Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: P-241/2022-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, po sucu Mariji Mesić, u pravnoj stvari tužitelja ČG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Jasmini Brkić Kristanić, odvjetnici u Karlovcu, protiv 1. tužene IG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , 2. tužene AG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 3. tuženika ČGC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici Ireni Blauhorn, odvjetnici u Karlovcu, radi činidbe, nakon održana glavne i javne rasprave dovršene 7. svibnja 2025., u nazočnosti tužitelja, 3. tuženika, te punomoćnika stranka, po objavi 5. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženicima IG, AG i ČGC, da uklone izvor opasnosti na način da uklone ili premjeste grmlje lovor višnje koje je zasađeno na njihovim nekretninama označenim kao kč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Gorica, neposredno uz među i dijelom na međi sa nekretninama tužitelja ČG označenim kao kč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Gorica, u dužini od oko 35 metara, tako da granje i lišće tog grmlja budu na nekretninama tuženika najviše na -3- udaljenosti od 50 cm do međe sa nekretninama tužitelja, te da redovno obrezuju i održavaju to grmlje kako ne bi prešlo navedenu udaljenost do međe na manje od 50 cm, sve to u roku od 15 dana. Tuženici su dužni solidarno tužitelju naknadi prouzročene parnične troškove zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju ČG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da 1. tuženoj IG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tuženoj AG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 3. tuženiku ČGC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 525,00 EUR sa zz kamatom tekućom od 5. lipnja 2025. pa do isplate , po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik kčbr. [katastarska čestica] od 589 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Gorica, dok su tuženici suvlasnici svaki u 1/3 dijela kč. br. [katastarska čestica] od 265 čhv iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Gorica. Navodi da su krajem 2020. i u proljeće 2021. neposredno uz samu među između navedenih nekretnina stranaka, a dijelom i na međi, u dužini od oko 35 metara uz manje prekide, tuženici su zasadili grmove lovor višnje, čije granje i lišće prelazi na nekretnine tužitelja. U konkretnom slučaju radi se o biljci čiji su svi dijelovi otrovni, te njezinim trovanjem može doći do ugrožavanja zdravlja i života osoba koje dođu u neposredni kontakt ili se ozlijede grmljem te biljke.

Navodi da je između stranaka je pod posl. brojem P-655/2020 u tijeku parnični postupak radi uklanjanja stabala smreke, pozivom na odredbe čl. 1047. ZOO, koje su tuženici zasadili na svom zemljištu uz među sa zemljištem tužitelja. U tom predmetu provedeno je vještačenje po sudskom vještaku mr.sc.Ivanu Grginčiću dipl. ing. šum. iz Karlovca, koji je u svom nalazu i mišljenju pod točkom 2. mišljenja posebno istakao da je u tom konkretnom slučaju „stablu jabuke, kao i grmu lijeske potrebno je orezati (reducirati) krošnju na način da se odrežu svi izbojci koji prelaze u zračni prostor ili se nalaze na udaljenosti manjoj od 50 cm od kčbr. u posjedu predlagatelja“. Prema odredbi čl. 1047. st. 1. ZOO svatko može zahtijevati od drugoga da ukloni izvor opasnosti od koje prijeti znatnija šteta njemu ili drugome, ako se šteta ne može spriječiti odgovarajućim mjerama, stavkom 2. istog članka propisano je da će sud na zahtjev zainteresirane osobe narediti da se poduzmu odgovarajuće mjere za sprječavanje nastanka štete ili uznemiravanja ili da se ukloni izvor opasnosti na trošak posjednika izvora opasnosti, a ako ovaj to sam ne učini. Navodi da su grmovi lovor višnje zasađeni neposredno uz među između nekretnina stranaka, pa i na samoj međi, time da granje i lišće prelazi u zračni prostor nekretnine tužitelja. Kako se radi o otrovnom bilju, a tužitelj ima i maloljetnu djecu koja igrom mogu doći u kontakt sa tim biljem, to postoji konstantna opasnost za ugrožavanjem zdravlja i života kako samog tužitelja, tako i njegove djece i ostalih ukućana.

