REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8

52100 Pula

Poslovni broj Pn-134/2020-52

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Puli-Pola, po sutkinji Ani Brgles Keser, u pravnoj stvari tužiteljice NM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Mauricio Macan, odvjetnik u Puli, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB:26187994862, radi naknade štete, nakon zaključene glavne javne rasprave održane 6. veljače 2025. u nazočnosti punomoćnika tužiteljice odvjetnika Mauricija Macana i punomoćnice tuženika PM, **.**.2025. objavio i

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"Tuženik CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, dužan je isplatiti tužiteljici NM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 2.650,00 EUR uz zakonsku zateznu kamatu koja teče po stopi zateznih kamata koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućom na taj iznos od 27.02.2020. pa do isplate, zajedno s prouzročenim parničnim troškom sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.";

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužba tužiteljice za isplatu iznosa od 1.464,41 eura zajedno sa zateznim kamatama, povučena.

II. Nalaže se tužiteljici NM, OIB [osobni identifikacijski broj] da tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, OIB:26187994862 naknadi troškove ovog postupka isplatom iznosa od 49,48 eura u roku od 15 (petnaest) dana.

III. Odbija se u preostalom dijelu za iznos 375,00 eura zahtjev tuženika za naknadu troškova ovog postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da se 28. kolovoza 2018. kretala Trgom slobode u Poreču te se u jednom trenutku poskliznula i pala prilikom kojeg pada je ozlijedila gležanj lijeve noge. Tužiteljica je pala na sredini Trga slobode zato što se poskliznula na sklisku površinu ulegnutih, glatkih kamenih ploča koje služe za odvodnju oborinskih voda, red kojih se proteže sredinom trga. Te kamene ploče različito su izvedene od ostatka pločnika, izuzetno su skliske te im nedostaje hrapavosti, a uz to se i slabo razlikuju od ostalih ravnih (hrapavijih) ploča kojima je Trg slobode popločan zbog čega ih je teško primijetiti. Zbog svojih karakteristika sporna površina opasna je za njene korisnike, naročito u ljetnim mjesecima kada prolaznici nose laganiju obuću. Nakon pada u pomoć tužiteljici priskočila je UM koja je podigla tužiteljicu, odvela je do ureda i iz obližnjeg kafića donijela led kako bi se tužiteljici ublažili bolovi i smanjio otok na nozi. Trg slobode nalazi se na k. č. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja je u vlasništvu Republike Hrvatske. Člankom 70. stavcima 1. i 2. Zakona o upravljanju državnom imovinom propisano je da će se nekretnine upisane u vlasništvo Republike Hrvatske koje se između ostalog koriste i kao trgovi upisati u vlasništvo jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalaze te propisuje obvezu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave da Ministarstvu državne imovine dostave zahtjev za izdavanje isprave podobne za upis prava vlasništva na tim nekretninama. Također, Zakonom o komunalnom gospodarstvu propisano je da u komunalne djelatnosti spadaju djelatnosti kojima se osigurava građenje i/ili održavanje komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne ispravnosti, a medu njima i održavanje javnih površina na kojima nije dopušten promet motornim vozilima kao i održavanje građevina javne odvodnje oborinskih voda te je za uredno obavljanje tih djelatnosti odgovorna jedinica lokalne samouprave. Grad Poreč investitor je rekonstrukcije i izgradnje komunalne infrastrukture na Trgu slobode u Poreču s okolnim prilaznim površinama tijekom koje su postavljene sporne ploče i oborinska odvodnja. Iz tih razloga za predmetnu ozljedu i štetu nastalu tim događajem odgovoran je Grad Poreč koji ima zaključenu policu osiguranja iz odgovornosti za štetu kod tuženika iz čega proizlazi odgovornost istog za naknadu imovinske i neimovinske štete tužiteljici. Tužiteljica je tuženiku uputila izvansudski zahtjev za naknadu štete 27. veljače 2020. U navedenom postupku tuženik je otklonio odgovornost za naknadu štete s obrazloženjem da nije dokazano da je Grad Poreč vlasnik Trga slobode na mjestu pada oštećene kao i da je mjesto pada neoštećeno i izgrađeno prema svim standardnim građevinskim propisima te da ono nije moglo biti uzrok pada već da se radi o čistoj nepažnji tužiteljice.

