za sada dostupne medicinske dokumentacije (Pregled gastroenterologa Opće bolnice Virovitica od 8. ožujka 2019. godine, Otpusno pismo Odjela za opću kirurgije bolnice Pakrac od 18. ožujka 2011. godine) proizlazi da je pok. GF dijagnosticirana „sekundarna zloćudna novotvorina jetre” te da je u mjesecu prosincu 2018. godine liječena na Internom odjelu Opće bolnice Virovitica pod dijagnozom „Npl. jetre (CCC) s meta promjenama. Tužitelji smatraju da je tuženik TF bio upoznat sa zdravstvenim stanjem GF prije zaključenja prijepornog ugovora, a neizvjesno je, odnosno tužitelji sumnjaju, na što ukazuju saznanja prijatelja, rodbine i susjeda pok. GF, da ista nije bila, za razliku od tuženika, svjesna težine svoje bolesti, odnosno nije se nikom žalila. Pored opće smetenosti i zbunjenosti u zadnjih nekoliko mjeseci svog života, pok. GF nije iskazivala posebnu zabrinutost za svoje zdravstveno stanje što bi se od svakog pacijenta kojem je dijagnosticirana teška maligna bolest za koju čak nije indicirano aktivno već samo simptomatsko liječenje, moglo očekivati.

3.Člankom 276 ZOO-a propisano je da je za sklapanje pravovaljanog ugovora potrebno da ugovaratelj ima poslovnu sposobnost za sklapanje toga ugovora. Tužitelji smatraju da u vrijeme zaključenja Ugovora o doživotnom uzdržavanju (**.**.2019.) pok. GF s obzirom na svoje zdravstveno stanje nije bila sposobna za rasuđivanje i nije imala poslovnu sposobnost za sklapanje tog Ugovora. Opravdanost ove tvrdnje proizlazi iz saznanja prijatelja, rodbine i susjeda pok. GF o njezinom ponašanju u zadnjih nekoliko mjeseci prije smrti i za sada dostupne medicinske dokumentacije (Otpusno pismo odjela za opću kirurgiju bolnice Pakrac od 18. ožujka 2019. godine) i to prvenstveno nalaza CT-a mozga. Tužitelji stoga predlažu da po pribavi zdravstvenog kartona pok. GF i ostale raspoložive medicinske dokumentacije sud odredi vještačenje vještaka medicinske struke specijaliste psihijatrije radi utvrđivanja okolnosti da li je u vrijeme zaključenja odnosno ovjere prijepornog ugovora GF bila sposobna za rasuđivanje u smislu gore citirane odredbe članka 276 stavak 1 ZOO-a kao i to da li je bila svjesna težine svog zdravstvenog stanja. Tužitelji tvrde da je Ugovor o doživotnom uzdržavanju od 7. ožujka 2019. godine sukladno članku 330 ZOO-a pobojan pravni posao te stoga iz gore navedenih razloga traže njegovo poništenje.

3. Člankom 7 stavak 1 ZOO-a je propisano da pri sklapanju naplatnih pravnih poslova sudionici polaze od načela jednake vrijednosti uzajamnih činidaba. Člankom 9 ZOO-a propisano je da je sudionik u obveznom odnosu dužan ispuniti svoju obvezu i odgovoran je za njezino ispunjenje. Člankom 10 ZOO-aje propisano da je sudionik u obveznom odnosu dužan u ispunjenju svoje obveze postupati s pažnjom koja se u pravnom prometu zahtjeva u odgovarajućoj vrsti obveznih odnosa (pažnja dobrog gospodarstvenika, odnosno pažnja dobrog domaćina). Sadržaj točke l Ugovora o doživotnom uzdržavanju kojom se utvrđuju obveze tuženika kao davatelja uzdržavanja, ukazuje da je već kod zaključenja spornog Ugovora (8. ožujka 2019. godine) došlo do kršenja načela jednake vrijednosti uzajamnih činidaba. Naime, iz sadržaja točke I Ugovora gdje se navodi da je obveza davatelja uzdržavanja u odnosu na primatelja uzdržavanja da: "ju za sada, dok je ona u mogućnosti sama o sebi voditi brigu, redovito obilazi, osigura joj potreban ogrjev i namirnice...a u slučaju njene teže bolesti ili iznemoglosti, da joj pruži potpunu opskrbu..." proizlazi da je već u trenutku zaključenja spornog Ugovora s obzirom na težinu zdravstvenog stanja primateljice uzdržavanja zbog kojeg ona nije mogla sama o sebi voditi brigu, takva ugovorna odredba prema kojoj je za izvršavanje ugovorne obveze bilo dovoljno da tuženik primateljicu uzdržavanja „redovito obilazi, osigura joj potreban ogrjev i namirnice” nije u skladu sa načelom savjesnosti i poštenja, a niti sa načelom jednake vrijednosti uzajamnih činidaba. lako je sporni Ugovor o doživotnom uzdržavanju te obveza ponašanja za tuženika kao davatelja uzdržavanja trajala kratko vrijeme (od 7. ožujka 2019. godine do 24. ožujka 2019. godine) niti u tom kratkom vremenskom razdoblju tuženik nije izvršavao svoje obveze sukladno Ugovoru, zdravstvenom stanju i potrebama primateljice uzdržavanja GF, odnosno obvezi prema kojoj „u slučaju njene teže bolesti ili iznemoglosti, da joj pruži potpunu opskrbu, njegu i liječničku pomoć, a na način da on nađe i plati osobu koja će to obavljati..." a nije izvršavao ugovorne obveze ni nakon smrti GF, što proizlazi iz činjenice da:

- je tuženik primateljicu uzdržavanja ostavljao u kući samu i zaključanu, da je stoga što je bila sama u kući i došlo do pada i njezinog ozljeđivanja i da je hrana koju joj je donosio bila skromna i nedostatna,