Navodi da je tužitelj svojim pismom od 15.02.2022. pozvao tuženike da uklone grmove lovor višnje odnosno iste premjeste (presade) kako bi granje i lišće te biljke bilo najviše na udaljenosti od 50 cm na nekretninama tuženika do međe sa nekretninama tužitelja, te da iste biljke uredno obrezuje i održava na svom zemljištu. Na ovo pismo tuženici su se oglušili. Kako tuženici ne žele dobrovoljno ukloniti izvor opasnosti od kojeg prijeti znatnija šteta tužitelju i njegovim ukućanima zbog ugrožavanja njihovog zdravlja i života, to tužitelj predlaže da sud na osnovi čl. 1047. st. 2. ZOO udovolji tužbi i tužbenom zahtjevu i naloži tuženicima da uklone izvor opasnosti na način da uklone ili premjeste grmlje lovor višnje u dužini od oko 35 metara, tako da granje i lišće tog grmlja budu na nekretnini tuženika najviše na udaljenosti 50 cm od međe sa nekretninom tužitelja te da redovito obrezuju i održavaju to grmlje.

2. U odgovoru na tužbu tuženici navode da živa ograda lovor višnje nije zasađena na međi, već cca 50 cm od međe i ni jedan dio žive ograde ne prelazi na zemljište tužitelja, navode da je lovor višnja potpuno legalna biljka čije sađenje kao žive ograde je uobičajeno i potpuno legalno. Navode da nemaju nemaju saznanja da bi ista bila otrovna, a sve i da jest, postoji cijeli niz biljaka koje su otrovne, a koje nisu zabranjene i vrlo su rasprostranjene kao što su oleander, bršljan, tisa, hortenzija, đurđica i sl. pa tako nije zabranjena ni lovor višnja, a tužitelj, ako ima djecu za koju se boji, dužan je provesti radnje koje će zaštiti djecu od odlaska na tuđe zemljište i konzumiranja tuđe živice, npr. može postaviti ogradu. Navode da im nije jasno pozivanje na nalaz i mišljenje sudskog vještaka Grginčića budući on nema nikakve veze s ovim predmetom i nikakve sadnice lovor višnje se ne spominju u njemu. Činjenica jest da tužitelj protiv tuženika vodi postupak radi uklanjanja dijelova krošnji drveća, ali taj postupak, koji se vodi pod brojem P-655/2020 je tužitelj u prvom stupnju izgubio i ova tužba predstavlja očito obijesno sudovanje i zloupotrebu procesnih ovlaštenja.Članak 1047 st. 1 ZOO-a na kojeg se poziva tužitelj ima i jedan važan uvjet koji se odnosi na nemogućnost sprečavanja štete odgovarajućim mjerama, a što znači da tužitelj može tražiti uklanjanje izvora štete samo ako nema na raspolaganju druge odgovarajuće mjere, a to je svakako postavljanje ograde. Tužitelj je slobodan postaviti ogradu i paziti na djecu kad se igraju u dvorištu kako ne bi konzumirala biljke odnosno poduzimala radnje koje ih mogu ugroziti i to su potpuno jednostavne i odgovarajuće mjere te zapravo predstavljaju i obvezu tužitelja kao roditelja., te je to je odgovornost tužitelja, a ne tuženika jer se sađenje lovor višnje uz među nikako ne može smatrati postavljanjem izvora opasnosti. Najopasnija stvar kod lovora trešnje je njegova jezgra jer je koncentracija otrovnog prunasina posebno velika u tvrdim košticama. Pravo je trovanje sjemenkama lovora trešnje krajnje malo vjerojatno. Zrnca su gotovo jednako tvrda kao i srodne trešnje, pa se stoga teško mogu razgraditi zubima (posebno dječjim zubima!). Također su vrlo gorkog okusa. Gutanje cijelih zrna je bezopasno. Ni želučana kiselina ne može im naštetiti. Stoga se jezgre lovorove trešnje izlučuju neprobavljene. Prema tome, lovor višnje je vjerojatno manje ili jednako otrovna kao brojne biljke koje rastu na tužiteljevoj čestici pa stoga ne predstavlja nikakav izvor opasnosti. Protive se tužbi i tužbenom zahtjevu.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja sud je izvršio uvid u uvid u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, te je proveden dokaz saslušanjem tužitelja i 3. tuženika.