1.1. Tužiteljica je predmetne zgode zadobila kontuziju i distorziju lijevog gležnja uz pojavu hematoma gležnja i stopala nakon koje liječenje provodi po ortopedu i fizijatru u Općoj bolnici Pula. Nakon prestanka korištenja štaka tužiteljicu ozlijeđena noga nastavlja boljeti te u listopadu 2018. odlazi na ciklus fizikalnih terapija u OB Pula. Nakon provedene desetodnevne fizikalne terapije tužiteljici je specijalističkim nalazom fizijatar utvrđena bolna ograničena pokretljivost lijeve noge, palpatorna bol ispod lat. maleola i duž baze V MT kosti, te duž IV i V MT kosti te joj je ponovno određena fizikalna terapija. Tužiteljičino stanje se ne poboljšava ni u narednom razdoblju te je nalazom od 16. siječnja 2019. utvrđeno da i dalje osjeća bol u lijevoj peti po lat. i med. rubu uz preporuku daljnjeg snaženja muskulature lijeve noge provođenjem vježbi. Ranije opisani bolovi u lijevoj nozi kao i njena ograničena pokretljivost nastavljaju se sve do danas. Tužiteljica je trpjela tjelesne bolove jačeg intenziteta u trenutku pada sve do primarne obrade u OB Pula, bolove srednjeg intenziteta kroz cijelo vrijeme Liječenja i razgibavanja lijevog gležnja, dok po završetku liječenja sve do danas ona osjeća bolove slabijeg intenziteta prilikom dužeg stajanja, hodanja i većih opterećenja. Tužiteljica je trpjela primarni strah jakog intenziteta te sekundarni strah jakog, srednjeg i slabog intenziteta kako je liječenje privođeno kraju. Kod tužiteljice postoji i smanjenje životnih aktivnosti, budući da osjeća bolnost prilikom svakog jačeg naprezanja lijeve noge zbog čega joj samo hodanje po neravnim površinama i stepenicama predstavlja problem te se tužiteljica ne može baviti nikakvim sportskim aktivnostima u koje spada i igranje odbojke koja joj je ranije bila hobi. Zadobivena ozljeda tužiteljicu ometa i u obavljanju svakodnevnih kućanskih poslova kao i u svakodnevnom radu s obzirom na to da je zaposlena kao zastupnica u osiguranju pri čemu svakodnevno obilazi klijente, što je prije radila u poslovnom odijelu s cipelama na petu, no takvu obuću više ne može nositi jer sada prilikom nošenja takve vrste obuće osjeća bol pa zbog toga osjeća nezadovoljstvo kako na radnom mjestu tako i u privatnom životu. Isto tako, tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć i njega ukućana, jer za vrijeme liječenja nakon ozljede najprije morala strogo mirovati, a kasnije nije mogla sama obavljati uobičajene kućanske poslove (pranje, kuhanje, čišćenje), osobnu higijenu, oblačiti se, odlaziti na liječničke pregleda i fizikalne terapije. Tužiteljica je imala i troškove liječenja i putovanja radi liječenja. Imajući u vidu težinu zadobivenih ozljeda, trajne posljedice u fizičkom, ali i u psihičkom pogledu te životnu dob tužiteljice, potražuje pravičnu novčanu naknadu i naknadu imovinske štete u ukupnom iznosu od 31.000,00 kunu zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.