- je u odnosu na obvezu da pok. GF u slučaju teže bolesti ili iznemoglosti pruži „potpunu opskrbu” primateljici uzdržavanja trebao, posebno s obzirom na činjenicu daje pok. GF imala visoku mjesečnu mirovinu i značajnu ušteđevinu, smještajem u zdravstvenu ustanovu ili uz pomoć stručnjaka iz ustanove koja se bavi „palijativnom skrbi”. Naime, palijativna skrb je aktivna i sveobuhvatna (zdravstvena, psihološka, socijalna i duhovna skrb) s ciljem pružanja potrebne njege bolesnicima s neizlječivom bolešću koja značajno skraćuje životni vijek. Svrha palijativne skrbi je održavanje kvalitete života pacijenata i njihovih obitelji tijekom suočavanja s neizlječivom bolešću. Ova grana medicine je u zadnjih pedeset godina dobila status ravnopravne medicinske djelatnosti, uz preventivnu i kurativnu skrb te je procjena da je u zadnjih nekoliko godina u sustav palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj uključeno između 20 i 30% pacijenata s neizlječivom bolešću i s prognozom do 6 mjeseci života, pri tome su ciljevi palijativnog liječenja jasni: smanjenje patnje, uklanjanje boli te drugih neugodnih simptoma, psihološka i duševna skrb, podrška pojedincu kako bi živio što aktivnije te podrška obitelji. Zakonodavni okvir palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj definiran je odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine” broj: 121/03), a donesen je i Strateški plan palijativne skrbi od 2014. do 2016. godine. Nije sporno da se sustav palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj u odnosu na cjelovitost usluge za sada uglavnom temelji na uslugama privatnih zdravstvenih ustanova tog tipa što od korisnika i obitelji zahtjeva nešto veća financijska sredstva, međutim pok. GF je bila osoba dobrog imovnog stanja sa solidnim mjesečnim primanjima koja je takvu skrb iz svojih sredstava mogla platiti, a ukoliko bi joj nedostajalo sredstava za potpunu skrb voljna joj je bila pomoći pokćerka AFF kojoj je međutim tuženik prešućivao Julkino teško zdravstveno stanje,

-je spornim Ugovorom tuženik u odnosnu na primatelja uzdržavanja preuzeo obvezu „da ju dostojno i prema mjesnim običajima sahrani na mjesnom groblju u [adresa]" Sigurno je da dostojna sahrana podrazumijeva i nazočnost pokojniku najbližih osoba na samom činu sahrane, a nesporno je da je tuženik TF bio ustrajan u tome da onemogući nazočnost na primateljice uzdržavanja njoj emotivno najbliže osobe, njezine pokćerke AFF, koja je u konačnici došla na sahranu iz Australije.

Tužitelji kao zakonski nasljednici primateljice uzdržavanja tužbom podredno traže raskid spornog Ugovora jer pravo zahtijevati raskid ugovora je imovinsko pravo koje kao takvo trenutkom smrti ostavitelja prelazi na nasljednike, a tuženik nije izvršavao obveze preuzete Ugovorom u pretežitom dijelu. Tužitelji podnose ovu tužbu te predlažu naslovljenom sudu da po provedenom postupku sukladno odredbi članka 188 stavka 2. Zakona o parničnom postupku prihvati tužbeni zahtjev kojim traže utvrđenje ništetnim spornog Ugovora, ako taj tužbeni zahtjev sud ne nađe osnovanim da prihvati tužbeni zahtjev kojim tužitelji traže poništenje Ugovora, a ako ni taj tužbeni zahtjev sud ne nađe osnovanim da prihvati tužbeni zahtjev kojim tužitelji traže raskid Ugovora, kao i da prihvati tužbeni zahtjev kojim se u odnosu na nekretninu koja je obuhvaćena spornim Ugovorom uspostavlja ranije zemljišnoknjižno stanje, da prihvati tužbeni zahtjev kojim se utvrđuje da imovina koja je predmet Ugovora o doživotnom uzdržavanju ulazi u ostavinsku masu iza pok. GF, te da naloži tuženiku da tužiteljima nadoknadi parnični trošak.

