REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Industrijska cesta 15, Sesvete

Poslovni broj: P-161/2024-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama po sucu toga suda Ivi Raos, u pravnoj stvari tužiteljice TM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Krešimiru Šušnjaru, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika SUB VISION d.o.o., [adresa], OIB: 47643997420, zastupanog po punomoćniku Igoru Meznariću, odvjetniku iz Zagreba, radi uspostave prijašnjeg stanja, 05. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku SUB VISION d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 47643997420, da na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tužiteljice TM, sa prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ukloni dio ograde i betonskog parapeta, koji se nalaze istočno od stare žičane ograde, u dužini od 2,17 m, koji se protežu u smjeru sjever – jug, pri čemu dio predmetne ograde i betonskog parapeta u dužini 0,62 m graniči s k. č. [katastarska čestica], a dio ograde i betonskog parapeta u dužini od 1,55 m graniči s k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], jer je tuženik građevinskim radovima izgradio predmetni betonski parapet i ogradu na zemljištu tužiteljice, te time uspostavi ranije posjedovno stanje, u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 2.000,00 Eur sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 05. lipnja 2025. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 10.04.2024. podnijela ovom sudu tužbu u kojoj navodi kako je ista vlasnica kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 647 m2, a tuženik je vlasnik susjedne kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 437 m2. Tuženik je od veljače 2024. godine na svom zemljištu, uz dvorište tužiteljice počeo izvoditi građevinske radove te je u ožujku 2024. počeo bagerom kopati zemlju i uklonio dio zida-parapeta na kojem je bila žičana ograda. Postavio je temelj za novu ogradu i počeo graditi zid. Ističe kako je tuženik kopanjem zemlje i građenjem ušao u dvorište tužiteljice, odnosno na njezinu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to preko međe u cijeloj dužini međe između kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i time napravio štetu na tužiteljičinom zemljištu u površini od 40 m2. Tužiteljica ističe da je dana 25. ožujka 2024. putem svog zeta SM podnijela prijavu nadležnoj IX Policijskoj postaji Zagreb, u svezi navedenog postupanja tuženika. Tuženik želi neosnovano pripojiti dio kat. čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] svojoj kat. čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čemu se tužiteljica oštro protivi. Čak je tuženik angažirao geodetski ured GEOigeo d.o.o., Zagreb, kako bi proveo parcelaciju zemljišta kako njemu odgovara. Iz navedenog prijedloga novog stanja tuženik želi da se formira nova kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja bi pripala tuženiku u vlasništvo. Ističe kako unatoč protivljenju tužiteljice tuženik bezobzirno izvodi nezakonite građevinske radove na njezinom zemljištu. Slijedom navedenog, tužiteljica temeljem odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima zahtjeva od tuženika da uspostavi ranije posjedovno stanje.

2. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti navodeći da tužbeni zahtjev kako je on postavljen, a pogotovo dio gdje tužiteljica traži uspostavu ranijeg posjedovnog stanja, sugerira da se u konkretnom slučaju radi o posjedovnoj tužbi. Ako je tome tako, tuženik ističe da tužiteljica nije posljednji mirni posjednik spornog dijela nekretnine slijedom čega se ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije. Prigovor nedostatka aktivne legitimacije prileži i iz razloga što je upravo tuženik jedini i isključivi posjednik prijepornog dijela zemljišta koji ima sve potrebe kvalitete iz čl. 18. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, dakle njegov je posjed zakonit, istinit i pošten pa je slijedom toga tuženik jedini i aktivno legitimiran na posjedovnu zaštitu glede predmetnog dijela zemljišta. Nadalje, tužbenom zahtjevu nedostaje opis čina smetanja te dio koji se odnosi na utvrđenje čina smetanja, jer bez navedenog dijela sud ne može pružiti posjedovnu zaštitu u smislu odredbe čl. 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pa je tužba u konkretnom slučaju nepotpuna, što predstavlja neotklonjiv nedostatak u smislu odredbe čl. 83. st. 5. ZPP u svezi čl. 441. ZPP-a, slijedom čega se predlaže tužbu u ovom predmetu odbaciti. Isto tako, tužbeni zahtjev je neodređen i neprecizan. Naime, tužiteljica u tužbi paušalno navodi da traži posjedovnu zaštitu na dijelu kat. Čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 40 m2 uz cijelu dužinu međe sa kat. čest. [katastarska čestica] iste k.o., a da ne precizira kako bi se tih 40 m2 trebalo odrediti. Ukoliko se pak ne bi radilo o posjedovnoj tužbi, već o vlasničkoj tužbi, tuženik ukazuje da je pravni prednik tužiteljice OM već jednom pravomoćno odbijen sa tužbenim zahtjevom na predaju posjeda istog dijela zemljišta protiv pravnih prednika ovdje tuženika ĆM i MM i to pravomoćnom presudom ovog suda broj P-996/2007 od 23.01.2008. koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-2949/2008 od 22.09.2009. slijedom čega tuženik ističe prigovor pravomoćno presuđene stvari (res iudicata). Da je u konkretnom slučaju u predmetom sudskog postupka P-996/2007 bio isti dio zemljišta potvrđuje nalaz stalnog sudskog vještaka dipl.ing.geod. Mladena Bebera iz predmeta P-996/2007 i njemu priležeći nacrt, kao i iz Potvrde o prenumeraciji Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba Klasa: 930-01/22- 01/1819 od 15.11.2022. Štoviše, tuženikovi pravni prednici, MM i ĆM, u parničnom postupku, koji se kod suda vodio pod brojem P-996/2007, ustali su protiv pravnog prednika tužiteljice, OM, s protutužbom na utvrđenje da su temeljem Privremenog kupoprodajnog ugovora bez datuma i Kupoprodajnog ugovora od 20.01.1977. godine, oba zaključena sa pok. ČM, pravnim prednikom (tamo) tuženika ĐM, nekretninu sada pok. KM z. k. č. br. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], po novoj izmjeri z. k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kupili kao ograđenu cjelinu četverokutnog nepravilnog oblika po viđenju i poprijeko...na skici izmjere iz vještačkog nalaza vještaka dipl.ing.geod. Mladena Bebera od travnja 2014. godine označena točkama 3-9-13-28, koji protutužbeni zahtjev je konačno usvojen presudom Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-3099/2016 od 10. svibnja 2016. (nakon što je prvotno presudom ovog istog Suda broj P-418/2016 od 11. veljače 2016. u tom dijelu protutužbeni zahtjev odbijen). Tuženik posebno ukazuje na obrazloženje presude P-996/2007 iz kojeg jasno proizlazi da niti tužiteljica a niti njen pravni prednik, pok. OM, nisu nikada stekli ne samo posjed nego i vlasništvo predmetnog dijela zemljišta, jer da on – OM – (cit.) „...nije mogao steći pravo vlasništva sporne površine .... (jer) nikada nije uveden u posjed preko te ograde...“ (str. 3, odlomci 2 i 3), a riječ je o istoj ogradi koja je vidljiva na Fotografijama 1 do 3 uz ovaj odgovor na tužbu. Također se naročito ukazuje da je OM doduše 1978. godine porušio predmetnu ogradu, ali je po tužbi MM i ŽM ovaj isti sud rješenjem donesenim u postupku Pp-362/78 naložio uspostavu ranijeg posjedovnog stanja, te je rješenjem o izvršenju broj I-11951/78 od 15. travnja 1980. ovog suda predmetna ograda između nekretnina stranaka postavljena pravcem kojim dan danas prolazi i nikada poslije toga nije uklanjana. Dakle, iz pravomoćnih sudskih odluka više nego jasno da tužiteljica nikada nije bila u posjedu prijepornog dijela zemljišta, a niti je ikada mogla stupiti u vlasništvo istog. Tuženik u cijelosti poriče navode iz tužbe da bi on uklonio dio zida-parapeta na kojem je bila žičana ograda i postavio temelj za novu ogradu. Ograda koja dijeli nekretnine stranaka postavljena je u ovršnom postupku I-11951/1978 OS Sesvete, te se od tada nije micala niti je mijenjala smjer. Ova se ograda nalazi na južnoj strani tuženikove nekretnine odnosno na sjevernoj strani tužiteljičine i nije obuhvaćena radovima koje tuženik izvodi isključivo na svojoj nekretnini. To je jasno vidljivo iz fotografija 1, 2 i 3 na kojima se jasno vidi nedirnut stari zid-parapet na koji je postavljena stara žičana ograda. Radovi koje tuženik izvodi ogradama odnose se isključivo na ogradama prema susjednim nekretninama na istoku i zapadu (dakle ne prema tužiteljičinoj nekretnini). Položaj susjednih nekretnina u odnosu na tuženikovu razvidan je iz Nacrta uz nalaz stalnog sudskog vještaka dipl.ing.geod. Mladena Bebera iz predmeta P-996/2007. Tuženik navodi da radovima koje izvodi isključivo na svojoj nekretnini i u okviru već dugi niz godina postavljenih ograda prema susjednim nekretninama (pa i tužiteljičinoj), te da nije ni na koji način izašao iz gabarita svoje nekretnine kako je ona utvrđena nalazom stalnog sudskog vještaka dipl.ing.geod. Mladena Bebera iz predmeta P-996/2007. Što se tiče navoda tužbe pod IV povijesnog dijela tužbe, tuženik prvenstveno ističe da iz istih nije razvodno u kakvoj su oni vezi sa postavljenim (makar i nepotpunim) tužbenim zahtjevom koji je usmjeren na posjedovnu zaštitu odnosno uspostavu navodnog ranijeg posjedovnog stanja. U svakom slučaju, tuženik opreza radi ove navode osporava u cijelosti, a posebno poriče da bi neosnovano želio pripojiti dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] svoj nekretnini. Baš suprotno tvrdnjama tužiteljice, tuženik je angažirao ovlašteni geodetski ured da uskladi podatke iz BZP sa stvarnim stanjem na terenu a u okviru i na temelju pravomoćne presude Gž- 3099/2016 ŽS Zagreb, te je Gradski ured za katastar i geodetske poslove potvrdio elaborat o formiranju kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to rješenjem Klasa: 932-06/2024-02/1793, Urbroj: 251-12-02-3-24-3 od 16.04.2024. Zbog svega navedenog, tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, te predlaže da naslovni sud prvenstveno odbaci kao nepotpunu, a podredno da istu odbije, a tužiteljicu obveže tuženiku naknaditi ovom parnicom prouzročeni trošak.

3. Tužiteljica je u podnesku od 18.12.2024. uredila tužbu i tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju vještaka mjernika ing.geo VM. Tuženik kojem je uredno dostavljen predmetni podnesak tužiteljice se nije protivio uređenju tužbenog zahtjeva od strane tužiteljice.

4. Sud primjenom odredbe čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje u tekstu: ZPP) kojom je propisano da sud odlučuje koje će od dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica, odbio dokazni prijedlog tužiteljice za provođenjem dokaza građevinskim vještačenjem i to stoga što je sud utvrdio, a imajući u vidu i načelo ekonomičnosti postupka propisano odredbom čl. 10. st. 1. ZPP-a kako je moguće utvrditi odlučne činjenice za rješenje konkretnog spora uvidom u isprave u spisu te temeljem provedenih dokaza.