1.2. Podneskom od 23. svibnja 2024. tužiteljica je specificirala tužbeni zahtjev na način da konačno od tuženika potražuje naknadu štete isplatom iznosa od 2.650,00 eura zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 27. veljače 2020. do isplate. Opisanom djelomičnom povlačenju tužbe tuženik se nije usprotivio, stoga je sud, na temelju odredbe članka 193. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11

- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), odlučio kao u točki I izreke ovog rješenja.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da ne osporava da je u vrijeme nastanka štetnog događaja 28. kolovoza 2018. osiguranik tuženika Grad Poreč-Parenzo, Obala maršala Tita 5, OIB 41303906494 imao osiguranu svoju odgovornost iz obavljanja djelatnosti (javna odgovornost) prema trećim osobama i djelatnicima policom osiguranja br. [broj police osiguranja] s valjanošću od 1. ožujka 2018. do 1. ožujka 2019. na svotu osiguranja za štete trećim osobama od 500.000,00 kuna po štetnom događaju (u koju su uključeni i troškovi spora i drugi opravdani troškovi). Tuženik prvenstveno ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Naime, prema navodima iz tužbe i dostupnih podataka Upravnog odjela za komunalni sustav Grada Poreča (ortofoto snimak, izvadak iz zemljišnih knjiga) proizlazi da je do štetnog događaja došlo na javnoj površini (u naravi trg) - Trg slobode u Poreču, koji se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] zk.u1.5537 k. o. [katastarska općina], koja je u vlasništvu Republike Hrvatske. Dakle, Grad Poreč nije vlasnik predmetne javne površine - Trga slobode u Poreču, zbog čega tuženik prigovara promašenoj pasivni legitimaciji

2.1. Tuženik osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti. U tužbi se navodi da se tužiteljica navodno 28.08.2018. kretala javnom površinom te da je pala na sredini trga, ali osim datuma 28.08.2018. nije preciznije navedeno niti mjesto štetnog događaja niti vrijeme štetnog događaja (doba dana, sat, koji su bili vremenski uvjeti i dr.). Iz priložene dokumentacije nije moguće utvrditi koji je stvarni razlog pada odnosno poskliznuća tužiteljice pa postoji mogućnost da je do pada tužiteljice došlo uslijed neadekvatne obuče ili gužve i nenamjernog naguravanja na javnoj površini, što nije neuobičajena pojava u vrijeme turističke sezone ili pomanjkanja pažnje zbog telefoniranja, razgledavanja grada, žurbe i sličnih razloga. Zbog navedenog, tuženik prigovara isključivom i/ili djelomičnom doprinosu tužiteljice nastanku štetnog događaja. Nadalje, uvidom u dostavljenu medicinsku dokumentaciju proizlazi da je tužiteljici tek slijedećeg 29.08.2018. pružena medicinska pomoć u OB Pula (RTG nalaz OB Pula od 29.08.2018. u 13,33 sati) te da je kasnije proveden i postupak fizikalne terapije. Međutim, nisu dostavljeni podaci o eventualnom dolasku interventnih službi na mjesto događaja, npr. hitna pomoć, komunalni redari i sl., kao niti razlog zašto medicinska pomoć nije zatražena u Domu zdravlja Poreč, koji se nalazi u blizini mjesta nezgode. Tuženik ima saznanja o predmetnom štetnom događaju, jer se tužiteljica prije podnošenja tužbe obratila tuženiku s izvansudskim zahtjevom za naknadu štete od 27.02.2020., koji je tuženik zaprimio e-mailom. U postupku obrade štete, nakon očitovanja svog osiguranika Grada Poreča, tuženik je utvrdio da ne postoji pasivna legitimacija niti odgovornost Grada Poreča za nastalu štetu. Naime, tuženiku je njegov osiguranik Grad Poreč dostavio očitovanje Upravnog odjela za komunalni sustav u kojem se navodi da je Trg slobode u Poreču u vlasništvu Republike Hrvatske i da je izgrađen u skladu sa svim pravilima struke i nikako ne predstavlja po svojim karakteristikama opasnost za pješake niti druge korisnike navedene površine. Površine su opločene elementima koji su dovoljno protuklizni za uvjete standardnog korištenja na površinama takvog tipa, redovito se održavaju, peru i čiste. Obzirom na takvo očitovanje osiguranika Grada Poreča i opisano stanje javne površine, koja nije klizava niti je utvrđen neki drugi nedostatak te kao takva nema svojstvo opasne stvari, osiguranik tuženika nije prihvatio svoju odgovornost za nastalu štetu. Zbog svega navedenog, tuženik smatra da nema odgovornosti osiguranika tuženika Grada Poreča za štetu nastalu tužiteljici u smislu čl. 1064. ZOO-a, jer javna površina na kojoj se dogodio pad tužiteljice prema priloženim fotografijama, po svom obliku, konstrukciji, načinu izrade i drugim karakteristikama izgrađenosti u smislu odredbe čl. 1063. ZOO- a ne predstavlja opasnu stvar.