3. U odgovoru na tužbu tuženik prije svega prigovara naznačenoj vrijednosti predmeta spora, te poziva tužitelje da točno naznače vrijednost predmeta spora u ovom postupku, imajući u vidu da su tužitelji postavili tri tužbena zahtjeva, te naznačili vrijednost predmeta spora od 11.000,00 kn. Naime, posve je već sada evidentno da tužitelji ne mogu uspjeti sa svim postavljenim tužbenim zahtjevima, što će imati utjecaja na uspjeh stranaka u postupku, kao i da naznačena vrijednost predmeta spora ne odgovara niti jednom od postavljenih tužbenih zahtjeva. Ukoliko tužitelji navedeno ne učine, predlaže se da isti po službenoj dužnosti sukladno Zakonu o sudskim pristojbama učini sud, imajući uvidu da je predmet Ugovora o doživotnom uzdržavanju kuća u [adresa] u [adresa]. Nadalje, priznaje se da su tužitelji nasljednici pok. GF, time da isti u smislu odredbi Zakona o nasljeđivanju nisu nužni nasljednici, te ne ostvaruju pravo na nužni dio nasljedstva. U vezi navedenog se ističe da je zakonski nasljednik ostavitelja ovlašten poništavati Ugovor o doživotnom uzdržavanju koji je pokojna ostaviteljica sklopila s trećim stranama/stranom samo u posebnoj parnici, nakon okončanja ostavinskog postupka, na osnovu legitimacije iz rješenja o nasljeđivanju (presuda ŽS Varaždin broj Gž- 526/03). Kako tužitelji ne raspolažu rješenjem o nasljeđivanju, pa niti dokazom na okolnost aktivne legitimacije, to tuženik ističe i prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja. Pored navedenoga, tužitelji tužbom traže vraćanje imovine u ostavinu, koja za sada niti ne postoji, te se radi o preuranjenosti tužbe tužitelja, slijedom čega se ističe i prigovor preuranjenosti tužbe tužitelja. Nadalje, točno je da je tuženik s pok. GF dana 7. ožujka 2019. godine pred Javnim bilježnikom ĐF iz [adresa] sklopio Ugovor o doživotnom uzdržavanju, koji ugovor je sukladno odredbama ZOO-a solemniziran, odnosno sklopljen u zakonom predviđenom obliku. Tuženik ne spori činjenične navode tužbe u odnosu na rodoslovlje pok. GF i postojanje izvanbračne kćeri pok. supruga GF, ČF. Međutim, ČF nije zakonski nasljednik pok. GF, niti tužitelj u ovome postupku te su neodlučne činjenice na koje se tužitelji pozivaju. Točno je da su se tuženik i ČF upoznali neposredno, te da je ČF u mjesecu lipnju 2018. godine boravila u [adresa] kod pok. GF, kada se je svakodnevno i susretala s tuženikom, sve kako je on već tada vodio brigu oko pok. GF. Točno je nadalje i da je istom prilikom, došlo do verbalnog i fizičkog sukoba između ČF i pok. GF, nakon čega su njihovi međusobni odnosi zahladnjeni. Potpuno je netočno da bi tuženik pok. GF okretao protiv njezine rodbine, kao i da bi tuženik imao za cilj sklapanje naprijed opisanog Ugovora o doživotnom uzdržavanju, odnosno da bi do sklapanja Ugovora došlo uslijed nemoralnih pobuda tuženika, kako to tužitelji pokušavaju prikazati. Tuženik se je skrbio oko pok. GF daleko prije sklapanja Ugovora o doživotnom uzdržavanju, svakodnevno joj nosio hranu, brinuo se oko kućanstva, što upravo mogu potvrditi susjedi pokojne. Potpuno je netočno da bi se tužitelji često čuli s pokojnom putem telefona, kao što je netočno i da ČF i CF su zalazili u kuću pokojne, kao niti ZF i IF. Nesporno je da je tuženik s pok. VF sklopio u cijelosti valjani Ugovor o doživotnom uzdržavanju u smislu odredbe članka 579 i 580 ZOO-a. Točno je da je pok. VF opunomoćila tuženika kod nadležne banke na podizanje mirovine, te je evidentno navedeno bilo upravo volja pokojne, koja je dakle tuženiku, pred trećim osobama – djelatnicima banke dala punomoć po računu. Navedena činjenica po tuženiku u cijelosti je irelevantna, punomoć izdana tuženiku sukladno zakonu prestala je danom smrti pok. GF. Tuženik je svakodnevno, i u više navrata dolazio kod pok. GF i to na način da je ujutro nosio svježi kruh i peciva, u podne ručak, te još jednom poslijepodne. Potpuna je neistina da je pokojna bila zaključavana od strane tuženika, a kako se pokušava insinuirati. Susjedi na koje se pozivaju tužitelju nisu nikada zalazili kod pokojne. Točno je da je pokojna VF u vrijeme zaključenja Ugovora bila teško bolesna, kao što je točno i da je navedeno znao tuženik. Upravo je navedeno bio razloga da je ista u svakom slučaju htjela sklopiti naprijed navedeni Ugovor s tuženikom. Naime, pokojna je još u srpnju 2018. godine, nakon svađe s ČF, oporučno raspolagala sa svojom imovinom na način da je istu oporučno ostavila sinu tuženika, AB. Nakon toga u više navrata je dolazila sama u odvjetnički ured RB te inzistirala da se sastavi Ugovor o doživotnom uzdržavanju s tuženikom, time da je u navedeno vrijeme još uvijek bila posve zdrava, te joj zloćudna bolest još nije otkrivena. Pokojna je bila u cijelosti poslovno sposobna i sposobna za rasuđivanje, tijekom cijelog trajanja liječenja, pa i u vrijeme samog zaključenja Ugovora pred javnim bilježnikom. U protivnom , isti Ugovor javni bilježnik ne bi niti potvrdio. Evidentno je naime da je na strani pokojne postojala volja da sklopi upravo navedeni Ugovor s tuženikom, sve kako je i pored postojanja oporuke, upravo inzistirala na sklapanju navedenog Ugovora. Tuženik nije iskoristio zdravstveno stanje pokojne, a kako se to insunira tužbom, radi postizanja nerazmjerne imovinske koristi, odnosno nije postupio nemoralno u odnosu na pokojnu. Sama činjenica postojanja teške bolesti na strani pokojne VF ne čini predmetni Ugovor ništetnim ( presuda ŽS Varaždin , broj Gž 1100/2018-4). Točka 6 tužbe osporava se u cijelosti, time da je potpuno neprihvatljivo da tužitelji navode iskaze svjedoka koje su predložili za saslušanje. Tako npr. ŠF treba osobno dati iskaz o činjenicama koje su joj poznate, a ne da iste činjenice prepričavaju tužitelji. Potpuno je netočno da bi tuženik zabranio posjete pok. VF, kao i da nije platio udomiteljici SF. lstovjetno kao kod ad.6. tužbe tužitelji prepričavaju navodne iskaze svjedoka kojima nisu nazočili, pa tako primjerice navode što je ŠF rekla IF ?! lstina je međutim da su tužitelji obilazili susjede pok. VF, te ih tražili da im budu svjedoci na okolnosti o kojima iste osobe uopće nemaju saznanja. Tako IF i ZF nisu uopće imali bilo kakav kontakt s pokojnom, niti su si zalazili. Potpuno netočno i neodlučno. Točno je da je sahrana održana dana 28. ožujka 2019. godine, da je istu organizirao i platio tuženik, te da je AFF, koja ponovno se ističe nije niti stranka niti zakonski nasljednik na sahranu stigla. lz svega naprijed navedenoga evidentno je da je prije svega AFF nezadovoljna postojanjem Ugovora o doživotnom uzdržavanju, sve kako je pretpostavlja da će ista biti nasljednica pokojne. Međutim, kako ista nije formalno zakonska nasljednica, nije mogla podnijeti niti tužbu, radi čega su kao tužitelji naznačeni AF i DB. Subjektivni stav tužitelja, odnosno AFF nije dovoljan razloga za poništenje predmetnog Ugovora. U odnosu na razloga nevaljanosti Ugovora, a kako to tužitelji ističu, navodi se slijedeće: 1.Ugovor je ništetan kada je suprotan Ustavu, prisilnim propisima i moralu društva. Sklopljeni ugovor o doživotnom uzdržavanju ne ispunjava niti jedan od uvjeta ništetnosti propisan ZOO-a. Kao što je već navedeno postojanje bolesti nije zapreka za sklapanje Ugovora o doživotnom uzdržavanju posebice imajući u vidu da se radilo upravo i volji i želji pokojne, koju je u više navrata jasno i uporna iskazivala.

2.Postojanje bolesti ne presumira da je pokojna bila nesposobna za rasuđivanje, što potvrđuje i činjenica da je javni bilježnik predmetni ugovor istoj predočio, te isti nakon što je na njega u cijelosti pristala i potvrdio. Tužitelji ne raspolažu niti jednim dokazom da bi pokojna VF bila nesposobna za rasuđivanje, odnosno da nije imala poslovnu sposobnost, niti je navedeno točno. Pokojna nije bolovala od bolesti koji napadaju središnji živčani sustav, niti od demencije, a što upravo mogu potvrditi svjedoci koji su s pokojnom kontaktirali.

