Republika Hrvatska
Trgovački sud u Splitu
Split, Sukoišanska 6

Poslovni broj: 3 Ovr-2/2023-3

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Splitu, sudac Ana Misir Šarić, u pravnoj stvari predlagateljice
osiguranja SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE, OIB 40781519492, Split,
Domovinskog rata 2, koju zastupa punomoćnik Mladen Oštro, odvjetnik u Splitu, Trg
hrvatske bratske zajednice 3/1, protiv protivnika osiguranja DOLIS d.o.o., OIB
97596310577, Solin, Ulica don Frane Bulića 87, kojeg zastupa punomoćnik Domagoj
Mužić, odvjetnik u Splitu, Starčevićeva 13, odlučujući o prijedlogu za osiguranje, 21.
kolovoza 2023.

r i j e š i o j e

Odbija se prijedlog za osiguranje koji glasi:

"Radi osiguranja nenovčane tražbine tužitelja, predajom u posjed i na slobodno
raspolaganje nekretnine - pomorskog dobra, slobodnog od osoba i stvari osim onih
koje su trajno povezane sa pomorskim dobrom i ako je to moguće po prirodi stvari i
bez veće štete za pomorsko dobro te radi uspostave pravnog reda na nekretnini -
pomorskom dobru, zabranjuje se protivniku osiguranja korištenje nekretnine -
pomorskog dobra, na dijelu K.O. Split, predio uvala Kašjuni, Grad Split koje se sastoji
od ukupne površine od 20756 m2 (kopnenog dijela 8534 m2 od čega ugostiteljski
šank 1 zauzima 12 m2 i terasa – štekat 109 m2 i šank 2 površine 12 m2 i terasa štekat
površine 120 m2 i morske površine od 12222 m2), a sve kako je nacrtano i označeno
na snimku stvarnog stanja u mjerilu 1:1000 od točke 1 do točke 35 izrađenom u rujnu

2014. od strane trgovačkog društva GEOmar d.o.o. iz Splita, koja je snimka prilog i
sastavni dio ugovora o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog
korištenja plaže na dijelu K.O. Split, predio uvala Kašjuni, koji je ugovor potvrđen od
strane Ilije Šarića, javnog bilježnika u Splitu, 1. listopada 2015., pod brojem OV-
7076/15VI.

Opisanim pomorskim dobrom privremeno će upravljati Grad Split koji je na temelju
ove privremene mjere ovlašten preuzeti posjed predmetnog pomorskog dobra radi
privremenog upravljanja njime.

Ova privremena mjera traje do proteka roka od petnaest dana nakon nastupanja
uvjeta za ovrhu."

2 Poslovni broj: 3 Ovr-2/2023-2

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja podnio je ovom sudu tužbu u kojoj je istaknuo
tužbeni zahtjev da mu tuženik preda u posjed nekretninu, pomorsko dobro, slobodno
od osoba i stvari osim onih koje su trajno povezani s pomorskim dobrom na dijelu
K.O. Split, predio uvala Kašjuni, Grad Split, ukupne površine od 20.756 m2
(kopnenog dijela 8534 m2) od čega ugostiteljski šank 1 zauzima 12 m2 i terasa-štekat
109 m2 i šank 2 površine 12 m2 i terasa štekat površine 120 m2 i morske površine od

12.222 m2, sve kako je nacrtano i označeno na snimku stvarnog stanja u mjerilu
1:1000 od točke 1. do točke 35. izrađene u rujnu 2014. od trgovačkog društva
Geomar d.o.o. iz Splita, koja je prilog i sastavni dio ugovora o koncesiji na
pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu K.O. Split, predio
uvala Kašjuni, koji je potvrđen od strane Ilije Šarića, javnog bilježnika u Splitu 1.
listopada 2015. pod brojem Ov-7076/2015.

2. Osim tužbe, podnio je i prijedlog za osiguranje privremenom mjerom, kojom
bi se, radi osiguranja nenovčane tražbine i uspostave pravnog reda na nekretnini-
pomorskom dobru, zabranilo protivniku osiguranja korištenje nekretnine i Gradu
Splitu dalo pomorsko dobro na privremeno upravljanje.