2.2. Vezano uz zahtjev tužiteljice koji se odnosi na naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i s njom povezane imovinske štete (tuđa pomoć i njega i troškovi putovanja radi (liječenja) tuženik osporava visinu postavljenih zahtjeva jer smatra da su isti previsoko postavljeni. Tuženik osporava dospijeće tražbine tužiteljice i početak tijeka zateznih kamata. Predlaže da sud donese presudu kojom se odbija tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti.

3. U dokaznom postupku pročitani su izvadak iz zemljišne knjige, izjava UM, medicinska dokumentacija dostavljena uz tužbu, pregledane su fotografije dostavljene uz tužbu, pročitana je polica osiguranja, privitak polici, uvjeti, dopis upućen tuženiku, dopis Grada Poreča, fotografija, prijava štete, skica, Obavijest o neosnovanom zahtjevu, Odluka o prigovoru, zapisnik s uviđaja, nalaz i mišljenje vještaka mjernika, iskaz svjedokinje UM, iskaz tužiteljice, nalaz i mišljenje medicinskog vještaka Željka Cesarca te sva druga dokumentacija priležeća spisu.

4. Tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

5. Među strankama ovog postupka jedino nije sporno da je tuženik u vrijeme štetnog događaja imao sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti iz obavljanja djelatnosti s Gradom Porečom kao svojim osiguranikom te da je Republika Hrvatska upisana kao vlasnik kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj se uglavnom proteže Trg slobode u Poreču.

5.1. Osim što navedeno nije sporno, proizlazi i iz dostavljene dokumentacije i to police osiguranja s privicima te zemljišnoknjižnog izvatka.

6. Međutim, sve su druge relevantne činjenice između stranaka sporne i to osobito:

- nastanak štetnog događaja odnosno sporno je je li tužiteljica pala kako to navodi u tužbi,

- pasivna legitimacija tuženika uslijed okolnosti da je vlasnik čestice na kojoj se prostire

Trg slobode u Poreču Republika Hrvatska,

- odgovornost osiguranika tuženika Grada Poreča za štetu, a posljedično tome odgovornost tuženika kao osiguratelja za naknadu štete tužiteljici te visina iste.

7. Radi utvrđenja spornih činjenica sud je proveo dokaz uviđajem na licu mjesta te mjerničnim vještačenjem kao i dokaz saslušanjem svjedokinje UM i tužiteljice kao parnične stranke.

8. Iz iskaza svjedokinje UM i tužiteljice ovaj je sud utvrdio da je tužiteljica zaista pala na Trgu slobode u Poreču 28. kolovoza 2020. u jutarnjim satima, dok je hodala Trgom slobode kako bi sjela u kafić koji se nalazi na kraju trga, u kojem ju je kafiću čekala kolegica UM. UM vidjela je iz kafića tužiteljičin pad i priskočila joj u pomoć. Njihovi su iskazi vezano za navedeno sukladni, uvjerljivi i životno logični, osim toga sukladni su i medicinskoj dokumentaciji iz koje proizlazi da je tužiteljica sljedećeg dana 29. kolovoza 2020. liječniku navela da je pala prethodnog dana na trgu u Poreču.

