Baza je ažurirana 30.03.2026. zaključno sa NN 12/26 EU 2024/2679
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski građanski sud u Zagrebu
Ulica grada Vukovara 84
10000 Zagreb
Poslovni broj: Ovr-1793/2025-9
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Mirni Jakovac, a po prijedlogu sudskog savjetnika Ozrena Marinkovića u ovršnom predmetu ovrhovoditelja ŽF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Teo Ranić, odvjetniku u [adresa], protiv ovršenika UF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćniku Aleksandri Klarić Miloš, odvjetnici u [adresa], radi odgode ovrhe, 5. lipnja 2025.
r i j e š i o j e
I.Odbija se prijedlog ovršenika UF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju rješenja o ovrsi javnog bilježnika Marine Markioli, Zagreb,poslovnog broja Ovrv-87202/2024 od 7. studenog 2024.
II.Odbija se zahtjev ovrhovoditelja ŽF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], za naknadu troška sastava podneska od 2. lipnja 2025. kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Dana 15. svibnja 2025. ovršenica je podnijela sudu prijedlog za odgodu naloga bankama za prijenos zapljenjenih sredstava navodeći kako s ovrhovoditeljem nema nikakav pravni ni poslovni odnos, da nema nikakvo dugovanje prema ovrhovoditelju i kako je njezin izvanbračni drug g. SF iz [adresa], imao poslovni odnos s trgovačkim društvom u vlasništvu ŽF, ovdje ovrhovoditelja, i to društvom WBM INTERIORS d.o.o., [adresa], OIB: 53690420743, dakle ističe prigovor promašene aktivne i pasivne legitimacije.
2. Ovršenica ističe i kako nije imala saznanja da se uopće vodio ovršni postupak Ovrv-87202/2024 protiv nje, a naročito da bi navedeni postupak bio i pravomoćan odnosno da bi rješenje o ovrsi bilo dostavljeno niti je imala saznanja o predmetnom računu izdanom od strane ovdje Ovrhovoditelja na navedeni iznos od 39.652,02 EUR, niti joj je iz IOS-a poznato na koje usluge se navedeni račun odnosi, i navodi da je investitor radi sanacije nastale štete kao i potencijalnog nastupanja dodatne štete na objektu bio primoran angažirati treću osobu u svojstvu izvoditelja radova, sve na svoj trošak.
3. Ovršenica je podnijela zajedno s investitorom GF prijedlog radi osiguranja dokaza obzirom na sve činjenice gore iznesene a vezane uz građevinske radove koje je izvršio Ovrhovoditelj odnosno WBM interiors d.o.o., podnijela je i zahtjev za ukidanje klauzule ovršnosti temeljem članka 36.stavka 5. Ovršnog zakona kao prijedlog za donošenje rješenja kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.
4. Navodi i da ukoliko bi se ovrhovoditelj u potpunosti naplatio na temelju nezakonito izdanog računa i rješenja o ovrsi koje je doneseno na temelju nezakonitog računa i nezakonitog nepotpisanog IOS-a za ovršenicu bi nastala teško nadoknadljiva šteta jer nije za očekivati da bi se i u naknadnom sudskom postupku uspjela u potpunosti namiriti od ovrhovoditelja, obzirom na tešku poslovnu situaciju Ovrhovoditelja, budući da je iz GFI vidljivo je da je Ovrhovoditelj kao poslovni subjekt u 2024. godini iskazao neto gubitak od 154.927 eura.
5. U podnesku od 28. svibnja 2025. ovrhovoditelj je osporio navode ovršenika i zatražio trošak predmetnog podneska.
6. Prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava nije osnovan.
7. Člankom 65. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24; dalje u tekstu: OZ) propisano je da će sud na prijedlog ovršenika odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom postupka izravne naplate trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna kako bi se spriječilo nasilje te ako, uz to, postoji i neki od razloga navedenih u točci 1. do 11. stavak 1. članka 65. OZ-a
8. Slijedom navedenog, iz odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a, jasno je da se prijenos zaplijenjenih sredstava može odgoditi na prijedlog ovršenika samo ako se kumulativno ispune obje pretpostavke propisane člankom 65. stavak 1. OZ-a odnosno ako je ostvaren neki od pojedinačno navedenih razloga iz članka 65. stavak 1. točka 1. do 11. OZ-a te ako uz postojanje nekog od tih razloga postoji još i vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete, teško nadoknadive štete ili nasilja.
9. Postojanje navedenih kumulativnih pretpostavki dužan je dokazati ovršenik (članak 219. stavak 1. Zakona o parničnom postupku, "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11 i 25/13, dalje u tekstu: ZPP) u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, a što ovršenik u ovom postupku nije učinio.
