REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] B 5

Poslovni broj: Us I-938/2024-8

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužitelja BU, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Bruno Čohilj, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri, Pula, Dalmatinova 4, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, OIB 33706439962, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja, 5. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije – Ispostava Pazin, KLASA: UP/I- 362-02/24-02/487, URBROJ: 443-02-01-17-24-4 od 9. svibnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-362-02/24-02/487, URBROJ: 443-02- 01-17-24-4 od 9. svibnja 2024. naređeno je tužitelju da u roku od 15 dana ukloni bespravno izgrađenu građevinu povremenog boravka, visine prizemlja (hmax = 3,30m), razvijenih tlocrtnih dimenzija 7,9m x 5,2m, izgrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez građevinske dozvole, izvan građevinskog područja, na tlu oznake "ostalo poljoprivredno tlo – šume i šumsko zemljište" (t. 1.), te je utvrđeno da je postavljanjem službenog znaka 11. travnja 2024. obustavljeno daljnje građenje/izvođenje radova na predmetnoj nekretnini, koja je obustava na snazi do izvršnosti rješenja o obustavi inspekcijskog postupka izvršenja rješenja (toč. 2.), uz ostala popratna utvrđenja i upozorenja (toč. 3.- 7.).

2. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika, tužitelj u tužbi ističe da mu nije dana mogućnost sudjelovanja i očitovanja, budući da protivno čl. 68. st. 3. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09, 110/21, dalje: ZUP) nije obaviješten o održavanju očevida i provođenju inspekcijskog nadzora. Ističe da sporni objekt predstavlja pokretninu (kontejner) koji nije neraskidivom vezom povezan s tlom, koji je u zemljišnim knjigama evidentiran kao gospodarski objekt, te da stoga za postavljanje istoga nije bila potrebna izvršna građevinska dozvola, pa posljedično tuženik nije nadležan za uklanjanje istoga. Nastavno ističe da je tužitelj slovenski državljanin koji govori i razumije slovenski jezik, dok hrvatski jezik ne govori i ne razumije, te je u postupku povrijeđeno njegovo pravo na služenje materinjim jezikom. Zaključno ističe da je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da se ne izvode građevinski radovi, te da je stoga nezakonito postavljen službeni znak kojim se obustavlja daljnje građenje. Tužbenim zahtjevom predlaže da Sud poništi pobijano rješenje tuženika i tuženika obveže na naknadu troškova upravnog spora tužitelju.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.

4. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom dana 22. svibnja 2025., i to na temelju čl. 91. st. 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS) u odsutnosti uredno pozvanih stranaka, koje svoj izostanak nisu opravdale, čime se smatra da je strankama u smislu čl. 6. ZUS dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koji su predmet ovog upravnog spora.

5. U cilju ocjene zakonitosti osporavanoga rješenja tuženika Sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora.

6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je nadležni građevinski inspektor dana 11. travnja 2024. na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], proveo inspekcijski nadzor o čemu je sastavljen Zapisnik, KLASA: UP/I-362-02/24-02/487, URBROJ: 443-02-01-17-24-1 (dalje: zapisnik). Iz zapisnika proizlazi da je neposrednim opažanjem inspektora utvrđeno da se na navedenoj nekretnini u vlasništvu tužitelja nalazi izgrađena građevina povremenog boravka, visine prizemlja (hmax = 3,30m), razvijenih tlocrtnih dimenzija 7,9m x 5,2m, Nastavno, iz skice i fotografija priloženih zapisniku proizlazi da se radi o dograđenom kontejneru, koji je postavljen na pripremljenu podlogu, te putem nadstrešnice i terase ugrađen u tlo. Nastavno je izvršenim uvidom u Prostorni plan uređenja Grada Umaga utvrđeno kako se navedena nekretnina nalazi izvan građevinskog područja, na tlu oznake "ostalo poljoprivredno tlo – šume i šumsko zemljište". Također, izvršen je uvid u dokumentaciju nadležnog Odjela za komunalni sustav i prostorno planiranje Grada Umaga te je utvrđeno da za građenje predmetne građevine nije izdana izvršna građevinska dozvola. Predmetni Zapisnik s prilozima dostavljen je tužitelju zajedno s dopisom od 23. travnja 2024. kojim ga se poziva da se očituje o svim činjenicama i okolnostima relevantnim za rješavanje konkretne upravne stvari. Na poziv javnopravnog tijela tužitelj je odgovorio podneskom putem opunomoćenika (odvjetnika) od 7. svibnja 2025., te predložio odgodu radi dostave očitovanja.