5. Sud je tijekom postupka izveo dokaze uvidom u zk izvadak za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 6 spisa), zk izvadak za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 7 spisa); izvod iz katastarskog plana za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 9 spisa); izvod iz katastra za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 10 spisa); izvod iz katastra za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list 11 spisa); Potvrda IX policijske postaje Zagreb od 28. ožujka 2024. (list 13 spisa), kopiju kat.plana sa prijedlogom parcelacije zemljišta iz veljače 2024. (list 14 spisa); fotografije iskopanih temelja na zemljištu tužiteljice (list 15-18 spisa); fotografije (list 35-40 (list 39-41 spisa), Nacrt uz vještački nalaz iz predmeta P-996/07 (list 41 spisa), dopis Gradskog ureda za katastra i geodetske poslove od 15.11.2022. (list 50 spisa), zk izvadak – povijesni prikaz (list 52 i 53 spisa), presliku pravomoćne presude ovog suda broj P-996/2007 od 23.01.2008. koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-2949/2008 od 22.09.2009., preslika presude Gž-3099/2016 ŽS Zagreb sa preslikom Nacrta iz vještačkog nalaza, presliku cit. Elaborata sa potvrdom; proveden je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika ing.geo. VM (list 128-130 spisa); pročitani su nalaz i mišljenje vještaka od 07.11.2024. (list 134-146 spisa), saslušana je tužiteljica (list 158 spisa), svjedok GM (list 190 spisa).

6. Tužitelj je nakon zaključenja prethodnog postupka dostavio u spis predmeta, kao dokaz, rješenje Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak od dana 20. veljače 2025, Klasa: UP/II-932-07/24-07/449 te prvostupanjsko rješenje od 22.05.2024. i žalbu tužiteljice od 10.06.2024. u tom predmetu, a koji dokaz je sud primjenom odredbe čl. 299. st. 2. ZPP-a prihvatio jer se radi o dokazu za koji tužiteljica bez svoje krivnje nije mogla predložiti do zaključenja prethodnog postupka obzirom na to da se radi o odluci koja je donesena nakon zaključenja prethodnog postupka. Također, kao dokaz su prihvaćene preslike rješenja o smetanju posjeda ovoga suda posl. br. Pp-362/78 koje je potvrđeno rješenjem posl. br. Gž-173/79 te rješenje o izvršenju posl. br. I-11951/78 koje je potvrđeno rješenjem posl. br. Gž-5907/1980 obzirom na to da se radi o rješenjima donesenim u predmetima ovoga suda za koje je tuženik još u odgovoru na tužbu predložio da se pribave na uvid.

7. Na temelju izvedenih dokaza, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti, u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Predmet spora je vlasnički zahtjev tužiteljice za prestanak uznemiravanja (actio negatoria) na temelju odredbe čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 - dalje: ZV) i uspostavu prijašnjeg stanja.

9. Među strankama u postupku nije sporno da je tužiteljica u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Sesvetama upisana kao vlasnik nekretnine kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 647 m2, a tuženik kao vlasnik susjedne kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], površine 437 m2.

10. Među strankama je sporna osnovanost istaknutog prigovora nedostatka aktivne i promašene pasivne legitimacije, odnosno osnovanost prigovora tuženika kojima negira navode iz tužbe navodeći kako tužiteljica nikada nije bila u posjedu prijepornog dijela zemljišta, a niti je ikada mogla stupiti u vlasništvo istog; poriče navode iz tužbe da bi on uklonio dio zida-parapeta na kojem je bila žičana ograda i postavio temelj za novu ogradu; ograda koja dijeli nekretnine stranaka postavljena je u ovršnom postupku I-11951/1978 OS Sesvete, te se od tada nije micala niti je mijenjala smjer te da radovi koje tuženik izvodi ogradama odnose se isključivo na ogradama prema susjednim nekretninama na istoku i zapadu (dakle ne prema tužiteljičinoj nekretnini). Sporno je stoga da li su radnje za koje tužiteljica navodi da predstavljaju bespravno uznemiravanje tužitelja u izvršavanju njegova prava vlasništva poduzete od strane tuženika i to na nekretnini u vlasništvu i posjedu tužiteljice.

11. U postupku su utvrđene odlučne činjenice:

- Iz Potvrde IX policijske postaje Zagreb od 28. ožujka 2024. proizlazi kako je **.**.2024. PM prijavio toj PP da ima problema sa susjedom FM vlasnikom SUB VISION d.o.o. koji na međi želi graditi zid visok 2 m koja se nalazi u vlasništvu njegove punice TM.

- Iz preslike pravomoćne presude ovoga suda posl. br. P-996/2007 od 23.01.2008. donesene u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika OM protiv tuženika-protutužitelja ŽM BM i IM proizlazi kako je presudom Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž-2949-08 od 22.09.2009. potvrđena presuda Općinskog suda u Sesvetama posl. br. P-996/07 od 23.01.2008. u dijelu u kojem je tužitelj odbijen sa tužbenim zahtjevom koji glasi: " Tuženi se obvezuju predati tužitelju u posjed dio čestice br 1165/1 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini od 43 m2, obilježeni točkama A-B-C-D u nalazu i mišljenju geodetskog vještaka Mladena Bebera od 16.02.2004. u roku od 15 dana" jer nije dokazao da je vlasnik dijela nekretnine čiji je povrat zahtijevao, dok je u dijelu u kojem je prihvaćen protutužbeni zahtjev protutužitelja BM i IM prvostupanjska presuda ukinuta i predmet vraćen sudu na ponovno suđenje. Iz obrazloženja presude posl. br. P-996/2007 proizlazi kako su tuženikovi pravni prednici, MM i ĆM, protiv pravnog prednika tužiteljice, OM, podnijeli protutužbu na utvrđenje da su temeljem Privremenog kupoprodajnog ugovora bez datuma i Kupoprodajnog ugovora od 20.01.1977. godine, oba zaključena sa pok. ČM, pravnim prednikom (tamo) tuženika ĐM, nekretninu sada pok. KM z. k. č. br. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], po novoj izmjeri z. k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kupili kao ograđenu cjelinu četverokutnog nepravilnog oblika po viđenju i poprijeko...na skici izmjere iz vještačkog nalaza vještaka dipl.ing.geod. Mladena Bebera od travnja 2014. označena točkama 3-9-13-28. Iz obrazloženja predmetne presude proizlazi kako pravni prednik tužiteljice, pok. OM, nije nikada stekao ne samo posjed nego i vlasništvo predmetnog dijela zemljišta, jer da on – OM – (cit.) „...nije mogao steći pravo vlasništva sporne površine .... (jer) nikada nije uveden u posjed preko te ograde...“ (str. 3, odlomci 2 i 3), a riječ je o istoj ogradi koja je vidljiva na Fotografijama 1 do 3 uz odgovor na tužbu. Navedeno je da je OM 1978. godine porušio predmetnu ogradu, ali je po tužbi MM i ŽM sud Rješenjem donesenim u postupku Pp-362/78 naložio uspostavu ranijeg posjedovnog stanja, te je rješenjem o izvršenju broj I-11951/78 od 15. travnja 1980. ovog Suda predmetna ograda između nekretnina stranaka postavljena pravcem kojim dan danas prolazi i nikada poslije toga nije uklanjana.