3.U konkretnom predmetu nema mjesta primjeni načela jednakosti činidaba, sve kako se radi o aleatornom pravnom poslu, što i je osnovna značajka istoga. Tuženik je svoje obveze izvršavao po Ugovoru, ali i godinama prije Ugovora, te je gruba neistina da bi zaključavao ne bi joj davao hranu i sI. Uostalom radi se o navodima tužiteljima koji nisu ničim dokazani. Potpuno je razvidno nepoznavanje osobnosti i karaktera pokojne VF, od strane tužitelja kao i elaboriranje o palijativnoj skrbi u Hrvatskoj, budući da je upravo GF željela biti kod svoje kuće, dok je god to bila u mogućnosti, time da je ista dostojno sahranjena sukladno odredbama Ugovora. Iz cjelokupnih navoda tužba tužitelje evidentno je samo to da tužitelji niti sami nisu sigurni iz kojih razloga utvrđuju nevaljanost Ugovora, sve kako podnose čak tri tužbena zahtjeva, koji imaju različite pretpostavke, koje jasno i izričito ne navode. Potpuno je tako nejasno koji je razlog ništetnosti Ugovora (protivan Ustavu, prisilnim propisima ili moralu ?!), iako je već sada jasno da ne postoji niti jedan od navedenih razloga. Također, potrebno je točno naznačiti i koji je razlog pobojnosti Ugovora, time da raskid Ugovora zbog neizvršenja istoga uopće niti ne mogu tražiti tužitelji koji pokojnu nisu niti vidjeli u dugom vremenskom razdoblju prije smrti niti su s istom kontaktirali. Dokazivanje u ovome predmetu je nužno ograničiti na postavljane tužbene zahtjeva i razloge ništetnosti, odnosno pobojnosti Ugovora koji su propisani zakonom. Slijedom svega naprijed navedenoga, tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja te predlaže da sud odbaci tužbene zahtjeve tužitelja, odnosno podredno da nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbene zahtjeve tužitelja u cijelosti kao neosnovane, uz obvezu tužitelja da tuženiku nadoknade parnične troškove ovog postupka.

4. Tijekom dokaznog postupka saslušan je tuženik TF, te je izvršen uvid u smrtni list (list 11-12), rodni list (list 13-14), ugovor o doživotnom uzdržavanju (list 15-16), izvadak iz zemljišne knjige (list 17-19), medicinsku dokumentaciju (list 20- 21), rješenje (list 35), uvjerenje (list 36), dopise (list 37-38), sudsku praksu (list 43), podatke PBZ (list 50, 53-57), dopis PP Daruvar (list 126-127), u zdravstveni karton GF koji je priložen spisu, uz suglasnost stranaka pročitani su iskazi svjedoka IF, TB, ĆF, JB, ĐB, BF, AB, GB, HF (list 71-76), ĐF, ŽB, UB, MF, FB, LB, KB, SF, RB i AF (list 99- 105), PB (list 128-129), ČB (list 174-175), uz suglasnost stranaka pročitani su te je izvršen uvid u nalaz i mišljenje vještaka Elvire Koić i Lidije Beketić- Orešković (list 137-145, 186-195, 227).

5. Temeljem provedenih dokaza utvrđeno je slijedeće činjenično stanje.

6. Na temelju uvida u ugovor o doživotnom uzdržavanju od 7. ožujka 2019. godine (list 15-16) utvrđeno je da su GF kao primateljica doživotnog uzdržavanja i tuženik TF kao davatelj doživotnog uzdržavanja sklopili ugovor o doživotnom uzdržavanju, te je istim ugovorom GF svoje nekretnine u 3/4 dijela upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i sve svoje pokretnine, štetne uloge i gotov novac, eventualna mirovinska i druge prava, nakon smrti ostavila u vlasništvo ŽF, a sve pod uvjetom da TF o njoj vodi brigu, redovitu ju obilazi, osigura joj potreban ogrjev i namjernice, a u slučaju njene teže bolesti ili iznemoglosti da joj pruži potpunu opskrbu, njegu i liječničku pomoć, te da ju nakon smrti dostojno i prema mjesnim običajima sahrani na mjesnom groblju u [adresa]. U svezi navedenog ugovora iz iskaza svjedoka ĐF (list 99) proizlazi da je isti kao javni bilježnik ovjerio prethodno navedeni ugovor o doživotnom uzdržavanju.

7. Iz smrtnog lista (list 11) utvrđeno je da je GF preminula dana **.**.2019., te su tužitelji u ovom predmetu podnesli tužbu radi utvrđenja ništetnim ugovora o doživotnom uzdržavanju, podredno radi poništenja ili raskida ugovora, uspostave ranijeg zemljišnoknjižnog stanja i vraćanja u ostavinsku imovinu.

8. Iz podnesene tužbe tužitelja AF i HB proizlazi da isti svoj tužbeni zahtjeve temelje na poslovnoj nesposobnosti pok. GF kao ugovorne strane ugovora o doživotnom uzdržavanju, na činjenici da prema njihovim navodima tuženik TF nije izvršavao svoje obveze iz ugovora o doživotnom uzdržavanju, te se u svezi navedenog traži utvrđenje ništetnim ugovora o doživotnom uzdržavanju, podredno poništenje istog odnosno njegov raskid.

9. Kako bi se utvrdila osnovanost tužbenog zahtjeva tužitelja u ovom predmetu, tijekom postupka u svezi odlučnih okolnosti saslušani su predloženi svjedoci, saslušani su tužiteljica AF i tuženik TF, te su provedena medicinska vještačenja po stalnim sudskim vještacima iz područja psihijatrije i onkologije. Tijekom postupka punomoćnik tužitelja je odustao od prijedloga za saslušanje svjedoka AFF za koju se u ovom postupku koristi naziv "pokćerka GF" s obzirom da je ista kćerka pok. supruga GF.

