Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Poslovni broj Gž-315/2025-2
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Gorana Škugora, predsjednika vijeća, Verice Kos člana vijeća i suca izvjestitelja i Nikole Ramušćaka člana vijeća u pravnoj stvari tužitelja TO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici Lara Tončić i Filip Simić, odvjetnici u Puli, protiv tuženika BO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Mirjana Žrvnar, odvjetnica u Puli, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P-413/23-86 od 10. veljače 2025., u sjednici vijeća održanoj 5. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja TO i potvrđuje presuda Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P-413/23-86 od 10. veljače 2025.
II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja TO za naknadom troškova žalbenog postupka u iznosu od 920,13 eur.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom je presuđeno:
"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi :
„Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 21.232,92 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 09.10.2017 pa do konačne isplate po stopi koja je promjenjiva i određuje se za svako polugodište uvećanjem prosječene kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena sve u roku od 15 dana. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 09.10.2017 pa do konačne isplate po stopi koja je promjenjiva i određuje se za svako polugodište uvećanjem prosječene kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena sve u roku od 15 dana.“
II Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka odmjeren u ukupnom iznosu od 5.268,18 eura sve u roku od 15 dana."
2. Protiv te presude žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se u cijelosti usvoji tužbeni zahtjev, uz obvezu tuženika da tužitelju nadoknadi parnični trošak, uvećan za trošak žalbe, a podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Za sastav žalbe i sudsku pristojbu na žalbu zahtijeva naknadu od 920,13 eur.
3. Žalba nije osnovana.
4. Predmetom ovog postupka je tužbeni zahtjev tužitelja za naknadom štete u iznosu od 21.232,92 eur, nakon što je već pravomoćno odlučeno o tužbenom zahtjevu za razvrgnuće na način da je isti odbijen, a utvrđeno je da je tuženik BO vlasnik suvlasničkog dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je naloženo da se izvrši upis prava vlasništva tuženika. Tužbeni zahtjev temelji na tvrdnji da mu je šteta nastala neispunjenjem ugovora odnosno dogovora stranaka prema kojem je obveza tužitelja bila da tuženiku prepusti svoj suvlasnički dio tuženikove nekretnine kč. br. [katastarska čestica], dok je obveza tuženika bila da tužitelju prenese svoj suvlasnički udio na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] (od koje je kč. br. [katastarska čestica] nastala), koji dogovor tuženik nije ispoštovao, već je umjesto tužitelju svoj udio na kč. br. [katastarska čestica] nenaplatno prenio na KO (list 358 spisa).
4.1. Tuženik osporava postojanje dogovora stranaka.
5. Ispitujući pobijanu presudu u okviru žalbenih navoda tužitelja, kao i po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) drugostupanjski sud nije našao da bi sud prvog stupnja počinio bilo koju povredu odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, pa ni povrede na koje sadržajem žalbe upire tužitelj. Pobijana presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, koji imaju podlogu u izvedenim dokazima, presuda se može ispitati, izvedene dokaze sud prvog stupnja je prosuđivao po slobodnom uvjerenju, ali je stečeno uvjerenje opravdao logičnim razlozima pa nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.2.t.11. ZPP, a ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.1. u vezi čl. 8. ZPP.
6. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je sud prvog stupnja pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje relevantno za odluku.
7. Tako je u postupku utvrđeno:
- da su tužitelj TO, tuženik BO, SO i EO bili suvlasnici nekadašnje kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to tužitelj u 32300/74238 dijela, tuženik u 41938/74238 dijela, SO u 13616/74238 dijela i EO u 20887/74238 dijela, koja je na temelju parcelacijskog elaborata iz 2013. cijepana na način da se navedeno suvlasništvo prenijelo na četiri novonastale parcele kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] i kao suvlasnici su bili upisani u zemljišne knjige isti suvlasnici u istim suvlasničkim dijelovima,
- da su tuženik BO, SO i EO **.**.2014. kao predlagatelji protiv tužitelja kao protustranke podnijeli prijedlog za razvrgnuće suvlasništva na nekretninama kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] pod poslovnim brojem R1-435/14,
- da su predlagatelji prijedlog poslovni broj R1-435/14 povukli, a tužitelj je stupio na mjesto predlagatelja te je rješenjem poslovni broj R1-435/14 od 13. rujna 2016. upućen na pokretanje parnice protiv tuženika s obzirom da je tuženik osporio tužitelju pravo vlasništva na kč. br. [katastarska čestica],
- da su na temelju Ugovora o diobi nekretnina od 7. listopada 2016. tuženik BO, SO i EO svoje suvlasničke dijelove nekretnina podijelili na način da:
kč. br. [katastarska čestica], šuma sa 622 m2 i kč. br. [katastarska čestica], šuma sa 75 m2 pripadne SO u 41938/74238 dijela,
kč. br. [katastarska čestica], šuma sa 292 m2 pripadne tuženiku u 41938/74238 dijela, kč. br. [katastarska čestica], šuma sa 3531 m2 pripadne EO u 31495/74238 dijela, dok je u svom suvlasničkom dijelu tužitelj ostao upisan u zemljišnim knjigama u 32300/74238 dijela na svim katastarskim česticama,
