Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Kž-102/2025-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od suca Damira Krahuleca, predsjednika vijeća, te sudaca Miroslava Jukića i Miroslava Rošca, članova vijeća, uz sudjelovanje Sonje Fićok, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. DĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], zbog kaznenog djela iz čl. 139. st. 3. i dr. Kaznenog zakona ("Narodne novine", br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 – dalje u tekstu KZ/11), odlučujući o žalbi optuženika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru od 17. svibnja 2024. poslovni broj K-222/2023-46, u javnoj sjednici vijeća održanoj 5. lipnja 2025., u nazočnosti Dražena Križevca zamjenika županijskog državnog odvjetnika u Osijeku,
p r e s u d i o j e
I/ Povodom žalbe opt. DĆ, po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci djela i izriče da je opt. DĆ radnjama opisanim u izreci prvostupanjske presude za koje je proglašen krivim počinio samo kazneno djelo nasilje u obitelji iz čl. 179.a KZ/11.
II/ Uslijed odluke pod I/ i djelomičnim prihvaćanjem žalbe opt. DĆ preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o kazni i izriče da se opt. DĆ za kazneno djelo nasilje u obitelji iz čl. 179.a KZ/11, na temelju tog zakonskog propisa osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, a na temelju čl. 56. st. 1., 2. i 3. KZ/11 optuženiku se izriče uvjetna osuda tako da se kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine neće izvršiti ukoliko optuženik u vremenu provjeravanja u trajanju od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo. Na temelju čl. 54. KZ/11 opt. DĆ će se u slučaju opoziva uvjetne osude u kaznu zatvora uračunati vrijeme uhićenja i istražnog zatvora od 22. lipnja do 21. srpnja 2023.. Na temelju čl. 70. KZ/11 optuženiku se izriče i sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana koja može trajati do isteka roka provjeravanja a najdulje 2 (dvije) godine. Na temelju čl. 58. st. 5. KZ/11 ukoliko optuženik bez opravdanog razloga krši obvezu određenu sigurnosnom mjerom, sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne.
III/ Odbija se u ostalom dijelu žalba opt. DĆ, kao neosnovana, te se u pobijanom a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog suda u Zlataru proglašen je krivim opt. DĆ zbog kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – nasilje u obitelji iz čl. 179.a KZ/11 i kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnja iz čl. 139. st. 2. i 3. KZ/11, sve u vezi čl. 51. KZ/11, pa je optuženiku na temelju čl. 179.a KZ/11 utvrđena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, a na temelju čl. 139. st. 3. KZ/11 utvrđena kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci, te je optuženiku na temelju čl. 51. KZ/11 izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci, a na temelju čl. 57. KZ/11 optuženiku je izrečena djelomična uvjetna osuda na način da će se dio kazne od 9 (devet) mjeseci izvršiti, a dio kazne od 9 (devet) mjeseci se neće izvršiti ukoliko optuženik u roku od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo, u koju kaznu se optuženiku uračunava vrijeme oduzimanja slobode od 22. lipnja do 21. srpnja 2023..
1.1. Na temelju čl. 70. KZ/11 opt. DĆ je izrečena sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana koja može trajati do isteka roka provjeravanja, a najdulje dvije godine.
1.2. Na temelju čl. 58. st. 5. KZ/11 ukoliko osuđenik bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je određena sigurnosnom mjerom, sud može opozvati uvjetovanu kaznu zatvora i odrediti izvršenje kazne zatvora u trajanju od devet mjeseci.
1.3. Na temelju čl. 148. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12-odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 – dalje u tekstu ZKP/08) optuženik je dužan naknaditi troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. t. 1. i 6. ZKP/08, u ukupnom iznosu od 686,83 eura u roku 30 dana od pravomoćnosti presude.
1.4. Na temelju čl. 148. st. 1. u vezi čl. 145. st. 4. ZKP/08 optuženik je dužan naknaditi nužne izdatke i nagradu braniteljice postavljene po službenoj dužnosti, prema važećoj odvjetničkoj tarifi u iznosu od 1.182,03 eura u roku 30 dana od pravomoćnosti presude.