10. Iz iskaza svjedoka IF (list 71-72) proizlazi da je pok. GF bila njena susjeda, te je s istom zadnjih nekoliko mjeseci kontaktirala putem telefona i u tim prilikama s GF se moglo normalno razgovarati i tom prilikom nisu razgovarali o eventualnom sklapanju ugovora o doživotnom uzdržavanju. Svjedokinja navodi da ju je nazvala pokćerka od GF koja živi u [adresa], rekla joj je da je GF smještena u dom, da ju potraži i tom prilikom je plakala. Na osnovu navedenog svjedokinja se raspitala i saznala je da je GF bila smještena u dom čiji je vlasnica izvjesna SF. Svjedokinja je potom otišla u dom i u razgovoru s vlasnicom doma saznala je da je tuženik zabranio posjete GF, no vlasnica doma ju je ipak pustila kod GF s kojom je tom prilikom razgovarala. U tom razgovoru GF je rekla da nije sklapala nikakav ugovor, a svjedokinji je također poznato da je nakon Julkine smrti bilo nekakvih problema u smislu da li će pokćerka AFF stići na sahranu. Svjedokinja također navodi da ju je Julkina pokćerka zamolila da bude skrbnik GF, u svezi navedenog svjedokinja se obratila Centru za socijalnu skrb Daruvar, ali se u tom pravcu nije ništa poduzela iz razloga što je GF u međuvremenu smještena u dom.

11. Iz iskaza svjedoka BF (list 73-74) proizlazi da je isti poznavao pok. GF, te mu je poznato da je njegova majka bila u vezi sa sada pok. suprugom od GF i u toj vezi je 1989. godine rođena svjedokova sestra AFF koju je GF prihvatila kao svoju kćerku. Svjedok navodi da je zadnji kontakt s GF imao negdje u listopadu ili studenom 2018. godine i u to vrijeme se s istom moglo potpuno i normalno komunicirati. Svjedoku je također poznato da je bilo problema oko sahrane, koja je na kraju ipak bila odgođena kako bi na istu stigla AFF kao pokćerka GF.

12. Iz iskaza svjedoka AB (list 74) proizlazi da je isti sin tuženika TF koji je povremeno dolazio kod sada pok. GF iz razloga što je njegov otac obavljao radove u kući i poznato mu je da je tuženi odnosno njegov otac pomagao GF. Svjedok navodi da mu nije bilo niti poznato da je njega GF odredila kao oporučnog nasljednika, već ga je o istom upoznao NF.

13. Iz iskaza svjedoka GB (list 74-75) proizlazi da je isti bio prvi susjed sada pok. GF, sa istom je zadnji put kontaktirao za vrijeme božićnih blagdana 2018. godine i tom prilikom se s istom moglo potpuno normalno komunicirati. Zadnji pute telefonski se čuo s GF nekih mjesec i pol do dva prije njene smrti, ista mu je iznosila svoje obiteljske probleme, a njemu osobno nikada se nije žalila na neku tešku bolest. Tuženika svjedok osobno nije poznavao već je jednom prilikom u rano proljeće 2019. godine vidio da isti kosi dvorište kod GF. Nakon što je saznao da GF smještena u dom zajedno sa svojom suprugom je obišao istu dan prije njene smrti, s tim da je ista bila u jako lošem stanju, nije mogla pričati, te je jedva disala. Za vrijeme dok su čekali na posjetu GF tamo je došao i tuženik koji se predstavio kao njen skrbnik i rekao da ju ne smiju posjećivati, ali je ŠF kod koje je GF bila smještena ipak omogućila posjetu.

14. Iz iskaza svjedoka ŽB (list 100) proizlazi da je ista bila susjeda GF i poznato joj je da je njena pokćerka iz Australije zadnji put bila kod GF negdje u 6. mjesecu 2018. godine. Tom prilikom GF se žalila da se svađala s pokćerkom, da ju je ista i ošamarila, da je prosipala kavu po njoj, te je iz tog razloga rekla da je uništila sve papire temeljem kojih je trebala pokćerka naslijediti njenu imovinu. Također se raspitivala o osobi koja bi o njoj brinula, ali joj je svjedokinja rekla da nema saznanja o takvoj osobi. Svjedokinji je također poznato da se negdje od 2016. godine TF brinuo o GF na način da joj je donosio lijekove i namjernice, vozio doktoru, a GF je svjedokinji rekla da za to tuženiku nije ništa plaćala, već se čak žalila da nije htio uzeti novce za ono što joj je donio.

15. Iz iskaza svjedoka UB (list 101) proizlazi da je isti susjed GF, te mu je poznato da je nekoliko godina unazad njezine smrti brigu o njoj vodio tuženik TF.

16. Iz iskaza svjedoka BB (list 101-102) proizlazi da je isti poznavao GF negdje od 2015. godine, te je osobno vidio da tuženik TF dolazi kod GF, da joj je donosio namjernice iz trgovine, a naknadno je čuo da su oni sklopili nekakav ugovor s kojim su regulirali svoj odnos.

17. Iz iskaza svjedoka SB (list 102) proizlazi da je isti jednom prilikom došao na poslove spremanja drva kod GF koji je organizirao TF i za to nije bio posebno plaćen već su jeli janjetinu koju je pripremio TF. Poznato mu je da je tuženik GF kupovao hranu i lijekove.

18. Iz iskaza svjedoka LB (list 102) proizlazi da je istoj kao supruzi tuženika poznato da je tuženik počeo voditi brigu o GF i to intenzivno nakon 2018. godine nakon što se GF posvađala sa svojom pokćerkom iz Australije.

19. Iz iskaza svjedoka KB (list 103) proizlazi da isti u više navrata dolazio kod sada pok. GF, tamo je vidio i tuženika, no nije mu poznato što je isti tamo radio.

20. Iz iskaza svjedoka SF (list 103-104) proizlazi da sada pok. GF nije poznavala prije nego što je TF došao kako bi ona preuzela brigu oko GF. Nakon što je tuženik došao radi smještaja GF kod svjedokinje, ista je otišla kod GF, razgovarala s njom, sa istom se moglo potpuno normalno komunicirati, te je ona i preuzela brigu oko GF zajedno sa svojim suprugom. GF je preminula nekih 5-6 dana nakon što je smještena kod nje, a troškove u iznosu od 2.800,00 kn mjesečno za smještaj trebao je snositi TF. Nije bilo govora da bi tuženik zabranio dolaske kod GF, a u vrijeme kada je GF bila već smještena kod nje istu je nazvala njena pokćerka iz Australije i rekla je da će ju doći vidjeti, no GF je rekla da ne dolazi i tražila je da se prekine taj razgovor, a što je na kraju i učinjeno.