- u ponovljenom postupku presuda ovoga suda posl. br. P-418/16 od 11.02.2016. preinačena je presudom Županijskog suda u Zagrebu broj Gž- 3099/2016 od 10. svibnja 2016. na način da je prihvaćen protutužbeni zahtjev koji glasi: "Utvrđuje se da su tužitelji MM i ĆM (ovdje tuženikovi pravni prednici) temeljem Privremenog kupoprodajnog ugovora bez datuma i Kupoprodajnog ugovora od 20.01.1977. godine, oba zaključena sa pok. ČM, pravnim prednikom (tamo) tuženika ĐM, nekretninu sada pok. KM z. k. č. br. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], po novoj izmjeri z. k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kupili kao ograđenu cjelinu četverokutnog nepravilnog oblika po viđenju i poprijeko...na skici izmjere iz vještačkog nalaza vještaka dipl.ing.geod. Mladena Bebera od travnja 2014. označena točkama 3-9-13-28.". Iz obrazloženja presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-3099/2016 od 10. svibnja 2016. proizlazi kako je sud utvrdio da se cijela sporna površina nalazi u posjedu tužitelja unutar ograđenog dvorišta koje graniči sa susjednim dvorištem tuženika kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a između stranaka je bilo sporno da li su tužitelji navedenim kupoprodajnim ugovorima kupili od pok. KM, oca tuženika u granicama i površini kako je posjeduju od kupoprodaje ili za umanjenu površinu označenu u skici lica mjesta plavom bojom tj do stare međe. Proizlazi kako je pravomoćnom presudom prvostupanjskog suda broj P-208/81 od 24.04.1984. tuženik, a tamo tužitelj odbijen sa tužbenim zahtjevom kojim je tražio da se postavi ograda pravcem pozivom na staru među uređenu nagodbom jer nije dokazao da je vlasnik spornog dijela zemljišta budući da su ga kupili tamo tuženici, ovdje tužitelji kao svoje dvorište i prostorno ograđenu cjelinu 1977. od pok. KM koji je isti dio nekretnine i predmetom tog spora. Utvrđeno je kako tužitelji imaju valjanu pravnu osnovu kao pošteni posjednici sukladno čl. 20. st. 1. ZOVo-a temeljem kupoprodajnog ugovora od 20.01.1997. u površini i granicama kako su nekretnine kupili.

- iz skice izmjere iz nalaza vještaka dipl.ing.geod. Mladena Bebera iz travnja 2014. izrađene u predmetu posl. br. P-418/16 (list 41) proizlazi kako nekretnina označena točkama 3-9-13-28 u skici izmjere, za koju je utvrđeno da pravni prednici tuženika imaju valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva kao pošteni posjednici sukladno čl. 20. st. 1. ZOVO-a temeljem kupoprodajnog ugovora od 20.01.1997. u površini i granicama kako su nekretnine kupili, odgovara u dijelu označenom točkama 13-28 sadašnjoj postojećoj žičanoj ogradi prikazanoj plavom linijom u nalazu i mišljenju vještaka ing.geo VM izrađenom u ovom postupku.

- iz potvrde Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove KLASA: 930- 01/22-01/1819; URBROJ: 251-12-02-3-22-2 od 15.11.2022. proizlazi kako je u postupku obnove zemljišne knjige za k.o. Sesvetski Kraljevec 2007. godine promijenjen broj katastarske čestice sa 1165/2 k. o. [katastarska općina] u katastarsku česticu [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vlasnika ĆM, [adresa] u 1/2 i ĆM MM, [adresa] u 1/2. U postupku osnivanja Baze zemljišnih podataka (2022. godine), kao vlasnici k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentirani su ĆM, [adresa] u 1/2 i MM, [adresa] u 1/2.

- iz pravomoćnog rješenja Općinskog suda u Zagrebu posl. br. Pp-362/78 od 6.11.1978. donesenog u pravnoj stvari tužitelja ĆM i UM protiv tuženika OM proizlazi kako je "tuženik smetao tužitelje u njihovom posljednjem mirnom i faktičnom posjedu zemljišta kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ograde na tom zemljištu..na način da je neutvrđenog dana u 10 mj 1977. porušio postojeću ogradu od betonskog postolja s betonskim stupićima i razapetom pletenom žicom na njima u dužini od 23,5m…i što je ušao na zemljište tužitelja po čitavoj širini u dubinu od cca 2 m računajući od ranije postojeće ograde te po cijeloj dužini postavio novu ogradu…pa je dužan uspostaviti prijašnje posjedovno stanje na način da poruši novo postavljenu ogradu…."