2. Protiv te presude žali se opt. DĆ po branitelju Iliji Boiću, odvjetniku iz [adresa], zbog bitne povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i "pogrešne primjene materijalnog prava", s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i optuženika oslobodi krivnje ili da se ukine. Stavljen je prijedlog da se obavijeste o sjednici vijeća.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Na temelju čl. 474. st. 1. ZKP/08 spis je dostavljen na dužno razgledanje Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku.
5. O javnoj sjednici vijeća drugostupanjskog suda obaviješteni su državni odvjetnik, opt. DĆ i branitelj optuženika Ilija Boić, odvjetnik iz [adresa].
5.1. Na sjednicu vijeća je pristupio Dražen Križevac zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Osijeku, a nisu pristupili obaviješteni opt. DĆ i branitelj optuženika odvjetnik Ilija Boić iz [adresa], te je shodno čl. 475. st. 3. ZKP/08 sjednica vijeća održana u odsutnosti obaviještenih.
5.2. Javna sjednica vijeća drugostupanjskog suda je započela izlaganjem žalbe opt. DĆ podnesene po branitelju Iliji Boiću, odvjetniku iz [adresa], koju je izložio sudac izvjestitelj.
6. Žalba opt. DĆ je djelomično osnovana.
7. Opt. JĆ se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. t. 11. ZKP/08, navodeći u žalbi da je prvostupanjski sud "prilikom izrade obrazloženja pobijane presude u potpunosti neosnovano izostavlja navode i argumente optuženog, te svjedoka TĆ". Takvi žalbeni navodi, kojima se u suštini predlaže drugačija ocjena obrane opt. DĆ i iskaza svjedoka TĆ, predstavljaju prigovor pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja a ne naprijed navedenu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka. Pored toga opt. DĆ navodi da prvostupanjska presuda "ne sadrži, ozbiljne, relevantne i dostatne razloge za ocjenu kakva je odlukom dana". Suprotno takvim žalbenim navodima opt. DĆ prvostupanjska presuda nema nejasnoća ni proturječnosti, a sadrži valjane razloge i o odlučnim činjenicama i o pravnim pitanjima, tako da nije počinjena povreda odredaba kaznenog postupka koju u žalbi ističe optuženik. Ispitujući prvostupanjsku presudu u tome dijelu shodno čl. 476. st. 1. t. 1. ZKP/08 ovaj drugostupanjski sud nije utvrdio neku od povreda odredaba kaznenog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti.
8. Opt. DĆ se žali zbog povrede kaznenog zakona, ali prema sadržaju žalbe predlaže drugačiju ocjenu izvedenih dokaza, ustrajući navodima iz obrane da nije počinio kaznena djela za koja se tereti optužnicom državnog odvjetnika. Takav žalbeni navod opt. DĆ predstavlja tzv. posrednu povredu kaznenog zakona, jer optuženik u žalbi navodi da je trebalo biti utvrđeno drugačije činjenično stanje i onda na tako činjenično stanje primijeniti kazneni zakon. Međutim, kazneni zakon se ima primijeniti na činjenično stanje koje utvrdi sud, a ne na ono za koje opt. DĆ smatra da je trebalo biti utvrđeno.