3. Izjavio je da je 28. svibnja 2015. Županijska skupština Splitsko-dalmatinske
županije donijela odluku o davanju koncesije protivniku osiguranja na pomorskom
dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu Klasa: 021-04/15-02/116,
Urbroj: 2181/1-01-15-1. Na temelju te odluke, stranke da su 1. listopada 2015.
zaključile ugovor o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja
plaže na dijelu K.O. Split, predio uvala Kašjuni, Klasa: 934-01/14-01/0171, Urbroj:
2181/1-06/02-15-0027 u razdoblju od 1. listopada 2015. do 31. rujna 2025. Pored
toga, stranke da su sklopile i dva dodatka ugovoru o koncesiji 22. svibnja 2018. i 16.
studenoga 2020. Pri sklapanju ugovora o koncesiji, tvrtka tuženika da je glasila Dolis
inženjering d.o.o., a prilikom sklapanja dodataka ugovoru da je izmijenjena tvrtka
protivnika u Dolis d.o.o. Solin. Protiv odluke skupštine predlagatelja podnesena je
žalba koju je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture odbilo rješenjem Klasa:
UP/II-342-01/15-01/45, Urbroj: 530-03-2-1-1-15-2 od 13. kolovoza 2015. Potom da je
Luxury rooms j.d.o.o. podnio tužbu Upravnom sudu u Splitu. Odlučujući o tužbi
Upravni sud u Splitu da je donio presudu poslovnog broja Usljn-41/2015 kojom je
poništeno rješenje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Klasa: UP/II-342-
01/15-01/45, Urbroj: 530-03-2-1-1-15-2 od 13. kolovoza 2015. i odluka o davanju
koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu K.O.
Split, predio uvala Kašjuni, Klasa: 021-04/15-02/116, Urbroj: 2181/1-01-15-1. Protiv
te presude da je podnesena žalba koju je Visoki upravni sud Republike Hrvatske 8.
rujna 2022. presudom poslovnog broja Usž-3102/2021-4 odbio i potvrdio presudu
Upravnog suda u Splitu.

4. Stoga da je koncesija protivnika osiguranja prestala i to danom
pravomoćnosti presude o poništenju odluke o davanju koncesije Županijske
skupštine Splitsko-dalmatinske županije od 28. svibnja 2015., odnosno da je prestala

8. rujna 2022. Nakon toga, protivnik osiguranja da nema pravnu osnovu na temelju
koje bi kao koncesionar koristio pomorsko dobro. Stoga da je predlagatelj osiguranja
protivnika osiguranja pozvao iseliti se s pomorskog dobra dopisom od 20. listopada

2022. što protivnik osiguranja nije učinio.

3 Poslovni broj: 3 Ovr-2/2023-2

5. S obzirom na to da se protivnik osiguranja opire presudi Visokog upravnog
suda Republike Hrvatske od 8. rujna 2022. i predaje odbiti u posjed predlagatelju
osiguranja pomorsko dobro, da postoji opasnost od neovlaštenog raspolaganja
pomorskim dobrom od strane protivnika osiguranja. Uz to, da je potrebno
privremenom mjerom regulirati odnos među strankama i osigurati pravni red na
pomorskom dobru, tako što će se protivniku osiguranja zabraniti korištenje
predmetnog pomorskog dobra i pomorsko dobro povjeriti na upravljanje Gradu Splitu,
kao što je i predviđeno planom upravljanja pomorskim dobrom. Izjavio je i to da
protivniku osiguranja neće nastati šteta donošenjem privremene mjere jer svakako
nema osnove za korištenje pomorskog dobra, pa ga ne može koristiti niti ostvarivati
gospodarsku djelatnost na pomorskom dobru. Stoga je radi osiguranja nenovčane
tražbine predaje u posjed i na slobodno raspolaganje nekretninom pomorskim
dobrom, a i radi uspostave pravnog reda na nekretnini pomorskom dobru, tražio
donošenje privremene mjere kojom bi se protivniku osiguranja zabranilo korištenje
pomorskog dobra na dijelu K.O. Split, predio uvala Kašjuni.

6. Radi dokazivanja ispunjenja pretpostavki za određivanje predložene mjere
osiguranja predlagatelj osiguranja je uz prijedlog za osiguranje dostavio ugovor o
koncesiji na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu K.O.
Split, predio uvala Kašjuni sa snimkom stvarnog stanja u mjerilu 1:1000, potom
dodatak 1 i 2 ugovoru o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog
korištenja plaže na dijelu K.O. Split, predio uvala Kašjuni te odluku o davanju
koncesije na ugovor o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog
korištenja plaže na dijelu K.O. Split, predio uvala Kašjuni objavljenu u službenom
glasniku Splitsko-dalmatinske županije od 28. svibnja 2015., presudu Upravnog suda
u Splitu poslovnog broja Usljn-41/2015-21 od 14. srpnja 2017. i potvrdu
pravomoćnosti i ovršnosti te presude, presudu Visokog upravnog suda Republike
Hrvatske poslovnog broja Usž-3102/2021-4 od 8. rujna 2022. i dopis predlagatelja
osiguranja protivniku osiguranja Klase: 934-01/14-01/0171, Urbroj: 2181/1-06-02-
01/01-22-0104 od 20. listopada 2022.