4. Ocjenjujući izvedene dokaze sud je donio presudu kao u izreci.

5. Predmetni tužbeni zahtjev predstavlja imovinski pravni spor između stranka, te tužitelj tužbenim zahtjevom traži da tuženici uklone ili premjeste živicu odnosno grmlje lovor višnje koja se nalazi između zemljišta stranka jer da je biljka lovor višnja izvor opasnosti. Radi se o tužbi iz čl. 1047. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05 i dr), dalje: ZOO.

6. Naime svoj zahtjev tužitelj temelji na činjeničnom opisu da su živicu odnosno grmlje lovor višnje tuženici posadili krajem 2020 i u proljeće 2021. neposredno uz samu među, a dijelom i na međi između nekretnina stranaka (kčbr. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja i kčbr. [katastarska čestica] u suvlasništvu tuženika), u dužini oko 35 metara, te da se radi o biljci čiji dijelovi su otrovni, pa predstavlja opasnost za život i zdravlje osoba, prvenstveno za mldb. djecu tužitelja koja u igri mogu doći u kontakt s tim biljem.

7. Odredbom čl. 1047.ZOO-a je propisano:

(1) Svatko može zahtijevati od drugoga da ukloni izvor opasnosti od kojega prijeti znatnija šteta njemu ili drugome, kao i da se suzdrži od djelatnosti od koje proizlazi uznemirivanje ili opasnost štete, ako se uznemirivanje ili šteta ne mogu spriječiti odgovarajućim mjerama.

(2) Sud će na zahtjev zainteresirane osobe narediti da se poduzmu odgovarajuće mjere za sprječavanje nastanka štete ili uznemirivanja ili da se ukloni izvor opasnosti, na trošak posjednika izvora opasnosti, ako ovaj sam to ne učini.

8. Nije sporno da je tužitelj vlasnik kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Gorica, a tuženici suvlasnici na jednake dijelove kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da te njihove nekretnine međaše, te nije sporno da su tuženici koncem 2020. i početkom 2021. između ovih nekretnina posadili biljku lovor višnju u dužini cca 35 metara, time da stranke tu stalno ne žive ni prebivaju, već žive u [adresa].

9. U postupku su saslušani tužitelj i 3. tuženik.

9.1. Tužitelj je u svom iskazu naveo:

-da je sporna živica lovor višnja zasađena je po tuženicima pred jedno 4 godine, i jednim dijelom je na međi između dvorišta stranaka, a jednim dijelom uz među i ide po cijeloj dužini između njihovih dvorišta u Vukovoj Gorici,

-da je ta živica otrovna i otrovno je lišće živice, sjemenke koje su slične borovnicama i aroniji, a ti dijelovi su otrovni kod eventualne konzumacije time da prilikom samog kontakta i na dodir nisu,

-da u održavanju svog dvorišta tužitelj kompostira dio te živice koja ulazi njegov dio, i postoji opasnost da će otrovni dijelovi te živice lišće ući u zemlju i samim time djelovati na buduće nasade,

-da osim toga ima troje djece od kojih je dvoje bilo maloljetno u vrijeme podnošenja tuže, a sada je samo jedno dijete maloljetno i ima 14 godina,

-da i drugi susjedi imaju takve živice lovor višnje ali u svojim dvorištima, ali ne kao među odnosno ne na međi,

-da je stvar te lovor višnje je u njenom održavanju i mjestu gdje se nalazi jer ako se ona nalazi na mjestu gdje se može normalno održavati i obrezivati onda ne predstavlja opasnost, a u konkretnom slučaju se ta živica nalazi na međi i na dohvat je i ne može se održavati i to zato što osoba koja ju je zasadila mora preći na tužiteljevu parcelu, a osim toga kod obrezivanja živice, grane, lišće, bobice lete na sve strane.

