REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik br. 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Kristini Orlović, uz sudjelovanje Sandre Mikulić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika OĐ, zbog prekršaja iz čl. 43. st. 3. u svezi čl. 293. st. 2. i čl. 176. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24), povodom prigovora na obavezni prekršajni nalog PUZ, I Postaje prometne policije, nakon provedenog žurnog postupka,

p r e s u d i o  j e

I

Okrivljenik OĐ, oib [osobni identifikacijski broj], sin O i P, rođ. **.**.1964. godine u [adresa], s prebivalištem u [adresa], školska sprema VSS, zanimanje nastavnik, zaposlen u Srednjoj školi Drvne tehnologije i šumarstva, Zagreb, s plaćom od 1.500,00 eura, obiteljske prilike: oženjen, otac dvoje djece, državljanin RH, nekažnjavan, ne vodi se drugi postupak,

k r i v  j e

1. što je 20. studenog 2024. u 16,25 sati u Zagrebu upravljao osobnim automobilom [registarska oznaka], kolnikom Maksimirske ceste, lijevom prometnom trakom u smjeru istoka, dolaskom do ravnine raskrižja sa Ulicom Fakultetsko dobro neoprezno i naglo započeo je radnju skretanja udesno na prometnu traku koja je namijenjena za promet vozila javnog prijevoza (tramvajska pruga koja se nalazi na južnoj strani kolnika), koja je označena žutom linijom, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu i imovinu, ne vodeći pritom računa o položaju vozila, te o smjeru i brzini kretanja, te je tom prilikom zbog takve vožnje za vrijeme skretanja udesno prisilio vozačicu osobnog automobila [registarska oznaka], PĐ, koja se kretala prometnom trakom namijenjenom za promet vozila javnog prijevoza (tramvajskom prugom koja se nalazi na južnoj strani kolnika), na izbjegavanje naleta, kojom prilikom je naglo skrenula udesno prema južnom rubu kolnika uslijed čega je izgubila kontrolu nad vozilom, te je u nekontroliranom kretanju lijevim bočním dijelom vozila prvo naletjela na metalni stup semafora u vlasništvu "Zagrebačkih cesta", koji se nalazi na južnom nogostupu Maksimirske ceste, te desnim bočnim dijelom na drvo bilogorice u vlasništvu Grada Zagreba, koje se nalazi na zelenoj površini pored južnog nogostupa Maksimirske ceste, a odmah potom u nastavku nekontroliranog kretanja prednjim dijelom vozila naletjela je na ormarić semafora u vlasništvu "Zagrebačkih cesta", koji se nalazi na zelenoj površini pored južnog nogostupa Maksimirske ceste, te je u prometnoj nesreći tjelesne ozljede zadobila vozačica osobnog automobila [registarska oznaka], PĐ ,

čime je počinio prekršaj iz čl. 43. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

kažnjiv po čl. 43. st. 3. u svezi čl. 293. st. 2. istog Zakona,

pa mu se, na temelju citiranih propisa, uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), izriče

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 150,00 (stopedeset) eura

Temeljem čl. 33. st.11. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna i to u roku od 15 dana od dana primitka ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona.

Okrivljenik se upozorava da ukoliko u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

II

Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 2. i 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 (dvadeset) eura u korist Državnog proračuna i to u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona.

Okrivljenik novčanu kaznu i troškove prekršajnog postupka plaća putem priloženih uplatnica.

2. Temeljem čl. 182. točka 3. Prekršajnog zakona okrivljenik OĐ OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

da bi iste zgode nakon prometne nesreće sa osobnim vozilom ZG3085-JB, napustio mjesto prometne nesreće, a da s drugim sudionikom nije popunio i potpisao Europsko izvješće, niti je na drugi način ostavio svoje osobne podatke i podatke o vozilu,

pa da bi time počinio prekršaj iz čl. 176. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

kažnjiv po čl. 176. st. 5. istog Zakona.

Obrazloženje

1. PU Zagrebačka, I Postaja prometne policije pod brojem klase 211-07/25-4/11686 i urbrojem 511-19-44-25-1 izdala je dana 3. veljače 2025. godine obvezni prekršajni nalog protiv okrivljenika, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci, koji je temeljem pravodobnog prigovora okrivljenika stavljen van snage, te je nastavljen prekršajni postupak.

2. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo da ne priznaje prekršaje i ne osjeća se krivim. Predao je u spis svoju pisanu obranu. U pisanoj obrani je u bitnom naveo da ako je stvarno skrivio nesreću, ne bježi od svoje odgovornosti, no ovim putem mora upozoriti na niz nelogičnosti. Dana 20. studenoga 2024. godine na njegovu kućnu adresu došao je policajac koji je alkotestom utvrdio kako nije konzumirao alkohol i kako na njegovom vozilu nema tragova nesreće. Gospodin je i prije završetka istrage indirektno zaključio kako je kriv, te je navodio nešto o čemu on nema spoznaje. Napuštanje mjesta nesreće u kojoj je sudjelovao smatra neprihvatljivom optužbom. Tako nešto nikada nije učinio i kosi se s njegovim moralnim načelima. Točno je da je dana 20. 11. 2024. godine oko 17.00 sati upravljao vozilom marke VOLVO [registarska oznaka] Maksimirskom cestom iz grada u pravcu istoka brzinom od 0 do 10 km/h u koloni vozila. Prije semafora uključio je desni pokazivač pravca, provjerio mrtvi kut i lagano skrenuo desno u ulicu Ravnice i parkirao na Kraševo parkiralište radi fotokopiranja dokumenata u fotokopirnici. Za vrijeme izlaska iz vozila kao i povratka iz fotokopirnice (koji je trajao oko 20 minuta) nije primijetio da je bila prometna nezgoda niti mu je itko prišao da ga obavijesti da je sudionik iste. Službenik iz osiguravajuće kuće koji ga je naknadno kontaktirao također bez okončanja istrage sugerirao da „priza krivnju”. Također mora primijetiti kako se oštećenje vozila gospođe PĐ bitno razlikuje o onome što su mu rekli djelatnici osiguravajuće kuće i što piše u obaveznom prekršajnom nalogu. Postoje znatne razlike u prezentiranju događaja od strane policajca koji je došao na njegovu kućnu adresu isti dan kada se i dogodila nesreća gospođe PĐ, osiguravajuće kuće i sada obaveznog prekršajnog naloga. Također smatra spornim što nije napravljeno vještačenje kojim bi se utvrdilo je li bilo moguće da je došlo do toliko oštećenja na vozilu gospođe PĐ s obzirom na činjenicu da je bila gužva u prometu i da je malo vjerojatno kako je ona vozila tolikom brzinom od koje bi nastala navedena oštećenja na vozilu. Brzina kojom su se oba vozila kretala nigdje nije spomenuta. Nadalje, navodi da je prometna traka namijenjena za javni prijevoz bila raskopana i označena prometnim znakovima, pa s obzirom na rupe od izvođenja radova i tramvajske tračnice nije jasno kako se uopće istom mogla kretati, a posebno brzinom zbog koje je izgubila nadzor nad vozilom s obzirom na to da se nalazi i pješački prijelaz preko Maksimirske ceste ispred kojeg bi se gospođa PĐ eventualno morala zaustaviti i propustiti pješake. Ne vjeruje da se takva nesreća mogla dogoditi tik iza njegovog vozila, a da on to kao vozač nije primijetio. Ako je do toga i došlo, smatra kako je neprilagođenom vožnjom gospođe PĐ i njegov život bio ugrožen kao i drugih sudionika u prometu a to se nigdje ne spominje u zaprimljenim dokumentima.

Iskreno mu je žao što je gospođa PĐ doživjela nesreću, od srca joj želi sve najbolje, no ne može prihvatiti krivnju za nešto što prema njegovim saznanjima nije učinio. Ako je provedeno vještačenje, ako postoje dokazi koji nisu prezentirani u obaveznom prekršajnom nalogu moli da ga se upozna s istim i metodologijom prikupljanja relevantnih podataka te ako se pokaže da je stvarno njegova odgovornost za prometnu nesreću gospođe PĐ on će to prihvatiti. Kao što je ranije napisao, ne bježi od odgovornosti, spreman je podmiriti navedene troškove ako je odgovoran za nesreću, no prema njegovim saznanjima nije. Kako postoji niz nelogičnosti i nejasnoća vezanih za mjesto nezgode, predložio je da sud odredi vještačenje po vještaku prometne struke i službenim putem pribavi snimke s kamere koja je postavljena na mjestu prometne nezgode, a radi utvrđenja dinamike i nastanka prometne nezgode, tj. da se utvrde činjenice da li se gospođa PĐ u vrijeme štetnog događaja kako je navedeno u prekršajnom nalogu (zbog prometnih džepova - zastoja, rupa uslijed izvođenja radova na kolniku - prometnom traku namijenjenom za vozila javnog prijevoza, postavljenih prometnih znakova i dr.) uopće mogla kretati svojim vozilom prometnim trakom namijenjenim za vozila javnog prijevoza, a posebno obijesnom vožnjom zbog koje ne može pravodobno reagirati na eventualne opasnosti u prometu. Smatra da nije sudjelovao u prometnoj nezgodi i napustio mjesto nezgode kako mu se stavlja na teret, budući da ista nije nastala na opisani način, pa je predložio da sud stavi prekršajni nalog van snage, a njega oslobodi odgovornosti i troškova prekršajnog postupka.