- iz pravomoćnog rješenja o izvršenju Općinskog suda u Zagrebu posl. br. I- 11951/78 od15.04.1986. na temelju pravomoćnog i izvršnog rješenja toga suda posl. br. Pp-362/78 od 6.11.1978. od 6.11.1978., djelomično potvrđenog rješenjem Okružnog suda Zagreb br. Gž-173/79 od 20.06.1979. određeno je protiv dužnika izvršenje prinudnom uspostavom prijašnjeg posjedovnog stanja kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da se ovlašćuju vjerovnici da uz pomoć druge osobe uz prisutnost službene osobe suda na trošak dužnika mogu porušiti novopostavljenu ogradu s vraćanjem u posjed vjerovnicima zaposjelog dijela zemljišta.

- iz potvrde Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Klasa: 932- 06/24-02/1793 od 16.04.2024. proizlazi kako je geodetski elaborat broja 12/2024 izrađen za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu evidentiranja stavrnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica te međa uređenih u posebnom postupku na kat.čest 2127/2 k. o. [katastarska općina] za investitora ovdje tuženika.

- iz rješenja Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak od dana 20. veljače 2025, Klasa: UP/II-932-07/24-07/449, koje rješenje je tužiteljica zaprimila dana 06. ožujka 2025. proizlazi kako je istim poništeno rješenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Klasa: UP/I 932-07/24-02/1360, Urbroj: 251-12-05-1-24-4 od 22.05.2024. kojim se u katastarskom operatu za k. o. [katastarska općina] mijenjaju podaci o kat. čest k. č. br. [katastarska čestica] te je predmet vraćen na ponovni postupak.

- prilikom očevida na licu mjesta održanog 20.09.2024. uz sudjelovanje stranaka te vještaka mjernika, pun. tužiteljice je pokazao prisutnima sporan dio za koji tvrdi da se izvođenjem građevinskih radova ušlo na nekretninu tužiteljice te dio gdje je porušen betonski parapet. Tužiteljica je pokazala na licu mjesta kojim dijelom se proteže međa između spornih nekretnina odn. da ista ide u određenu kosinu te se sužuje prema završetku ograde te je navela kako je porušen betonski stup koji je ustvari stajao na nekretnini tuženika kao samostalan stup i koji je označavao među između nekretnina dok je žičanu ogradu koja odvaja dvije sporne nekretnine postavio pravni prednik tuženika prije mnogo godina odn. prije najmanje 15 godina. Tužiteljica ističe kako je ranije postojala žičana ograda koja se protezala od tog samostalnog betonskog stupa a koja je porušena od strane pravnog prednika tuženika te je postavljena žičana ograda vidljiva sada na licu mjesta. Konstatirano je kako tužiteljica pokazuje kako je srušen dio ograde koji pripada čestici 2125/2 odn. čestici koja nije u vlasništvu tužiteljice. Tužiteljica ističe kako nije sporna međa sa česticom 2125/2, već je sporan upravo dio betonskog parapeta dužine 1,56 metara, a koji bi se prema postojećem elaboratu nalazio na zemljištu. Pun. tuženika je istaknuo kako betonski parapet prema zemljištu tužiteljice nije diran i da je vidljivo da je postojeća ograda između nekretnina stranaka vidljivo stara i zahrđala odn. da je postavljena prije više desetaka godina. Vidljivo je kako tužiteljica nema neposredni pristup sa svoje nekretnine na sporan dio nekretnini koji je danas i pokazala. Pun. tuženika navodi kako je na mjestu gdje je postavljena provizorna ograda uslijed izvođenja građevinskih radova postojala ograda prema susjednoj nekretnini koja nije nekretnina tužiteljice te se zapravo radi o renovaciji postojeće ograde.

12. Iz nalaza i mišljenja vještaka mjernika ing. geo. VM od 07.11.2024. proizlazi kako je zk.č. 2127, [adresa], dvorište površine 458 m2, kuća, [adresa], površine 160 m2 i pomoćna zgrada površine 29 m2, ukupne površine 647 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a vlasnica je tužiteljica u dijelu 1/1. Predmeta zk.č. 2126, [adresa], dvorište površine 337 m2 i kuća, [adresa], površine 100 m2, ukupne površine 437 m2, upisana je u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a vlasnik je tuženik u dijelu 1/1. Navedeno je kako je na skici lica mjesta u mjerilu 1:250 vidljivo da se postojeća žičana ograda (prikazana plavom linijom) ne poklapa s katastarskim planom. Predmet spora je dio ograde koji se nalazi istočno od stare žičane ograde u dužini od 2.17m te se proteže u smjeru sjever-jug pri čemu dio porušene ograde dužine 0.62 m graniči s k. č. [katastarska čestica], a dio ograde u dužini od 1.55 m graniči s k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Sporni dio novog betonskog parapeta je prikazan na skici lica mjesta zelenom šrafurom. Prilog nalazu je skica lica mjesta preklopljena s DOF-om i fotografije lica mjesta.

13. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka te je isti u cijelosti prihvaćen kao stručan, sukladan pravilima znanosti i struke.