8. Među strankama nije sporan opis i lokacija spornog objekta (građevine), kao i da je tužitelj vlasnik odnosno investitor istog. Međutim, sporno je, predstavlja li navedeni objekt građevinu, je li tužitelj za gradnju bio dužan ishodovati građevinsku dozvolu, te je li građevinski inspektor bio nadležan naložiti uklanjanje iste. Također je sporno je li tužitelju u postupku omogućeno sudjelovanje i očitovanje u postupku, te je li povrijeđeno tužiteljevo pravo na služenje vlastitim jezikom. Konačno, sporno je, je li tuženik zakonito naredio obustavu daljnjeg građenja.

9. Prema članku 106. Zakona o gradnji ("Narodne novine" br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) građenju građevine se može pristupiti samo na temelju pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, osim izuzetaka propisanih odredbama članaka 128. -130. tog zakona, koje su precizirane odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22, 155/23, dalje: Pravilnik.)

10. Prema odredbi čl. 3. st. 1. t. 11. Zakona o gradnji, građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

11. Prema stavu ovoga Suda, objekt iz predmeta ovoga spora, opisan kao u izreci osporenog rješenja i zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru te prikazan na fotografijama koje se nalaze u spisu predmeta upravnog postupka, predstavlja građevinu u smislu citirane odredbe čl. 3. st. 1. t. 11. Zakona o gradnji. Naime, riječ je o sklopu koji je nastao građenjem koji je izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda budući da je na prethodno opisani način izvedena i drvena nadstrešnica s drvenima stupovima, te drvena terasa, te koje su, kao takve, postavljene na pripremljenu podlogu. Osim toga, navedena građevina kao takva je evidentirana i u katastru i zemljišnim knjigama. Pritom se ističe kako činjenica mobilnosti konstrukcije nije odlučna jer trajna povezanost konstrukcije s tlom nije zakonom propisani uvjet za određenje pojma građevine (tako i u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-3111/22 od 2. prosinca 2022). S tim u vezi valja istaknuti da mobilne kućice, glamping kućice, kiosci i sl., kada se postave na određeno mjesto te se povezuju s tlom izvedbom građevinskih radova ili ugradnjom instalacija i uređaja tako da postaju sastavni dio građevine i ne mogu se bez uklanjanja ili bez utjecaja na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu odvojiti od građevine, nesumnjivo predstavljaju građevine sukladno pojmovima iz propisa o gradnji (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske poslovni broj Usž-2777/2024-2 od 26. ožujka 2025.).

12. Stoga je riječ o građevini u smislu citirane odredbe Zakona o gradnji, koja se ne može podvesti pod iznimke iz čl. 128. -130. Zakona o gradnji, odnosno Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, te se stoga gradnji sporne građevine moglo pristupiti tek na temelju pravomoćne ili barem izvršne građevinske dozvole.

13. Nadalje, tužitelj osporava i nadležnost tuženika u konkretnom predmetu. Međutim, budući da je Sud utvrdio da je u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja pravilno utvrđeno da se radi o građevini koja se može graditi samo na temelju građevinske dozvole, to je za provođenje inspekcijskog nadzora u svezi zakonitosti gradnje nadležna građevinska inspekcija u skladu s odredbom čl. 3. st. 1. u svezi s čl. 103. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine" broj 115/18, 110/21 i 67/23).