9. Opt. DĆ se žali zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ali u žalbi ne navodi koju odlučnu činjenicu prvostupanjski sud nije utvrdio. Žaleći se zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja opt. DĆ ustraje u navodu da je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio njegovu (opt. DĆ) obranu, te iskaz svjedoka TĆ, a onda zbog toga pogrešno zaključio da je u inkriminiranom razdoblju postupao na način pobliže opisan u opisu djela iz izreke prvostupanjske presude prema žrtvi ZĆ, izvanbračnoj supruzi optuženika. Suprotno takvim žalbenim navodima opt. DĆ prvostupanjski sud je pozorno ocijenio sve izvedene dokaze pojedinačno i dovodeći ih u međusobnu vezu, dajući pri tome i ocjenu proturječnih dokaza, na temelju takve valjane ocjene dokaza pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje. Naime, prvostupanjski sud je obranu opt. DĆ u dijelu u kojem poriče počinjenje djela za koje se tereti ocijenio nevjerodostojnom, nasuprot toga iskaz žrtve ZĆ, izvanbračne supruge optuženika, dakle, bliske osobe, ocijenio vjerodostojnim, iskaz svjedoka TĆ, sina optuženika, usmjeren na pogodovanje optuženiku, na način da umanjuje svađe između optuženika i žrtve. Prvostupanjski sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka psihijatra na temelju kojeg je utvrdio da je sposobnost opt. DĆ da shvati značenje svojih postupaka i upravlja svojom voljom bila smanjena ali ne bitno. Izvješće policijskih službenika povodom intervencije 22. lipnja 2023. na temelju kojeg je utvrđeno da su policijski službenici povodom dojave žrtve ZĆ intervenirali jer žrtva ima "problema" sa izvanbračnim suprugom opt. DĆ koji ju "stalno vrijeđa i omalovažava". Na temelju valjane ocjene izvedenih dokaza prvostupanjski sud je utvrdio da je opt. DĆ od početka lipnja 2022. do kraja lipnja 2023. svojoj izvanbračnoj supruzi žrtvi IĆ u više navrata govorio da je sotonska kurva, da ga je upropastila i uništila, psovao je, govorio da je nitko i ništa i da ništa ne vrijedi, da samo on mora raditi da ona ništa ne radi, govorio da će ju ubiti, dolazio gol u sobu zahtijevajući da pozove hitnu pomoć i da je sve "posrao", u sobi žrtve zapalio kartonsku kutiju, 21. lipnja 2023., držeći u ruci kuhinjski nož, ponovio izvanbračnoj supruzi žrtvi IĆ da je sotonska kurva, te joj rekao "jeba ti bog mater črljivu, hbil te bum, črvi buju te pojeli, a ja bum i dalje tu". O tome je prvostupanjski sud naveo valjane razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, te se upućuje na te razloge iz prvostupanjske presude, radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja jer žalbeni navodi opt. DĆ ne dovode u sumnju pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja.
10. Ispitujući prvostupanjsku presudu, u povodu žalbe opt. DĆ, po službenoj dužnosti shodno čl. 476. st. 1. t. 2. ZKP/08, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da je na štetu opt. DĆ povrijeđen kazneni zakon, kada je optuženik proglašen krivim da je radnjama opisanim u opisu djela iz izreke prvostupanjske presude počinio, u stjecaju, kazneno djelo nasilje u obitelji iz čl. 179.a KZ/11 i prijetnju iz čl. 139. st. 2. i 3. KZ/11 u vezi čl. 51. KZ/11. Naime, pravilno prvostupanjski sud zaključuje da se u radnjama opt. DĆ opisanim u opisu djela iz izreke prvostupanjske presude stječu sva bitna objektivna i subjektivna obilježja kaznenog djela nasilje u obitelji iz čl. 179.a KZ/11. To zbog toga što je opt. DĆ u vremenu od 9. lipnja 2022. do 22. lipnja 2023. u prostorima obiteljske kuće u [adresa], protivno čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" 70/17, 126/19, 84/21) svojoj izvanbračnoj supruzi žrtvi ZĆ, u cilju da ju ponizi, obezvrijedi i nanese psihičku bol, u više navrata govorio da je sotonska kurva, da ga je upropastila i uništila, psovao ju, govorio da ništa ne vrijedi i da je nitko i ništa, da samo on radi a da ona ništa ne radi, govorio da će ju ubiti, dolazio gol u sobu govoreći da je sve posrao, zapalio kartonsku kutiju u sobi žrtve, te jednom prigodom držeći u ruci kuhinjski nož rekao "jeba ti bog mater