9. Ovaj je sud obavio uviđaj na Trgu Slobode u Poreču 16. listopada 2023. prilikom čega je neposrednim opažanjem utvrđeno da je, a što je fotodokumentirano u nalazu i mišljenju mjerničnog vještaka, predmetni Trg slobode u Poreču popločen hrapavim pločama te da je na sredini trga izveden jedan kanal ulegnutih ploča koji služi za odvodnju oborinskih voda. Pri tom niti jedna stranka nije navela da je zatečeno stanje spornog dijela trga drugačije u odnosu na to kakvo je stanje toga trga bilo na dan predmetne nezgode.

10. Iako navedeno zapravo između stranaka nije bilo niti sporno, iz nalaza i mišljenja vještaka mjernične struke KM utvrđeno je da je tužiteljica pala na Trgu slobode u Poreču koji se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vlasnik koje nekretnine je Republika Hrvatska. Stanke nisu imale primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka mjernika. Vještak je nalaz i mišljenje izradio objektivno i stručno.

11. Tužiteljica, naime, u tužbi navodi da se poskliznula i pala jer su ulegnute ploče (kanal) glatke i skliske, a u iskazu dodatno navodi da joj je lijeva noga proklizila na rubu ravnih i ulegnutih ploča, nakon čega joj se noga izokrenula te je pala i tijekom odletjela prema naprijed. Tvrdi da su te ulegnute ploče skliske, da im nedostaje hrapavosti i da ih je teško primijetiti jer se slabo razlikuju od ostalih ploča, stoga da je ta površina zbog svojih karakteristika opasna za korisnike naročito u ljetnim mjesecima kada prolaznici nose laganiju obuću. Takvim činjeničnim navodima tužiteljica, iako se konkretno ne poziva na odredbe materijalnog propisa, upire na objektivnu odgovornost osiguranika tuženika smatrajući da predmetno mjesto predstavlja opasnu stvar u smislu odredbe članka 1063. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, dalje ZOO). Smatra da osiguranik tuženika odgovora za štetu nastalu tužiteljici po načelu objektivne odgovornosti kao vlasnik predmetne stvari primjenom odredaba Zakona o upravljanju državnom imovinom, ali i kao investitor rekonstrukcije i izgradnje komunalne infrastrukture na Trgu slobode u Poreču na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu, iako pri tom ne ističe navode o tome da predmetni trg nije uredno održavan, da su ploče bile oštećene ili dotrajale niti išta slično tome.

12. Odredbom članka 1063. ZOO-a propisano je da se za štetu nastalu u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete, a člankom 1064. ZOO-a propisano je da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik.

13. Unatoč tome što je Republika Hrvatska u zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik nekretnine na kojoj je tužiteljica pala, ovaj sud prihvaća stav tužiteljice i argumentaciju iz tužbe i podneska od 17. ožujka 2021. u odnosu na pitanje vlasništva Trga slobode u Poreču i primjenu odredaba Zakona o upravljanju državnom imovinom (Narodne novine br. 52/2018), s obzirom da je u odredbama članka 70. tog propisa propisana obveza jedinica lokalne samouprave da u određenom roku podnesu zahtjev nadležnom ministarstvu za izdavanje isprave podobne za upis prava vlasništva na nekretninama koje se koriste kao trgovi, što je ovdje slučaj. Stoga, okolnost da Grad Poreč nije upisan kao vlasnik jer je propustio postupiti po kogentnim zakonskim odredbama, dok istovremeno upravlja i održava nekretninu koja se koristi kao trg, u ovom predmetu ne može ići u korist tuženika.

14. U ovom je postupku, dakle, utvrđeno da osiguranik tuženika Grad Poreč upravlja Trgom slobode, da ga održava te da je Grad Poreč bio investitor rekonstrukcije toga trga koja je rađena prije 20-ak godina. Navedeno je utvrđeno iz iskaza svjedoka LM, pročelnika Upravnog odjela za komunalni sustav Grada Poreča, koji u svom iskazu navedeno potvrđuje te dodatno opisuje da je pri rekonstrukciji procedura takva da se prvo ishodi projektna dokumentacija i posebni uvjeti, potom građevinska dozvola, a nakon toga i uporabna dozvola te ističe da ne bi bio zadovoljen tehnički pregled ovlaštenih vještaka da nešto nije izvedeno sukladno pravilima struke. Svjedok je iskazivao vjerodostojno, uvjerljivo, argumentirano i koncizno.

