Poslovni broj: 64 Gž Ob-354/2023-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj: 64 Gž Ob-354/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H RV A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda, Vesni Žulj, sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja zavoda, OIB: …, Područni ured N., protiv prvoprotustranke M. R.1, OIB: … i drugoprotustranke M. F.1, OIB: …, uz sudjelovanje drugih osoba M. R.2, OIB: …, P. i L. R., OIB: …, P., radi privremenog povjeravanja mlt. djeteta M. F.2, OIB: …, drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi, koju zastupa posebna skrbnica T. B. U., OIB: …, iz Centra za posebno skrbništvo Z., odlučujući o žalbi prvoprotustranke M. R.1 protiv rješenja Općinskog suda u Sisku, poslovni broj R1 Ob-303/2023-3 od 5. lipnja 2023., dana 22. kolovoza 2023.

 

 

r i j e š i o   j e

 

              Odbija se kao neosnovana žalba prvoprotustranke M. R.1, i u odnosu na prvoprostustranku M. R.1 potvrđuje rješenje Općinskog suda u Sisku, poslovni broj R1 Ob-303/2023-3 od 5. lipnja 2023.

 

 

Obrazloženje

 

1. Rješenjem suda prvog stupnja produljena je mjera određena rješenjem Općinskog suda u Sisku, posl. broj 4. R1 Ob-238/2023-3 od 5. svibnja 2023. o privremenom povjeravanju i smještaju mlt. M. F.2, OIB: …, rođena dana … 2012. s prebivalištem na adresi N., na daljnji rok od 30 dana. Susreti i druženja roditelja M. F.1 i M. R.1 s maloljetnom M. F.2 i nadalje su određeni tri puta tjedno po sat vremena u obitelji M. i L. R. iz P., te su određuju i telefonski kontakti roditelja i mlt. djeteta svaki dan u trajanju najduže od 15 minuta. Odlučeno je da žalba uložena na ovo rješenje ne odgađa njegovu ovrhu.

 

2. Rješenje suda prvog stupnja pobija žalbom prvoprotustranka M. R.1 ne navodeći određeno žalbene razloge propisane odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22 - dalje: ZPP), niti određeni prijedlog odluke suda drugog stupnja.

 

3. Žalba je neosnovana.

 

4. Na temelju činjenica utvrđenih u postupku koji je prethodio žalbi, da je rješenjem Općinskog suda u Sisku, poslovni broj R1 Ob-238/2023-3 od 5. svibnja 2023. privremeno povjereno i smješteno mlt. dijete stranaka M. F.2 djedu i baki po majci, M. i L. R. iz P., na 30 dana te su istim rješenjem određeni osobni odnosi roditelja i djeteta, jer je provedenim dokaznim postupkom utvrđeno da u obitelji protustranaka postoje poteškoće koje opravdavaju donošenje mjere za zaštitu prava i interesa mlt. djeteta i povjeravanje djedu i baki po majci te da se okolnosti od donošenja ranije odluke suda od 5. svibnja 2023. nisu promijenile te da nema uvjeta za povratak mlt. djeteta u obitelj svojih roditelja (zaključak stručnog tima predlagatelja od 31. svibnja 2023.), sud prvog stupnja je rukovodeći se najboljim interesom mlt. djeteta koje je već izdvojeno iz obitelji, a obiteljski uvjeti nisu pogodni za povratak djeteta u obitelj, imajući u vidu da prethodno donesena mjera ističe 5. svibnja 2023., primjenom odredaba čl. 150., čl. 152. st. 3. Obiteljskog zakona (Narodne novine, br. 103/15 - dalje: ObZ), donio pobijanu odluku bez održavanja ročišta (čl. 439. ObZ).

 

5. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio nije uočeno da je počinjena neka od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe iz čl. 365. st. 2. ZPP.

 

6. Nadalje, sud prvog stupnja pravilno je primijenio odredbe čl. 150. i čl. 152. st. 3. kada je rukovodeći se najboljim interesom mlt. djeteta protustranaka prihvativši prijedlog predlagatelja, prethodno utvrdivši kako se okolnosti od donošenja ranije odluke suda od 5. svibnja 2023. nisu promijenile te da nema uvjeta za povratak mlt. djeteta u obitelj svojih roditelja, donio pobijano rješenje.

 

7. Na žalbene navode žaliteljice, prvenstveno valja reći kako u svim aktivnostima koje se odnose na djecu, bez obzira poduzimaju li ih javne ili privatne institucije socijalne skrbi, sudovi, upravna ili pravosudna tijela, najbolji interesi djeteta trebaju imati prednost, na što obvezuje načelo sadržano u odredbi čl. 3. st. 1. Konvencije o pravima djeteta (Narodne novine, Međunarodni ugovori, br. 12/93 i 20/97) te istovjetnoj odredbi čl. 24. st. 2. Povelje Europske unije o temeljnim pravima (2010), SL EU C83. Pritom valja voditi računa i o drugim odredbama Konvencije o pravima djeteta (čl. 9), koja u načelu zabranjuju odvajanje djeteta od roditelja, koje je dopušteno u izuzetnim slučajevima, no uz uvažavanje najboljeg interesa djeteta.

 

8. Nadalje, kada je riječ o primjeni Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine – Međunarodni ugovori, br. 18/97 i 4/02), s pripadajućim Protokolima broj 1, 4, 6, 7, 11, 12 i 13, Europski sud za ljudska prava je u svojim odlukama koje se tiču prava na obiteljski život, u koja, između ostalog, ulaze roditeljska prava i pravo na skrb, istaknuo obvezu države da omogući roditeljima da budu uključeni u postupak kojim se odlučuje o skrbi nad djetetom, i to do stupnja koji će im omogućiti potrebnu zaštitu njihovih interesa. Pritom je Sud naglasio kako pri odlučivanju o izvršavanju roditeljskih prava, država mora uspostaviti pravičnu ravnotežu između interesa djeteta i roditelja, s time da se pri tome posebna važnost mora dati najboljem interesu djeteta, koji ovisno o njegovoj prirodi i ozbiljnosti, može nadjačati interes roditelja (mutatis mutandis, Sahin protiv Njemačke, br. 30943/96, § 65, § 66, presuda od 8. srpnja 2003., te Elsholz protiv Njemačke, § 50, ibid.). Također, Ustavni sud Republike Hrvatske je primjerice u svojim odlukama broj U-III-2182/2014 od 17. lipnja 2014. (Narodne novine, br. 108/14) broj U-III-4784/2013 od 6. ožujka 2014., (Narodne novine, br. 34/14.), zauzeo shvaćanje: „... da u svim postupcima koji se odnose na skrb o djeci središnje mjesto moraju imati najbolji interesi djeteta (...).“

 

9. Prema odredbi čl. 150. ObZ, sud će donijeti rješenje u izvanparničnom postupku o privremenom povjeravanju djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi, kao i o smještaju djeteta izvan obitelji:

 

1. na prijedlog centra za socijalnu skrb kad je dijete prethodno bilo žurno izdvojeno sukladno odredbama članaka 135. do 138. ovoga Zakona i

 

2. u drugim slučajevima ako se utvrdi da postoji opasnost za život i zdravlje djeteta, a u tijeku je obiteljska procjena i planiranje druge mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta.

 

9.1. Prema odredbi čl. 152. st.1. ObZ, sud će rješenjem o privremenom povjeravanju djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi odlučiti o:

 

1. smještaju djeteta i

 

2. ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, odnosno nadzoru ili zabrani ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom ako je to s obzirom na okolnosti slučaja potrebno i ako to predlaže dijete, roditelj ili centar za socijalnu skrb.

 

Mjera privremenog povjeravanja djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi i smještaja djeteta može trajati najdulje trideset dana računajući od dana kad je mjera određena, a u posebno opravdanim okolnostima sud je može u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta, roditelja ili centra za socijalnu skrb produljiti za daljnjih trideset dana (st. 3.).

 

10. Naime, suprotno žalbenim navodima, iz rezultata dokaznog postupka, proizlazi da je rješenjem Općinskog suda u Sisku, poslovni broj R1 Ob-238/2023-3 od 5. svibnja 2023. mlt. dijete stranaka M. F.2 privremeno povjereno i smješteno djedu i baki po majci, M. i L. R. na 30 dana te da su istim rješenjem određeni osobni odnosi roditelja i djeteta, jer je provedenim dokaznim postupkom utvrđeno da u obitelji protustranaka postoje poteškoće koje opravdavaju donošenje mjere za zaštitu prava i interesa mlt. djeteta i povjeravanje djedu i baki po majci. Također proizlazi kako su baka i djed emocionalno vrlo bliski djetetu te adekvatno odgovaraju na djetetove potrebe, a dijete iziskuje sigurnu i stabilnu okolinu za odrastanje. Prema mišljenju stručnog tima predlagatelja, a s obzirom na kratak period od donošenja prethodne odluke kojom je dijete privremeno povjereno i smješteno kod bake i djeda te potrebu daljnjeg praćenja obitelji kako bi se sa sigurnošću utvrdilo da su rizici za sigurno odrastanje mlt. djeteta u obitelji roditelja umanjeni, to je sud prvog stupnja pravilno zaključio kako postoje opravdani razlozi da se prethodna mjera produlji na daljnji rok od 30 dana i da se u tom daljnjem roku odrede osobni odnosi roditelja s mlt. djetetom.

 

11. Žaliteljici valja ukazati i kako ovaj sud drugog stupnja ne dovodi u pitanje njezinu roditeljsku ljubav prema mlt. djetetu i njihovu emocionalnu povezanost, no u konkretnom slučaju, sud prvog stupnja je, rukovodeći se najboljim interesom mlt. djeteta, donio pravilnu odluku, koja žalbenim navodima, s obzirom na prethodno izneseno, nije dovedena u pitanje.

 

12. Slijedom svega navedenog, a budući da nije uočeno da bi u postupku suda prvog stupnja bile počinjene bitne povrede postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2 ZPP), a na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, materijalno pravo je pravilno primijenjeno, to je, na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP, žalbu prvoprotustranke M. R.1 valjalo, odbiti kao neosnovanu, i u odnosu na prvoprotustranku potvrditi rješenje suda prvog stupnja.

 

U Zagrebu 22. kolovoza 2023.

 

 

                                                                                                                                                     Sutkinja

                                                                                                                                                Vesna Žulj, v.r.