21. Iz iskaza svjedoka RB (list 104) proizlazi da je istom kao odvjetničkom vježbeniku a kasnije kao odvjetniku poznato da se sada pok. GF pojavila u odvjetničkom uredu odv. D gdje je svjedok bio vježbenik negdje 2015. godine, a nakon toga je u nekoliko navrata bila u uredu i kasnije kada je svjedok preuzeo taj ured kao odvjetnik. Poznato mu je da je negdje u listopadu 2018. godine GF došla poništiti oporuku koju je ranije napravila, te je htjela napraviti oporuku u korist tuženika TF, a isti tom prilikom nije bio u uredu, već je čekao ispred ureda. Svjedok navodi da je otišao van po tuženika i tuženik je nagovarao GF da ne poništava tu oporuku, te joj je govorio da će se pomiriti sa svojom pokćerkom. Međutim, GF je ipak odlučila poništit tu staru oporuku, a kako tuženik nije htio biti oporučni nasljednik, nova oporuka je napravljena u korist sina tuženika, te je kao takva predana GF. Nakon toga se GF ponovno javila u odvjetnički ured radi sklapanja ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, svjedok kao odvjetnik joj je objasnio posljedice sklapanja takvog ugovora, te je nakon toga sklopljen ugovor o doživotnom uzdržavanju koji je predmet ovog postupka. U svim kontaktima s GF moglo se s njom potpuno normalno komunicirati i istoj su objašnjene posljedice sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju.

22. Iz iskaza svjedoka PB (list 128) proizlazi da je istom poznato da je TF vršio određene radove u kući pok. GF, a ista mu je u razgovoru rekla da je ona njemu te radove platila. Zadnji pute je kontaktirao s GF nekih 2 mjeseca prije smrti i tom prilikom GF nije uopće reagirala na njegovo prisustvo iako je bila svjesna i jela sendvič.

23. Iz iskaza tužiteljice AF (list 105) proizlazi da je zadnji puta GF vidjela 2018. godine kada je i pokćerka GF bila kod GF, te nema saznanja da su se ona i pokćerka svađale. Smatra da u zadnjem telefonskom kontaktu s njom GF više nije bila u potpuno normalnom stanju s obzirom da je bila živčana, te je pričala najprije jedno, a potom drugo.

24. Iz iskaza tuženika TF (list 236-237) proizlazi da je isti nekih 4-5 godina prije smrti GF počeo pomagati istoj, te ju je po potrebi vozio doktoru, pripremao joj je drva za ogrjev i hranu, a za to nije bio posebno plaćen iz razloga što je GF imala mirovinu od oko 4.000,00 kn i nije niti bila u mogućnosti to plaćati. Tuženik navodi da se na brigu oko pok. IB odlučio iz razloga što njena rodbina nije vodila brigu oko nje, a poznato mu je da je IB sa svojom pokćerkom bila u dobrim odnosima sve do unazad godinu dana prije njene smrti. U tom zadnjem posjetu pokćerke iz Australije ista je IB udarila nekakvom tavicom, te su od tada njihovi odnosi bili poremećeni. Što se tiče sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju napominje da je u vrijeme sklapanja tog ugovora IB bila fizički pokretna, te su zajedno otišli kod bilježnika radi ovjere tog ugovora, a prethodno je GF već htjela ranije prepisati svu imovinu na tuženika. Tuženik navodi da je isključivo vodio brigu oko sad pok. GF, a kada ju je vodio kod doktorice u Viroviticu vezano za njen karcinom nekih mjesec dana prije smrti, ta doktorica mu je rekla da GF može živjeti godinu, dvije, a da može umrijeti i za 3 dana, a GF je bila upoznata s tim da je imala karcinom. Prilikom smještaja GF u dom ista je rekla da ne želi da njena pokćerka dođe na njenu sahranu iz razloga što su se njihovi odnosi poremetili godinu dana prije, no tuženik je nakon konzultacija s SF ipak pristao da se sahrana odgodi, odnosno da dođe pokćerka AFF iz [adresa]. Tuženik također navodi da je imao punomoć za raspolaganje financijskim sredstvima GF nekih godinu dana prije njene smrti, poznato mu je da je ista imala nekih 20.000,00 do 30.000,00 kn ušteđevine a nema saznanja bi ista imala ušteđevinu u nekakvoj drugoj valuti.

25. Svjedoci EF, ĆF, JB, ĐB, CF, FF i ZB, koji su također saslušani u ovom postupku nisu imali posebnih saznanja o okolnostima odlučnim za ishod ovog postupka, te je dio njih obavljao samo službene radnje u okviru svojih ovlasti, te dio njih nije niti poznavao sada pok. GF.

26. Analizirajući iskaze saslušanih svjedoka i stranaka proizlazi da je tuženik TF vodio brigu o sada pok. GF nekoliko godina prije sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju, a kako to proizlazi iz iskaza svjedoka i to posebno ŽB, UB i BB. Sud cijeni da se njihovi iskazi u potpunosti mogu prihvatiti s obzirom da isti nisu zainteresirani za ishod postupka, niti su u rodbinskim odnosima s učesnicima postupka, a uz to navedena činjenica nije osporena od strane ostalih saslušanih svjedoka, kao niti iskazom tužitelja AF. Naime, iz njenog iskaza proizlazi da ista nije vodila brigu u pogledu sada pok. GF, niti joj je poznato da bi netko treći o istoj vodio brigu, sve uzimajući u obzir da zadnjih godinu dana prije smrti pok. GF istu nije niti vidjela, već je s istom kontaktirala samo telefonskim putem. Također, sud smatra da se u cijelosti može prihvatiti i iskaz svjedoka RB u dijelu u kojem je isti kao nezainteresirana osoba odnosno odvjetnički vježbenik a kasnije odvjetnik upoznat s činjenicom da je sada pok. GF najprije imala oporuku u korist svoje pokćerke AFF, zatim u korist sina tuženika, te je tek potom sklopila ugovor o doživotnom uzdržavanju s tuženikom ŽF. Njegov iskaz je u potpunosti prihvatljiv i logičan s obzirom da i iz iskaza svjedoka ŽB proizlazi da je sada pok. GF godinu dana prije smrti imala sukob i fizički obračun sa svojom pokćerkom AFF, te je nakon toga i izvršila izmjene u pogledu raspolaganja svojom imovinom na način da je istu namijenila sinu tuženika oporukom odnosno kasnije tuženiku na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju.