14. Nastavno, prema odredbi čl. 113. st. 1. t. 1. Zakona o Državnom inspektoratu, u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

15. Budući da tužitelj za gradnju sporne građevine nije ishodio akt za gradnju odnosno pravomoćnu ili izvršnu građevinsku dozvolu u smislu citirane odredbe čl. 106. Zakona o gradnji, to je tužitelju zakonito osporenim rješenjem naređeno uklanjanje iste na temelju citirane odredbe čl. 113. st. 1. t. 1. Zakona o Državnom inspektoratu.

16. Nastavno, ne mogu se prihvatiti kao osnovani navodi tužitelja da mu u postupku nije omogućeno sudjelovanje i očitovanje, kao i da mu je povrijeđeno pravo na služenje vlastitim jezikom. Naime, tužitelju je dostavljen zapisnik s inspekcijskog pregleda zajedno s pozivom na očitovanje, koja su pismena sukladno čl. 14. ZUP-a, koja propisuje da se postupak vodi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, zakonito sastavljena na hrvatskom jeziku. Osim toga, tužitelj je i u postupku i u ovome sporu zastupan po kvalificiranom opunomoćeniku, odvjetniku registriranom u Hrvatskoj odvjetničkoj komori, koji poznaje hrvatski jezik i pismo, te se stoga ne može prihvatiti prigovor tužitelja. Stoga proizlazi da je tužitelju prije donošenja pobijanog rješenja omogućeno očitovanje o svim relevantnim okolnostima i sudjelovanje u postupku (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi posl.br. Usž-915/2024-2 od 6. studenog 2024., Usž-3719/2024-2 od 20. studenog 2024.).

17. Pritom nije postojala obveza nadležnog inspektora da tužitelja obavijesti o provođenju inspekcijskog pregleda i pozove na sudjelovanje u istome, budući da navedena radnja ne predstavlja dokaznu radnju u smislu čl. 68. ZUP-a o kojoj je stranku potrebno prethodno obavještavati i bez čije se u prisutnosti (osim u iznimnim slučajevima) ne može provesti; već predstavlja procesnu radnju koju nadležni građevinski inspektor provodi u svrhu utvrđivanja postojanja uvjeta za pokretanje postupka po službenoj dužnosti, odnosno u svrhu utvrđenja postojanja bespravne gradnje. Stoga nije nužno pozivanje niti prisustvo stranke prilikom provođenja navedene radnje, već je za zakonitost postupanja potrebno da se stranci omogući očitovanje o činjenicama i okolnostima utvrđenima prilikom provođenja te radnje, a što je u konkretnom slučaju i učinjeno.

18. Zaključno, neosnovani su i prigovori tužitelja glede izrečene mjere obustave daljnjeg građenja. Naime, iz dokumentacije u spisu proizlazi da predmetno građenje nije prijavljeno, pa je stoga zakonito tuženik na temelju čl. 119. u svezi čl. 113. st. 2. Zakona o Državnom inspektoratu tužitelju kao vlasniku i investitoru izrekao mjeru obustave građenja, te navedeno utvrdio pobijanim rješenjem.

19. Stoga Sud nalazi da se pobijano rješenje tuženika ne može ocijeniti nezakonitim niti po jednoj zakonskoj osnovi, pa je tužbeni zahtjev na čl. 116. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti kao neosnovan.

20. Odluka o trošku temelji na odredbi čl. 147 st. 1. ZUS-a, pa tužitelju, koji je u cijelosti izgubio predmetni upravni spor, ne pripada pravo na naknadu troškova spora.

U Rijeci 5. lipnja 2025.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a).

DNA:

- opunomoćeniku tužitelja Bruni Čohilju, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri, Pula, Dalmatinova 4

- tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Službi građevinske inspekcije, Ispostavi u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8