15. Odredbom članka 1066. stavka 1. ZOO-a propisano je da umjesto vlasnika stvari, i isto kao on, odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili osoba koja je inače dužna da je nadgleda, a nije kod njega na radu. Pa uzimajući u obzir utvrđenja iz točke 14. obrazloženja, stav je ovoga suda da pitanje vlasništva predmetne nekretnine u ovom predmetu nije od značaja jer je osiguraniku tuženika Gradu Poreču Trg slobode povjeren da se njome služi, on to i čini, njime upravlja i održava ga, a na to ga obvezuju i odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine br. 68/2018). Stoga osnov objektivne odgovornosti osiguranika tuženika Grada Poreča počiva na odredbi članka 1066. stavka 1. ZOO-a i ne ovisi o upisanom vlasništvu (tako i Županijski sud u Varaždinu u odluci broj Gž-305/21-5 od 30. srpnja 2021.), što znači da je tuženik svakako pasivno legitimiran u ovoj parnici. Time je otklonjen tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije kao neosnovan.

16. U nastavku treba razjasniti postoji li odgovornost Grada Poreča za štetu nastalu tužiteljici po načelu objektivne odgovornosti.

17. Stav je ovoga suda da mjesto pada tužiteljice i to dio Trga slobode u Poreču koji je prekriven kamenim pločama koje se nastavljaju na ulegnute ploče za odvodnju oborinskih voda samo po sebi ne predstavlja opasnu stvar u smislu odredbe članka 1063. ZOO-a.

17.1. Opasna stvar predstavlja stvar koja prema svojoj namjeni, karakteristikama, položaju, mjestu i načinu uporabe predstavlja povećanu opasnost od nastanka štete zbog čega u normalnim okolnostima pri uobičajenoj uporabi zahtijeva povećani oprez, pažnju ili potrebu nadgledanja. Tužiteljica ističe da Trg slobode u Poreču predstavlja opasnu stvar po svojim karakteristikama jer su ulegnute ploče koje služe za oborinsku odvodnju glatke i skliske te ih je teško primijetiti. Ovaj sud ne dijeli stajalište tužiteljice. Sud je neposrednim opažanjem, a koje je dokumentirano na fotografiji sačinjenoj na uviđaju, ali i onoj dostavljenoj uz tužbu, utvrdio da je Trg slobode u Poreču popločan pločama određene hrapavosti, kojeg po sredini presijeca kanal za odvodnju otpadnih voda (ulegnute ploče). Ulegnute ploče koje služe za odvodnju nisu iste hrapavosti kao i ostatak ploča, ali sud ne dijeli stav tužiteljice da se iste mogu teško primijetiti jer se i bojom razlikuju od ostatka ploča (tamnije su) te su zbog razlike u boji uočljive. Riječ je o gradskom trgu u Poreču koji je rekonstruiran prije 20-ak godina, na način da je popločen ravnim pločama i po sredini kojeg je kanal za odvodnju oborinskih voda. Površina predmetnog trga u dobrom je stanju, ravna je i bez oštećenja. Naime, upravo to navodi i tužiteljica, jer ona ne tvrdi da bi to mjesto bilo oštećeno odnosno neodržavano. Predmetni gradski trg frekventna je javna površina koja se svakodnevno koristi kao šetalište koje je održavano u stanju funkcionalne sposobnosti i pri njegovom uobičajenom korištenju u normalnim okolnostima, kakve su bile na dan ove nezgode (jutarnji sati, kraj kolovoza, sunčano vrijeme), ne postoji povećani rizik od nastanka štete za prolaznike.