27. U pogledu ostalih spornih okolnosti u ovom predmetu sukladno prijedlogu tužitelja rješenjem ovog suda broj P-398/2019-56 od 26. studenog 2021. godine određeno je psihijatrijsko vještačenje po vještaku Elviri Koić i onkološko vještačenje po vještaku Lidiji Beketić-Orešković, a sve kako bi se utvrdila sposobnost za rasuđivanje pok. GF kao potpisnika ugovora o doživotnom uzdržavanju od 7. ožujka 2019. godine, sve s obzirom na njeno opće zdravstveno stanje, mentalno zdravlje i činjenicu da se u vrijeme potpisivanja ugovora pok. GF nalazila u termalnoj fazi maligne bolesti. Navedena vještačenje je također određeno na okolnost da li je s obzirom na tešku bolest pok. GF, te s obzirom na njene tegobe, a uz činjenicu da je financijski bila u mogućnosti podnijeti taj trošak, bilo opravdano pok. GF zbrinuti u nekom zdravstvenom centru ili ustanovi u Republici Hrvatskoj specijaliziranoj i registriranoj za pružanje palijativne skrbi neizlječivim bolesnicima.

28. Sudski vještaci Elvira Koić kao specijalist - psihijatar i Lidija Beketić-Orešković kao specijalist onkologije i radioterapije u svezi naloženog vještačenja dana 23. prosinca 2022. godine dostavili su sudu svoj nalaz i mišljenje (list 137-145). Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je sada pok. GF u trenutku sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju dana 7. ožujka 2019. godine bila u dobi od 77 godina, a prethodno joj je krajem 2018. godine ustanovljena uznapredovala maligna bolest jetre. Od strane specijalista gastroenterologa nije bilo indicirano aktivno liječenje, već simptomatsko, koje je pacijentica primala kod kuće. Pri tome vještaci smatraju da pacijenticu nije bilo nužno u terminalnoj fazi bolesti smjestiti u specijaliziranu ustanovu za pružanje palijativne skrbi, ukoliko se palijativna skrb mogla pružiti kod kuće. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da sada pok. GF nije pokazivala znakove koji bi ukazivali da je njezino psihičko i mentalno funkcioniranje bilo poremećeno, te je ona mogla shvatiti prirodu i značenje svojih postupka i voljno upravljati njima. Zaključno, vještaci smatraju da je sada pok. GF kao ugovorna strana u ugovoru o doživotnom uzdržavanju u trenutku sačinjenja ugovora o doživotnom uzdržavanju 7. ožujka 2019. godine bila sposobna za rasuđivanje, izražavanje svoje volje i sagledavanja posljedica svojih djela tj. za zaštitu svojih prava i interesa.

29. S obzirom na izložene primjedbe od strane punomoćnika tužitelja vještaci Elvira Koić i Lidija Beketić-Orešković sudu su dostavili 9. veljače 2024. godine dopunu svog nalaza i mišljenja (list 186-194). Iz njihove dopune proizlazi da su isti u cijelosti ostali kod svojeg ranijeg nalaza i mišljenja, te su isti dodatno obrazložili navođenjem radnji koje su proveli u cilju utvrđivanja spornih okolnosti.

30. Kako je punomoćnik tuženika ostao kod izloženih primjedbi vještaci Elvira Koić i Lidija Beketić-Orešković sudu su dostavili 23. listopada 2024. godine daljnju dopunu nalaza i mišljenja (list 226-227). Iz navedene dopune proizlazi da su vještaci izvršili uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja se odnosi na sada pok. VF, te su utvrdili da nije vidljivo da palijativna skrb pok. GF u terminalnoj fazi njene bolesti nije bila adekvatna. Pri tome vještaci smatraju da nije bilo nužno da se pacijentica smjesti u nekakvu drugu ustanovu palijativne skrbi.

31. U daljnjem tijeku postupka stranke nisu predlagale neposredno saslušanje vještaka Elvire Koić i Lidije Beketić-Orešković, već su se suglasili s čitanjem nalaza i mišljenja vještaka. Sud cijeni da se u cijelosti mogu prihvati i nalaz i mišljenje vještaka Elvire Koić i Lidije Beketić-Orešković s obzirom da su se isti detaljno i obrazloženo, te u skladu s pravilima struke, očitovali o svim spornim okolnostima, a njihov nalaz i mišljenje je u potpunosti suglasan s medicinskom dokumentacijom koja se nalazi u spisu. Sukladno prethodno izloženom na temelju provedenog vještačenja utvrđeno je da je sada pok. GF u trenutku sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju kao primateljica doživotnog uzdržavanja s tuženikom ŽF kao davateljem doživotnog uzdržavanja dana 7. ožujka 2019. godine bila sposobna za rasuđivanje, izražavanje svoje volje i sagledavanja posljedica svojih djela, te je sukladno navedenom mogla zaštiti svoja prava i interese u pogledu sklapanja tog ugovora. Također, na osnovu provedenog vještačenja utvrđeno je da s obzirom na zdravstveno stanje sada pok. GF nije bilo nužno da ista bude smještena u neku drugu ustanovu palijativne skrbi, te da bi u tom pravcu postojao nekakav propust TF kao davatelja doživotnog uzdržavanja u pogledu brige oko GF.

32. Ugovor o doživotnom uzdržavanju kao institut obveznog prava koje reguliraju odredbe članka 579-585 Zakona o obveznim odnosima definiran je kao dvostrano obvezujući pravni posao kojim se davatelj uzdržavanja obvezuje drugu stranu ili trećeg uzdržavati do smrti, a druga strana odnosno primatelj uzdržavanja obvezuje mu se dati svoju imovinu ili njen dio s tim što se stjecanje stvari i prava iz ugovora odgađa do trenutka smrti primatelja uzdržavanja.