7. U podnesku koji je 15. svibnja 2023. predao sudu, predlagatelj osiguranja
predložio je sudu da odredi prekid parničnog postupka jer je Ustavni sud Republike
Hrvatske donio odluku broj U-III-6583/2022 kojom je prihvatio ustavnu tužbu
protivnika osiguranja i ukinuo presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske
poslovnog broja Usž-3102/21 od 8. rujna 2022. i Upravnog suda u Splitu poslovnog
broja Usljn-41/2015 od 14. srpnja 2017. i predmet vratio na ponovno odlučivanje.

8. Protivnik osiguranja se protivio prijedlogu za osiguranje navodeći da
predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje tražbine, niti opasnosti da bi
bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje
tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako da je mjera
potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Pored
toga izjavio je da predlagatelj osiguranja traži predaju stvari u korist Grada Splita, a
da to nije ovlašten tražiti.

9.Odlučujući o prijedlogu za osiguranje sud je ocijenio sadržaj dostavljenih isprava.

4 Poslovni broj: 3 Ovr-2/2023-2

10. Propisano je člankom 346. stavkom 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine",
broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20. i 114/22., dalje: OZ) da se radi
osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj
osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnom i
opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao
ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini
vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive
štete koja prijeti.

11. Propisano je člankom 347. stavkom 2. OZ-a da sud može odrediti mjeru
kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama ako je to nužno radi
sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz
drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda.

12. Tražio je predlagatelj osiguranja da sud odredi privremenu mjeru radi
osiguranja nenovčane tražbine na predaju stvari zbog postojanja opasnosti od
neovlaštenog raspolaganja stvari, kao i određivanje privremene mjere radi
privremenog uređenja stranačkog odnosa, odnosno određivanje regulacijske mjere
osiguranja.

13. Predlagatelj osiguranja međutim nije učinio vjerojatnim postojanje
nenovčane tražbine na predaju stvari. Naime, predlagatelj je izjavio da protivnik
osiguranja drži stvar u posjedu na temelju u njegovu korist ustanovljenog prava,
koncesije, ali i da je to pravo prestalo kada je odluka predlagatelja na temelju koje je
protivnik stekao koncesiju na predmetnoj nekretnini poništena presudom Upravnog
suda u Splitu poslovnog broja Usljn-41/15. Međutim, ta je presuda ukinuta, jednako
kao i presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovnog broja Usž-
3102/21 kojom je potvrđena presuda Upravnog suda u Splitu poslovnog broja Usljn-
41/15, odlukom o prihvaćanju ustavne tužbe poslovnog broja U-III-6583/2022 koju je
donio Ustavni sud Republike Hrvatske 27. travnja 2023. Stoga i dalje postoji i
proizvodi učinak Odluka predlagatelja osiguranja o davanju koncesije na pomorskom
dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu K.O. Split, predjelu uvale
Kašjuni od 28. svibnja 2015., pa predlagatelj osiguranja ima osnovu posjedovanja
nekretnine. Dakle, predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje
nenovčane tražbine na predaju stvari, pa je stoga bez ispitivanja ispunjenja daljnjih
pretpostavki za određivanje privremene mjere, prijedlog trebalo odbiti.

14. Nije osnovan niti prijedlog za određivanje regulacijske mjere.

15. Opća pretpostavka za određivanje regulacijske mjere je vjerojatnost
postojanja spornog pravnog odnosa kao objekta osiguranja, a pored te opće
pretpostavke, treba biti ispunjena i druga pretpostavka na koju se u konkretnom
slučaju poziva predlagatelj osiguranja, a to je nužnost uređenja pravnog odnosa radi
sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, odnosno
sprječavanja nasilja. Osim toga, ta se privremena mjera može odrediti i ako je iz
drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda.