-na pitanje punomoćnika tužitelja da li tuženici nakon što su posadili lovor višnju održavaju živicu, tužitelj je iskazao da pod zadnje što je vidio prije par tjedana da su je pokušali održavati i ušli na tužiteljevu parcelu i pokušali obrezivati i jedan dio su obrezali, a prije toga nije vidio da bi je obrezivali sa nijedne strane,

-da je pokušao s tuženicima to riješiti, ali obzirom imaju još i jednu drugu tužbu nije bilo moguć nikakav razgovora s njima, poslao im je dopis da se ta živica ukloni na odgovarajuću udaljenost, i nije zahtijevao čupanje te živice već micanje tj. pomjeranje unutar njihove parcele, a po preporuci sudskog vještaka koji je bio pozvan u drugom procesu koji vode,

-živica je sada visoka oko metar, metar i pol, ali to je sada ta visina, a inače se radi o brzo rastućoj živici i ona može dosegnuti i do 5-6 metara.

9. 2. Nadalje 3. tuženik je u svom iskazu naveo:

-da je točno da su prije 4 godine zasadili živicu lovor višnju i ta živica je u parceli tuženika koja je uz parcelu tužitelja i živicu redovito održavaju tako da je dva puta godišnje obrezuju, tima da inače živi u [adresa], a u Vukovoj Gorici kuća pok. bake,

-da nema potreba da se živica obrezuje i sa strane tužitelja jer se može obrezati sa parcele tuženika i može sve dohvatiti, a što se tiče otpada od obrezivanja njega skuplja stavlja u svoj komposter na svojoj parceli, kada obrezuje živicu ništa ne pada na tužiteljevu parcelu,

- inače je visina živice od nekih 50 cm do 1,20 m i to kako na kojim dijelovima, obzirom su neke sadnice posađene prije, a neke kasnije.

-da je puno biljaka otrovnih ako se konzumiraju, a među njima i hortenzije koje se nalaze na parceli tužitelja,

-da također i jedan susjed ima živicu lovor višnja na međi sa tužiteljem s druge strane i to je uobičajena biljka i dosta popularna,

-da mu za kupnju sadnica nije bila potrebna nikakva dozvola, a sadnice je kupio u Bauhausu,

9.3. U odnosu na dio iskaza tuženika susjed tužitelja s druge strane na međi s tužiteljem također ima živicu lovor višnju, tužitelj je odgovarajući na pitanje suda je li to točno, iskazao da se ne radi se o živici već o grmu lovor višnja koji je u parceli susjeda i zasađen je u dogovoru sa tim susjedom.

10. Nema spora da je biljka lovor višnja biljka čiji su u osnovi svi dijelovi otrovni, lišće, sjemenke ali nesporno samo u situaciji eventualne konzumacije tih otrovnih dijelova, a ne na sam dodir odnosno ne u situaciji neposrednog kontakta s tom biljkom, a što uostalom i sam tužitelj ne osporava.

11. Također nema spora da je ta biljka uobičajena i rasprostranjena u RH i to bilo u obliku ukrasnog grma bilo u obliku živice, te nema spora da biljka lovor višnja iako je otrovna (kod konzumacije) nije zabranjena odnosno ne postoji nikakva zakonska zabrana njene sadnje kod čega valja reći da također postoji niz drugih biljaka čiji dijelovi su otrovni npr. oleander, hortenzije (koje uostalom ima posađene i tužitelj na svojoj parceli) itd., ali nije zabranjena njihova sadnja. Osim toga nedvojbeno je da uz parcelu tužitelja s druge strane s drugim susjedom je također zasađena biljka lovor višnja a tužitelj tvrdi da je zasađena u dogovoru s tim drugim susjedom, kod čega je neodlučno što je to grm lovor višnja, a ne živica jer biljka lovor višnja je kod konzumacije otrovna bez obzira radi li se o grmu ili živici.

12. U smislu naprijed citirane odredbe ZOO-a svatko može zahtijevati od drugoga otklanjanje izvora opasnosti od kojeg prijeti znatnija šteta njemu ili određenom broju osoba time da bi bili ispunjeni uvjeti iz te odredbe opasnost štete treba biti konkretna i izvjesna. Tužitelj tvrdi da živica lovor višnja koju su tuženici posadili predstavlja izvor opasnosti za život i zdravlje kako njega i njegovih ukućana, tako prvenstveno za njegovu mldb. djece koja igrom mogu doći u kontakt s tim biljem.