17.2. Naime, odgovornost za opasnu stvar prosuđuje se po kriteriju uzročnosti, a imatelj opasne stvari odnosno treća osoba iz članka 1066. ZOO-a bit će odgovorna za štetu koju ta stvar može prouzročiti, ako se utvrdi da je šteta nastala zbog opasne stvari i da je imatelj stvari mogao spriječiti štetu. Stav je ovoga suda da u konkretnom slučaju opisani elementi za utvrđenje predmetnog mjesta opasnom stvari odnosno za utvrđenje objektivne odgovornosti osiguranika tuženika, izostaju jer, cijeneći navode koje ističe tužiteljica, ne proizlazi da je osiguranik tuženika predmetnu štetu mogao spriječiti. Stoga je ocjena ovoga suda da sporno mjesto na Trgu slobode u Poreču po svojim karakteristikama ne predstavlja opasnu stvar u smislu članka 1063. ZOO-a.

18. Budući da predmetni dio trga ne predstavlja opasnu stvar, za štetu nastalu tužiteljici ne vrijedi predmnijeva uzročnosti iz članka 1064. odnosno 1066. stavka 1. ZOO-a. Navedeno znači da se odgovornost osiguranika tuženika može biti temeljiti jedino po principu subjektivne odgovornosti odnosno na načelu pretpostavljene krivnje iz članka 1045. stavka 1. ZOO-a. Tužiteljica, naime, na tu vrstu odgovornosti osiguranika tuženika ne upire izričito, samo navodi da je predmetni trg loše izveden. Međutim, takve navode tužiteljica u ovom postupku nije dokazala niti je u tom smjeru predložila izvođenje prikladnih dokaza, očito smatrajući da postoji samo objektivna odgovornost osiguranika tuženika.

19. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio da osiguranik tuženika Grad Poreč nije odgovoran za štetu koju je pretrpjela tužiteljica pa ne postoji niti odgovornost tuženika kao osiguratelja za naknadu štete tužiteljici. S obzirom na navedeno odlučeno je kao u izreci ove presude na način da je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan.

20. Uslijed predmetne odluke nije bilo potrebno posebno cijeniti druge dokaze koji su provedeni u ovom predmetu na okolnost visine pretrpljene štete. Preostali dokazni prijedlozi stranaka odbijeni su kao nepotrebni.

21. Odluka o troškovima postupka donesena je na temelju odredaba članka 154. stavka 1. i članka 155. stavka 1. ZPP-a. Tuženiku je priznat trošak izlaska suda na uviđaj u ukupnom iznosu od 49,48 eura (isplaćen uređujućoj sutkinji i zapisničaru) s obzirom da je predmetni dokaz predložila tužiteljica radi utvrđenja svojih navoda o opasnoj stvari, koji su utvrđeni neosnovanima.

22. Međutim, nije osnovan zahtjev tuženika za naknadu troškova mjerničnog vještačenja u iznosu od 375,00 eura te je u tom dijelu zahtjev tuženika odbijen. Naime, tuženik je predložio provođenje mjerničnog vještačenja s ciljem dokazivanja vlasništva nekretnine odnosno osnovanosti svog prigovora promašene pasivne legitimacije, međutim taj je prigovor tuženika ocijenjen neosnovanim. Tuženik zapravo nije osporio da je mjesto nezgode iz fotografije dostavljene uz tužbu upravo na predmetnom trgu, a pogrešno je smatrao da je nedvojbeno utvrđenje vlasništva od odlučujućeg značaja za donošenje odluke u ovom predmetu. Stoga predmetni trošak ne može pasti na teret tužiteljice jer, neovisno o konačnom uspjehu tuženika, u smislu odredbe članka 155. ZPP-a, nije bio potreban u ovoj parnici.

23. Posljedično predmetnoj odluci o troškovima postupka, odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka (sadržan u petitu izreke presude).

U Puli 5. lipnja 2025.

Sutkinja

Ana Brgles Keser

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri istovjetna primjera, u roku od petnaest (15) dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

1. Tužiteljici po pun. uz R/ pristojba na presudu

2. Tuženiku