14. Tužiteljica TM je u svom iskazu navela kako je između nekretnine u njenom vlasništvu i nekretnine tuženika sporna međa. Sadašnji gospodin koji je kupio zemljište ušao je u njen posjed jer je na njenom zemljištu napravio ogradu te stoga traži da se ograda makne s njenog zemljišta i na taj način da joj se vrati posjed. Tuženik je betonirao ogradu sa ulazne strane i maknuo betonski stup te je sa betonskim zidom ušao u njeno zemljište 2 metra. Navela je kako su mu prigovarali te nudili da to riješe na miran način no on se na to oglušio, a prije počinjanja radova tuženik nije tražio dozvolu da bi mogao raditi. Navela je kako je tuženik postavio novi betonski zid prema njenoj nekretnini prošle godine, kada je bio vještak na licu mjesta, već je zid bio napravljen i više nije bilo betonskog stupa kojega je tuženik maknuo kako bi mogao napraviti zid. Na upit da li joj je išta poznato o parnicama koje su vođene između pok. supruga i UM i BM navela je kako je te parnice vodio njen suprug i ona se u to nije miješala. Na daljnji upit da li je stanje zida između nekretnine sada u vlasništvu tuženika, a prije u vlasništvu BM, izmijenjeno u odnosu na zid prema njoj od kada je tuženik postao vlasnikom ili je stanje nepromijenjeno odn. identično stanju kakvo je bilo dok su T bili vlasnici navela je kako je stanje isto, dio je betoniran dva metra i to bočni dio. Nakon što sud pokazuje tužiteljici fotografije kao sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka na listu 143 do 145 spisa, tužiteljica pokazuje na drugoj fotografiji na listu 144 spisa bočni zidić, točnije parapet koji se oslanja na susjednu nekretninu od tuženika koji se naslanja na česticu 2125/1. Na poseban upit na koji način je posjedovala taj dio zida navela je kako je naokolo dolazila do tog dijela zemljišta jer nisam mogla pristupiti sa svoje nekretnine pošto je tamo bila ograda te je čistila i održavala dio gradilišta jer prijašnji susjed to nije čistio. Rekao joj je ako ti nešto smeta, onda si to sama počisti. Do tog zidića je dolazila preko [adresa]. Ona je uknjižena kao vlasnik toga dijela zemljišta odn. kao takva upisan u katastru.

15. Svjedok GM, zet tužiteljice, je iskazao kako su problemi počeli kada se sporan dio čestice počeo graditi/raditi i pitao je šefa gradilišta da li je upoznat s činjenicom da taj dio nije njihov na što mu je odgovorio da je on upoznat s time i da će ga sutra nazvati kako bi to riješili, da neće ništa dirati dok se ne dogovore oko tog dijela. Nakon što su uklonili dio zida odn. stupove koji su bili na čestici gđe TM, zvao je policiju. Nakon toga je došao i geodet i tražili su ga da potpiše neki dopis, no on to nije htio potpisati niti je bio na to ovlašten te su tražili podjelu čestice na česticu 1 i 2, a na što nisu pristali i nakon toga je pokrenut ovaj postupak. Sporan dio čestice je održavala baka, odn. TM jer g. UM nije bio tu, znao je dolaziti čovjek koji je kosio oko kuće, no dio prema njima nije čišćen jer je bio iza čempresa pa se do njega nije moglo kosilicom. Prije početka radova tuženik koliko mu je poznato nije tražio dozvolu za obavljanje istih od punice koja je vlasnik spornog dijela te mu je i bilo čudno da bi netko česticu koja je u tuđem vlasništvu dijelio na česticu 1 i 2. U iskazu nadodaje da nakon što mu je šef gradilišta rekao da će mu se povratno javiti da ga je nazvao nakon dva dana i rekao mu da se obrati vlasniku koji je odvjetnik, ako ima kakvih pitanja jer će oni to srušiti. Tuženik je srušio dio zida gledano s desne strane od gđe TM, oko 2 metra zida, na kraju kojeg je bio betonski stup i zid koji se spajao s ogradom koja je išla cijelom dužinom međe sa gđom TM, odn. zid koji se nastavljao na taj srušeni zid. On živi na toj lokaciji od 2018. Na poseban upit pun. tuženika vezano za sporan dio 2 metra o kojem je iskazao da što je točno rađeno, naveo je kako je srušen taj zid, počelo se kopati cijelom dužinom, na tom zidu je bila žičana ograda koja je također srušena koja je bila na zidu. Na upit nakon što je zvao policiju da li su nakon toga dovršeni radovi naveo je kako su dovršili novi betonski zid koji se protezao od vrha međe do kraja dolje, dokle je bio stari zid. Ne zna da li su promijenili pravac zida, on stoji ravno no nije geodet te ne znam da li je taj zid pratio pravac starog zida. Pretpostavlja da je, no to ne može potvrditi. Na upit da li je ograda između tuženika prema nekretnini punice dirana, naveo je kako nije jer je došla policija. Da li je čovjek rekao da će micati ogradu sa sadašnje pozicije ili da će raditi novu ogradu naveo je da je rekao da će napraviti novu ogradu na mjestu te stare ograde, odn. rekao je da tu treba skloniti i staviti novu ogradu. Prije nego što je srušen bočni zid, da li je punica imala izravan pristup sa svoje nekretnine do tog zida naveo je kako se moglo provući kroz žice okolo, a kuda je prolazila, ne zna. Da li su parapet na bočnom zidu te parapet na zidu punice bili spojeni ili razdvojeni navodi kako ne zna, nije na to obraćao pažnju. Na upit je li ikada vidio punicu da bi išla naokolo pa iz pravca nekretnine BM održavala nekretninu navodi kako nije. Na upit da li su općenito pozicije odn. smjerovi ograde od kada dolazi na nekretninu mijenjani u bilo kojem trenutku, naveo je kako je mijenjan onaj dio s desne strane i dio lijeve koji je predmet ovog postupka. Da li je on ikada održavao taj sporni dio, naveo je kako je pomoću ljestava sa strane nekretnine od punice održavao čemprese.

16. Odredbom čl. 167. st. 1. i 2. ZV-a propisano je da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane, a da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovog članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari, a ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika, na njoj je da to i dokaže. Pasivno legitimirana osoba kod prave vlasničke tužbe za prestanak uznemiravanja je svaka ona osoba koja vlasnika uznemirava u izvršavanju njegovih vlasničkih ovlasti. To može biti osoba koja neposredno uznemirava vlasnika, osoba po čijem nalogu se vrši uznemiravanje kao i osoba u čiju se korist vlasnika uznemirava, ako je ona to znala i odobrila, ili se time okoristila.