12.1. Obzirom je lovor višnja otrovna prilikom konzumacije nedvojbeno je da ne predstavlja opasnost za tužitelja i punoljetne ukućane jer je zasigurno neće konzumirati , a kada se radi o djeci tužitelja dvoje djece je sada punoljetno, što znači da su u vrijeme podnošenja tužbe imali 14, 15 godina, a najmlađe dijete sada ima 14 godina, znači u vrijeme podnošenja tužbe 11 godina, te je također sasvim izvjesno da djeca te kronološke dobi neće konzumirati lovor višnju i da ih je tužitelj kao roditelj u tom pravcu educirao, odnosno educirao ih o štetnosti konzumacije navedene biljke. Po istoj logici ako tuženikova živica lovor višnja predstavlja opasnost za djecu onda bi i isto bilo i u odnosu na grm lovor višnje s druge strane tužiteljeve parcele uz drugog čije uklanjanje tužitelj nije tražio već upravo suprotno sa sadnjom te lovor višnje se suglasio, a što nedvojbeno ukazuje da sporna biljka lovor višnja ne predstavlja izvor opasnosti i štete za tužiteljevu djecu jer znaju da je ne smiju konzumirati.

13. Slijedom svega naprijed navedenog i obrazloženog ovaj sud nalazi da sporna živica lovor višnja ne predstavlja izvor opasnosti za tužitelja i njegovu obitelj, slijedom čega nisu ispunjeni propisani uvjeti iz citiranog članka ZOO-a za udovoljenje tužbenom zahtjevu.

14. Vođenje postupka između stranka u drugom predmetu kod ovoga suda broj:

P-655/2020 je irelevantno za ovaj spor, jer nesporno je da predmet tog postupaka nije lovor višnja, već uklanjanje stabla smreke.

15. I konačnom osom dokaza koji su provedeni ( točka 3. obrazloženja) odbijeni su ostali dokazni prijedlozi pa tako i prijedlog tužitelja za provođenja očevida na licu mjesta i vještačenja po agronomskom vještaku, koje je tužitelj predložio na okolnosti iz točke 2. činjeničnog opisa tužbe odnosno na okolnost da su dijelovi lovor višnje otrovni, te je taj dokaz odbijen kao nepotreban i suvišan, jer je činjenica da se radi o otrovnoj biljci u postupku nesporno utvrđena i bez provođenje vještačenja, a kako je to naprijed obrazloženo.

O troškovima postupka.

16. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st.1. ZPP-a, te tuženicima koji su u postupku uspjeli trošak pripada u cijelosti.

16.1 Trošak tuženika sastoji se od zastupanja po punomoćniku odvjetniku, koji pripada sukladno vrijednosti predmeta spora i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/2023) i to kako slijedi:

-trošak sastava odgovor na tužbu 100,00 EUR,

-trošak zastupanja na ročištu 5.3.2025. u iznosu od 100,00 EUR

-trošak zastupanja na ročištu 7.5.2025. u iznosu od 100,00 EUR,

-trošak pristupa na ročište za objavu presude u iznosu od 50,00 EUR

što je ukupno 350,00 EUR, što uvećano za iznos od 70,00 EUR (uvećanje od 20% na ime zastupanje tri osobe ) čini 420,00 EUR, što uvećano za iznos od 105,00 EUR na ime PDV-a čini 525,00 EUR.

16.2. Tuženicima nije dosuđen traženi trošak pristojbe na odgovor na tužbu, a obzirom su u postupku uspjeli pa stoga prema Zakonu o sudskim pristojbama ne snose taj trošak jer se sudska pristojba na odgovor na tužbu plaća nakon pravomoćnosti odluke, i to razmjerno uspjehu u postupku.

U Karlovcu 5. lipnja 2025.

Sudac

Marija Mesić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8. ZPP). Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335. st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz st. 9. čl. 335. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e- oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP).

Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. Jasmina Brkić Kristanić, odvjetnica u Karlovcu

2. Irena Blauhorn, odvjetnica u Karlovcu