2.1. Nakon što mu je predočen isprint fotografija mjesta događaja izjavio je da na fotografijama nisu vidljivi radovi ali su radovi bili na tramvajskim tračnicama.

Na posebno pitanje sutkinje odgovario je da niti jednog trenutka nije primijetio to SUV vozilo, a nije niti začuo udarac. Nema daljnjih dokaznih prijedloga budući ga se krivi za nešto o čemu nema nikakvih saznanja.

3. U postupku je saslušan kao svjedok očevidac NĐ, te je pročitan zapisnik o očevidu, izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika i bolnička prijava ne ime PĐ, i gledana je skica mjesta događaja. Nije provedeno vještačenje, a kako je to predložio okrivljenik, budući je provedenim postupkom dovoljno utvrđeno činjenično stanje, te bi provođenje istoga samo dovelo do odugovlačenja postupka.

4. Svjedok NĐ je izjavio da je predmetne zgode upravljao taksi vozilom Maksimirskom cestom u pravcu Dubrave. Na nekih 70 metara ispred njega kretalo se bijelo vozilo, a u desnoj prometnoj traci, tj. po tramvajskim tračnicama kretalo se SUV vozilo. U jednom trenutku je primijetio da je bijelo vozilo naglo skrenulo u desno, a SUV vozilo se da izbjegne sudar popelo na nogostup i negdje tamo stao, misli da je udarilo u kutiju za semafor. Bijelo vozilo je nastavilo dalje kretanje i skrenulo je u Ulicu Ravnice. Ne zna da li je došlo do kontakta između tih vozila. Na posebno pitanje sutkinje je odgovorio da misli da se bijelo vozilo nastavilo kretati po tramvajskim tračnicama, a ne sjeća se da li su tada na tramvajskim tračnicama bili radovi. Na posebno pitanje okrivljenika je izjavio da nije vidio da li je uključio pokazivač smjera, a primijetio je da je naglo skrenuo u desno, na što je okrivljenik istaknuo da se nije radilo o velikoj brzini pa nije mogao naglo skretati.

Na daljnje pitanje sutkinje svjedok je odgovorio da je on obavijestio policiju, da ih je obavijestio da se radi o bijelom Volvu i u tom trenutku je zapamtio broj registarskih pločica koje je rekao policiji. Na daljnje pitanje okrivljenika svjedok je izjavio da se žuto vozilo kretalo brzinom od nekih 40-50 km/h, a kretalo se isto ispred njega po tramvajskim tračnicama, a to je vozilo bilo malo ispred okrivljenikovog vozila.

5. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenika, iskaz svjedoka očevica i sve ostale provedene dokaze, kako pojedinačno, tako i međusobno, sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik počinio prekršaj iz toč. 1. izreke ove presude, dok nije dokazano da bi počinio prekršaj iz toč. 2. izreke.

6. Neosporno je utvrđeno da je okrivljenik upravljao vozilom, te je neoprezno i naglo započeo skretanje u desno na prometnu traku koja je namijenjena za promet vozila javnog prijevoza, tj. tramvajska pruga, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, pa je tom radnjom prisilio osobno vozilo koje se kretalo prometnom trakom namijenjenom za promet vozila javnog gradskog prijevoza, a u izbjegavanju sudara, na naglo skretanje u desno, zbog čega se vozilo zanjelo, te je nekontrolirano nastavilo kretanje po nogostupu, gdje je lijevim bočnim dijelom naletjelo na metalni stup semafora, a desnim bočnim dijelom na drvo koje se nalazi na zelenoj površini, a zatim je u nastavku nekontroliranog kretanja prednjim dijelom vozila naletjela na ormarić semafora koji se nalazio na zelenoj površini, a vozačica toga vozila zadobila je laku tjelesnu ozljedu.

