Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ob-88/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca Tihane Pivac, kao predsjednice vijeća, te Marijana Miletića, kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Ane Grbavac, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĆL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Saši Kačeru, odvjetniku u Čakovcu, protiv tuženika PL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Zoranu Brica, odvjetniku u Čakovca, radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o žalbama tuženika i tužiteljice, protiv presude i rješenja Općinskog suda u Varaždinu, pod poslovnim brojem P Ob-104/2023-27 od 27. siječnja 2025., u sjednici vijeća, održanoj 5. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e  i  r i j e š i o

I. Odbija se žalba tuženika PL kao neosnovana i u pobijanom dijelu po žalbi tuženika kojim je točkama I., II., III. i IV. izreke presude usvojen tužbeni zahtjev tužiteljice, potvrđuje se prvostupanjska presuda.

II. Žalba tuženika izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja, kojim je odbijen prijedlog tuženika za spajanjem predmeta P Ob-33/2021 Općinskog suda u Čakovcu na ovaj predmet, odbacuje se kao nedopuštena.

III. Uvažava se žalba tužiteljice ĆL kao osnovana i u pobijanom dijelu kojim je točkom V. izreke presude odlučeno o troškovima postupka ukida se prvostupanjska presuda, te se predmet u tom dijelu vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom i rješenjem suđeno je:

"I. Utvrđuje se da bračnu stečevinu tužiteljice ĆL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika SL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] čine pokretnine:

- kuhinjski elementi „ Marles“ zelene boje (dužina 6 metara), - ugradbeni hladnjak marke „Bosch“, - samostojeći hladnjak marke „Gorenje“, - ploča za kuhanje, - ugradbena pećnica, - ugradbena perilica posuđa marke „Candy“,- napa marke „Faber“,- perilica rublja "Bosch",- smeđi hrastov ovalni drveni stol na razvlačenje, - šest smeđih, hrastovih drvenih stolica, plavo tepiciranih, - crvena kožna garnitura (trosjed, dvosjed, fotelja), -smeđi regal, - četvrtasti drveni stol, dimezije 120x120 cm, - televizor Samsung,- ovalni vuneni tepih, boje bijele kave,

- 2 kreveta,- 2 ormara,- 2 police za knjige,- 2 spremišta za posteljinu,- vrtna garnitura:

- ovalni stol i šest metalnih stolica,

- slike: - „Vaza sa cvijećem“ (tempera), „Tri gospođe“ (tempera) FL, - 3 akvarela s motivima cvijeća bez naziva VL,- „[adresa] zimi“ LL, [adresa] OL,

u kojoj su tužiteljica i tuženik suvlasnici svaki u ½ dijela, što je tuženik dužan priznati, u roku od 15 dana.

II. Razvrgava se suvlasnička zajednica pokretnina navedenih pod točkom I civilnom diobom - prodajom na javnoj dražbi i namirenjem parničnih stranaka iz prodajne cijene proporcionalno njihovim suvlasničkim dijelovima.

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 13.332,79 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana 5. siječnja 2015.g. do dana 31. srpnja 2015.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od dana 01. kolovoza 2015.g. do dana 31. prosinca 2022.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od dana 1. siječnja 2023.g. do dana 31. prosinca 2023.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od dana 1. siječnja 2024.g. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine u skladu sa odredbama članka 29. stavaka 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 11.324,15 eura sa zakonskom zateznom kamatom i to od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa do dana 31. srpnja 2015.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od dana 01. kolovoza 2015.g. do dana 31. prosinca 2022.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od dana 1. siječnja 2023.g. do dana 31. prosinca 2023.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od dana 1. siječnja 2024.g. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine u skladu sa odredbama članka 29. stavaka 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima i to računatom:

-na iznos od 221,27 eura od 01. veljače 2015.g. do isplate,

-na iznos od 221,09 eura od 01. ožujka 2015.g. do isplate,

-na iznos od 219,85 eura od 01. travnja 2015.g. do isplate,

-na iznos od 218,28 eura od 01. svibnja 2015.g. do isplate,

-na iznos od 218,03 eura od 01. lipnja 2015.g. do isplate,

-na iznos od 216,10 eura od 01. srpnja 2015.g. do isplate,

-na iznos od 216,40 eura od 01. kolovoza 2015.g. do isplate,

-na iznos od 215,07 eura od 01. rujna 2015.g. do isplate,

-na iznos od 217,57 eura od 01. listopada 2015.g. do isplate,

-na iznos od 216,65 eura od 01. studenog 2015.g. do isplate,

-na iznos od 217,42 eura od 01. prosinca 2015.g. do isplate,

-na iznos od 217,65 eura od 01. siječnja 2016.g. do isplate,

-na iznos od 218,28 eura od 01. veljače 2016.g. do isplate,

-na iznos od 217,23 eura od 01. ožujka 2016.g. do isplate,

-na iznos od 214,48 eura od 01. travnja 2016.g. do isplate,

-na iznos od 213,19 eura od 01. svibnja 2016.g. do isplate,

-na iznos od 213,44 eura od 01. lipnja 2016.g. do isplate,

-na iznos od 213,59 eura od 01. srpnja 2016.g. do isplate,

-na iznos od 212,59 eura od 01. kolovoza 2016.g. do isplate,

-na iznos od 212,54 eura od 01. rujna 2016.g. do isplate,

-na iznos od 213,45 eura od 01. listopada 2016.g. do isplate,

-na iznos od 213,13 eura od 01. studenog 2016.g. do isplate,

-na iznos od 214,15 eura od 01. prosinca 2016.g. do isplate,

-na iznos od 214,87 eura od 01. siječnja 2017.g. do isplate,

-na iznos od 212,79 eura od 01. veljače 2017.g. do isplate,

-na iznos od 211,20 eura od 01. ožujka 2017.g. do isplate,

-na iznos od 211,48 eura od 01. travnja 2017.g. do isplate,

-na iznos od 212,39 eura od 01. svibnja 2017.g. do isplate,

-na iznos od 210,88 eura od 01. lipnja 2017.g. do isplate,

-na iznos od 210,34 eura od 01. srpnja 2017.g. do isplate,

-na iznos od 210,40 eura od 01. kolovoza 2017.g. do isplate,

-na iznos od 210,45 eura od 01. rujna 2017.g. do isplate,

-na iznos od 212,91 eura od 01. listopada 2017.g. do isplate,

-na iznos od 213,21 eura od 01. studenog 2017.g. do isplate,

-na iznos od 214,16 eura od 01. prosinca 2017.g. do isplate,

-na iznos od 213,38 eura od 01. siječnja 2018.g. do isplate,

-na iznos od 210,53 eura od 01. veljače 2018.g. do isplate,

-na iznos od 211,32 eura od 01. ožujka 2018.g. do isplate,

-na iznos od 211,06 eura od 01. travnja 2018.g. do isplate,

-na iznos od 210,52 eura od 01. svibnja 2018.g. do isplate,

-na iznos od 209,67 eura od 01. lipnja 2018.g. do isplate,

-na iznos od 209,49 eura od 01. srpnja 2018.g. do isplate,

-na iznos od 209,88 eura od 01. kolovoza 2018.g. do isplate,

-na iznos od 210,86 eura od 01. rujna 2018.g. do isplate,

-na iznos od 210,76 eura od 01. listopada 2018.g. do isplate,

-na iznos od 210,81 eura od 01. studenog 2018.g. do isplate,

-na iznos od 210,53 eura od 01. prosinca 2018.g. do isplate,

-na iznos od 210,57 eura od 01. siječnja 2019.g. do isplate,

-na iznos od 210,72 eura od 01. veljače 2019.g. do isplate,

-na iznos od 857,65 eura od 08. veljače 2019.g. do isplate,

u roku od 15 dana.

V. Svaka strana snosi svoje troškove ovog postupka.

i riješeno:

Odbija se prijedlog tuženika za spajanjem predmeta P Ob-33/2021 Općinskog suda u Čakovcu na ovaj predmet."

2. Žali se tuženik, pobijajući točke I., II., III. i IV. izreke prvostupanjske presude i rješenje, zbog žalbenih razloga bitne povrede odredbi parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, sve u smislu članka 353. stavka 1. i u svezi članka 381. sve Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), predlažući da se ista presuda i rješenje u tom dijelu ukine i predmet u tom dijelu vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak..

3. Žali se i tužiteljica, pobijajući točku V. izreke prvostupanjske presude, kojom je odlučeno o troškovima postupka (rješenje), zbog žalbenih razloga bitne povrede odredbi parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, sve u smislu članka 353. stavka 1. i u svezi članka 381. sve ZPP-a, predlažući da se ista presuda u tom dijelu preinači na način da se naloži tuženiku da tužiteljici naknadi troškove postupka.

4. U odgovoru na žalbu tuženika, tužiteljica je predložila da se ista žalba odbije kao neosnovana.

5. U odgovoru na žalbu tužiteljice, tuženik je predložio da se ista žalba odbije kao neosnovana.

6. Žalba tuženika djelomično nije osnovana, a djelomično je nedopuštena

7. Žalba tužiteljice je osnovana.

8. Predmet ovog postupka je zahtjev tužiteljice na utvrđenje, da pokretnine, te novčana sredstva navedena u tužbenom zahtjevu, čine bračnu stečevinu tužiteljice i tuženika, te zahtjev tužiteljice za razvrgnuće pokretnina koje čine bračnu stečevinu stranaka, kao i zahtjev tužiteljice za isplatu ½ novčanih sredstava koje čine bračnu stečevinu stranaka.

9. U ovoj fazi postupka, po žalbi tuženika, sporne su točke I., II., III. i IV. izreke prvostupanjske presude i rješenje, a po žalbi tužiteljice, sporna je točka V. izreke prvostupanjske presude, kojom je odlučeno i troškovima postupka.

10. Iz obrazloženja prvostupanjske presude i rješenja proizlazi, da je, po provedenom dokaznom postupku, sud prvog stupnja utvrdio, da je brak stranaka sklopljen 9. rujna 1989., a razveden 17. travnja 2015., te tužiteljica da je tužbu za razvod braka podnijela 4. veljače 2015., zbog teške i trajne poremećenosti bračnih odnosa, a do prekida bračne zajednice stranaka da je došlo 5. siječnja 2015. i od tada stranke da nisu živjele zajedno, osim što da su živjele u istoj nekretnini, dok tužiteljica da je 1. rujna 2016. godine iselila iz kuće u kojoj da su stranke tijekom braka živjele zajedno.

11. Nadalje, sud prvog stupnja, a temeljem provedenog knjigovodstveno- financijskog vještačenja, na okolnost iznosa koji da je nakon prestanka bračne zajednice stranaka, odnosno 5. siječnja 2015., plaćen na ime otplate kredita, kojim kreditom da je kupljen stan u [adresa], a koji kredit da je podignut kod RBA na ime tužiteljice 19. svibnja 2004., da je utvrdio, da je nakon prestanka bračne zajednice stranaka, odnosno od dana 5. siječnja 2015. pa nadalje, od strane tužiteljice plaćen na ime otplate kredita, podignutog kod RBA na ime tužiteljice 19. svibnja 2004., iznos od 22.648,30 EUR-a, dok stanje na bankovnim računima i štednji, koje da su se vodili na ime tuženika u Zagrebačkoj banci, RBA, Privrednoj banci, Hypo Alpe-Adria Bank i Addiko Bank, da je iznosilo ukupno 26.665,58 EUR-a.

12. Na osnovu ovako valjano utvrđeno činjenično stanje, te osnovom iskaza u postupku saslušanih svjedoka, te tužiteljice i tuženika, sud prvog stupnja, kada je pravilno zaključio, da su tužiteljica i tuženik za vrijeme trajanja njihove bračne zajednice od 1989. godine pa do 2015. godine, u cijelosti ili pretežito radile i stjecale novčane prihode odnosno sredstva, slijedom čega bračni drugovi da su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ispravno je sud prvog stupnja postupio, kada je u odnosu na pokretnine, za koje je utvrdio da su stečene za vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka i da predstavljaju bračnu stečevinu stranaka, utvrdio da su predmetne nekretnine suvlasništvo stranaka u ½ dijela svakog od njih i kada je razvrgnuo te nekretnine civilnom diobom, prodajom na javnoj dražbi i namirenjem stranaka iz prodajne cijene proporcionalno njihovim suvlasničkim dijelovima, presuđujući sve na način, kako je to pobliže opisano točkama I. i II. izreke prvostupanjske presude.

13. Isto tako, ispravno je sud prvog stupnja postupio, kada je, a prethodno utvrđujući da je kredit koji je podignut za kupnju stana u [adresa], a koji stan da je suvlasništvo stanaka u ½ dijela, nakon prestanka bračne zajednice stranaka, tužiteljica sama otplaćivala i to u ukupnom iznosu od 22.648,30 EUR-a, naložio tuženiku da isplati tužiteljici polovinu toga iznosa, dakle iznos od 11.324,15 EUR-a sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, presuđujući sve na način, kako je to pobliže opisano točkom IV. izreke prvostupanjske presude, kao i što je ispravno postupio, kada je tuženiku naložio da tužiteljici isplati iznos od 13.332,79 EUR-a sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, presuđujući sve na način, kako je to pobliže opisano točkom III. izreke prvostupanjske presude, a koji iznos čini ½ iznosa od 26.665,58 EUR-a, a koji iznos se u trenutku prestanka bračne zajednice stranaka nalazio na računima tuženika i za koji iznos tuženik da nije dokazao da bi bio njegova posebna imovina.

14. Navedena utvrđenja i zaključke suda prvog stupnja kao pravilna prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, jer iz izvedenih dokaza po sudu prvog stupnja i rezultata kompletne raspravne građe i prema mišljenju ovog drugostupanjskog suda zaista proizlazi, da je bračna zajednica stranaka faktični prestala 5. siječnja 2015., te da predmetne pokretnine, kao i utužena novčana sredstva zaista čine bračnu stečevinu stranaka i to u omjerima od po ½ dijela svakog od njih, a zaključci suda prvog stupnja utemeljeni su na odredbama članaka 277., 286. stavku 2. i 287. sve Zakona o braku i porodičnim odnosima („Narodne novine“ broj: 11/78, 27/78, 45/89 i 59/90 – dalje: ZBPO), te odredbama članaka 252. i 253. stavka 1. sve Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 162/98) i odredbama članaka 248. i 249. stavka 1. sve Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11 i 61/11).

15. Pravilno je sud prvog stupnja postupio i kada je rješenjem odbio prijedlog tuženika za spajanjem predmeta pod poslovnim brojem POb-33/2021 Općinskog suda u Čakovcu na ovaj predmet spis, ispravno pri tome zaključujući, da se ovaj predmetni postupak po tužbi tužiteljice ranije vodio pred Općinskim sudom u Čakovcu pod poslovnim brojem POb-89/2018 i isti predmet da je razdvojen glede protutužbe tuženika, obzirom da je sud ranije ocijenio da je to u svakom slučaju svrsishodno, obzirom na različitost tužbenog zahtjeva, koji da je postavio tuženik u svojoj protutužbi, a osim toga, postupci da se vode kod različitih sudova, radi čega također spajanje postupaka da nije moguće.

16. Stoga, žalbenim navodima tuženika – kojima isti u biti ponavljaj navode iz prvostupanjskog postupka i daje svoju ocjenu činjeničnih utvrđenja i zaključaka, suprotnu od valjano utvrđenog činjeničnog stanja i pravilno iznijetih zaključaka po sudu prvog stupnja, smatrajući da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo, kada je donio prvostupanjsku presudu u pobijanim dijelovima – ničim se ne dovodi u sumnju pravilnost činjeničnih utvrđenja po sudu prvog stupnja i na toj osnovi pravilnost primjene materijalnog prava, pa se tuženik, a kako bi se izbjeglo suvišno i nepotrebno ponavljanje, upućuje na obrazloženje prvostupanjske odluke, kojim obrazloženjem je sud prvog stupnja, a temeljem kompletne raspravne građe, dao jasne razloge o tome, zašto je točkama I., II., III. i IV. izreke prvostupanjske presude usvojio tužbeni zahtjev tužiteljice, kao i zašto je rješenjem odbio prijedlog tuženika za spajanjem predmeta Općinskog suda u Čakovcu pod poslovnim brojem P Ob-33/2021 na ovaj predmet, a koje razloge kao pravilne prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