16. Pri tome, treba imati na umu da je odnos sporan kada je među strankama
sporno njegovo postojanje ili pravna valjanost, a osim toga i onda kada su sporna
prava i obveze koje iz njega proizlaze. Odnos je sporan i onda kada je protivnik

5 Poslovni broj: 3 Ovr-2/2023-2

osiguranja poduzeo radnju kojom čini povredu tog odnosa. Kako se privremeno
uređenje spornih odnosa u pravilu sastoji od privremenog određivanja nekih prava i
obveza koje iz njih proizlaze za sudionike tih spornih odnosa, to ono obuhvaća i
privremeno određivanje sadržaja tih prava i obveza. Dakle, cilj regulacijskih mjera
nije rješavanje spora među strankama, već osiguranje konkretnog odnosa iz kojeg
mogu proizlaziti tražbine koje se mogu prisilno ostvariti. S tim u vezi dužnost je
predlagatelja osiguranja bila supstancirati činjenično i dokazima svoju tvrdnju o
postojanju stranačkog odnosa koji je objekt osiguranja, o pravima i obvezama koji
čine sadržaj tog odnosa te o okolnostima koje upućuju na zaključak o postojanju
spora stranaka u njihovom odnosu.

17. Najprije je za primijetiti da odnos stranaka nije sporan. Naime, predlagatelj
osiguranja je svojom Odlukom o davanju koncesije na pomorskom dobru protivniku
osiguranja dao koncesiju. Zakonitost i pravilnost te odluke predmet je ispitivanja u
upravnom sporu na traženje treće osobe, izvan kruga stranaka ovog postupka. No,
svakako kao što je prethodno rečeno, u ovom trenutku odluka o davanju koncesije
proizvodi učinke te ovlaštenje protivnika osiguranja koristiti pomorsko dobro postoji i
nije sporno. Utoliko treba zaključiti da stranački odnos nije odnos koji je potrebno
privremeno regulirati. Potrebu za privremenim reguliranjem tog odnosa, tako je
izjavio u prijedlogu, predlagatelj osiguranja vidio je zbog postojanja potrebe za
osiguranje pravnog reda.

18. Pravni red, kao pravni standard, pretpostavlja takvo stanje odnosa među
pravnim subjektima koje karakterizira spremnost i posvećenost subjekata ostvarenju
zahtjeva postavljenih pravnim poretkom. Stoga okolnost postojanja stanja opasnosti
protupravnog ponašanja kojeg od sudionika koje može ozbiljno ugroziti prava i
obveze sudionika u pravnom odnosu, predstavlja važan razlog za donošenje
regulacijske privremene mjere kojom bi se pravni red ponovno uspostavio ili očuvao.
No, nije svako ponašanje suprotno zahtjevima pravnog poretka, razlog za privremeno
interveniranje u stranačke odnose. Naime, ponašanja suprotna određenjima pravnog
poretka razmatraju se i ispravljaju kroz redovnu metodu pravne zaštite subjektivnih
građanskih prava kroz parnični postupak. Ukoliko bi se svako ponašanje suprotno od
onog određenog pravilima pravnog poretka uređivalo kroz postupak osiguranja otpala
bi potreba za vođenje građanskog parničnog postupka kao redovne metode zaštite
povrijeđenih i ugroženih subjektivnih prava, a time i svih instrumenata tog postupka
usmjerenih na ravnopravno sudjelovanje svih subjekata određenog odnosa. Upravo
zato, regulacijsku privremenu mjeru moguće je odrediti samo onda kada protupravno
ponašanje sudionika odnosa ozbiljno ugrožava prava i obveze sudionika odnosa.
Takvu ozbiljnu ugrozu prava i obveza, proizlazi iz sadržaja dostavljenih isprava,
protivnik osiguranja nije manifestirao. Utoliko, niti ne postoji pravozaštitna potreba na
strani predlagatelja osiguranja za privremenim reguliranjem stranačkog odnosa, pa je
prijedlog za osiguranje i iz tog razloga trebalo odbiti.

19.Stoga je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Splitu 21. kolovoza 2023.

6 Poslovni broj: 3 Ovr-2/2023-2

Sudac Ana Misir Šarić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u roku od 8
dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja. O žalbi odlučuje Visoki trgovački sud
Republike Hrvatske.

DNA:

- Odvjetnik Mladen Oštro, e-komunikacijom
- Odvjetnik Domagoj Mužić, e-komunikacijom
- u spis

Broj zapisa: 9-3085b-97a35

Kontrolni broj: 0fece-5597c-94e0a

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=ANA MISIR ŠARIĆ, L=SPLIT, O=TRGOVAČKI SUD U SPLITU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Trgovački sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.