17. Tuđim bespravnim uznemiravanjem vlasnika u izvršavanju njegova prava vlasništva glede njegove stvari, koje se zbiva na drugi način, a ne bespravnim posjedovanjem stvari nastaje za vlasnika, a protiv osobe koja ga uznemirava vlasnički zahtjev za prestanak uznemiravanja. Vlasnikova vlast na stvari je uznemirena ako tuženik samovoljno, odnosno bez pravnog temelja proširuje ili mijenja sadržaj prava koji mu pripada, odnosno glede svoje stvari poduzima radnje kojima ograničava ili smeta vlasnika u tome da on svoju vlast glede vlastite stvari izvršava u punom obimu.

18. Aktivno legitimiran je vlasnik stvari, kojega drugi bespravno uznemiruje u izvršavanju njegova prava vlasništva. U slučaju ako vlasnik nije posjednik sporne stvari ili spornog dijela nekretnine, tada isti ne bi imao pravo na negatornu zaštitu, već vlasnik neposjednik štiti svoje vlasništvo pravom vlasničkom tužbom iz članka 161. ZVDSP (odluka VSRH broj Rev-1735/16-2 od 6. listopada 2020.).

19. Prigovor pravomoćno presuđene stvari otklonjen je kao neosnovan. Naime, za postojanje pravomoćno presuđene stvari potrebno je da je riječ o postupcima u kojima je podnesen sadržajno isti zahtjev koji se temelji na istoj činjeničnoj osnovi. Dakle, da bi se radilo o pravomoćno presuđenoj stvari nužno je postojanje subjektivnog i objektivnog identiteta spora. Kod subjektivnog identiteta spora pravomoćnost je ograničena na odnos među istim strankama, a kod ocjene objektivnog identiteta spora pravomoćnost je ograničena istovjetnošću presuđenog odnosa. Pravni odnos je istovjetan kad se iz iste osnove među istim strankama postavlja isti zahtjev.

20. U konkretnom slučaju sud je utvrdio kako u pravomoćnoj presudi ovoga suda posl. br. P-996/2007 od 23.01.2008. koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-2949/2008 od 22.09.2009. nije riječ o istim osobama, tužitelju i tuženiku koji se u istim ulogama pojavljuju u sporu u ovom predmetu. U odnosu na objektivni identitet spora sud je utvrdio kako je tužitelj, pravni prednik tužiteljice u tom sporu potraživao od pravnih prednika tuženika predaju u posjed dijela čestice br 1165/1 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini od 43 m2, obilježeno točkama A-B-C-D u nalazu i mišljenju geodetskog vještaka Mladena Bebera od 16.02.2004., a koji zahtjev nije istovjetan tužbenom zahtjevu u konkretnom postupku. Položaj susjednih nekretnina u odnosu na tuženikovu razvidan je iz Nacrta stalnog sudskog vještaka dipl.ing.geod. Mladena Bebera iz predmeta P- 996/2007.

21. Međutim, bez obzira na to što u prethodno navedenim parničnim postupcima koji su se vodili pred ovim sudom između prednika stranaka, odnosno što isti nisu vođeni između konkretnih stranaka, učinak pravomoćnosti presude kojima je odlučeno o pravu vlasništva pravnih prednika stranaka proteže se i na stranke u postupku te sud nije ovlašten u ovom postupku odlučivati o pravima sudionika postupka o kojima je sud donio pravomoćnu odluku. Navedeno stoga jer pravomoćna sudska odluka obvezuje stranke koje su sudjelovale u postupku pa tako i pravne slijednike stranaka. Kada bi se u ovom postupku utvrđivalo pravo vlasništva tužiteljice pored utvrđenja koja proizlaze iz presude ovoga suda posl. br. P-418/16 od 11.02.2016. preinačena je presudom Županijskog suda u Zagrebu broj Gž- 3099/2016 od 10. svibnja 2016. vrijeđalo bi se bitno svojstvo pravomoćnosti - ne bis in idem, a time i svrha tog pravnog načela: pravna sigurnost. Zbog pravne sigurnosti uzima se da je istinito ono što je utvrđeno pravomoćnom sudskom odlukom (res iudicata pro veritatae habetur), u konkretnom slučaju pravo vlasništva prednika tuženika/tuženika koje je utvrđeno pravomoćnom presudom u opsegu u kojem je utvrđeno.

22. Također, pravomoćnim presudama ovoga suda kojima je odbijen zahtjev prednika tužiteljice za predaju u posjed od strane prednika tuženika sporne nekretnine, uz obrazloženje kako prednik tužiteljice nije dokazao da je vlasnik dijela nekretnine čiji je povrat zahtijevao, je već pravomoćno odlučeno o pitanju koje u ovom postupku predstavlja prethodno pitanje - da li je tužiteljica vlasnik sporne nekretnine, a koja presuda je snagom svoje pravomoćnosti obvezujuća, što znači da se o stvari o kojima je odlučeno tom presudom ne može u redovnom postupku ponovno raspravljati i odlučivati, pa sadržaj prava i pravnih odnosa utvrđen tom presudom treba smatrati istinitim, takva odluka obvezuje parnične stranke i druge pravne subjekte na koje se odnosi.

23. Dakle, iz pravomoćnih sudskih odluka proizlazi da tužiteljica osobno i putem pravnih prednika nikada nije bila u posjedu spornog dijela nekretnine, a niti joj je isti prenesen u vlasništvo. Tužiteljica je ujedno u svome iskazu navela kako je na nekretninu tuženika, ranije obitelji BM dolazila naokolo do tog dijela zemljišta jer nije mogla pristupiti sa svoje nekretnine pošto je tamo bila ograda te je čistila i održavala dio gradilišta jer prijašnji susjed to nije čistio, odnosno da je do tog zidića dolazila preko [adresa], odnosno ista nije posjedovala taj dio zemljišta kao sastavni dio svoje nekretnine.