33. U pogledu spornog ugovora o doživotnom uzdržavanju koji je sklopljen sukladno prethodno navedenim zakonskim odredbama sud je na osnovu provedenih dokaza i utvrđenog činjeničnog stanja utvrdio da isti nije ništetan u smislu odredbe članka 322 stavak 1 Zakona o obveznim odnosima. Prethodno navedenim člankom određeno je da je ništetan onaj ugovor koji je protivan Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu društva, osim ako cilj povređenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedica ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo. U konkretnom slučaju uzeto je u obzir da je sada pok. GF bila sposobna za rasuđivanje odnosno poslovno sposobna u vrijeme sklapanja spornog ugovora, a uz to sklopljeni ugovor nije bio protivan niti moralu društva unatoč činjenici da je egzistirao samo u periodu od dana sklapanja ugovora 7. ožujka 2019. godine do dana smrti GF **.**.2019.. Naime, tuženik kao prosječan čovjek nije mogao predvidjeti kada može nastupiti smrt sada pok. GF, sve uzimajući u obzir da je od strane doktora bio upoznat s time da njena bolest može trajati godinu – dvije, a ista može umrijeti u roku od 3 dana, a uz to nedvojbeno je utvrđeno da je isti nekoliko godina prije sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju vodio brigu o NB, pa se stoga njegovo ponašanje ne može smatrati kao ono koje je protivno moralu društva. Sporni ugovor nije protivan niti prisilnim propisima odnosno odredbi članka 7 stavak 1 Zakona o obveznim odnosima koja obvezuje kod sklapanja naplatnih pravnih poslova sudionike da poštuju načelo jednake vrijednosti uzajamnih činidaba s obzirom da se isto zbog naravi ove vrste ugovora koji imaju aleatorni karakter ne primjenjuje. Zaključno, u pogledu tužbenog zahtjeva kojim se traži utvrđenje ništetnim ugovora o doživotnom uzdržavanju od 7. ožujka 2019. godine utvrđeno je da isti nije osnovan, te je isti kao takav odbijen, a sve na način naveden u izreci ove presude.

34. Drugim tužbenim zahtjevom tužitelji traže da se poništi ugovor o doživotnom uzdržavanju u smislu odredbe članka 276 Zakona o obveznim odnosima kojim je određeno da je za sklapanje pravovaljanog ugovora potrebno da ugovaratelj ima poslovnu sposobnost koja se zahtjeva za sklapanje toga ugovora. Provedenim vještačenjem u ovom predmetu utvrđeno je da sada pok. GF imala poslovnu sposobnost u trenutku sklapanja spornog ugovora od 7. ožujka 2019. godine, te je stoga tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništenje ugovora o doživotnom uzdržavanju odbijen kao neosnovan, a sve kako je to navedeno u izreci ove presude.

35. Trećim tužbenim zahtjevom tužitelji traže da se raskine ugovor o doživotnom uzdržavanju od 7. ožujka 2019. godine iz razloga što smatraju da tuženik kao davatelj doživotnog uzdržavanja nije GF smjestio u neku drugu ustanovu palijativne skrbi koja bi bila prikladna za istu uzimajući u obzir njeno zdravstveno stanje. U pogledu navedenog provedenim vještačenjem utvrđeno je da nije bilo nužno da se GF smjesti u neku drugu ustanovu palijativne skrbi, već izvedeni dokazi upućuju na zaključak da je tuženik TF kao davatelj doživotnog uzdržavanja izvršavao svoje obveze u odnosu na GF kao primatelja doživotnog uzdržavanja, te je istoj pružena adekvatna briga i skrb. Sukladno prethodno izloženom proizlazi da nisu ispunjeni uvjeti niti za raskid ugovora o doživotnom uzdržavanju zbog neizvršavanja obveza od strane davatelja uzdržavanja, te je stoga i taj tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan, sve na način kako je to navedeno u izreci ove presude.

36. S obzirom na neosnovanost prethodno navedenih tužbenih zahtjeva također su odbijeni kao neosnovani i dijelovi tužbenog zahtjeva kojima se traži u pogledu nekretnina uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja i vraćanje u ostavinsku imovinu.

37. S obzirom da su svi tužbeni zahtjevi tužitelja odbijeni kao neosnovani odluka o troškovima postupka donesena je temeljem članka 154 stavak 1 Zakona o parničnom postupku, te su tužitelji obvezani da tuženiku naknade troškove postupka. S obzirom na poduzete radnje sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika tuženiku pripada pravo na nagradu njegovom odvjetniku i to za sastav obrazloženog podneska od 10. lipnja 2019. godine 200,00 EUR, za zastupanje na raspravi 24. listopada 2019. godine 200,00 EUR, za zastupanje na raspravi 16. rujna 2020. godine 200,00 EUR, za zastupanje na raspravi 18. svibnja 2021. godine 200,00 EUR, za zastupanje na raspravi 21. listopada 2021. godine 200,00 EUR, za sastav obrazloženog podneska do 16. siječnja 2023. godine 200,00 EUR, za sastav obrazloženog podneska od 2. ožujka 2023. godine 200,00 EUR, za zastupanje na raspravi 24. travnja 2023. godine 200,00 EUR, za sastav obrazloženog podneska od 9. svibnja 2023. godine 200,00 EUR, za sastav obrazloženog podneska od 19. veljače 2024. godine 200,00 EUR, za sastav podneska od 9. svibnja 2024. godine 50,00 EUR, za sastav podneska od 8. srpnja 2024. godine 50,00 EUR, za sastav podneska od 22. listopada 2024. godine 50,00 EUR, za sastav podneska od 18. studenog 2024. godine 50,00 EUR, za zastupanje na raspravi 21. svibnja 2025. godine 200,00 EUR, za zastupanje na objavi 100,00 EUR, ukupno 2.500,00 EUR, na ime PDV 625,00 EUR, na ime troškova svjedoka Davora Spreitzer 100,00 EUR, sveukupno 3.225,00 EUR. Sukladno prethodno izloženom tužitelji su obvezani da tuženiku naknade iste troškove uz odgovarajuću zakonsku zateznu kamatu od dana donošenja presude do isplate, a sve na način kako je to navedeno u točki II izreke ove presude. Pri tome je uzeto u obzir da stranka ima pravo na nagradu za najviše 4 obrazložena podneska tijekom prvostupanjskog postupka, te je stoga za ostale podneske tuženiku priznato pravo na nagradu koja se odnosi na neobrazložene podneske.

38. Radi svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Daruvaru 5. lipnja 2025. godine

S U D A C:

Damir Palatinuš

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana objave presude, a u svezi stranke koja nije uredno pozvana na objavu od dana primitka pismenog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda drugostupanjskom sudu, pismeno u 3 primjerka.

PRESUDA SE DOSTAVLJA:

1. odv. EB, [adresa]

2. odv. Marina Lacković, Daruvar

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte