Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj:Ppž-5411/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A I R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice specijalistice, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog CE, zbog prekršaja iz članka 59. stavka 1. i 5. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22. i 133/23.) rješavajući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave primorsko-goranske, Postaje prometne policije Rijeka, protiv presude Općinskog suda u Rijeci od 20. svibnja 2024., broj: Pp-2976/2022, u sjednici vijeća održanoj 5. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

Djelomičnim prihvaćanjem žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave primorsko-goranske, Postaje prometne policije Rijeka kao osnovane, ukida se pobijana prvostupanjska presuda zbog djela iz članka 289. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te se predmet u tom dijelu dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

p r e s u d i o  j e

I

U povodu žalbe tužitelja, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u točki 2., te se izriče:

Na temelju članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07., 39/13, 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) protiv okr. CE (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

ODBIJA SE OPTUŽBA

da bi

18. svibnja 2022. u 20,10 sati u Rijeci, Vukovarska ulica upravljao osobnim automobilom marke Fiat, reg. oznake [registarska oznaka] kojem je istekla valjanost prometne dozvole dana 2. srpnja 2020.

- čime bi počinio prekršaj iz članka 238. stavka 1. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

II Žalba tužitelja u odnosu na djelo u točki 2. izreke pobijane presude je bespredmetna.

III

Djelomičnim prihvaćanjem žalbe tužitelja kao osnovane, te uslijed odluke u točki I izreke ove drugostupanjske presude, preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o kazni, tako da za činjenično opisano postupanje okrivljenika u točki 1., pravno označeno prekršajem iz članka 59. stavka 1. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, na temelju citiranog propisa okr. CE izriče novčana kazna u iznosu od 500,00 EUR (petsto eura), koju kaznu je dužan platiti u roku od trideset dana od primitka ove presude, pa ako okrivljenik u tom roku plati dvije trećine izrečene kazne, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cjelini.

IV

U ostalom dijelu, odbija se žalba tužitelja kao neosnovana te se, u pobijanom a neukinutom i nepreinačenom dijelu, prvostupanjska presuda potvrđuje.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci okr. NE proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaje iz članka 59. stavka 1. i 5., članka 238. stavka 1. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pa mu je za svako pojedino djelo utvrđena novčana kazna u iznosu od 390,00 eura i 260,00 eura, na temelju odredbe članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 650,00 eura.

1.1. Okrivljenik je istom presudom obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eura.

1.2. Istom presudom, okrivljenik je na temelju članka 182. točke 1. i 3. Prekršajnog zakona, oslobođen od optužbe, da bi, na način činjenično opisan u izreci, počinio djela prekršaja iz članka 289. stavka 1. i 4. i članka 286. stavka 4. i 12. Zakon o sigurnosti prometa na cestama.

2. Protiv te prvostupanjske presude tužitelj je podnio pravodobnu žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prekršajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog odluke o kazni.

2.1. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

3. Žalba je djelomično bespredmetna, djelomično osnovana, a djelomično neosnovana.

4. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je utvrdilo da je za djelo u točki 2. izreke pobijane presude nastupila zastara prekršajnog progona, zbog čega je presudu trebalo preinačiti i odbiti optužbu za djelo prekršaja iz članka 238. stavka 1. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, uslijed čega je žalba tužitelja u tom dijelu bespredmetna.

5. Naime, okrivljeniku je optužbom stavljeno na teret da je prekršaj počinio 18. svibnja 2022.

5.1. Odredbom članka 13. stavka 2. Prekršajnog zakona propisano je da prekršajni progon zastarijeva nakon tri godine za prekršaje za koje je ovlašteni tužitelj obvezan izdati prekršajni nalog, dok je odredbom članka 239. stavka 1. točke 2. istog Zakona propisano da je ovlašteni tužitelj obavezan izdati prekršajni nalog, između ostalog, za prekršaj propisan zakonom za koji je kao kazna propisana samo novčana kazna do 663,61 eura za fizičku osobu.

5.2. Slijedom navedenog, a imajući na umu visinu propisane kazne za djela u toč. 2. izreke pobijane presude, radi o prekršaju za koji je ovlašteni tužitelj, prema izričitoj odredbi članka 239. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, bio dužan izdati obavezni prekršajni nalog, osim ako je počinjen u stjecaju s prekršajem za koji nisu ostvareni uvjeti iz citiranog članka i Zakona, o čemu se u konkretnom slučaju radilo pa je ovlašteni tužitelj podnio optužni prijedlog.

5.3. Međutim, za primjenu pravila o zastari prekršajnog progona nije bitan naziv akta nego uvjeti propisani odredbom članka 13. Prekršajnog zakona, prema kojoj u odnosu na citirane prekršaje iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prekršajni progon zastarijeva nakon tri godine.

5.4. Zbog navedenih razloga, za djelo prekršaja iz članka 238. stavka 1. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama nastupila je zastara prekršajnog progona, pa je na temelju članka 181. točke 5. Prekršajnog zakona za ta djelo trebalo odbiti optužbu, kao u izreci ove presude u točki I.

6. Uslijed odluke u toč. I ove presude, ovaj drugostupanjski sud je po službenoj dužnosti preinačio odluku o ukupnoj novčanoj kazni, tako da je za preostali prekršaj, činjenično i pravno opisan u točki 1. izreke pobijane presude, prihvaćanjem žalbe tužitelja, izrekao kaznu, kao u toč. III ove drugostupanjske presude.

6.1. Razmatrajući žalbu tužitelja u pogledu odluke o kazni za djelo iz članka 59. stavka 1. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ovaj sud je mišljenja da je u pravu tužitelj kada upire da je za počinjeni prekršaj izrečena preblaga kazna, budući da u postupku nisu utvrđene olakotne okolnosti na strani okrivljenika, dok je kao otegotna okolnost utvrđena ranija prekršajna kažnjavanost, koja okolnost nije pravilno cijenjena. Također prvostupanjski sud nije u dovoljnoj mjeri cijenio značaj i težinu prekršaja čineći kojega je okrivljenik pokazao značajan stupanj prometne nediscipliniranosti i neodgovornosti prema drugim sudionicima, kako na to upire i žalitelj. Zbog navedenih razloga, ovaj sud je prihvatio žalbu tužitelja te izrekao novčanu kaznu unutar raspona posebnim zakonom propisane kazne za predmetno djelo (od 390,00 do 920,00 eura) smatrajući je primjerenom svim okolnostima od utjecaja na kaznu i pogodnom za ostvarivanje svrhe kažnjavanja, odnosno upućivanja takvog prijekora zbog počinjenog prekršaja koji će utjecati na počinitelja i ostale da ubuduće ne čine prekršaje.

7. Treba istaknuti da će se, u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom, ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene kazne, u za to određenom roku.

8. Suprotno navodima žalitelja, i ovaj drugostupanjski sud je mišljenja da djelo za koje je okrivljenik oslobođen od optužbe u točki 2. izreke, na činjenično opisan način, po propisu nije prekršaj iz članka 286. stavka 12. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

9. Naime, odredba članka 286. stavka 12. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisuje:

(12) Osoba iz stavaka 3. do 7. ovoga članka koja upravlja motornim vozilom nakon izvršnosti rješenja iz stavaka 3. do 6. ovoga članka, a prije ponovnog stjecanja prava na samostalno upravljanje motornim vozilom, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana

9.1. Radnja izvršenja djela prekršaja sastoji se u upravljanju motornim vozilom nakon izvršnosti rješenja iz stavka 3. do 6. članka 286. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim je vozaču ukinuta i oduzeta vozačka dozvola radi nastupanja pravnih posljedica osude.

9.2. Međutim, u činjeničnom opisu predmetnog djela sadržanom u optužnom aktu, koji je istovjetan opisu u pobijanoj presudi, nije navedeno da je rješenje kojim je ukinuta i oduzeta vozačka dozvola izvršno, niti je razvidno kada bi rješenje postalo izvršno, da bi se moglo zaključivati je li okrivljenik upravljano vozilom nakon izvršnosti rješenja, pa takav činjenični opis djela nije moguće podvesti pod zakonski opis prekršaja iz članka 286. stavka 12. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, budući da ne sadrži sva bitna obilježja navedenog prekršaja.

9.3 Ističe se da je kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu djela pod biće odgovarajućeg prekršaja, pri čemu sve odlučne činjenice moraju biti navedene u činjeničnom opisu prekršaja. U nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića djela u činjeničnom opisu, tako opisano djelo nije prekršaj, a takvi nedostaci optužnog akta ne mogu se otkloniti i sud, kako to pogrešno upire žalitelj.

10. Suprotno navodima žalbe, nepostojanje zakonskih obilježja djela prekršaja, koja moraju proizlaziti iz činjeničnog opisa djela navedenog u optužnom prijedlogu, neotklonjiv je propust tužitelja i prvostupanjski sud je dužan postupiti prema imperativnoj odredbi članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, te ako ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe.

10.1. Odredba članka 161. stavka 4. Prekršajnog zakona primjenjuje se samo ako u optužnom aktu nedostaju podaci iz članka 160. stavka 2. tog Zakona, bez kojih nije moguće voditi postupak ili su ti podaci pogrešni, a ne radi se o bitnim obilježjima prekršaja.

11. Zbog navedenih razloga i po ocjeni ovog suda, pravilno je i zakonito postupio prvostupanjski sud kada je na temelju predmetnog optužnog prijedloga okrivljenika oslobodio optužbe zbog prekršaja iz članka 286. stavka 12. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

12. Međutim, u pravu je žalitelj da je prvostupanjski sud pogrešno okrivljenika oslobodio od optužbe za prekršaj iz članka 289. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

12.1. Naime, okolnost da je okrivljeniku ukinuta vozačka dozvola ne isključuje mogućnost njegovog ranijeg protupravnog upravljanja motornim vozilom u prometu na cesti i izrečene zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom, koja bi bila na snazi od izvršnosti odluke, pa je pogrešan i paušalan zaključak prvostupanjskog suda da ne bi mogao počiniti predmetno djelo.

12.2. Zbog navedenih razloga, trebalo je prihvatiti žalbu tužitelja i pobijanu presudu ukinuti u dijelu oslobađajuće odluke zbog prekršaja iz članka 289. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje, u kojem će prvostupanjski sud respektirajući razloge ove drugostupanjske odluke, te imajući na umu optužni akt, održati novu raspravu na koju će pozvati stranke i provesti sve potrebne dokaze za pravilno utvrđenje stanja stvari te donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku, u tom dijelu.

13. Stoga je, na temelju članka 207., članka 205. i članka 206. st. 3. Prekršajnog zakona, odlučeno i riješeno kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

U Zagrebu 5. lipnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nada Horvatović, v. r.

Renata Popović, v. r.

Presuda i rješenje dostavljaju se Općinskom sudu u Rijeci u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.