10. Naime, ovršenik je dokazao postojanje prve kumulativne pretpostavke budući je dokazao da je podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, čime je ispunjen razlog iz članka 65. stavak 1. točka 5. OZ-a, međutim nije dokazao postojanje vjerojatnosti nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete.
11. Sud ističe da vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja odnosno o tome jeli ovrhovoditeljeva imovina dostatna za povrat novčanih iznosa koji će u postupku izravne naplate biti preneseni ovrhovoditelju ako naknadno bude odlučeno da ovrhovoditelj ipak nije imao pravo na isplatu tih iznosa.
12. Zbog navedenog, ovršenik koji tvrdi da će mu pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta mora dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za eventualni naknadni povrat iznosa koji će u postupku izravne naplate biti zaplijenjen i prenesen, a što se dokazuje odgovarajućim ispravama (izvadak iz zemljišne knjige, potvrda Ministarstva unutarnjih poslova o vlasništvu motornog vozila, potvrda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o radnom statusu ovrhovoditelja i slično), ili na drugi način mora dokazati ovrhovoditeljevu vjerojatnu insolventnost.
13. Ovršenik u svom prijedlogu navodi da bi mu šteta nastala jer je fizička osoba koja ne raspolaže financijskim sredstvima, kojim navodima sadržajno ukazuje kako mu je provedbom izravne naplate ugrožena egzistencija, međutim navedeno ne predstavlja štetu u smislu članka 65. stavak 1. OZ-a.
14. Naime, u postupku izravne naplate se prisilno namiruje tražbina ovrhovoditelja, dakle prisilno se umanjuje ovršenikova imovina, zbog čega postupak prisilnog namirenja uvijek ima otegotne posljedice za egzistenciju ovršenika fizičke osobe.
15. Prisilno namirenje tražbine je uvijek otegotno za egzistenciju ovršenika, zbog čega bi uzimanje navedene okolnosti u obzir imalo za posljedicu odgodu svakog postupka prisilnog namirenja, a što nije smisao instituta odgode jer je primjena navedenog instituta iznimka, a ne pravilo u postupku prisilnog namirenja i primjenjuje se samo u iznimnim situacijama kada je interes ovršenika za odgodu prisilnog namirenja tražbine bitniji od interesa ovrhovoditelja za namirenje njegove tražbine bez odgađanja.
16. Obzirom na navedeno, tada bi svaki ovršenik u prijedlogu za odgodu naveo da mu se provođenjem izravne naplate nanosi šteta što bi primjenu instituta odgode učinilo pravilom, a ne iznimkom i imalo bi za posljedicu odgađanje svakog postupka izravne naplate čime bi institut odgode propisan čl. 65. stavak 1. OZ-a izgubio svaki smisao.
17. Također, ovršenik nije dokazao ni svoje navode da postoji vjerojatnost da se neće moći namiriti od ovrhovoditelja u naknadnom sudskom postupku obzirom na tešku poslovnu situaciju ovrhovoditelja.
18. Naime, sama okolnost da je ovrhovoditelj u 2024. ostvario manju dobit nego u 2023. ne podrazumijeva da ovrhovoditelj ima takve poteškoće u poslovanju koje bi dovele do nemogućnosti naplate u restitucijskom postupku, posebice stoga što njegovo poslovanje očito ne trpi poteškoće budući da obrt ovrhovoditelja nije blokiran, redovito posluje, zapošljava 31 radnika te je u 2024. imao prihod od 1,25 milijuna eura što je smanjenje od 18,42 % u odnosu na 2023., međutim njegovo poslovanje nije upitno.
19. Slijedom navedenog, na temelju navedenih podataka se ne može zaključiti da postoji vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.
20. Stoga je odlučeno kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.
21. Zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška sastava podneska od 28. svibnja 2025. je odbijen obzirom navodi izneseni u navedenom podnesku nisu bili od utjecaja na donošenje odluke o prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno odluka o navedenom prijedlogu ovršenika bi bila sadržajno ista i da se ovrhovoditelj nije očitovao, slijedom čega se predmetni podnesak ne može smatrati potrebnim u smislu članka 14. stavak 4. OZ-a te je odlučena kao pod točkom II. izreke rješenja.
U Zagrebu 5. lipnja 2025.
Sudac:
Mirna Jakovac
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv rješenja dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od osam (8) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, a o njoj odlučuje nadležni Županijski sud.
DNA: 1. Ovrhovoditelju po punomoćniku
2. Ovršeniku po punomoćniku
3. Spis
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.