17. Tuženiku je, a u odnosu na njegove žalbene navode, još i za navesti, da je on u svom iskazu, danom na ročištu rasprave, održanom 13. veljače 2024. (stranice od 747 do 752 spisa) naveo, da su pokretnine navedene u tužbenom zahtjevu tužiteljice kupljene za vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka, a u odnosu na njegove navode u tom iskazu, da dio tih nekretnina više nije u upotrebljivom stanju, te da sigurno nemaju neku vrijednost, a od bijele tehnike da je zamijenio, pa da više ne postoji hladnjak marke „Gorenje“, perilica suđa marke „Candy“ i televizor marke „Samsung“, tuženiku je za navesti, da on osim tih paušalnih navoda sudu nije na niti bilo koji način dokazao da te pokretnine više ne postoje, a niti je na te okolnosti sudu predložio izvođenje bili kakvih dokaza, te je tuženiku suviše i za navesti, da je sud prvog stupnja, a kako to proizlazi iz obrazloženja prvostupanjske odluke, utvrdio da predmetne pokretnine čine bračnu stečevinu stranaka, imajući pri tome u vidu i odredbe članka 287. ZBPO-a, a koji propis je bio na snazi za vrijeme trajanja bračne zajednice stranaka.

18. Nadalje, u odnosu na daljnje žalbene navode, tuženiku je i za odgovoriti, da iz iskaza svjedokinje ZL, inače sestre tuženika, danom na ročištu rasprave održanom dana 19. siječnja 2021. (listovi 633 do 635 spisa), proizlazi, da je ista navela da misli da je mama imala štednju na štednoj knjižici Međimurske banke Čakovec, te da se ne može sjetiti o visini iznosa, da su bili EUR-i i kune, te da se radilo o dvije knjižice, ali iz iskaza navedene svjedokinje ne proizlazi, da su novčana sredstva, koja su se u trenutku prestanka bračne zajednice stranaka, vodila na ime tuženika u Zagrebačkoj banci, RBA, Privrednoj banci, Hypo Alpe-Adria Bank i Addiko Bank u ukupnom iznosu 26.665,58 EUR-a, činila vlastitu imovinu tuženika, a niti je to tijekom prvostupanjskog postupka tuženik sudu dokazao, pa je sud prvog stupnja ispravno zaključio, da iznos od 26.665,58 EUR-a čini bračnu stečevinu stranaka.

19. Isto tako, tuženiku je i za navesti, da iz Nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje za računovodstvo i financije Ksenije Špoljarić (stranice od 758 do 775 spisa) proizlazi, da je nakon prestanka bračne zajednice stranaka, odnosno 5. siječnja 2015. pa nadalje, plaćen, na ime otplate kredita podignutog kod RBA na ime tužiteljice, iznos od 22.648,30 EUR-a, pa je sud prvog stupnja ispravno postupio, kada je točkom IV. izreke prvostupanjske presude naložio tuženiku da tužiteljici isplati polovinu tog iznosa, te je tuženiku i za navesti, da iz stanja spisa predmeta ne bi proizlazilo, da je on, a radi svog eventualnog ulaganja u predmetni stan u [adresa], prema tužiteljici postavio bilo kakav obvezno-pravni zahtjev.

20. Prema tome, žalbe tuženika, izjavljena zbog žalbenih razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, nije mogla biti uvažena.

21. Budući, da na izloženi način, nisu ostvareni istaknuti žalbeni razlozi tuženika, a na pravilno utvrđeno činjenično stanje, materijalno pravo je ispravno primijenjeno, dok prvostupanjskom presudom u pobijanom dijelu po žalbi tuženika, kao niti postupkom koji joj je prethodio, nije počinjena, kako žalbom istaknuta, tako ni niti bilo koja od ostalih bitnih postupovnih povreda, na koje ovaj drugostupanjski sud, temeljem članka 365. stavak 2. ZPP-a, pazi po službenoj dužnosti, to je žalbu tuženika valjalo odbiti kao neosnovanu i u pobijanom dijelu po žalbi tuženika, kojim je točkama I., II., III. i IV. izreke prvostupanjske presude usvojen tužbeni zahtjev tužiteljice, potvrditi prvostupanjsku presudu, slijedom čega je odlučeno kao u točki I. izreke (članak 368. stavak 1. ZPP-a).