24. Pa je tako u dokaznom postupku utvrđeno kako to ispravno navodi tuženik da je faktično stanje posjeda nepromijenjeno već više od 45 godina, od kada je u ovršnom postupku Općinskog suda u Zagrebu broj I-11951/78 u provedbi pravomoćnog rješenja o smetanju posjeda istog suda broj Pp-362/78 postavljen betonski parapet sa žičanom ogradom između nekretnine tužiteljice (k. č. br. [katastarska čestica] a tada 1165/1) i nekretnine tuženika odnosno njegovih pravnih prednika (k. č. br. [katastarska čestica] a tada 1165/2), a kako proizlazi iz preslika navedenih sudskih odluka zajedno sa drugostupanjskim potvrđujućim odlukama rješenje o smetanju posjeda Pp-362/78 koje je potvrđeno rješenjem Gž-173/79 te rješenje o izvršenju I-11951/78 koje je potvrđeno rješenjem Gž-5907/1980. Dakle, ograda koja dijeli nekretnine stranaka postavljena u ovršnom postupku I-11951/1978 se od tada nije micala niti je mijenjala smjer i nije obuhvaćena radovima koje tuženik izvodi isključivo na svojoj nekretnini. To je vidljivo iz fotografija koje prileže spisu na kojima se vidi nedirnut stari zid- parapet na koji je postavljena stara žičana ograda, odnosno isto je utvrđeno neposrednim opažanjem suda prilikom očevida na licu mjesta te proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka ing.geo. VM u kojem je navedeno kako je predmet spora dio ograde koji se nalazi istočno od stare žičane ograde u dužini od 2.17m te se proteže u smjeru sjever-jug pri čemu dio porušene ograde dužine 0.62 m graniči s k. č. [katastarska čestica], a dio ograde u dužini od 1.55 m graniči s k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Dakle, radovi koje je tuženik izvodio na ogradama odnose se isključivo na ogradu prema susjednim nekretninama k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], odnosno isti se ne odnose prema tužiteljičinoj nekretnini kat. čest. [katastarska čestica] te tuženik nije izašao iz parametara svoje nekretnine kako je ona utvrđena nalazom stalnog sudskog vještaka dipl.ing.geod. Mladena Bebera iz predmeta P-996/2007. Tužiteljica je ujedno u svom iskazu navela kako je stanje zida između nekretnine sada u vlasništvu tuženika, a prije u vlasništvu Jembreka, identično stanju kakvo je bilo dok su Jembreci bili vlasnici, a utvrđeno je kako je bočni zid prema susjednoj čestici tuženika porušen i na istom mjestu napravljen novi zid.

25. Na utvrđenja suda u ovom postupku nije od utjecaja rješenje Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak od dana 20. veljače 2025, Klasa: UP/II-932-07/24-07/449 doneseno u upravnom postupku koje ujedno nije konačno jer se protiv istog može pokrenuti upravni spor.

26. Kako stoga iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da dio međe tuženikove nekretnine prema česticama 2125/1 i 2152/2 na kojoj međi su izvođeni radovi rekonstrukcije ograde nije u posjedu tužiteljice dok se međa između tužiteljičine i tuženikove nekretnine nalazi se na južnom dijelu tuženikove odnosno sjevernom dijelu tužiteljičine nekretnine tužiteljica primjenom pravila o teretu dokazivanja iz odredbe čl. 219. ZPP-a nije dokazala da je tuženik uznemiravao tužiteljicu u izvršavanju vlasničkih ovlaštenja te međe i koja dugi niz godina nije u tom dijelu bila u posjedu tužiteljice i pravnih prednika tužiteljice pa tužiteljica ne može sada s uspjehom tražiti uspostavu ranijeg posjedovnog stanja u smislu odredbe čl. 167. ZV- a. Na gore je opisani način u cijelosti potvrđena osnovanost prigovora nedostatka aktivne legitimacije na strani tužiteljice.

27. Slijedom navedenog, sud je ocjenom provedenih dokaza (čl. 8. ZPP-a) tužbeni zahtjev tužiteljice odbio kao neosnovan obzirom na to da tužiteljica nije dokazala da su u predmetnom slučaju ispunjene pretpostavke iz čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 51/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 - dalje ZV), jer je tužiteljica nije dokazala da je ista vlasnik i posjednik nekretnine u dijelu na kojem je tuženik nesporno izveo građevinske radove pa da bi isti uznemirio tužiteljicu kao vlasnika predmetne nekretnine u izvršavanju njegovih vlasničkih ovlaštenja na istoj, pri čemu je tuženik ujedno dokazao da ima pravo poduzimati takve radnje.

28. S obzirom na uspjeh tuženika u ovome postupku, tužiteljica je dužna na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP naknaditi tuženiku troškove postupka. Tuženiku je dosuđena naknada samo onih troškova koji su u skladu s odredbom čl. 155. st. 1. ZPP bili potrebni za vođenje parnice. Tužitelju je tako, prema zahtjevu za naknadu troškova postupka, dosuđen trošak sastava odgovora na tužbu i podnesaka od 27.12.2024. i 21.03.2025. u iznosu od po 200,00 Eur sukladno Tbr. 7. t. 1. i 8. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore – (Narodne novine, broj136/23, dalje: Tarifa), trošak zastupanja na ročištima 11.06.2024., 20.09.2024., 06.03.2025. i 25.04.2025. u iznosu od po 200,00 Eur za svako ročište sukladno Tbr. 9/1 Tarife, za sastav žalbe na rješenje o određivanju privremene mjere u iznosu od 200,00 Eur sukladno Tbr 10/1 Tarife, što uz pripadajući porez na dodanu vrijednost od 25% (Tbr. 42. Tarife) ukupno iznosi 2.000,00 Eur sve sa zateznim kamatama tekućima od donošenja presude do isplate po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a, sukladno čl. 30. OZ-a.

29. S obzirom na navedeno, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Sesvetama 05. lipnja 2025.

S U D A C

Iva Raos

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

-punomoćniku tužitelja

-punomoćniku tuženika