6.1. Ovakvu dinamiku nastanka prometne nesreće je potvrdio i svojim iskazom svjedok očevidac KĐ koji se kretao vozilom iza okrivljenika, a čiji iskaz je sud u potpunosti prihvatio budući je iskazivao jasno i uvjerljivo, na temelju osobnih saznanja, a niti nema interesa u ishodu ovog postupka.

6.2. Obranu okrivljenika vezanu uz djelo prekršaja pod toč. 1 izreke ove presude sud nije prihvatio držeći da je ista dana u namjeri izbjegavanja prekršajne odgovornosti, a nije niti sukladna iskazu svjedoka očevica. Nadalje okrivljenik je u svojoj obrani naveo da je prometna traka namijenjena za kretanje vozila javnog gradskog prijevoza bila raskopana i označena prometnim znakovima, međutim na fotografijama to nije vidljivo. Okrivljenik je također u jednom dijelu svoje obrane naveo da smatra da nisu mogla nastati takva oštećenja na vozilu oštećenice budući se ona nije mogla kretati tolikom brzinom, tj. brzinom zbog koje bi izgubila nadzor nad vozilom, dok nadalje navodi da smatra da ako je i došlo do toga da je za to kriva neprilagođena vožnja oštećenice, dakle okrivljenik je u dijelu obrane kontradiktoran sam sebi.

6.3. Dakle, da je okrivljenik prije započinjanja skretanja vozilom u desno u prometnu traku namijenjenu za promet vozila javnog gradskog prijevoza provjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu i to na način da je provjerio unutarnje i vanjsko desno ogledalo, te okrenuo glavu, uočio bi vozilo oštećenice, te da je tada odustao od započete radnje do ove prometne nesreće ne bi došlo. Također je važno napomenuti da je svjedok očevidac naveo da je okrivljenik naglo skrenuo u desno, dakle, okrivljenik nije vodio računa niti o smjeru i brzini kretanja svog vozila, te drugih vozila u prometu.

7. Stoga je sud okrivljenika proglasio krivim za djelo prekršaja pod toč. 1. izreke ove presude, te mu je izrekao novčanu kaznu temeljem čl. 37. Prekršajnog zakona, ispod propisanog minimuma kazne uzevši okrivljeniku kao olakotno dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost, dok otegotnih okolnosti nije našao, a sud smatra da će se ovakvom kaznom utjecati na okrivljenika i sve ostale da ubuduće ne čine iste ili slične prekršaje.

8. Nadalje, rovedenim postupkom nije bilo moguće isključiti dio obrane okrivljenika vezano uz djelo prekršaja pod toč. 2 izreke ove presude, tj. da nije začuo udarac niti primijetio da bi došlo do prometne nesreće, dakle, postoji mogućnost da okrivljenik nije imao saznanja o prometnoj nesreći koju je prouzročio svojom radnjom u prometu, pa iz tog razloga nije nakon prometne nesreće ostao na mjestu događaja i s drugom sudionikom popunio Europsko izvješće i ostavio podatke o sebi i svom vozilu.

9. S obzirom na naprijed navedeno sud je u skladu s načelom in dubio pro reo, u smislu čl. 182. toč. 3. Prekršajnog zakona, oslobodio okrivljenika od optužbe za djelo prekršaja pod toč. 2 izreke ove presude.

10. Temeljem čl. . 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku se neće izreći zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom «B» kategorije, cijeneći okolnosti u kojima je prekršaj počinjen i ponašanje okrivljenika nakon počinjenog prekršaja, smatrajući da se može očekivati da okrivljenik i bez primjene ove mjere neće činiti ubuduće prekršaje u prometu, kao i da ne postoji opasnost da će upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa.

11. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenik proglašen krivim, to je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji je odmjeren s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka.

U Zagrebu, 5. lipnja 2025.

Zapisničar

Sudac

Sandra Mikulić

Kristina Orlović

Protiv ove presude žalba nije dopuštena (čl.244. st.1. Prekršajnog zakona).

Ova presuda je pravomoćna.

Dostavna naredba:

1. okrivljeniku, OĐ, [adresa]

2. tužitelju, PUZ, I Postaja prometne policije,

3. pismohrana - ovdje