22. U odnosu na žalbu tuženika, kojom se žali na prvostupanjsko rješenje, kojim je odbijen prijedlog tuženika za spajanjem predmeta Općinskog suda u Čakovcu pod poslovnim brojem P Ob-33/2021 na ovaj predmet, tuženiku je za navesti, da se u konkretnom slučaju radi o odluci suda u tijeku pripremanja glavne rasprave, a koja odluka se odnosi na upravljanje postupkom, pa protiv te odluke suda nije dopuštena žalba (članak 278. ZPP-a), slijedom čega je žalbu tuženika u ovom dijelu valjalo odbaciti kao nedopuštenu, odlučujući kao u točki II. izreke (članak 380. točka 1.ZPP- a)

23. Nadalje, iz obrazloženja prvostupanjske presude i rješenja proizlazi, da je sud prvog stupnja odluku o troškovima postupka utemeljio na odredbi članka 154. stavku 4. ZPP-a, a koji da se supsidijarno primjenjuje temeljem članka 366. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 – dalje: ObZ), vodeći računa o uspjehu stranaka u ovom postupku, jer da su stranke djelomično uspjele s obzirom na prvobitno postavljeni tužbeni zahtjev u predmetu pod poslovnim brojem P Ob-89/2018 Općinskog suda u Čakovcu, gdje da je presudom djelomično, između ostalog, pravomoćno odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice, odlučujući da svaka strana treba snositi svoje troškove ovog postupka, rješavajući kao u izreci prvostupanjskog rješenja.

24. Međutim, s pravom tužiteljica pobija prvostupanjsku presudu, u dijelu kojim je točkom V. izreke odlučeno o troškovima postupka (rješenje), zbog, kako to proizlazi iz činjeničnih navoda žalbe, žalbenog razloga bitne povrede odredba parničnog postupka iz članka 354 stavka 1. i stavka 2. točke 11. ZPP-a.

25. To stoga, što iz obrazloženja prvostupanjske presude nije jasno, na temelju kojih činjenica sud prvog stupnja smatra da su stranke približno uspijete u parnici u jednakom dijelovima (članak 154. stavak 4. ZPP-a), kada je odlučio da svaka stranka snosi svoje troškove, jer iz stanja spisa predmeta proizlazi da tužiteljica u ovom postupku nije uspjela samo u svom zahtjevu na utvrđenje, da bračnu stečevinu stranaka čini Pony bicikl marke „Rog“, te u svom zahtjevu da joj tuženik isplati ½ svih novčanih sredstava koje je ostvario na temelju životnog osiguranja, u iznosu do 20.353,54 kune, kao i da joj isplati iznos od 69,80 kuna na ime polovine režijskih troškova za nekretninu upisanu u z.k.u..br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok je tužiteljica u preostalom dijelu svog tužbenog zahtjeva uspjela u cijelosti.

26. Stoga je potrebno, da u nastavku postupka sud prvog stupnja, a imajući u vidu stvarne uspjehe stranaka u postupku, kao i u postupku Općinskog suda u Čakovcu pod poslovnim brojem P Ob-89/2018, o zahtjevu stranaka za naknadu troškova postupka odluči primjenom odgovarajućih stavaka odredbe članka 154. ZPP-a, imajući pri tome u vidu odredbe članka 164. i odredbe članka 155. sve ZPP-a.

27. Imajući u vidu sve naprijed navedeno, kao i činjenicu da se prvostupanjska odluka povodom žalbe može ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje najviše jedan put (članak 366.a u svezi članka 381. sve ZPP-a), ali imajući u vidu da se u konkretnom slučaju ne radi o meritornoj odluci, već da se radi o rješenju kojim je odlučeno samo o troškovima postupka, koje rješenje je procesne naravi, protiv kojeg rješenja je dopuštena žalba drugostupanjskom sudu, to je, imajući u vidu sve okolnosti, uvažavanjem žalbe tužiteljice u ovom pobijanom dijelu kao osnovane, prvostupanjsku presudu u ovom pobijanom dijelu, kojim je točkom V. izreke odlučeno da svaka stranka snosi svoje troškove (rješenje), trebalo ukinuti i predmet u tom dijelu vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak, odlučujući kao u točki III. izreke (članak 380. točka 3. ZPP-a), na koji način se iz navedenih razloga u ovom konkretnom slučaju ne krši zabrana dvostrukog ukidanja.

28. Slijedom svega naprijed navedenog, presuđeno je i riješeno kao u izreci.

Split, 5. lipnja 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Tihana Pivac