- da je suvlasnički omjer udjela pojedinih suvlasnika koji je postojao na nekadašnjoj kč. br. [katastarska čestica] pa potom na novonastalim kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], promijenjen nakon provedbe Ugovora o diobi iz 2016. u odnosu na tuženika BO, SO i EO te je, između ostalog, tuženik svoj suvlasnički udio u novonastaloj kč. br. [katastarska čestica] prenio u cijelosti na EO,
- da je tuženik nakon diobe dobio 135 m2 na kč. br. [katastarska čestica], dok je zauzvrat EO i SO dao ukupno 422 m2, s time da je EO diobom stekla u konačnici više kvadrata nego što je ranije imala,
- da je tuženik od prednika tužitelja 1981. kupio dio tadašnje kč. br. [katastarska čestica] , a taj dio je bio fizički odvojen i omeđen te se tuženik u posjedu toga dijela nalazi od 1981. do danas,
- da je tuženikov kupljeni dio tadašnje kč. br. [katastarska čestica] parcelacijskim elaboratom iz 2013. dobio oznaku 530/125 šuma površine 292 m2 te čini građevinsku česticu, a ne put,
- da je tuženik ishodio rješenje o uvjetima gradnje stambene zgrade na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],
- da je vrijednost dijela koji je tuženik prenio EO 21.232,92 eur,
- da se tuženik nalazi u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu kč. br. [katastarska čestica], nastale parcelacijom ranije kč. br. [katastarska čestica] od 1981. godine, a taj dio je kupio od prednika tužitelja,
- da između stranaka nije sklopljen ugovor odnosno postignut dogovor na način kako to tvrdi tužitelj, dakle dogovor prema kojem je obveza tužitelja bila da tuženiku prepusti svoj suvlasnički dio tuženikove nekretnine kč. br. [katastarska čestica], dok je obveza tuženika bila da tužitelju prenese svoj suvlasnički udio na nekretnini kč. br. [katastarska čestica] (od koje je kč. br. [katastarska čestica] nastala).
8. Ovako utvrđeno činjenično stanje nije dovedeno u pitanje ni žalbom tužitelja, koji svoju ocjenu izvedenih dokaza suprotstavlja ocjeni prvostupanjskog suda, međutim bezuspješno, jer je osnovano prvostupanjski sud zaključio da između stranaka nije postignut dogovor, na kojem tužitelj temelji zahtjev za naknadu štete. Naime, sam je tužitelj u iskazu (glavna rasprava 14. rujna 2018.) naveo da prodavatelj nekretnine, a ni on kao njegov nasljednik sa tuženikom nikada nije zaključio ugovor o razvrgnuću suvlasničke zajednice pa je tako on ostao upisan na tuženikovoj parceli kč. br. [katastarska čestica], a tuženik na njegovoj kč. br. [katastarska čestica], da mu je tuženik prije podnošenja tužbe nudio da potpiše diobeni ugovor, ali ga on, nakon što ga je dao na kontrolu svojem odvjetniku, koji mu je rekao da njega u tom diobenom ugovoru nema, nije htio potpisati, već je radi zaštite svojih prava ustao tužbom, a da dogovora o razvrgnuću nije bilo iskazao je i tuženik. Prema tome, neosnovano tužitelj u žalbi ističe da je po dogovoru tuženik, koji je kupio točno određeni dio nekadašnje kč. br. [katastarska čestica], sve ostale udjele na toj čestici, a koji ne čine sadašnju kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], imao vratiti tužitelju, odnosno ukoliko to ne učini naknaditi mu vrijednost te nekretnine, kako to tužitelj traži u ovoj parnici. Ovdje je za reći i to da ni tužitelj, kada bi postojao dogovor stranaka kako tvrdi, nije postupio po istom, odnosno nije priznao tuženiku vlasništvo na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prije ovog parničnog postupka, što sve također ukazuje da dogovora tužitelja i tuženika nije bilo.
9. Imajući u vidu utvrđenja prvostupanjskog suda, pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo kada je tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan odbio.
10. Opće pretpostavke odgovornosti za štetu su subjekti obveznog odnosa odgovornosti za štetu, štetna radnja štetnika, šteta, uzročna veza i protupravnost, a za nastanak ugovorne odgovornosti, što je temelj tužbenog zahtjeva, potrebne su još dvije pretpostavke i to: postojanje ugovora ili druge pravno-poslovne veze i povreda obveze iz takvog pravnog odnosa (čl. 342. do čl. 349. te čl. 1045. i 1046. Zakona o obveznim odnosima – „Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15).
11. Kako je u provedenom postupku utvrđeno da ne postoji ugovor niti druga pravno- poslovna veza, a slijedom toga ni povreda obveze iz takvog pravnog odnosa nisu ispunjene pretpostavke za naknadu štete tužitelju.
12. Na zakonu je osnovana i odluka o troškovima parničnog postupka. Tuženik je uspio u parnici pa mu je tužitelj dužan naknaditi troškove izazvane vođenjem parnice. Kako u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP drugostupanjski sud po službenoj dužnosti ne pazi na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka, a tužitelj odluku o troškovima određeno ne pobija to ista glede visine nije ispitivana. Zahtjev tužitelja za naknadom troškova postupka je pak osnovano odbijen.
13. Zbog svega navedenog je valjalo kao neosnovanu odbiti žalbu tužitelja i na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP potvrditi prvostupanjsku presudu.
14. Odluka pod točkom II. izreke ove drugostupanjske presude temelji se na odredbi čl. 166. st. 1. u vezi čl. 154. st. 1. ZPP. Zahtjev tužitelja za naknadom troškova žalbenog postupka je odbijen kao neosnovan, jer je njegova žalba neosnovana.
U Velikoj Gorici 5. lipnja 2025.
Predsjednik vijeća
Goran Škugor