črljivu, hbil te bum, črvi buju te pojeli, a ja bum i dalje tu". Opt. DĆ je kao odrasla osoba bio svjestan da takvim svojim postupanjem prema izvanbračnoj supruzi žrtvi ZĆ vrijeđa njeno dostojanstvo, izaziva bojazan za njenu sigurnost i dovodi ju u ponižavajući položaj, a kada je višekratno poduzimao takve radnje očito je želi dovesti kod takvih posljedica kod žrtve. Međutim, upućene prijetnje usmrćenjem ne ukazuju da bi izravna namjera opt. DĆ bila usmjerena na ostvarivanje prijetnje kao zasebne radnje, već su prijeteće riječi bile upućene kao dio optuženikove jedinstvene djelatnosti a koja predstavlja nasilničko ponašanje u obitelji. Kraj takvog stanja stvari prema nalaženju ovog drugostupanjskog suda u konkretnom slučaju radi se o prividnom stjecaju zbog ekskluziviteta jednog kaznenog djela i inkluzije pratećeg kaznenog djela (konsumpcija), pri tome se kazneno djelo nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ/11 pojavljuje kao glavno djelo, koje u sebi uključuje i kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 2. i 3. KZ/11 kao sporedno djelo, zbog toga ovo potonje djelo ne egzistira kao samostalno kazneno djelo, već je konzumirano u radnji ostvarenja kaznenog djela iz čl. 179.a KZ/11. Stoga je valjalo povodom žalbe optuženika, po službenoj dužnosti, na temelju čl. 486. st. 1. ZKP/08, preinačiti prvosutpanjsku presudu u pravnoj oznaci djela i izreći da je opt. DĆ radnjama opisanim u opisu djela iz izreke prvostupanjske presude počinio samo kazneno djelo nasilje u obitelji iz čl. 179.a KZ/11, odluka pod I/ izreke.
11. Međutim, osnovana je žalba opt. DĆ u dijelu odluke o djelomičnoj uvjetnoj osudi. Naime, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio sve okolnosti o kojima ovisi izbor vrste i mjere kazne, o čemu je naveo valjane razloge (odlomci 19., 20., 21.), na koje se upućuje radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja. Međutim, prvostupanjski sud nije pravilno vrednovao utvrđene okolnosti o kojima ovisi izbor vrste i mjere kazne. Prema nalaženju ovog drugostupanjskog suda pravilnom ocjenom tih okolnosti valjalo je opt. DĆ za kazneno djelo nasilje u obitelji iz čl. 179.a KZ/11, za koje je proglašen krivim, na temelju tog zakonskog propisa osuditi na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, a na temelju čl. 56. st. 1., 2. i 3. KZ/11 optuženiku izreći uvjetnu osudu tako da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ukoliko optuženik u vremenu provjeravanja od tri godine ne počini novo kazneno djelo, time da se na temelju čl. 54. KZ/11 u slučaju opoziva uvjetne osude u izrečenu kaznu zatvora optuženika ima uračunati vrijeme slobode i istražnog zatvora od 22. lipnja do 21. srpnja 2023.. Na temelju čl. 70. KZ/11 optuženiku se izriče i sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana koja može trajati do isteka roka provjeravanja a najdulje dvije godine. Na temelju čl. 58. st. 5. KZ/11 ukoliko optuženik bez opravdanog razloga krši obvezu određenu sigurnosnom mjerom, sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne. Stoga je valjalo djelomičnim prihvaćanjem žalbe opt. DĆ preinačiti prvostupanjksu presudu u odluci o kazni (čl. 486. st. 1. ZKP/08), odluka pod II/ izreke.
11.1. I prema nalaženju ovog drugostupanjskog suda izrečenom uvjetnom osudom, uz izricanje naprijed navedene sigurnosne mjere, dakle, osudom na kaznu zatvora za koju je ocijenjeno da i bez njenog izvršenja optuženik neće ubuduće činiti kaznena djela, će se u odnosu na konkretnog optuženika ostvariti svrha kažnjavanja izražavanjem društvene osude zbog počinjenog kaznenog djela, jačanjem povjerenja građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecajem na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenog djela i o pravednosti kažnjavanja, uz omogućavanje optuženiku da se ponovno uključi u društvo (čl. 41. KZ/11).
12. U ostalom dijelu valjalo je odbiti žalbu opt. DĆ, kao neosnovanu, te u pobijanom a nepreinačenom dijelu potvrditi prvostupanjsku presudu (čl. 482. ZKP/08), odluka pod III/ izreke.
Osijek, 5. lipnja 2025.
Predsjednik vijeća
Damir Krahulec